You are on page 1of 191

Nosive strukture u mostovima

8.

NOSIVE STRUKTURE U MOSTOVIMA

Srni dio mosta s pomou kojeg se ostvaruje premotenje jest njegova


nosiva struktura. Ona je onaj nosivi dio koji preuzima sva optereenja s
funkcionalnog dijela mosta prometne podloge i sva druga djelovanja, te ih preko
zapreke koja se premouje prenosi u tlo. Ona je dakle kostur o koji se oslanjaju
drugi, za njegovu funkciju bitni, dijelovi i sustavi u mostu.
Pojedini mostovi mogu biti tako osmiljeni i izvedeni da imaju jednu
nosivu strukturu, vie istih ili vie razliitih. Veina ih je ipak takva da se moe
govoriti o jednoj osnovnoj nosivoj strukturi kojom se u jednom otvoru ili u
kontinuitetu preko vie njih premouje zapreka ili se to ostvaruje s vie struktura
istoga tipa, a sasvim su rijetki oni kojima je glavni nosivi sustav sastavljen od vie
razliitih struktura.
Nasuprot tome, uz glavni rasponski nosivi sustav, unutar istoga mosta
susreemo i druge strukture. Primjerice nad nekim lukom kojim se premouje
zapreka npr. rijeka ili uvala te nad njenim prisojima izvodi se gredna
konstrukcija pomosta.
Ovdje se stoga usredotoujemo na razmatranje glavnoga nosivoga sustava
ili rasponskoga sklopa u mostovima. Gotovo sve ili pak veina u praksi poznatih
nosivih struktura nala je ili nalazi primjenu u mostovima. Neke su upravo kod
njih i najprije primijenjene i na poseban nain razvijene a neke su posluile samo
sporadinim pokuajima.
195

Mostovi

Slika 123. Nosive strukture u mostovima


Iz dugoga povijesnog iskustva, razliitih pokuaja, brojnih uspjeha i
neuspjeha, proizile su i odreene zasade uobiajene primjenjivosti nekih tipova
struktura i ovih ili onih gradiva za odreene okolnosti ambijenta, veliine raspona
te oblikovnih standarda. To je vrsto povezano i s gospodarskom optimizacijom i
opom tenjom da se izmeu moguih i prikladnih varijanti nekoga mosta
odabere najekonominija.
Zanemarujui sustave koji u graenju mostova nisu zaivjeli, pa i one koji
se vrlo rijetko, u sasvim specifinim prilikama grade, moe se rei da nosive
konstrukcije rasponskih sklopova u mostovima mogu biti:
196

Nosive strukture u mostovima


-

lukovi i svodovi
grede i ploe
okviri
razupore
ovjeene strukture
visei sustavi

Unutar svakog od tih tipova razvijene su brojne varijacije i osobiti sustavi,


postoje i sklopovi koji su i razliit spoj ili kompozicija dvaju ili vie nabrojenih,
ali i sasvim osobite strukture koje premda u sebi sadre neke od tih tipova, valja
posebno promatrati a to su:
- pokretni mostovi
- plutajui (pontonski) mostovi
- podvodni mostovi, itd.
Ovdje prikazujemo, s obzirom na konstrukcijske i oblikovne osobitosti
mogua i uobiajena rjeenja rasponskih struktura mostova.
8.1.

LUKOVI I SVODOVI

Vrlo rasprostranjena i kroz gotovo svu graditeljsku povijest i suvremenost,


za premotenje raspona, intenzivno primjenjivana nosiva struktura jest luk ili
svod. Iako ta dva pojma esto koristimo kao istoznanice, valja razluiti da je u
uem smislu svod zakrivljena ploa, a luk zakrivljeni tap. No u praksi i literaturi

Slika 124. elini luni most na Maslenikom drilu sagraen 1958.-61., a


sruen u agresiji na Hrvatsku 1991.
197

Mostovi
izrazi luni mostovi i svoeni mostovi podrazumijevaju isto sve one mostove
kojima je glavni nosa luk ili svod.
Razlog openitoj, masovnoj i kontinuiranoj primjeni ovih struktura u
mostovima lei u njihovu temeljnome svojstvu da tlanim naprezanjima prenose
do temelja sva djelovanja koja preuzimaju. Luk je tako, moglo bi se rei, iskonska
i prirodna nosiva struktura, koja, ako je dobro oblikovana, najbolje iskoriuje
svojstva gradiva i njome je, od davnina, sastavljajui je od malih, raspoloivih,
komada bilo mogue premostiti relativno velike otvore.
U lunim se nosaima u pravilu javljaju samo tlane unutranje uzdune
sile. Tek kad se spojnica rezultanti tih unutranjih sila u svakom presjeku, a nju
nazivamo upornica ili tlana linija, za sva ili neka djelovanja ne podudara s osi
svoda, pojavljuju se momenti savijanja. Vrsta naprezanja e ponajvie ovisiti o
obliku svoda pa se i osnovni korak konstruiranja u prvom redu svodi na optimalan
odabir osi svoda. Meutim, za razliite kombinacije djelovanja imat emo i
razliite tlane linije pa se konstrukcijski optimalan oblik lake postie ukoliko su
promjenljiva djelovanja neznatnija u odnosu na stalna, jer tada i sumarna tlana
linija neznatnije odstupa od one za stalna djelovanja.

Slika 125. Zoran shematski prikaz tlane linije kroz dva ljudska tijela a prema
starim autorima iz vremena poetka numerikih analiza lukova
Drugo vano konstrukcijsko obiljeje lukova jest injenica da oni u
osloncima predaju znatne horizontalne potiske pa zahtijevaju u tom smislu dobru
nosivost tla. Taj potisak u nekim varijacijama lunih sustava moe biti preuzet i s
pomou zatega kojima se meusobno poveu pete svoda, pa onda itav sustav
prema vani djeluje kao gredni. No to su samo posebna i vrlo rijetka rjeenja, a u
pravilu luni sustavi predaju potisak u tlo. Oni su osjetljivi na pomake, osobito
zaokrete u petama pa je osobitu pozornost potrebno posvetiti pravilnom
oblikovanju, dimenzioniranju i izvedbi temelja. Ponekad se iz oblikovnih razloga
198

Nosive strukture u mostovima


ili pak zbog manje visine za smjetaj konstrukcije grade vrlo plitki svodovi, a
takvi su jo osjetljiviji na pomake oslonaca, pa onda ima primjera da se u
ravniarskom terenu, sa slabo nosivim tlom za temelje lukova podiu zapravo
ogromne podzemne graevine.
Lukovi se grade od razliitih materijala. Zbog opisane injenice da je u
prvom redu rije o tlanim strukturama prirodno su predodreeni na u pravilu
jeftina gradiva dobro otporna na tlana naprezanja, a to su razliite vrste
prirodnoga i umjetnoga kamena, betona i armiranog betona. Ali postoje lukovi i
od metala pa ak i drveta.

Slika 126. Primjeri graninih oblika tlanih linija za razliite sheme optereenja
i razliit razmjetaj zglobova i poluzglobova
199

Mostovi
U dananjim uvjetima odnosa kvalitete gradiva, postupaka izgradnje i
strukturalnih koncepcija lukove je mogue predvidjeti za raspone izmeu 50 i 300
m, s prilinom sigurnou da e u konfiguracijama terena s uvalama, dubokim
kanjonima, morskim tjesnacima i sl. uz izvrsno temeljno tlo biti ekonominiji od
drugih moguih rjeenja. A mogua su ostvarenja za te uvjete i do 500 m raspona.
Suvremeni postupci graenja, bez nekad potrebnih ogromnih i skupih o tlo
oslonjenih fiksnih skela, omoguili su znatan napredak u graenju velikih, osobito
armiranobetonskih lukova. Omoguena je i montana gradnja od predgotovljenih
pripravaka pa se i izvedba moe znatno ubrzati.
U oblikovnom smislu lukovi pruaju mnotvo mogunosti pa se ispravnim
estetskim promiljanjima mogu ostvariti iznimno prihvatljive, dominantne a za
prostor i krajolik obogaujue graevine. Upravo mnogi povijesni svoeni
mostovi o tome najbolje svjedoe.

Slika 127. Luni armiranobetonski most preko Korane blizu Plitvikih jezera
8.1.1. Statiki sustavi
Raznolikost tipova i kombinacija statikih sustava lunih mostova jest
posljedica razliitih oblikovnih i konstrukcijskih promiljanja, ali i prilagodbe
odreenim vanjskim utjecajima. Naelno, mogue statike sustave svrstavamo u
dvije skupine: jednostavne i sloene.

200

Nosive strukture u mostovima

Slika 128. Shematski prikaz statikih sustava lukova kakvi se primjenjuju u


lunim mostovima
U skupinu jednostavnih ubrajamo sve one kod kojih se osnovni prijenos
sila u glavnom rasponu odvija s pomou luka, a ostali dijelovi konstrukcije imaju
sekundarnu namjenu, prvenstveno prijenosa sila do luka. Ti sustavi su: upeti,
jednozglobni, dvozglobni i trozglobni luk.
U skupinu sloenih ubrajamo one kod kojih je u osnovni prijenos sila
zajedno s lukom ukljuena i kolnika konstrukcija ili drugi dijelovi pomosta, pa
tako greda i luk, zajedno sa stupovima, zategama, kosnicima, ziem ili ispunom,
ine jedinstven, sloeni rasponski sklop. Tu pripadaju: gipki lukovi s krutim
gredama, kruti lukovi s krutim gredama, lukovi sa zategom, lukovi s vjealjkama,
lukovi s preuzetim potiskom, reetkasti lukovi, lukovi stijene i sl.
- 1. Upeti lukovi
Najjednostavniji, klasian statiki sustav luka s konstrukcijskog i
izvedbenog gledita jest upeti luk. Budui da je rije o strukturi bez ikakvih
201

Mostovi
zglobova i prekida, dakle, bez nekih dodatnih posebnih dijelova, s jedinstvenom
strukturom po itavom presjeku, taj je tip bio uobiajen za klasine zidane
mostove, a i danas je posebno za masivne lukove veih raspona.
Upeti su lukovi triput statiki neodreeni pa su im mane to su izvrgnuti
dodatnim naprezanjima poput onih zbog temperaturnih promjena i slinih
djelovanja. S druge pak strane pogodniji su od onih sa zglobovima za izvedbu
slobodnim konzolnim postupkom.

Slika 129. Shematski prikaz jednog upetog luka


Upeti lukovi pruaju razliite mogunosti mijenjanja njihove visine i
debljine du raspona, no uobiajeno se izvode ili konstantnoga poprenog
presjeka du raspona, ili uz porast povrine presjeka od tjemena prema petama
sukladno s promjenom unutranje sile. Ta se promjena kod razliitih tipova
lukova s olakanim presjekom (sa upljinama) moe postii uz unutarnja
zadebljanja a bez promjene vanjskih obrisa.
- 2. Vallettovi lukovi
Posebnu varijantu upetih lukova prvi je predloio 1930. godine R. Vallett,
pa se po njemu nazivaju jo i Vallettovi lukovi. To su upeti lukovi kod kojih je
nedaleko od peta presjek izveden sa smanjenim momentom tromosti. Na tim se
mjestima onda javljaju i srazmjerno manji momenti savijanja no to bi bili da je
rije o klasinim upetim lukovima. Tim se smanjenjem smanjuje i mogunost
pojave ekscentrinosti tlane linije, pa se ona kao kroz neki nepravi zglob,
usmjeruje ne kroz jednu toku (kao u zglobu) nego kroz neko usko podruje. Na
taj se nain pri petama smanjuju momenti savijanja i prilino ujednauju od
tjemena do peta, za razliku od upetih gdje rastu od tjemena prema petama. Tako
se, osobito za vee raspone, postiu ekonominije strukture. Ali budui da ti
posebni detalji ine izvedbu sloenijom oito se spomenuta prednost gubi, pa se u
suvremenoj izvedbi radije priklanjamo klasinim upetim rjeenjima.

202

Nosive strukture u mostovima

Slika 130. Upeti luk Vallettove konstrukcije: most La Rche Guyon preko Seine u
Francuskoj
- 3. Jednozglobni lukovi
Lukovi s jednim zglobom, prirodno u tjemenu, u mostogradnji ne nalaze
iru primjenu, ponajvie jer zbog velikih momenata upetosti zahtijevaju vrlo
skupo temeljenje, nego se koriste samo kao privremeni sustavi tijekom graenja, a
naknadno se zglob zatvara i struktura pretvara u upetu.
- 4. Dvozglobni lukovi
Jedanput neodreeni statiki sustavi lukova s dva zgloba obino u
petama, mogu se izvoditi konstantnoga poprenog presjeka, ali, ee, i uz
konstantno stanjenje od tjemena gdje su najdeblji prema petama, odnosno
zglobovima. Zbog karakteristina oblika nazivamo ih srpasti lukovi. Pogodnosti
su im u znatno manjoj osjetljivosti od upetih na dodatne utjecaje: promjene
temperature, skupljanje i puzanje betona, slijeganje i zakretanje oslonaca, pa
izraena prisutnost neke od tih pojava moe usmjeriti na odabir upravo
dvozglobnog luka.

Slika 131. Primjer dvozglobnog i trozglobnog luka


203

Mostovi
- 5. Trozglobni luk
Statiki odreeni sustavi lukova s tri zgloba, u tjemenu i kod oslonaca,
vrlo su povoljna rjeenja s obzirom na eliminaciju nepovoljnih dodatnih utjecaja i
jednostavnu mogunost reguliranja napona umetanjem prea. Bili su u modi ili
vrlo masovnoj primjeni tijekom nekoliko prvih desetljea prologa stoljea ak i
za masivne konstrukcije. No ukupno se, zbog vie razloga, poloaj zgloba u
tjemenu pokazao nepovoljnim pa nisu zaivjeli kroz due razdoblje. Graeni su
konstantnoga poprenog presjeka, ali i uz stanjenja uz zglobove, a zadebljanja pri
bokovima to prua prilino zanimljive oblikovne iskorake.
Svi sustavi sa zglobovima mogu biti identinoga statikog oblika tijekom
graenja i u konanici, ali su osobito u suvremenim prilikama ee kombinacije s
privremenim zglobovima potrebnim za razliite regulacije i odnose tijekom
graenja pa se kasnije zablokiraju. Danas se velika veina mostova, osobito veih
raspona, izvodi s upetim lukovima.
- 6. Lukovi stijene
Nosivi sklop moe biti i uspravno poloena ravna ploa sa u obliku luka
zakrivljenim donjim, a ravnim gornjim rubom. Takove nosae nazivamo lukovi
stijene, a kao rasponski nosai mostova manjih dimenzija mogu se koristiti u paru
ili vie njih u poprenom smislu s kolnikom ploom na njima. Na krajevima
mosta stijene mogu prerastati u krila upornjaka pa se dobije jedinstvena i cjelovita
struktura. Mogue su i kombinacije s raznim oblikovnim i funkcionalnim
perforacijama na stijenama.

Slika 132. Luk stijena nosivi je sustav mosta Eubillas u panjolskoj


- 7. Reetkasti lukovi
Ne samo za metalne, nego u novije vrijeme i za armiranobetonske, a
osobito za spregnute strukture mostova, mogue je lukove izvesti u obliku
reetaka. Kod toga gornji i donji pojas luka moe biti puna ploa. Mogue su i
204

Nosive strukture u mostovima


kombinacije, poput lukova stijena, sa zaobljenim donjim a ravnim gornjim
pojasom. Za oekivati je da e ove strukture doivjeti daljnji razvitak i primjenu
kod lukova vrlo velikih raspona.

Slika 133. Reetkasti luk zanimljive klasine konstrukcije


- 8. Lukovi povezani s gredom
Razliite sloene kombinacije jedinstvenog, u sebi povezanog nosivog
sustava luka i grede primijenjene su u mostovima, a raznolikost se ponajprije
oituje u odnosima krutosti.
Tako su poznati gipki poligonalni lukovi s krutim gredama nad njima
(Maillartovi lukovi) koje je Maillart prvi primijenio u armiranom betonu, a otprije
su graene sline eline strukture. Nastale su kao rezultat izvedbe gdje se samo
lagani luk gradi na skeli koja zbog toga moe biti jeftina i jednostavna, potom
luk nosi stalni teret grede i svoj vlastiti, a onda kao cjelina sudjeluje u
preuzimanju ostalih djelovanja.
Drugi je oblik gipki luk nad krutom gredom (Langerova greda) gdje sustav
izvana predaje sile kao greda jer se potisak luka predaje u gredu a on sam
omoguuje preko veeg raspona izvedbu relativno tanke grede.
Slijedea je varijacija kruti luk s gipkom gredom kao zategom, pri emu je
najee rije o dvozglobnim lukovima s kojih upravo u visini zglobova zatega
preuzima potisak.

205

Mostovi

Slika 134. eljezniki most preko Save u Zagrebu


Kombinacija krutoga luka i krute grede nad njim, kao jednog viestruko
statiki neodreenog sustava posebno se razmatra kao prikladno rjeenje za
sustave s istodobnim konzolnim graenjem itavoga sklopa.
Kruti lukovi s dolje smjetenom krutom gredom mogu biti i meusobno
povezani kosim zategama (Nilsenovi lukovi) to za posljedicu ima manje
momente u luku nego kad su zatege uspravne, pa lukovi mogu biti tanji.
- 9. Lukovi s preuzetim potiskom
Strukture kod kojih su polulukovi u razini tjemena meusobno povezani
zategom zapravo su neka vrsta konzolnih lukova koji ne predaju potisak u tlo
nego proizvode samo vertikalno optereenje na osloncu izmeu njih. Prikladni su
za dispozicije s veim sredinjim otvorom i bonima koji su polovina srednjega i
za plie lukove u ravniarskim predjelima. Nedostatak je prisutnost zgloba u
tjemenu.
- 10. Ostali luni sustavi
U bogatoj povijesti razvitka lunih mostova razvijena su i brojna druga
rjeenja i varijacije sustava lukova primjerice s kosim stupovima pomosta, pa s
oblikom luka bliskim razupori, do npr. Hennebiqueovih gotovo grednih sustava
zbog vrlo velike spljotenosti. Kod nekih je od njih teko povui razdjelnicu gdje
prestaje luk a poinje drugi sustav osobito kod jedinstvenog sudjelovanja svih
elemenata strukture, a to s graditeljskog gledita i nije presudno.

206

Nosive strukture u mostovima

Slika 135. Poligonalni luk mosta blizu Levane u Italiji.


8.1.2. Tipovi konstrukcije
U oblikovnom i konstrukcijskom smislu svoeni ili luni nosivi sustavi
omoguuju vrlo raznolike varijacije. Preteno se izvode s kolnikom gore, dakle
povrh luka ali su mogua rjeenja da je kolnik u visini peta ili negdje izmeu te
dvije mogunosti.

Slika 136. Primjer lunoga mosta s kolnikom po sredini visine rasponskoga


sklopa
Prema tipu konstrukcije nosive strukture mogue su slijedee varijacije:
- savijene pune ploe u monolitnoj izvedbi ili sastavljene od manjih
komada (gotovo svi stari mostovi od prirodnog kamena ili opeke),
- savijeni puni tapovi
- rebrasti svodovi
- lukovi stijene
- sanduasti ili olakani lukovi
- spregnuti lukovi
- reetkasti lukovi
Osim nabrojenih postoje i jo neke osobite varijacije. Posebno
spominjemo armiranobetonske lukove s krutom armaturom jer je na taj nain
1996. godine izveden luk rekordnoga raspona Wanxiang preko rijeke Yangze u
Kini. No, slina primjena krute armature zapravo eline strukture
dimenzionirane tako da moe nositi samu sebe i dio optereenja betonskog dijela
luka, poznata je odavno. Prvi su ju potkraj 19. st. primijenili Wnsch i Melan, a
207

Mostovi
osobito ju je razvio Spangenberg gradei most raspona 130 m na rijeci Ammer u
Eshelsbachu u Njemakoj.
Zanimljiva su i rjeenja s takozvanim ovijenim betonom gdje su elini
etvrtasti profili, ostaci staroga sruenog mosta, ispunjeni betonom. Takav je
Tonkoviev most preko Krke u Skradinu.

Slika 137. Most preko Krke u Skradinu s lukovima od ovijenog betona


8.1.3. Oblik luka
Ve je istaknuto koliku vanost ima oblik luka s obzirom na statike i
konstrukcijske parametre. Pridodaju li se tome i oblikovni uinci, jasan je znaaj i
potreba podrobnih analiza i ispravnog odabira.
- 1. Optimalni odnosi
U razmatranju su zapravo etiri temeljne linije svakoga luka ili svoda
- intrados linija donjeg ili unutranjeg ruba svoda
- ekstrados linija gornjeg ili vanjskog ruba svoda
- os svoda linija koja prolazi raspolovnicama debljine svoda ili
njegovim teitem
- tlana linija spojnica hvatita rezultanata unutranjih sila u svakom
presjeku (zbog promjenljivosti djelovanja valja analizirati i porodicu ili
snop tlanih linija).
Te su linije u meusobnim strukturalnim i oblikovnim odnosima i odabiru
se po odreenim zakonitostima koje pak mogu biti statike, oblikovne,
konstrukcijske ili ekonomske. Pri tome su optimumi za pojedine od njih razliiti,
pa onda valja teiti odgovarajuem kompromisu ili skupnom optimumu odlunih
initelja.
Graditelji se, naalost, ponekad priklanjaju samo nekom od initelja,
primjerice statikom, zanemarujui ostale, a to ne moe dovesti do najboljih
moguih rjeenja.
208

Nosive strukture u mostovima


Statiki optimalan oblik osi luka jest onaj kod kojeg se os svoda najbolje
poklapa s tlanom linijom za pretena djelovanja.
Oblikovno optimalni odnosi svih linija, svode se zapravo na odnose
vidljivih linija intradosa i ekstradosa, njihovu skladnu i kontinuiranu pruanju du
svoda (obino su prihvatljivije to jednostavnije krivulje), te uklapanju s linijama
obrisa terena i dijelova pomosta.
- Konstrukcijski optimalne linije su one koje omoguuju to jednostavniju
izvedbu i to bolje djelovanje strukture. Rije je o to ujednaenijim oblicima,
konstantnoga poprenog presjeka, bez prekida, lomova itd.
- Ekonomski optimalan oblik jest onaj koji zahtijeva najmanji skupni
utroak. Ispravno je analizirati ne samo utroak u luk nego i u itavu strukturu, jer
ponekad minimum u luku moe izazvati maksimum u stupovima itd., pa svakako
treba prosuditi skupni optimum.
- 2. Osnovne proporcije
Oblik svoda, a i osnovni odnosi raspodjele sila u njemu u prvom e redu
ovisiti o odnosu raspona i strelice, dakle o njegovoj spljotenosti. U tom se
pogledu razlikuju:
- Polukruni ili puni lukovi kod kojih je strelica jednaka polovini otvora

L
. Ovi su oblici uobiajeni kod mnogih struktura starih kamenih mostova.
2
L
- Spljoteni lukovi sa strelicom manjom od polovine otvora f <
2
Veina suvremenih osobito armiranobetonskih lukova pripada ovoj
skupini. Smatra se da su ukupno optimalni oblici kod kojih je taj odnos 1/4 do 1/8,
ali naravno ima dosta oblikovno vrlo uspjenih rjeenja sa znatno veom
spljotenou, npr. 1/16. Takvi plosnatiji ili plii svodovi djeluju smjelije.
f =

L
.
2
Takvi sklopovi u mostovima nisu esti, ali su u odreenim primjenama zaivjeli
kao gotski luk ili primjerice u turskom graditeljstvu kao iljasti luk.
- Nadvieni lukovi sa strelicom veom od polovine otvora f >

- 3. Oblici intradosa

Dominantan utjecaj na vizuru mosta ima linija intradosa. Ona moe biti
oblika vrlo razliitih krivulja, ali su za mostove uobiajene slijedee:
209

Mostovi

Slika 138. Primjer plitkoga svoda


- Kruni segment
Oblikovno najprihvatljivija krivulja intradosa jest kruni segment, kao
najobinija i najjednostavnija a kroz povijest i najprimjenjivanija linija intradosa
mostova. Opisana je izrazom:

= r 2 x2
- Parabola
Lukovi mogu biti i oblika parabole i to kvadratne, ali i raznih drugih
potencija = Ax n .
- Elipsa
Eliptini intradosi i to kao odreeni segment elipse primjenjuju se za
relativno plitke svodove, ali u povijesti su poznati primjeri i drukijih rjeenja.
Tako je poznati stari Mostarski most imao oblik elipse. Opi je izraz

= f 1 1 2

- Hiperbola
Hiperbolina krivulja = 2 px kx 2 takoer moe biti funkcija oblika
luka, ali nije osobito esta u primjeni.

- Obrnuta lananica
Obrnuta lananica odavno se analizira kao jedna od statiki
najprihvatljivijih krivulja, ali je takoer odavno utvreno da dosta odudara od
estetskog optimuma.
x
x

p p
x
Opi joj je izraz: y =
e + e p = p ch .

2
p

210

Nosive strukture u mostovima


- Sastavljene krivulje
Razliiti ovali koji se sastoje od veeg broja kraih segmenata kruga s vie
radijusa pa i sredita zakrivljenosti takoer nalaze primjene u mostovima, osobito
klasinih zdanja. Primjer izraza kakav je koristio Sjourn:

= Ax(1 Bx Cx 2 )
Iznjeti podaci samo su okvir unutar kojeg e graditelj traiti prihvatljivo
rjeenje. Ono naravno ponajprije mora biti usklaeno sa zahtjevima slobodnih
profila te optimizirano po nabrojenim kriterijima. Istodobno e tei i promiljanje
naina izvedbe, koje e povratno snano utjecati i na projektantske odluke.
Zadatak e biti cjelovito rijeen ako ne budu zanemareni niti oni oblikovni
elementi koji su u podruju suzbijanja pojave optikih varki (o kojima posebno
govorimo) jer ako primjerice neki luk elimo vidjeti oblika krunog segmenta,
morat emo ga izvesti na tono odreenim mjestima istina minimalno ali
stvarno deformiranog, dakle elipsastog oblika.
Iz tako sloenih promiljanja proizii e skupni statiki, konstrukcijski,
oblikovni i gospodarski optimalan oblik luka.

Slika 139. Primjeri razliitih konstrukcija ovala


211

Mostovi
8.2.

GREDE

Najuobiajeniji nosivi sustavi za mostove manjih i srednjih raspona jesu


gredni sklopovi razliitih konstrukcijskih i statikih varijacija. Razlog tako
masovnoj primjeni najvie lei u njihovoj jednostavnosti izvedbe, te oblikovnoj i
funkcionalnoj prilagodljivosti na najraznolikije uvjete ambijenta i prometnih
potreba. Gotovo da su nezamjenjivi za vrlo dugake mostove, mostove u
krivinama, a osobito one u voritima i prometnim petljama gdje se prometnice
prepliu u vie razina. Prednost im je u odnosu na druge sustave i u, za male i
srednje raspone, najmanjoj potrebnoj raspoloivoj visini za smjetaj nosivoga
sklopa, a to upravo u voritima osobito dolazi do izraaja.
Grade se od razliitih materijala: drvene, armiranobetonske, metalne,
spregnute , a u sustavima pjeakih, eljeznikih, cestovnih i drugih vrsta
mostova.

Slika 140. Vijadukt Limska draga - elini gredni sklop na vrlo visokim stupovima
Logika nosivosti grednih sustava bitno je drukija od one kod lunih. Kod
optimalno oblikovanih lukova se uslijed dominantnih djelovanja javljaju unutarnje
uzdune tlane sile to omoguuje koncipiranje masivnih struktura i bez armature.
Za razliku od njih u grednim se nosaima javljaju momenti savijanja i znatne
poprene sile, to uvjetuje potpuno drukiju logiku koncipiranja strukture od one
kod koje su tlane sile dominantne. No ovi sustavi imaju i vrlo vanu prednost jer
nisu toliko osjetljivi na pomake oslonaca i u njima ne predaju osjetnije
horizontalne sile, te zahtijevaju relativno male i jednostavne temelje. Nasuprot
tome vrlo su osjetljivi na diferencijalna slijeganja, odnosno poputanja oslonaca.
212

Nosive strukture u mostovima


Gospodarska se opravdanost grednih sustava postie osobito s gledita
montane gradnje te s obzirom na mogunosti prethodne izrade i pripreme
dijelova konstrukcije i pojedinih nosaa te njihove standardizacije i
industrijalizacije kod brojnih istovrsnih objekata ili raspona. U monolitnoj gradnji
poeljna je modularna unifikacija prvenstveno poprenih presjeka radi
pojednostavnjenja skela, oplata i ureaja koji se koriste tijekom gradnje.
Za vee raspone koji se od poetka u eliku dosta dugo, a u betonu krae
(tek nakon usavravanja prednapetog betona) grade slobodnim konzolnim
postupkom, jako rastu, osobito u prileajnim dijelovima, potrebne koliine
gradiva tako da ekonomski razlozi dovode do prevlasti drugih tipova struktura.
8.2.1. Statiki sustavi
S obzirom na statike sustave razliite su mogunosti koncipiranja grednih
sklopova koje se ne iscrpljuju samo na slobodno oslonjenim i kontinuiranim
strukturama nego su projektantima na raspolaganju vrlo razliite varijacije s
obzirom na broj, svojstva i razmjetaj prekida, izvoenje prijepusta i protuutega,
te razliitih naina povezanosti gornjeg i donjeg ustroja.
- 1. Pojedinane slobodno poloene grede
Najjednostavniji gredni nosivi sustav jest jednorasponska slobodna greda.
Obino se izvodi slobodno oslonjena s jedne strane na pokretni, a s druge na
nepokretni leaj, no mogue su i razliite upete varijante koje uzrokuju i uzdunu
silu u gredi. Posebna pogodnost slobodnih greda jest u njihovoj proraunskoj i
izvedbenoj jednostavnosti.
- 2. Slobodne grede s prijepustima i protuutezima
Konstruktori se esto nalaze pred zadaom smanjenja maksimalnih
momenata savijanja u sredini raspona jednostavnih grednih sustava, zbog
potrebnog smanjenja visine konstrukcije, a to se do neke mjere moe postii
izvedbom prijepusta (konzola) ili protuutega iza oslonaca. Time se javljaju
negativni momenti nad osloncima zbog kojih su prikladna zadebljanja ili vute na
tim mjestima, to moe imati i prihvatljive oblikovne uinke jer se dobiju
strukture sa zaobljenim intradosom.
Nedostaci se oituju u problemima izvedbe prijelaznih naprava na
krajevima prijepusta jer su ti krajevi deformabilni, te u ukupnom poveanju teine
mosta to ima odraza na donji ustroj. Rjeavanje tih problema vodi nas
integralnim, okvirnim strukturama s povezanim gornjim i donjim ustrojem u
jednu cjelinu.
213

Mostovi

Slika 141. Shematski prikaz razliitih statikih sustava grednih mostova


- 3. Slobodne grede u nizu
Slobodne se grede esto zbog jednostavnosti izvedbe koriste za
premoivanje niza otvora nekoga mosta. Rjeenje kod kojeg bi se prekidi izmeu
pojedinih greda odraavali na prometnoj povrini pa makar i uz kako kvalitetno
izvedene prijelazne naprave ne bi, iz funkcionalnih razloga, bilo prihvatljivo pa se
nad nosaima ploe kolnika provode kontinuirano, bez prekida, preko stupova.
Tada je potrebno sve oslonce slobodnih greda osim jednoga izvesti kao pokretne
leajeve. Na taj se nain superponiraju pogodnosti jednostavne izvedbe slobodnih
greda i prometne prikladnosti kontinuiranih ploa s minimalno moguim brojem
prekida.
- 4. Kontinuirane grede
Vrlo primjenjiv i prikladan nosivi sustav za mostove s mnogo raspona jest
nosa oblika jedinstvene kontinuirane grede, kod kojega obino od poetka do
kraja mosta uope nema prekida, odnosno oni se izvode nakon dovoljno dugih
sektora. Izvode se i u neprekinutoj duini od vie od 1000 m, preko vie desetaka
214

Nosive strukture u mostovima


polja. Prednost im je i u tome to zbog kontinuiteta i povoljne raspodjele
momenata u poljima i nad leajevima, mogu biti izvedeni manjih visina
konstrukcije u usporedbi sa slobodnim gredama, a to je povoljno ne samo zbog
utede gradiva nego i zbog oblikovnih razloga. Uobiajeno se do raspona od oko
100 m izvode konstantne visine, a preko toga uz vute nad osloncima.
Zbog statikih razloga prikladne su dispozicije ovih sustava s jednakim
sredinjim otvorima i za obino 20% manjim rubnima jer su tada maksimalni
momenti izjednaeni u svim poljima. Ponekad izvoaki razlozi, primjerice kad se
grade balansnim postupkom uvjetuju da krajnja polja budu polovica raspona
srednjih.
- 5. Grede sa zglobovima
Nosa koji se protee preko vie polja moe, umetanjem zglobova, biti
podijeljen na manje odsjeke pa se zapravo dobije nosivi sustav poznat po imenu
svog autora Gerberova greda. Zglobovi se rasporeuju tako da se dobije
povoljna razdioba momenata u polju i nad leajevima. Pogodni su i zbog
izvedbenih razloga a i u situacijama kad se oekuju dugotrajnije deformacije u
temeljima. No i unato tome ne nailaze na veu primjenu zbog ozbiljnih
funkcionalnih i trajnosnih problema povezanih s velikim brojem prekida i
dilatacija na kolniku na mjestima gdje su zglobovi u konstrukciji. S tog bi se
gledita moglo rei da su gredni nosai s prekidima i zglobovima nepoeljni u
mostogradnji.
- 6. Konzolne grede
Gredni se nosai mogu koncipirati i tako da budu upeti u stupove ili
upornjake pa im se laajni presjeci ne mogu zaokretati, a u sredinama polja imaju
zglobove gdje se prenose samo poprene sile. Takvim se prihvaanjem smanjuju
momenti savijanja pri sredinama raspona u odnosu na one kod slobodnih greda. Ti
su sustavi zadnjih desetljea esto u primjeni i to zbog konzolnog postupka
izvedbe armiranobetonskih prednapetih mostova. Na taj se nain u najnovije
vrijeme doseu rasponi i do 300 m.
Gradnja se, nakon to se izvede donji ustroj, odvija simetrinim
napredovanjem na obje strane od stupa, balansno, tako da bude to manja razlika
u optereenjima jedne strane u odnosu na drugu. Konzole u sredini mogu biti
spojene zglobno, mogu biti razmaknute, pa se sredinji dio, uz dva zgloba, izvodi
kao poseban montani element, a mogue je i itav sustav monolitno povezati u
cjelinu.

215

Mostovi
Pogodnost je ovog naina graenja to sustav tijekom graenja, dakle za
skupljanje i puzanje betona, te jednolike temperaturne promjene, djeluje statiki
odreeno, a nedostatak je prisutnost dilatacija na kolniku, ako je rije o rjeenju sa
zglobovima. Suvremena su nastojanja u svemu iznijetom prema izbjegavanju
zglobova i uspostavi punog kontinuiteta.
Posebna varijacija ovoga sustava su grede sa stolovima irokim
proirenjima nad stupovima konzolno u oba smjera s montanim elementima
izmeu njih.
Konzolne grede, u pravilu se izvode promjenljive visine, s poligonalnim ili
kontinuiranim porastom zadebljanja prema osloncima.
- 7. Reetkasti i perforirani nosai
Metalni i drveni, ali i spregnuti pa ak i masivni mostovi, osim kao
punostijeni nosai mogu biti graeni u obliku raznih reetki. U tom su smislu u
prolosti razvijene mnoge varijacije, izvana, po nainu oslanjanja slobodnih ili
kontinuiranih sustava a unutar sebe viestruko statiki neodreenih. Uz brojne,
povijesne, ak bi se moglo rei i zastarjele primjere tu se razvijaju vrlo moderne
strukture s elinim ili prednapetobetonskim hrptovima, te betonskim kolnikim
ploama nad njima, a esto i pri donjem pojasu ako su mostovi dvokatni.

Slika 142. Dva tipa reetkastih grednih mostova


- 8. Grede s lukovima
Ponekad se izvode i razliite strukturalne kompozicije greda s lukovima.
Ovamo pripadaju oni koji izvana djeluju kao gredni sustavi, a u premotenju
raspona je greda zategama spojena s lukom pa moe biti znatno tanja. Kod toga
greda djeluje i kao zatega luka jer se kroz nju preuzima potisak iz luka.

216

Nosive strukture u mostovima


8.2.2. Tipovi konstrukcije
Gredni mostovi, s obzirom na tip njihove konstrukcije, mogu biti ploasti,
rebrasti i sanduasti. Mogue su i razliite varijacije i kombinacije unutar i
izmeu tih tipova, osobito s obzirom na injenicu da se uzdu nekog raspona
struktura moe mijenjati. No ovdje nas posebno zanima oblik poprenog presjeka
nekoga sklopa i njegove mogue varijante.
- 1. Ploaste konstrukcije
Ploa, nosiva struktura s jednom manjom i dvije znatne dimenzije, u
mostovima se primjenjuje kao glavni nosivi sustav za manje raspone, ili kao
kolnika konstrukcija s drugim glavnim nosaima.
Kod ploastih mostova, a to su oni gdje je ploa glavni nosa, mogue su
varijacije:
- puna ploa
- puna ploa s konzolama
- olakana ploa
- ploa sa zadebljanjima
Jednostavne, pune, armiranobetonske ploe prikladne su za mostove
manjih raspona (slobodno oslonjene do 15 m, a kontinuirane do 20 m). Prednosti
im osobito do izraaja dolaze kod rjeenja s promjenljivom irinom du raspona
ili kod kosih mostova, a odlikuju se velikom jednostavnou izgleda i izvedbe.

Slika 143. Primjeri poprenih presjeka ploastih mostova


217

Mostovi
Kod irokih mostova, osobito s veim pjeakim hodnicima, iz ploa se
popreno koncipiraju konzolne istake.
Porast raspona dovodi do znatnog porasta teine ploe, pa se one izvode
olakane, sa upljinama ili tednim otvorima u sebi ako je potrebna debljina iznad
70 cm. Oblici upljina u poprenom presjeku mogu biti kruni, ovalni ili razliitih
paetvorina sa zatupljenim kutovima. Nasuprot tomu, mnogi iskusni graditelji,
zbog trajnosnih razloga, izbjegavaju olakane ploe i radije se priklanjaju drugim
moguim rjeenjima.
Ploaste se konstrukcije izvode monolitno ili od gotovih montanih
elemenata koji se na razliite naine mogu spajati u cjelinu.

Slika 144. Primjeri nosivih sustava za cestovne nadvonjake


- 2. Rebraste konstrukcije
Za neto vee raspone, osobito izmeu 15 i 40 m najee se primjenjuju
rebraste konstrukcije. Kod njih se popreni presjek sastoji od kolnike ploe i
odreenog broja rebara ispod nje. Upravo s obzirom na broj rebara moemo
govoriti o gusto rebrastim ili obinim rebrastim konstrukcijama. U pravilu je za
vee raspone ekonominije birati sustave s manjim brojem rebara.
Kod manjih raspona se u poprenom presjeku predvia veliki broj rebara s
manjim razmacima pa je sustav slian olakanim ploama, samo to ispod tednih
upljina nema donjega dijela ploe. Ovi su sustavi prikladni za montanu gradnju

218

Nosive strukture u mostovima


zbog manjih teina i lake ugradbe elemenata te mogunosti postizanja cjelovitosti
monolitnom izvedbom ploe.
Drugi tip predstavljaju klasine gredne konstrukcije s malim brojem rebara
pa onda oni, osobito kad ih je samo dva, djeluju kao izraziti gredni nosai s
pripadajuim dijelom ploe nad njima.
Nad svim osloncima rasponske konstrukcije obino se izvode popreni
nosai. Radi bolje raspodjele tereta i rotiljnog djelovanja sklopa, oni se izvode i
unutar raspona, ali se zbog jednostavnosti izvedbe to moe postii i veom
krutou ploe.

Slika 145. Primjeri poprenih presjeka rebrastih mostova


219

Mostovi
Debljina i oblici rebara mogu biti vrlo razliiti, a ovise o konstruktivnim
potrebama, prednapinjanju, oslanjanju ili pak izvedbenim osobitostima.
- 3. Sanduaste konstrukcije
Za jo vee raspone grednih mostova od onih koje svladavamo ploastim
ili rebrastim konstrukcijama primjenjuju se sanduasti nosai. Osim kod elinih
konstrukcija njihov osobito intenzivan razvitak nastupio je znaajnijom
primjenom prednapetog betona u mostogradnji, kada su ovi tipovi konstrukcije
uli u masovnu primjenu za mostove srednjih i veih raspona, dakle od 40 pa do
300 m.
Za manje od tih raspona, do otprilike 50 m obino se grade
nepromjenljivih visina uzdu raspona. To je mogue ak i do 80 m ali uz
zadebljanje donje, tlane ploe nad osloncima, dok se za vee raspone grade
promjenljivoga poprenog presjeka.
Nosivi se sustav sastoji od gornje ploe, koja je ujedno i kolnika ploa u
pravilu s konzolnim istakama bono od presjeka sanduka, vertikalnih ili kosih
hrptova, te donje ploe.
Ovisno o odnosu irine i raspona mosta, mogue su izvedbe s jednim
sandukom u poprenom presjeku, ali takoer i s dva ili vie. Takoer su mogue
varijacije s cjelovitim prostorom jednoga sanduka ili njegovom podjelom
unutranjim rebrima.

Slika 146. Most preko Dunava kod Erduta sanduasta je elina konstrukcija
220

Nosive strukture u mostovima


Sanduaste konstrukcije posebno su pogodne za sustave kontinuiranih
prednapetih nosaa jer gornja i donja ploa mogu preuzeti razmjerno velike tlane
i vlane sile za razliku od rebrastih konstrukcija kod kojih se to gdjekad rjeava
dodavanjem donjih ploa nad leajevima. Prednosti ovih sustava su i u boljim
trajnosnim svojstvima zbog puno manje spojeva i manje bridova strukture,
zatim u veoj torzijskoj krutosti to ih ini gotovo nezamjenjivima kod mostova u
krivinama i prometnim voritima, te u mogunostima skladnog i kontinuiranog
oblikovanja podgleda konstrukcije i puno veih mogunosti za jednostavnije i
oblikovno prihvatljivije oslanjanje o stupove.

Slika 147. Primjeri poprenih presjeka sanduastih mostova


221

Mostovi
S obzirom na potrebe odravanja prostore unutar sanduka potrebno je
oblikovati i dimenzijski osmisliti tako da budu prohodni, a zbog prozraivanja,
ujednaivanja temperature s okolinom i odvodnje procjednih voda, treba
predvidjeti prikladne otvore.
Raznolike su mogunosti montane ili monolitne gradnje i to na fiksnim ili
pokretnim skelama te uzdunim potiskivanjem, a o izboru postupka graenja u
bitnome ovisi oblikovanje i dimenzioniranje sklopa.
8.2.3. Oblikovne varijacije
Naelno se kod grednih mostova linijom gornjega pojasa nastoji slijediti
linija nivelete na mostu. To je jednostavno kod ravnih niveleta, pa i onda ako one
nisu samo horizontalne, nego u padu ili usponu. No razni lomovi, osobito kod
mostova u viestrukim krivinama, oblikovno su zahtjevniji pa se nastoje ublaiti
odgovarajuim debljinama vijenaca te zadebljanjima kolnike ploe.
Vee su oblikovne varijacije mogue s linijom donjega pojasa koja moe
potpuno slijediti liniju gornjega pojasa, ali i od nje biti potpuno razliita. Prvo je
esto kod mostova manjega raspona, a kod veih raspona se nastoje slijediti
statike zakonitosti pa imamo nosae s puno veim visinama uz oslonce no u
sredini polja. Kod kontinuiranih nosaa oblik konstrukcije moe prilino vjerno
odraavati liniju momenata savijanja.

Slika 148. Skladno oblikovanje podgleda grednog mosta

222

Nosive strukture u mostovima


Kod mostova s jednim dominantnim otvorom vutama se i oblikovno
naglaava ta dominantnost, ali i omoguava vii slobodni profil pri sredini otvora.
Takvi sustavi sa zaobljenim intradosom prikladni su samo za ravne ili konveksno
zaobljene, a nikako za konkavne nivelete.
Velike oblikovne mogunosti su i u koncipiranju odnosa rasponskog
sklopa i stupova. Bitno je da li je u poprenom presjeku jedan ili vie stupova i
oslonaca sklopa osobito zbog kosih vizura, ali se i svaki pojedini stup moe na
razliite naine ralaniti, to nas ve vodi prema razupornim sklopovima.
Zanimljivi su primjeri Morandijevih struktura sa stolovima gdje donji
pojas i grede i stola uoljivo slijedi liniju momenata savijanja, uz najmanje visine
na mjestu zgloba (slika 396), ali i oblikovno jo uspjeniji Tonkoviev nain
oslanjanja mosta u Slunju (slika 12).
8.3.

OKVIRI I RAZUPORE

Prapoelo statikih razmiljanja: Kako pomoi gredi pri noenju tereta?,


ali i ne samo ono nego i brojne oblikovne, izvedbene i funkcionalne osobitosti
dovode do ostvarenja razliitih okvirnih i razupornih nosivih sustava u
mostovima.

Slika 149. Most preko kanjona Rjeine u Rijeci razupornoga nosivog sustava

223

Mostovi
Tako se skoenim izvedbama stupova u odnosu na os grednoga nosaa ili
pak njegovim krutim povezivanjem sa strukturama stupova ili upornjaka postiu u
konstrukciji i uzdune sile od djelovanja vertikalnog optereenja. Naravno, ovdje
nije rije, kao kod dobro oblikovanih lukova, samo o uzdunim silama nego o, u
razliitim presjecima, vrlo razliitim kombinacijama.
Rije je o sustavima koji svoja ishodita nalaze u vrlo starim rjeenjima
drvenih sklopova, ali koji su kasnije primjenu nali u skoro svim gradivima.
Sadre odreene konstrukcijske pogodnosti koje za odreene kombinacije
profila terena i nosivosti tla mogu biti presudne u izboru ba tog tipa strukture,
zatim pogodnosti u pogledu slobodnog profila, a redovito graditeljima
predstavljaju zanimljiv oblikovni izazov. Stoga, iako nije rije o strukturama za
koje bi se moglo rei da se masovno primjenjuju, one zasigurno imaju svoje
mjesto kao prikladno a esto i oblikovno vrlo prihvatljivo rjeenje za mostove
manjih i srednjih raspona.
8.3.1. Okvirne konstrukcije
Okvirne konstrukcije mostova su one kod kojih su rasponski sklopovi
kruto povezani s konstrukcijom stupova ili upornjaka u jednu cjelinu. Odnos
krutosti dijelova sklopa bitno e utjecati na razdiobu momenata savijanja u
strukturi, pa se primjerice izborom vrlo krutih stupova mogu postii manje visine
nosaa u sredini polja, itd.

Slika 150. Statiki sustavi okvirnih mostova


224

Nosive strukture u mostovima


U pogledu dispozicije mosta okvirne se konstrukcije najee izvode kao:
- mostovi s jednim otvorom obino s konveksno zakrivljenom linijom
intradosa, a linijom ekstradosa koja prati liniju nivelete, iako su mogua rjeenja i
s paralelnim pojasevima (za manje raspone).
- mostovi s tri otvora od kojih je sredinji dominantan, a dva bona su
zapravo ispod kratkih istaka okvira, pri emu se obino od vora i stupovi i grede
stanjuju, reklo bi se, slijedei liniju momenta savijanja.
U statikom smislu okviri mogu biti:
- Trozglobni okviri u kojima se, budui da je rije o statiki odreenim
konstrukcijama, od skupljanja i puzanja betona, temperaturnih promjena,
poputanja oslonaca, i slinih utjecaja ne javljaju nikakve dodatne sile. Problem,
kao i u svim slinim situacijama, predstavlja zglob u sredini polja.
- Dvozglobni okviri, sa zglobnim osloncima stupova izvode se sa ili bez
konzolnih istaka, a uz skoene stupove ve prelaze u sustav razupora.
- Upeti okviri vrlo su prikladne nosive strukture za manje mostove
nadvonjake nad eljeznikim prugama ili uim cestama, pothodnike i propuste.
- Kontinuirani okviri preko vie polja, viestruko su neodreeni, te
osjetljivi na razliite dodatne sile i utjecaje, te pomake oslonaca.
8.3.2. Razupore
Zamjenom vertikalnih stupova kosima u grednim ili okvirnim sklopovima
nastaju razupore. Pri tome su mogue vrlo razliite oblikovne i konstrukcijske
varijacije i to s obzirom na:
- odabrani statiki sustav
- poloaj i broj oslonaca
- proporcije dijelova kosnika i grede
- nagibe i promjene debljina stupova i grede.
S oblikovnog, funkcionalnog i konstrukcijskog gledita razupore se izvode
kao vrlo prikladne konstrukcije za nadvonjake nad autocestama jer izvedbom
kosnika umjesto vertikalnog stupa postie se dodatna preglednost u prometu, a
takoer i u odreenim ambijentalnim odnosima srednjih raspona mogu biti vrlo
zgodno i prihvatljivo rjeenje.

225

Mostovi

Slika 151. Zamjenom vertikalnih stupova kosima dolazimo od grede do razupore


Moemo ih svrstati u nekoliko skupina:
- 1. Sustavi s rukama i istakama
Klasina su rjeenja grednih, drvenih struktura gdje se grede pojaavaju uz
oslonce kraim kosnicima, tzv. rukama. U zidanim se konstrukcijama to
ojaavanje izvodilo istakama, a u masivnim i metalnim zadebljanjima u obliku
vuta u sustavu istih grednih struktura. Time se, kao kod ve spomenutih greda sa
stolovima, smanjuje raspon grede i omoguuje izvedba nosaa manje visine.
Taj je sustav u klasinoj grai razvijan i u obliku viestrukih ruku, a kod
suvremenih sklopova rije je o najrazliitijem ralanjivanju stupova, primjerice u
obliku slova V ili Y.
- 2. Trokutaste razupore
Najjednostavniji klasian razuporni sustav predstavljaju trokutaste
razupore kod kojih je greda nosa kolnike konstrukcije ili ona sama poduprta
dvama kosnicima koji se dodiruju u jednoj toki i tako tvore trokutast oblik. Time
se ukupan raspon grede raspolovljuje pa se ona moe izvesti znatno manjih
dimenzija nego da je preko itavog raspona, a itav se raspon ipak svladava
jednim otvorom.
226

Nosive strukture u mostovima

Slika 152. Primjer trokutaste razupore oblikovno razraene s djelomino


zaobljenim linijama to pokazuje da je ponekad teko nai razdjelnicu
izmeu luka i razupore
Ovo za drvene sklopove vrlo uobiajeno rjeenje, izvrsno je u betonskim
strukturama usavrio i oblikovno doradio R. Maillart gradei vie mostova
poznatih kao strukture ablji kraci, a zapravo su vrlo originalne trokutaste
razupore kod kojih na dugom sektoru blago nagnuti kosnici srastaju s gredom u
jedinstven nosa.

Slika 153. Originalno rjeenje R. Maillarta ablji kraci na mostu Simme,


Garstatt u vicarskoj

227

Mostovi
- 3. Trapezaste razupore
Sustav razupore kod koje kosnici ne podupiru gredu u jednoj toki nego u
dvije meusobno odmaknute ima otvor oblika trapeza pa takve razupore i
nazivamo trapezastima. Na taj se nain greda dijeli u tri dijela pa je zapravo rije
o nosau preko tri polja koja mogu biti jednakih raspona, zatim s dominantnim
srednjim i dva manja uz rubove tada su kosnici strmiji, ili s manjim srednjim, a
veima bono kada su kosnici poloitiji.
U statikom smislu greda moe biti kontinuirana bez prekida ili sa
zglobno oslonjenim sredinjim dijelom, a kosnici mogu biti upeti u gredu ili s
njom zglobno povezani. Mogue su i varijacije s krutim trapezastim okvirom koji,
kao jedinstveni nosa ine kosnici i dio grede meu njima, s kratkim konzolnim
istakama prema upornjacima ili pak odvojenim slobodnim gredama nad tim
malim rasponima.

Slika 154. Trapezasta razupora


U oblikovnom smislu kao i kod trokutastih mogue su razliite varijacije
unutar glavnih linija grede i kosnika: s paralelnim rubovima, uz zadebljanja prema
vorovima, ali i uz zaobljenja, osobito linija intradosa.
- 4. Sloene razupore
Osim jednostavnih trokutastih i trapezastih razupora unutar kojih su
otvorene mogunosti razliitih oblikovnih rjeenja poznate su jo od iskonskih
drvenih sklopova i razliite sloene kombinacije razupornih sustava, primjerice:
- kombinacije trokutaste i trapezaste razupore s nosaima s rukama

228

Nosive strukture u mostovima


- dvostruke, trostruke ili viestruke trokutaste i isto tako trapezaste
rezupore
- kombinacija trokutaste s trapezastom razuporom.
U takvim se kombinacijama broj sekundarnih oslonaca glavne grede poveava, te
smanjuju rasponi.
Sustavi razupornih sklopova mogu biti takvi da su kosnici (njihove osi), u
istoj vertikalnoj ravnini kao i greda ali mogu biti i u tom smislu koso istaknute pa
su onda i uzduno i popreno skoeni u odnosu na kolniku konstrukciju.

Slika 155. Sloena drvena razupora kakve su primjenjivane kod klasinih mostova
Svi dijelovi razupore mogu biti punostijeni nosai, ali ovisno o gradivu i
rasponima mogu biti i rebraste, sanduaste ili pak reetkaste strukture. Zanimljive
su neke vrlo velike metalne razupore s poetka prolog stoljea s reetkastom
strukturom grede i kosnika koja se stapa u jednu cjelinu.
Na izbor oblika razupore utjecat e linija nivelete te profil i druga obiljeja
tla. Osim nabrojenih standardnih rjeenja mogue su i mnoge dodatne oblikovne
varijacije, primjerice s ravninski ili prostorno zaobljenim kosnicima, te
zaobljenom linijom intradosa. Kroz neke varijacije izgledom se moemo sasvim
pribliiti lukovima.
Oblikovne i funkcionalne mogunosti mogu ii i tako daleko da se greda
potpuno izgubi pa postoje samo kosnici na kojima su stube pjeakog prijelaza
(pjeaki mostovi) ili pak da se o razuporu zategama prihvati kolnika
konstrukcija pa imamo most s kolnikom dolje.

229

Mostovi

8.4.

OVJEENE STRUKTURE

Najintenzivniji razvitak tijekom posljednjih nekoliko desetljea izmeu


svih nosivih struktura koje se primjenjuju u mostovima dogaa se s ovjeenim
sklopovima. Taj se razvitak ogleda u oblikovnim, konstrukcijskim i izvedbenim
novostima, racionalizaciji sustava, a osobito u pomaku granica maksimalnih
raspona koji njima mogu biti svladani. Stoga se moe rei da njima pripada
rasponsko podruje izmeu 300 i 1000 m. U odreenim okolnostima, osobito
ravniarskih krajolika, bit e to i za znatno manje raspone, a ve su u gradnji i oni
iznad navedene granice.
Ovjeeni mostovi (neki ih jo zovu mostovi s kosim zategama ili zauzdani
mostovi) imaju u sebi nosivi sklop koji se sastoji od gredne kolnike konstrukcije
ovjeene kosim zategama o pilone. Iskone nalaze u prastarim primitivnim
strukturama, prve znanstveno-strune obrade, pa moglo bi se rei ak i projekte u
radovima naega Fausta Vrania iz 17. st., a intenzivniju primjenu tek od sredine
prologa stoljea. Suvremenost, orijentirana na brzu i racionalnu gradnju, na u
zadanim okolnostima gospodarski najprihvatljivija rjeenja, omoguila je tako
velike razvojne iskorake ovjeenih mostova polazei ba od njihovih vrlina, a te
su u izvrsnoj iskoristivosti gradiva sklopa u eksploataciji i jednostavnoj izvedbi
bez dodatnih skupih skela i specijalnih ureaja. U njima, naime zatege, koje su
kod nekih drugih sustava samo privremena pomagala u gradnji, slue u gradnji za
pridravanje grednog dijela strukture, ali su ujedno i dio konanoga sklopa.

Slika 156. Most Normandia u Francuskoj blizu Le Havrea s rasponom 856 m


najvei je ovjeeni most u Europi
230

Nosive strukture u mostovima

Slika 157. Ovjeeni most Ting Kau ukupne duine 1.177 m u Hong Kongu.
I ovi se sustavi grade od razliitih materijala: elini, betonski ili
spregnuti, a ima lijepih primjera manjih pjeakih ovjeenih mostova s drvenom
gredom pa ak i pilonom. U poetku je elik bio gotovo iskljuivo gradivo ovih
sklopova, zbog vrlo povoljnog odnosa vrstoe prema vlastitoj teini to je i
danas odluujui kriterij kod najveih raspona, no vane kvalitete betonskih
konstrukcija ne samo u pogledu jeftinoe, nego i u pogledu vee krutosti, boljih
svojstava priguenja i manjih varijacija optereenja (zbog manjeg odnosa
pokretnog u odnosu na stalni teret) upuuju i na njihovu estu primjenu za manje i
srednje raspone. Povoljna osobina svakoga od tih gradiva moe biti iskoritena a
nepovoljna eliminirana primjenom spregnutih nosaa, osobito prikladnih zbog
jednostavne montae.
Iznijeto ilustrira i injenica da su do kraja 20. stoljea dosegnuti rasponi:
890 m elinom ovjeenom gredom (Tatara)
602 m spregnutom ovjeenom gredom (Yangpu)
530 m armiranobetonskom ovjeenom gredom (Skarnsundet).
Ovjeeni mostovi su zbog svojih velikih dimenzija, visokih pilona,
injenice da se esto grade i izdiu visoko iznad terena u ravniarskim predjelima
dominantne, vrlo uoljive graevine, pa je njihovu oblikovanju potrebno
posvetiti posebnu pozornost. Poetno razdoblje njihove primjene, bilo je kao i kod
mnogih drugih struktura, razdoblje sporenja, ak osporavanja njihovih estetskih
potencijala. Danas se smatra da su to vrlo moderne oblikovno prihvatljive
graevine koje, uostalom kao i sve druge, mogu biti i izrazito lijepe i dobro
uklopljene u okoli, a naalost i rune i neskladne. To e ovisiti o trudu, znanju i
nadarenosti autora.
231

Mostovi

8.4.1. Dispozicija i statiki sustavi


Uobiajena uzduna dispozicija ovjeenih mostova jest simetrina s
dominantnim sredinjim otvorom i dva manja prileea, za koju se predviaju
strukture s dva jednaka pilona o koje se kosim zategama vjea proteita gredna
rasponska struktura.

Slika 158. Primjeri simetrine i nesimetrine dispozicije na dva mosta na Rajni


Drugi je tip nesimetrina dispozicija s jednim pilonom, jednim
dominantnim otvorom i u pravilu s druge strane pilona znatno manjim (do 0,5 L)
bonim otvorom. Takve su strukture obino posljedica odreenih prometnih,
ambijentalnih ili oblikovnih zahtjeva. Mogue su s jednim pilonom i simetrine,
dvorasponske dispozicije gdje se na njegovim objema stranama nalaze posve
jednaki otvori.
Za izbor struktura s jednim a ne s dva pilona moraju postojati opravdani
razlozi, jer je to slino kao kad neki vei teret nosi pojedinac, a ne dva ovjeka
izmeu sebe.
Trei je tip vierasponska dispozicija s vie dominantnih podjednakih
sredinjih otvora, za jedan veim brojem pilona no to je tih otvora, te dva manja
rubna. To su sustavi kod premotenja irokih prostranstava.

Slika 159. Most preko Dunava u Bratislavi nesimetrine dispozicije


232

Nosive strukture u mostovima


Sa statikog gledita ovjeena struktura sastavljena od gredne kolnike
konstrukcije relativno gusto prihvaene zategama i ovjeene o pilone viestruko je
neodreen sustav. Koncipira se tako da svaka zatega, u svakoj kombinaciji
djelovanja uvijek bude zatega dakle s vlanom silom uvijek veom od tlane,
koja bi se pri odreenom poloaju pokretnog optereenja mogla pojaviti. Uz tu se
pretpostavku zatega moe smatrati krutim tapom koji prihvaa sile oba
predznaka i osigurava geometrijsku nepromjenljivost sustava.
Greda se pri tom ponaa kao komponentom sila iz zatega uzduno
prednapet, ali kontinuirani nosa s puno oslonaca, uz brojne mogue varijacije osobito s obzirom na moguu povezanost s pilonom. Ovdje navodimo samo neke
od njih:
- 1. Grede s ovjeenim stolovima
Nastavno na razvitak, prije spomenutih grednih, odnosno razupornih
struktura sa stolovima, osmiljena su rjeenja kod kojih se ovi stolovi vjeaju
zategama, o relativno niske pilone i omoguuje svladavanje veih raspona za
grede istih debljina. Sustav je razvio R. Morandi i primijenio na vie mostova, ali
je primjer mosta Maracaibo ilustrativan jer se niz manjih raspona premouje
sustavom greda sa stolovima, a vei rasponi s ovjeenim stolovima. To je
omoguilo relativno veliku industrijalizaciju, maksimalno ujednaenje dijelova i
veliku brzinu izgradnje. Mana sustava je u brojnim prekidima na kolniku na
mjestima zglobova.

Slika 160. Detalj strukture mosta Maracaibo


233

Mostovi

- 2. Konzolne ovjeene grede


Gredni sustav kolnike konstrukcije i ovdje je vrsto povezan sa pilonom i
protee se prema sredini polja gdje je zglobno povezan sa simetrinim. Za razliku
od sustava sa stolovima ovdje u svakom rasponu umjesto dva imamo po jedan
zglob. Taj zglob preuzima samo poprene sile pa se sustav izvana ponaa kao
konzolni gredni.
Ako su zatege postavljene na veim razmacima nosa djeluje kao
kontinuirani na elastino popustljivim leajevima, a ako su one guste, itav se
sustav obuhvaa kao konzola kojoj greda ini tlani, a uad vlani pojas.
- 3. Kontinuirane ovjeene grede
Najee primjenjivan nosivi sklop, osobito za masivne mostove jest
sustav kontinuirane ovjeene grede. Pogodnost ovoga sustava jest u tome to se
greda izvodi neprekinuto svom svojom duinom.
8.4.2. Oblici strukture
Osim broja i rasporeda pilona te proporcijskih odnosa meu rasponima,
oblik strukture u pogledu sa strane ponajvie e ovisiti o rasporedu zatega. One su
vane i zbog toga to na njih otpada i vrlo veliki postotak ukupne cijene mosta.

Slika 161. Oblik strukture ovjeenog mosta u ovisnosti o rasporedu zatega

234

Nosive strukture u mostovima


S obzirom na zatege ponajprije valja razlikovati sustave s gusto
postavljenim zategama, dakle s njihovim vrlo velikim brojem, u odnosu na one s
rijetkim zategama.
Po njihovu smjeru pruanja razlikujemo:
- Lepeze kod kojih sve zatege na vrhovima pilona idu u jednu toku, a od
nje se lepezasto (ili zrakasto) ire prema svojim hvatitima na gredi. Taj sustav
proizvodi mnoge probleme zbog sidrenja brojnih zatega u malom prostoru.
- Harfe s paralelnim snopovima zatega sa svake strane pilona, od kojih se
onda po dvije sidre na razliitoj visini pilona, poveavajui mu stabilnost jer se
optereenja rasporeuju po itavoj njegovoj visini. Taj je sustav i jednostavniji za
izvedbu. Nedostatak mu je to, u odnosu na prethodni, uzrokuje vee tlane sile u
gredi.
- Paralepeze su zapravo lepezaste strukture kod kojih sidrenje nije u
jednoj toki nego na irem odsjeku pilona.

Slika 162. Razliiti oblici strukture ovjeenih mostova


235

Mostovi

Osim ta tri osnovna sustava valja spomenuti i razliite izvedenice


polulepeza i poluparalepeza, kod kojih se u glavnom rasponu zatege vode na
opisan nain, a u bonomu sve stapaju u jednu ili na kraju vode u jednu toku.
Moe se rei da je u poetnoj fazi razvitka bilo uobiajenije koncipirati
konstrukcije s manjim brojem zatega pa su razmaci meu njima bili 30 do 70 m, a
da su danas ei sustavi s guim zategama na razmacima 5 do 15 m za betonske,
a 10 do 20 m za eline grede. To omoguuje jednostavniju montau, bolja
aerodinamina svojstva, te lake odravanje ukljuujui i zamjenu.
U poprenom presjeku zatege se mogu voditi:
- u jednoj vertikalnoj ravnini (aksijalno), obino u osi mosta pri emu su
dvije odvojene prometne povrine, primjerice za dva smjera auto-ceste s obje
strane te ravnine. Tada se zatege, ali i pilon, smjetaju u dovoljno irok zatitni
pojas ili razdjelni trak, a kolnika konstrukcija mora biti torzijski dostatno kruta
da preuzme korisna optereenja samo s jedne strane.
- u dvije ravnine na rubovima poprenog presjeka mosta (lateralno), koje
mogu biti vertikalne ili koso poloene sa sjecitem iznad osi mosta pa tvore
zajedno s gredom i pilonima prostornu reetku.
Poznata su, iako manje uobiajena, rjeenja i s tri ravnine zatega, ali i ona
s potpuno razigranim prostornim sustavima gdje zatege nisu u ravnini nego u
razliitim zakrivljenim plohama.

Slika 163. Pogled na ovjeeni most s jednim nizom zatega u vertikalnoj ravnini
236

Nosive strukture u mostovima


Kod svega toga, osim o konstrukcijskim parametarima potrebno je voditi
rauna o zahtjevima slobodnih profila, jer ovo su mostovi s kolnikom dolje sa
svim problemima koji proizlaze iz te injenice, zatim o utjecaju zatega na
preglednost, a osobito o oblikovnim uincima s bonih vizura.

Slika 164. Primjeri dispozicija i oblika pilona za rjeenja sa zategama u jednoj


ravnini
8.4.3. Oblici pilona
Najstariji, ovjeeni i lanani sustavi imali su masivne, zidane pilone, no
oni su se kasnije razvili u oblikovno i konstrukcijski najrazliitije strukture od
elika i betona. Oblik im ovisi o odabranoj dispoziciji i tipu objekta, ali i o
ukupnim estetskim nastojanjima.

Slika 165. Nekoliko primjera razliitih tipova pilona za mostove sa zategama u


dvije ravnine
237

Mostovi

O visini pilona najizravnije e ovisiti koliina, pa onda i troak za zatege,


ali i uzdune sile u gredi. U tom se pogledu postiu optimumi kod lepezaste
dispozicije oko h/L = 0,3, a harfaste h/L = 0,5, ali na odabir visine mogu utjecati i
brojni drugi initelji.
U pogledu na most piloni se najee izvode vertikalno, ali ima rjeenja,
osobito nesimetrinih s pilonima nagnutim prema glavnom otvoru, ali i prema
obali. U tom smislu ima i zanimljivih rjeenja s odreenim sadrajima (npr.
restoran) pri njihovu vrhu.
U poprenom smjeru vrlo su razliite mogunosti oblikovanja pilona, a
ovise ponajprije o tome jesu li zatege u jednoj ili dvjema ravninama.
Ako su zatege u jednoj ravnini, tada su i stupovi najee jednodijelni, ali
uz razliite varijacije. Kod lateralnih zatega i piloni se esto izvode ralanjeno,
kako je na slici 165. prikazano, a mogua su razna rjeenja tipa H, A, X itd.

Slika 166. Primjer osebujnog oblika pilona na ovjeenome mostu (Coatzacoalcos


u Meksiku)

238

Nosive strukture u mostovima


8.4.4. Zatege

Slika 167. Obino je konstruktorski vrlo sloen a oblikovno izazovan detalj


sidrenja zatega u vrh pilona
Vrlo vaan dio ovjeenih mostova su zatege. Moglo bi se rei da je upravo
tehnoloki razvitak i njihovo usavravanje proteklih godina omoguio takav
napredak ovog tipa mostova. Proizvode se od visokovrijednog elika pri emu je
bitna vlana vrstoa, modul elastinosti, otpornost na zamor i mogunosti
antikorozivne zatite, te detalji spojeva i sidara.

Slika 168. Detalji sidrenja zatega


239

Mostovi

Osnovni tipovi koji se danas koriste jesu:


- paralelne ipke
- paralelne ice
- paralelni strukovi
- zatvoreno spiralno ue.
Osobito su vani detalji sidrenja u pilon kao i povezivanja s gredom, no za
to danas postoje dobro razraeni, ak industrijalizirani detalji.
8.5.

VISEI SUSTAVI

Slino lukovima i visei sustavi pripadaju u iskonske nosive strukture.


Ue, oblika lananice, objeeno preko dva pilona u tim je strukturama glavni
nosivi sustav i centriki je samo, za razliku od lukova, vlano optereen nosa.
Tim se strukturama premouju najvei mogui rasponi. Danas samo
njima pripada rasponsko podruje izmeu 1000 i 2000 m. Mogu, u prikladnim
okolnostima, u usporedbi s drugima biti probitani i za manje raspone, a ve
relativno dugo traju rasprave i istraivanja o gradnji nekih objekata i znatno veih
raspona.
Zbog relativno jednostavne gradnje, pa u konanici i jeftinoe ukupnog
rjeenja esti su primjeri pjeakih viseih mostova za raspone 50-300 m. Lijepi
su primjeri i u Hrvatskoj preko Drave u Osijeku i Save u Martinskoj Vesi.

Slika 169. Osnovni dijelovi viseih i ovjeenih mostova

240

Nosive strukture u mostovima

Slika 170. Klasian primjer viseeg mosta


Veliki visei mostovi s rasponom 1000 i vie metara grandiozne su nosive
strukture koje se u poprenom presjeku obino izvode za vie istovrsnih ili
raznovrsnih prometnih tokova. Ponekad, a to je pogodno i zbog poveanja krutosti
grednoga dijela sustava, grade se dvokatno, pa u takvima imamo 6 ili 8 cestovnih
traka u gornjoj, a eljeznicu i jo nekoliko traka za teki cestovni promet u donjoj
razini.
8.5.1. Konstruktivne osobitosti viseih mostova
Nosivi sustav viseega mosta tvore:
- objeeno ue
- piloni
- gredna kolnika struktura
- vjealjke
- sidreni blokovi.

241

Mostovi

Slika 171. Varijacije sustava viseih mostova


Unutar svakoga od tih dijelova mogu postojati odreene varijacije ovisne o
statikom sustavu, dimenzijama i dispoziciji.
Uobiajena dispozicija jest ona s tri raspona, srednjim dominantnim i dva
bona manja, pri emu je nad srednjim ue objeeno u obliku lananice a nad
rubnima se koso ili takoer provjeeno vodi do sidrita.

Slika 172. Visei most s dispozicijom preko vie otvora


242

Nosive strukture u mostovima


Mogue su i jednorasponske dispozicije, gdje su piloni uz obalu, a bono
se bez vjeanja strukture uad vode samo prema sidrima, ili pak one s vie glavnih
raspona i vie od dva pilona, preko kojih se uad vodi kontinuirano tvorei vie
lananica.
Sa statikog gledita temeljna se razlika oituje u nainu sidrenja pilona: u
sustav mosta ili u sidreni blok izvan njega. Kod manjih mostova, ponekad su
prisutna rjeenja, slino lukovima sa zategama, da se sustav zatvori u sebi i sidri u
gredu, no iznimno velike sile kod veih raspona to ne doputaju pa se one sidre u
velike sidrene blokove, odnosno u tlo.
Greda moe biti neprekinuta, kontinuirana preko tri polja, ali moe biti i
prekinuta na mjestu pilona.
Veina se ovih mostova gradi s dva paralelna ueta s dvije strane mosta u
poprenom presjeku o koje se uspravnim vjealjkama vjea kolnika struktura, ali
ima rjeenja i s etiri ueta, po par sa svake strane.
Mogua su i osebujna rjeenja, naravno za manje mostove recimo samo s
jednim uetom pa onda vjealjke nisu uspravne nego u koso poloenim
ravninama.

Slika 173 . Oblikovne osobitosti vezane za oblik pilona i ravnine vjealjki


243

Mostovi

Uad i vjealjke su snopovi razliitih konfiguracija od visokovrijednog


elika. Osim uspravnog poloaja vjealjki ili spomenutog u koso poloenim
ravninama, ima primjera i s kosim poloajem u vertikalnoj ravnini a i sloenih
sustava kombinacija vjealjki i zatega.

Slika 174. Tipovi pilona viseih mostova


244

Nosive strukture u mostovima


Piloni mogu biti upeti ili zglobno oslonjeni na temelj. Obino su to visoki
portali s dvije poprene ukrute (na vrhu i pod gredom) ili vie njih.
Gredni nosa kolnike konstrukcije obino je punostijeni ili reetkasti
sanduasti nosa konstantne visine, koji se, osobito u novije vrijeme kad je
prometna ploha u jednoj razini, paljivo oblikuje s obzirom na aerodinamine
zahtjeve.
8.5.2. Visee ploe
Zanimljiva varijanta viseih mostova jesu visee ploe kod kojih su u
jedinstvenom elementu nosive strukture i objeeno nosivo ue i greda za
ukruenje i kolnika konstrukcija. Nazivaju ih jo i zategnuti mostovi ili
provjeeni mostovi.
Obino se izvode od betonskih montanih elemenata koji se postavljaju
izravno na objeenu uad, a poznati su primjeri s jednim ili vie raspona. Do sada
se grade za pjeake mostove iako su ih neki autori predloili i za jae optereene
sustave, primjerice, ak i za most preko Bospora.
Nosiva uad, odnosno itav sustav, zbog potreba ravnosti prometne plohe
izvodi se puno manje prognut nego kod uobiajenih viseih mostova, tako da
niveleta ima oblik blii segmentu parabole nego blago prognute lananice.
Bitan detalj, zbog velikih horizontalnih sila koje proizvode, jest njihovo
unoenje u tlo. Ako je ono pogodno bit e to najprihvatljivije rijeiti prednapetim
sidrima, a gdje to nije mogue rade se relativno masivni upornjaci.

Slika 175. Most s nosivim sklopom visee ploe u Radonici u ekoj


245

Mostovi

Mostovi s viseim ploama mogu biti i gospodarski i oblikovno vrlo


prihvatljiva rjeenja, osobito za pjeake mostove relativno velikih raspona.

Slika 176. Primjer poprenog presjeka i detalja visee ploe


8.6.

POKRETNI I PLUTAJUI MOSTOVI

Osim prikazanih uobiajenih tipova nosivih struktura u mostovima koje su


tijekom njihova ivotnog vijeka fiksne i nepokretne, postoje i mostovi s pokretnim
i pominim rasponskim konstrukcijama ili njihovim dijelovima, te oni koji nisu
fiksno oslonjeni na vrsto tlo nego su postavljeni na plovila.
Takvi se grade u sasvim osobitim i iznimnim okolnostima, a njihova
koncepcija i svojstva u bitnome odudaraju od fiksnih mostova to zahtijeva
detaljnu analizu pa i specifina znanja od kojih neka ulaze u podruja strojarstva,
elektrotehnike itd. Ne ulazei u spomenute detalje, ovdje opisujemo samo
osnovne tipove tih mostova.
8.6.1. Pokretni mostovi
Pokretni mostovi su oni kod kojih se neki dijelovi mogu pokretati radi
poveanja slobodnog profila ispod mosta najee zbog toga da bi mogla proi
plovila koja su via od stalno osigurane visine slobodnog profila. Za to vrijeme,
dok je most otvoren, nije mogu prijelaz vozila preko mosta. To su, dakle,
mostovi kod kojih nije istodobno mogu potpuni promet na mostu i ispod njega,
nego se oni periodino proputaju. Zbog toga su oni i odreena smetnja u
odvijanju prometa pa se rjeenjima prijelaza s pokretnim mostovima treba doista
iznimno priklanjati. To e biti u situacijama kad promet na mostu i ispod njega
nije ni priblino jednako intenzivan, nego je jedan od njih vrlo rijedak, neznatan,
ili pak kad izgradnja mostova sa zahtijevano visokom niveletom uope nije
mogua ili je vrlo skupa.
246

Nosive strukture u mostovima

Slika 177. Glasoviti pokretni most Tower bridge u Londonu


Prvi je sluaj kod plovnih putova koji se samo povremeno ili u iznimnim
okolnostima koriste, jer slue specifinim potrebama ili imaju dobre alternative.
Primjer je prijelaz Cetine u Omiu gdje je vii profil plovnoga puta potreban samo
za vojne svrhe ili u Trogiru gdje se redovita plovidba odvija s druge strane iova.
Ti se mostovi otvaraju po jedanput u nekoliko godina, pa doista ne bi bilo
opravdano da su na njihovim mjestima graeni skupi objekti visokih niveleta kad
je ispod njih promet tako neznatan. Mogu je i obrnut sluaj, iako vrlo rijedak, da
je na mostu promet neznatan a plovidba intenzivna. Tada je i cestovni promet
bolje zadovoljiti plovilima.

Slika 178. Pokretni most u Trogiru

247

Mostovi

Slika 179. Shematski prikaz razliitih tipova pokretnih mostova


248

Nosive strukture u mostovima


Drugi je sluaj obino prisutan uz ua nizinskih rijeka ili plovnih kanala s
gusto izgraenim okoliom npr. u gradovima, gdje do unutranjih luka
uplovljavaju visoki brodovi. Izgradnja mostova s visokim niveletama traila bi u
tom sluaju duge prilazne rampe uz velike zahvate i ruenja u gradu, a i njihovo
kasnije vrlo neprimjereno koritenje za gradski promet. Stoga se oni izvode kao
pokretni i u propisanom ritmu proputaju donji promet. Najpoznatiji primjer za to
su mostovi na Nevi u Sankt Petersburgu koji se svake noi u isto vrijeme otvaraju
da bi proli brodovi, ali su kroz to vrijeme dva dijela grada meusobno
nepovezana.
Donji ustroj i nepokretni dijelovi pokretnih mostova izvode se isto kao da
je rije o nepokretnima, dok se njihovi pokretni dijelovi nastoje izvesti to lakima
radi jednostavnijeg pokretanja. U tim mostovima postoje i posebni strojarski,
pogonski dijelovi koji omoguuju pokretanje.
S obzirom na nain pokretanja ili otvaranja mosta postoje razliite
mogunosti pa upravo po tome ove objekte moemo podijeliti u nekoliko skupina:
- 1. Rasklopni mostovi
Pokretni mostovi mogu se otvarati tako da im se pokretni dio rasklapa, tj.
otvara zaokretanjem oko horizontalne osovine i izdizanjem sredine rasponskoga
dijela u vis. Mogue su varijante da se most sastoji od dva konzolna dijela koja se
u zatvorenom stanju u sredini meusobno dodiruju pa se kod otvaranja ti sredinji
dijelovi obostrano podiu uvis, ili da je itav rasponski sklop jedna cjelina pa se
jedan njegov rub izdie a struktura okree preko osovine na drugom rubu.

Slika 180. Primjer velikoga rasklopnog mosta Gotaalo u vedskoj


249

Mostovi

Pokretanje se obino izvodi pomou zupanika, a to se olakava protuutezima iza


osovina oko kojih se zaokreu.
Postoje mnoge funkcionalne i oblikovne varijacije rasklopnih mostova.
Primjerice, poznati londonski Tower bridge ima rasklopni dio namijenjen
cestovnom prometu, ali pri vrhu tornjeva jo jedan lagani most gredu po kojoj
se, i dok je donji most otvoren, moe odvijati pjeaki promet. Do njega pjeaci
dolaze liftovima ili stubitima kroz tornjeve.
S obzirom na sustav pokretanja osim standardnog tipa rasklopnih mostova
poznati su i:
- rasklopni mostovi na paralelogram, kod kojih protuuteg, povezan
sustavom motaka zglobno sloenih u paralelogram koji pri otvaranju mijenja svoj
oblik, omoguuje jednostavno, runo, pokretanje
- rasklopni mostovi na polugu otvaraju se pomou poluge s protuutegom
koja olakava podizanje rasponskog sklopa mosta
- povlano rasklopni mostovi kod kojih se, da bi se oslobodio itav
slobodni profil, pokretni dio najprije povue ustranu a onda rasklopi.
- 2. Zaokretni sustavi
Pokretni dio mosta moe se otvarati i tako da se on zaokrene oko
vertikalne osi. To moe biti tako da se jedinstvena konstrukcija koja premouje
dva susjedna raspona zaokrene za 90 oko osi sredinjeg stupa pa se za plovidbu
otvore dva susjedna otvora. Mogua je i varijanta zaokretanja itavog sklopa oko
oslonca na jednoj obali ili pak polovina oko oslonaca na obje obale. U tim
sluajevima zaokree se i dio strukture koja slui kao protuuteg, a nalazi se nad
kopnom. Nedostatak ovih tipova je da im je za okretanje potrebno relativno
mnogo prostora, a prednost da je to otvaranje brzo i jednostavno.
- 3. Povlani mostovi
Kod povlanih mostova rasponski se sklop povlai du mosta, a ponekad
neki njegov dio i popreno, pa se tako otvara prolaz za plovidbu. Najbanalnija su
rjeenja da se konstrukcija izdigne i u jednom ili dva dijela povue du
prometnice. Poznati su i primjeri da se pokretni dio sklopa uvue u drugi
nepokretni.
Posebno zanimljiv, izvoran i dobro rijeen primjer jest povlani most u
Omiu kod kojeg se otvaranje ostvaruje poprenim izmicanjem prvoga
rasponskog sklopa te povlaenjem susjednog dijela sklopa na njegovo mjesto te
na taj nain otvaranjem prolaza za plovidbu. Vrlo je prikladno i to da taj most u

250

Nosive strukture u mostovima


zatvorenom stanju uope ne izgleda kao pokretni most s nekim dodatnim i
posebno uoljivim dijelovima.

Slika 181. Pogled na povlani pokretni most u Omiu


- 4. Podizni mostovi
Podizni mostovi otvaraju se tako da im se rasponski sklop s pomou
obalnih portala ili tornjeva podie uvis tako da niveleta ostaje paralelna poetnom
stanju. Pogodnost je da se to podizanje ne mora svaki put izvesti za maksimalni
iznos nego koliko zahtijevaju potrebe konkretne plovidbe, kao i to da se tako
mogu podii i sklopovi vrlo velikih raspona. Primjer za to je most Delaware kod
Darlingtona s rasponom sklopa koji se podie 162 m i visinom dizanja od 30 m.
Zanimljivo je da se to podizanje ostvaruje za samo dvije i pol minute.
8.6.2. Plutajui mostovi
Vrlo stari, vie tisuljea poznati tipovi mostova jesu pontonski ili
plutajui. Kod njih, ili zbog velike dubine mora ili vode, ili zbog slabog tla za
temeljenje pod vodom ili izvedbenih potekoa, rasponska konstrukcija nije
oslonjena na klasine stupove nego na odgovarajua plovila. Plovila se obino
usidre te meusobno poveu ali tako da struktura moe funkcionirati zbog
promjena razine vode npr. uslijed plime i oseke itd. Ti su mostovi obino podloni
znatnijem deformiranju pod teretom, ali ima i primjera s vrlo velikim i stabilnim
pontonima, kao to su oni na Zlatnom rogu u Istambulu, preko kojih prolazi ak i
tramvajska pruga.

251

Mostovi

Slika 182. Primjer plutajueg mosta


Poseban i zahtjevan dio plutajuih mostova su spojni ili prilazni dijelovi.
Oni su s jedne strane oslonjeni na vrsto obalno tlo, a s druge na plovilo pa se
zaokreu s promjenama vodostaja.
Pontonski se mostovi posebno koriste za potrebe brzog i privremenog
uspostavljanja prometa.

252

Donji ustroj

9.

DONJI USTROJ

Donjem ustroju mostova pripadaju svi dijelovi ispod leita glavne


rasponske konstrukcije. Pojam ispod odnosi se na tijek pruanja sila od njihova
preuzimanja do predaje u tlo pa ne mora biti dosljedan u geometrijskom smislu.
Donji ustroj dakle ine svi potpornji mosta, a to su stupovi i upornjaci. Kao
poseban oblik stupova mogu se izdvojiti piloni koje smo prikazali kod viseih i
ovjeenih struktura mostova.
Zadaa dijelova donjeg ustroja jest:
- prenijeti u tlo sile koje se javljaju kao posljedica djelovanja na
konstrukciju
- omoguiti predviene pomake i deformacije strukture uslijed razliitih
unutranjih djelovanja
- ostvariti jednostavan i neprimjetan prijelaz prometnice s mosta na sraslo
tlo i obrnuto.
Uz to u funkcionalnom i oblikovnom pogledu dijelovi donjeg ustroja
moraju zadovoljiti zahtjeve razliitih initelja ispod mosta, primjerice slobodnih
profila, preglednosti za odvijanje prometa, to manjeg ometanja protoka vode itd.,
te oblikovno s dijelovima gornjeg ustroja tvoriti skladnu i lijepu graevinu.
I stupovi i upornjaci mogu biti vrlo raznoliki, a njihov oblik i dimenzije
najvie e ovisiti o:
253

Mostovi
- strukturi, dimenzijama (popreno i uzduno) i tipu rasponske
konstrukcije
- nainu njena oslanjanja na dotini dio donjeg ustroja (pokretan leaj,
nepokretan, upetost itd.)
- gradivu od kojeg su sagraeni
- osobinama tla i nainu temeljenja
- visini nivelete nad terenom, osobito s obzirom na visinu dijelova donjeg
ustroja
- broju glavnih nosaa, odnosno tipu poprenog presjeka strukture
- postojanju i osobinama vodotoka (posebno s obzirom na brzinu toka i
promjenljivost razine)
- odnosu horizontalnih i vertikalnih optereenja
- planiranom nainu graenja
- oblikovanju, itd.
Vrlo su velike i naelne razlike u oblikovanju dijelova donjeg ustroja
izmeu lunih, grednih, ovjeenih, viseih i drugih tipova struktura, jer se kod
jednih predaju samo ili uglavnom vertikalne sile, kod drugih horizontalne tlane,
pa onda vlane itd., to uvjetuje i oblikovno i dimenzijski vrlo razliite sklopove.
Stoga se ovdje osvremo samo na najuobiajenija, standardna rjeenja.
Uz oblikovanje i izradu donjeg ustroja graditelji su duni prikladno urediti
i okoli mosta, osobito u podruju graditeljskog zahvata, to podrazumijeva
ureenje i zazelenjivanje pokosa nasipa, te prostora uz oslonce, a osobito obala
vodotoka kako novoizgraeni objekt ni stvarno ni vizualno ne bi remetio ekoloku
ravnoteu koja je postojala prije njegove izgradnje.
9.1.

STUPOVI

U nekim okolnostima stupovi mogu biti vrlo brojni, pa je kod dugakih


mostova rije o elementima koji se u vie desetaka ili stotina puta ponavljaju, u
drugim pak to mogu biti vrlo visoke strukture koje nadmauju i tornjeve najviih
katedrala, stoga oni nipoto nisu, kako bi netko mogao pomisliti, neki sekundarni
dijelovi mostova. Njihovoj analizi, konstruiranju i oblikovanju potrebno je
posvetiti iznimno veliku pozornost kako bi cjelina strukture bila optimalna. Oni i
unutar istih statiko-konstruktorskih odnosa pruaju razliite oblikovne
mogunosti koje itavu graevinu mogu obogatiti.
U statikom smislu stupovi se razlikuju prema razliitim kombinacijama
veze s tlom i rasponskim sklopom nad njima, a glavne su mogunosti:

254

Donji ustroj
dolje upeto
dolje zglob

gore upeto
gore zglob
gore pokretno
gore zglob.

Mogue su i razliite drukije varijacije.


U konstruktivnom smislu glavna je raznolikost u tome obuhvaa li stup
svojom irinom itav popreni presjek mosta ili to ini s vie pojedinanih stupaca
i kakvog je oblika u poprenom presjeku. Iz toga onda i proizlaze glavni tipovi
stupova koje ovdje opisujemo.
U poprenom presjeku stupovi su puni (tapovi ili stijene) ili pak uplji
(olakani) ime se postie vea krutost uz isti utroak gradiva, pa se takvi
uobiajeno koriste za vrlo visoke strukture. Stupovi, odnosno oni njihovi dijelovi
koji se nalaze u tekuoj vodi moraju biti tako oblikovani da izazivaju to manji
uspor i stvaranje virova.

Slika 183. Primjer visokih stupova konstantnoga


autocestovnog mosta u gradnji

poprenog

presjeka

255

Mostovi

Slika 184. Primjer okruglog i poligonalnoga poprenog presjeka jednostavnog


stupa
Mogua su rjeenja stupova s konstantnim poprenim presjekom po
itavoj visini, ali i uz vee ili manje promjene, te ralanjenja i oblikovne istake.
Sve to moe biti ostvareno u poprenom smislu, u pogledu na most a i prostorno.

Slika 185. Varijacije presjeka po visini stupa:


- zadebljanja odozgo do dolje
- konstantan presjek
- zadebljanje odozdo prema gore
256

Donji ustroj
9.1.1. Masivni stupovi
Masivni stupovi grade se velikih uzdunih i poprenih dimenzija (po vie
metara). Tom su tipu pripadale sve klasine gradnje od prirodnog kamena, opeke,
betona i to kod svoenih, ali i grednih mostova. Pogodni su i danas (iako se ee
izvode kao olakani, sa upljinama u sebi) za rijene stupove i one u plovnim
vodotocima kako bi i svojom masivnou mogli podnijeti sile od udara plovila.
Danas se, u betonskoj izvedbi, radi oblikovnih efekata najee oblau kamenom,
opekom itd.

Slika 186. Klasini masivni stupovi u vodotoku


Oblikovanje masivnih stupova vrlo je detaljno razraeno kroz dugu
povijest njihove primjene. Popreno na most masivni se stupovi mogu izvoditi iste
irine kao most, neto ue ili neto ire, konstantnoga poprenog presjeka ili uz
proirenja od vrha prema dnu. esti su sluajevi blagih nagiba (1:10 do 1:30) od
vrha stupa do temelja.
U pogledu na most, takoer su prisutne razliite varijacije, od konstantnih
dimenzija po itavoj visini, do zadebljanja od vrha prema dnu. To moe biti
ostvareno linearno, po nekoj krivulji ili skokovito. Ponekad se ova zadebljanja
ostvaruju potpuno jednaka u oba smjera. Mogue su i obrnute kombinacije debljih
stupova gore, a tanjih dolje, no to je kod masivnih struktura vrlo, vrlo rijetko. ak
257

Mostovi
i oblikovni razlozi, jer stupovi konstantnog presjeka izgledaju kao da su dolje
tanji, upuuju na to da su prihvatljiviji i oblici uz postupno zadebljanje prema dnu.
To je i sukladno tijeku porasta optereenja i logici njihova strukturalnog
djelovanja.

Slika 187. Primjer dobro oblikovanoga betonskog stupa s nizom estetskih


detalja: zaobljenja, utori itd.
Stupovi u vodotocima, osobito oni njihovi dijelovi koji se nalaze unutar
vode izvode se zailjeno s uzvodne a zaobljeno s nizvodne strane radi smirivanja
tokova vode i da bi odbili plovee predmete.
Gornji dijelovi stupova, osobito kad su oni popreno gledano znatno ui
od irine mosta, esto se izvode s proirenjima da bi jednostavnije prihvatili
dijelove strukture na njih oslonjene.
Glave povijesnih masivnih stupova vrlo su esto bile pomno oblikovane, s
razliitim vijencima pa ak i skulpturalnim uresima. Kod tih je mostova, osobito
svoenih, struktura jedinstveno i kontinuirano izrastala iz stupova ili u njih
prerastala, pa su oslonci oblikovno naglaavani. Kod grednih mostova nad
stupovima su obino leajevi koji mogu biti vidljivi ali i skriveni.

258

Donji ustroj

Slika 188. Oblikovni detalji na reprezentativnome kamenome mostu


9.1.2. Olakani stupovi
Velika koliina materijala, koja esto nije u tolikoj mjeri potrebna za
nosivost, postaje suvina pa i vrlo skupa kod visokih stupova, pa su oni ak i u
klasinim gradivima, a osobito u novijima, graeni s razliitim tednim otvorima,
te izvana vidljivim ili skrivenim upljinama u njima.
Armiranobetonski se stupovi uobiajeno grade s leajnim gredama pri
vrhu te betonskim stijenkama i znatnim upljinama po sredini. Nastoje se zbog
jednostavnije gradnje izvoditi jednostavnih oblika, ali montani sustavi i tu
pruaju razliite mogunosti. Visoki se esto izvode u kliznoj oplati to upuuje
na potrebu izbjegavanja poprenih dijafragmi. upljine u stupovima mogu
posluiti i razliitim namjenama, primjerice provoenju razliitih vodova i sl.
9.1.3. Stupovi stijene
Stupovi mogu biti i oblika tankih zidova, s malom dimenzijom u pogledu
na most a popreno odgovarajuom irini mosta. Takva rjeenja stvaraju dojam
tunela u prolazu, osobito kod irih mostova, pa premda su konstrukcijski
jednostavna, ne nailaze na iru primjenu. Osim standardnih rjeenja konstantnih
presjeka po visini izvode se i u raznim oblikovnim varijacijama, recimo uz
stoasto stanjenje prema dnu ili uz razliite oblikovne istake ili ljebove radi
razbijanja monotonosti velikih vidljivih ploha.
259

Mostovi

Slika 189. Razliite varijacije oblika stupova


9.1.4. Laki pojedinani stupovi
Kod nadvonjaka, grednih mostova niih ili srednje visokih niveleta nad
tlom, te za pomost lunih mostova ee od ve spomenutih koriste se laki
pojedinani stupovi. Oni omoguuju ne samo smanjeni utroak gradiva nego i
omoguuju bolju preglednost pod mostom, osobito nad autocestama, u gradovima
ili prometnim voritima.
Mogu biti izvedeni kao pojedinani stupci ili kao stupita sastavljena od
vie njih popreno.
260

Donji ustroj

Slika 190. Laki stupovi kao potpore jednog mosta u krivini


Mogu biti kvadratinog, poetvorinskog, poligonalnog, krunog, ovalnog
ili nekoga sloenoga poprenog presjeka. Budui da im se teina nastoji svesti na
minimum, obino se izvode stalnog presjeka po visini, uz eventualno zadebljanje
u obliku naglavnice pri vrhu. Pojedinani se stupci najee primjenjuju kod
sanduastih, torzijski krutih rasponskih struktura, a kod rebrastih ili ploastih,
stupita s dva ili vie stupaca. Oni mogu izravno prihvaati strukturu pri emu je
popreno rebro izvedeno nevidljivo, kao dio strukture, ili s naglavnicom ili
poprenom gredom na vrhu stupa ili stupita vidljivo i uzduno i popreno. To
uvijek predstavlja oblikovni problem i nema ba puno estetski prihvatljivih
rjeenja. Kod visokih stupova ponekad se preke za njihovu povezanost osim pri
vrhu izvode i po visini.
ire glave stupova osobito su potrebne kod montanih konstrukcija jer je
na njima potrebno izvesti leajeve nosaa s obje strane, pa se i zbog toga esto
izvode vrlo uoljive i oblikovno problematine leajne grede. Sve to, kao i
pojedini stupci, moe biti montane izvedbe.
Stupita s veim brojem stupaca treba oblikovno analizirati ne samo s
pozicija okomitoga pogleda sa strane nego i koso, to e upuivati na izbjegavanje
ume stupova i svoenja stupaca u stupitu na dva ili najvie tri.

261

Mostovi

Slika 191. Primjer pri vrhu razgranatih stupova


9.1.5. Razgranati stupovi
Graditelji mogu zbog oblikovnih, funkcionalnih ili nekih drugih razloga
posegnuti i za oblikovno sloenijim oblicima stupova. Rije je ne samo o na
najrazliitije naine izvedenim promjenama presjeka po visini to se ee svodi
na proirenje od dna prema vrhu nego i o razgranatim oblicima oblika A, V, H, Y
i dr. u uspravnom ili obrnutom smislu. Tu su i mogue i izvedene vrlo raznolike
varijacije kako kod pojedinanih stupaca tako i u stupitima a na projektantu je da
ih skladno uklopi u vizuru mosta.

Slika 192. Primjer oslanjanja eline rasponske konstrukcije mosta


262

Donji ustroj
Elementi razgranatosti, osobito prostorno oblikovani trebali bi sa
strukturom podgleda biti skladna cjelina, a njihovi dijelovi i linije u
odgovarajuem odnosu s elementima i bridovima strukture.
9.2.

UPORNJACI

Upornjaci su rubni dijelovi mosta na kojima se ostvaruje prometni prijelaz


ili predaja sila s mosta na nasip ili sraslo tlo. Na njih se s jedne strane oslanja
rasponska konstrukcija predajui kod grednih vertikalne, ali obino za razliku od
drugih stupova i vee horizontalne sile, a kod lukova velike potiske. S druge
strane oni prihvaaju pritisak od nasipa.
esto se u sklopu upornjaka dogaaju i odreena prometna preplitanja,
osobito za pjeake tokove, pa se posebno u gradovima na njima rade odreena
proirenja, stubita i rampe za veze gornje i donje razine prometnoga toka.
Kroz upornjake se na most dovode i na njima raspliu razliiti vodovi koji
upravo na tim mjestima zahtijevaju dodatne ureaje, revizijska okna, ventile,
sklopke itd. pa se onda za tu svrhu u upornjacima rade i posebne prostorije.

Slika 193. Grafiki prikaz klasinog upornjaka s paralelnim krilima


Upornjaci i po obliku i po dimenzijama i po sastavnim dijelovima mogu
biti vrlo razliiti. Prvo se bitno i naelno razlikuju oni kod grednih u odnosu na
one kod svoenih mostova, zatim viseih, ovjeenih itd. Razliitost e proizlaziti i
iz konfiguracija terena, visine nivelete nad tlom na mjestu upornjaka,
dimenzijama mosta, apsolutnoj veliini i vrsti sila koje se na njih predaju, vrsti tla
i nasipu iza mosta itd.

263

Mostovi
Bitna e razliitost biti vidljiva i izmeu gradskih mostova i onih izvan
naselja. Kod gradskih je mostova, kao i kod osobito zanimljivih prijelaza
atraktivnih kanjona i slinih situacija velikih mostova, uputno izvesti proirene
upornjake s mogunou zaustavljanja vozila i zadravanja pjeaka koji ele
vidjeti most ili krajolik, kako se ne bi zaustavljali na mostu. Kod mostova na
otvorenim potezima autoceste ili eljeznikih pruga gradit e se standardni
upornjaci to jednostavnijih tipova s namjerom da prelazak s okolnog tla na most
bude to neprimjetniji. To je dobro u opem nastojanju da se prometnica na mostu
to manje razlikuje od one izvan njega, iako je suprotno od povijesnih situacija
kada se ak i razliitim skulpturama, portalima, pilonima itd. eljela skrenuti
pozornost na most. No, brzine u prometu su tada bile manje a zaustavljanje
jednostavnije i manje opasno.
9.2.1. Dijelovi upornjaka
Upornjaci se sastoje od stupa upornjaka, dvaju krila i prijelazne ploe. U
pojedinim tipovima neki od tih dijelova mogu i izostati ili biti svedeni na
minimum. Ti dijelovi mogu biti, na razliite naine, meusobno povezani ili
razdvojeni, a i vrlo razliito oblikovani.

Slika 194. Profilirana i kamenom obloena vidljiva ploha zida upornjaka


Na stupove upornjaka predaje se optereenje rasponske konstrukcije te
djelovanje nasutog tla iza njih. Stoga se na njihovu vrhu izvode s jedne strane
leita konstrukcije. Detalj oslanjanja bitno se razlikuje za male i velike mostove.
264

Donji ustroj
Kod manjih upornjaka i na sporednim cestama mogu se oba upornjaka izvoditi uz
izravno nalijeganje rasponske strukture (ploe), pa se minimalni pomaci prenose
ukupnim deformacijama strukture. U ostalim sluajevima nad upornjacima se
predvia dilatacijska naprava, a uz leaj se izvodi zidi na koji se oslanja
prijelazna ploa. Njen je zadatak osiguranje kontinuiranog, postupnog prijelaza s
tvrde na podatnu podlogu. Ona moe biti neposredno ispod kolnika ili tako da je
izmeu nje i kolnika ljunani klin.

Slika 195. Dva primjera oslanjanja rasponskog sklopa na upornjak: s vidljivim i


skrivenim leajem
Krila upornjaka su takoer zidovi koji s bonih strana prihvaaju nasip uz
most. Prema obliku mogu biti:
- paralelna kad su njihove osi meusobno paralelne i paralelne s osi
mosta a okomite na os zida upornjaka
- kosa u odnosu na os zida i os mosta
- okomita na istom pravcu s osi zida i meusobno, a okomita na os mosta
- zaobljena raznih zakrivljenih oblika.
Ima primjera upornjaka s minimalnim krilima pa i potpuno bez njih.
Ovisno o uvjetima okolia unutar istoga mosta mogue su razliite
varijacije krila, no oblikovno su prihvatljivija simetrina rjeenja.

265

Mostovi
Na primjeru manjeg mosta nadvonjaka nad nekom prometnicom
mogue su razliite varijacije u duljini krila:
- duga krila s manjim rasponom mosta i pokosom nasipa koji zapoinje
izvan otvora
- kraa krila s veim otvorom i prodorom dijela nasipa u otvor pa i pred
zid upornjaka
- minimalna krila obino objeena o stup s nasipom koji gotovo dodiruje
rasponsku konstrukciju.
9.2.2. Tipovi upornjaka
Razlikovnost upornjaka je mogua s obzirom na oblik i poloaj krila, s
obzirom na njihovu unutranju povezanost, s obzirom na tip i veliinu mosta itd.
Ovdje ih razvrstavamo s obzirom na njihove glavne konstrukcijske osobitosti:
- 1. Masivni upornjaci
Masivni su upornjaci oni s masivnim punim zidom i s obje strane takoer
masivnim punim krilima. Moglo bi se rei da tu govorimo o klasinom obliku
upornjaka kojih zidovi mogu biti od kamena, opeke ili betona. Najee se izvode
s paralelnim krilima. Ta se krila izvode, svako na svojem temelju, kao samostalni
zidovi i dimenzioniraju na pritisak od tla izmeu njih. Ponekad, kod visokih i
dugakih krila, da ti zidovi ne bi bili jako debeli, prikladno ih je s pomou spona
ili zatega meusobno povezati i tako ukrutiti.

Slika 196. Pogled na masivni upornjak neposredno prije montae rasponskoga


sklopa
266

Donji ustroj
Uz prilaz se izvodi pokos nasipa, kojeg treba precizno isplanirati i dobro
izvesti. Zbog stabilnosti tla dobro je ako su ti pokosi blagi, ali to trai duga krila,
to se moe smanjiti i izvedbom podnonog zidia. Obino je nagib zatravnjenog
pokosa 1:1,5, a kamenom obloenog do 1:1.
Na vrhu pokosa, vijenac mosta mora biti barem 0,5 m uvuen prema
terenu, kako deformacije tla i povrinske vode ne bi prekinule kontinuitet
hodnika.
Ovi se tipovi upornjaka izvode i s okomitim i s kosim krilima. To je
obino posljedica razliitih okolnih zahtjeva, primjerice kad se ona nastavljaju na
poduporne zidove u nekom usjeku, ili obloene obale vodotoka itd.
- 2. Minimalni upornjaci
Minimalni se upornjaci, a to su oni s najmanjim moguim dimenzijama
zida i krila, predviaju ako je na rubovima mosta niveleta sasvim blizu tla ili ako
je sustav mosta tako zamiljen da nasipi zadiru relativno duboko u otvor i u njima
se nalaze vei dijelovi stupova upornjaka od kojih samo glava i mali dio krila
izlazi izvan pokosa nasipa. To se radi zbog poveanja preglednosti i smanjenja
buke pri prijelazu vozila.

Slika 197. Uobiajeno rjeenje za minimalne upornjake

267

Mostovi
Zid takvog upornjaka s preputenim nasipom po svojoj se visini
zamjenjuje s nekoliko stupova koji su samo na vrhu povezani poprenom gredom
na kojoj se formira leite rasponske konstrukcije. Kod rebrastih glavnih nosaa
ovi stupovi zida upornjaka brojem i poloajem odgovaraju rebrima strukture
mosta.
- 3. Olakani i uplji upornjaci
Kao i kod stupova veih dimenzija konstruktori nastoje osmisliti oblike
olakanih presjeka kod kojih e se postii uteda materijala, a nee smanjiti
nosivost. Tako se izvode zidovi i zidovi krila s raznim profilacijama, rebrima,
udubinama pa ak i otvorima. Izrada takvih obino zahtijeva puno vie oplate te
sloeniju pa i skuplju ugradbu pa je onda potrebno dobro analizirati da li se
utedom gradiva postie i ukupna uteda. Montani oblici i elementi i ovdje imaju
opravdane mogunosti kvalitetne primjene.
uplji upornjaci, a to su oni u kojima se izvode vee upljine pa i prave
prostorije bez nasipa, omoguuju u sebi razliite dodatne sadraje u funkciji mosta
(vodova, njegova odravanja) pa ak i javne namjene (lokali itd.). Rije je o
prostorijama izmeu zida i krila, te dodatnog zida na poleini, koje mogu biti
natkrivene o te zidove oslonjenom prijelaznom ploom ili sasvim posebnom
konstrukcijom. Ima primjera povijesnih objekata gdje su takve prostorije izvedene
nadsvoene (kameni mostovi). Oblikovanju svih prostorija treba pomno pristupiti
nastojei ostvariti sklad njihove funkcije i zahtjeva mosta.
- 4. Upornjaci svoenih mostova
Upornjaci lunih i svoenih mostova, osim vertikalnih sila u tlo predaju i
velike potiske, pa je pri temeljima rezultanta takvih sila ukoso usmjerena. Poznato
je da su rezultante razliite za razliite kombinacije optereenja, pa se analizira
njihov snop unutar anvelopa i tome nastoji podrediti oblik upornjaka kako bi te
relativno velike gradnje bile to ekonominije. Stoga se obino grade zakrivljenih
oblika s dnom to blie okomici u odnosu na rezultante sila. Kod pliih svodova i
kod slabije nosivog tla potrebni su doista velikih dimenzija. Primjerice, tlocrtni
obrisi takvoga upornjaka za luk Mosta slobode u Zagrebu su 24x30 m.
Svoeni mostovi osim upornjaka za oslonac svoda imaju i one za oslonac
strukture pomosta koji su identini upornjacima grednih mostova, a ovisno o
profilu terena i dispoziciji mogu biti samo dograeni na oslonce lukova ili s njima
povezani u jednu cjelinu.

268

Donji ustroj

Slika 198. Primjer upornjaka svoenog mosta peta luka preko Krke u Skradinu

269

Mostovi

270

Oprema mostova

10. OPREMA MOSTOVA


Svaki se most sastoji od konstrukcije i opreme. Konstrukciju ine svi
dijelovi i sustavi namijenjeni prijenosu optereenja, a opremu sve ono to povrh
toga omoguuje ispravno funkcioniranje mosta i nesmetano odvijanje prometa na
njemu. Iz tog bi se moglo krivo zakljuiti da je ovdje rije o nekim sekundarnim
ili manje bitnim dijelovima. To nipoto nije tako jer upravo o tim dijelovima i
detaljima najizravnije ovisi upotrebna vrijednost a u mnogome i trajnost mosta.
Kvaliteta tih dijelova utjee na sigurnost i udobnost prometa na mostu, ali i na
zatitu i pravilno funkcioniranje dijelova konstrukcije.
Dijelovi opreme mostova brojni su i raznoliki. U veini zemalja, pa tako i
u nas ti se dijelovi nastoje ujednaiti ili tipizirati. To osobito stoga to se neki od
njih proizvode u tvornicama ili radionicama kao tipski elementi za propisane
zahtjeve i uvjete primjene. Naelno ih je sve mogue s obzirom na namjenu
svrstati u slijedee skupine:
- oprema u funkciji odvijanja prometa
- oprema u svezi s funkcioniranjem mosta
- oprema radi ostvarenja trajnosti mosta.
Neki od dijelova opreme imaju viestruku ulogu prema gornjoj podjeli.
Spomenutom tipizacijom opreme i detalja na mostovima postiu se
gospodarski uinci jer je masovna proizvodnja uvijek znatno jeftinija od unikatne,
271

Mostovi
ali se i poboljava kvaliteta tih elemenata jer se proizvodnji i primjeni pristupa
nakon preciznih analiza, istraivanja i promiljanja.
Mnogi od dijelova opreme proizvode se i planiraju tako da budu
ograniene trajnosti, znatno manje od planirane trajnosti itavoga mosta pa se
unaprijed planira njihova zamjena nakon odreenog vremena.To podrazumijeva i
obvezu planiranja njihove dostupnosti i jednostavne zamjene bez razaranja drugih,
susjednih dijelova i, ako je mogue, bez prekida prometa, a ako nije, onda
obvezno da takav prekid bude to krai.
Budui da je, uz sva ta nastojanja, proces odravanja mostova vrlo esto
najveim dijelom usmjeren na odravanje opreme i otklanjanje oteenja na
konstrukciji, do kojih dolazi zbog nedostataka na dijelovima opreme, svjedoci
smo da se danas, osim ve spomenutih nastojanja na usavravanju i tipizaciji tih
elemenata, osobito za manje i srednje mostove tei svoenju nekih dijelova
opreme na najmanju moguu mjeru.
Rezultat takvih nastojanja su tzv. integralni mostovi, monolitnih i
cjelovitih struktura bez leaja i prijelaznih naprava. U njima se svjesno dodatno
optereuju, pa onda i izvode, robusniji elementi konstrukcije, a utede se postiu
na opremi i potrebnom odravanju. U mnogim situacijama za prijelaze ukupnih
duljina do pedesetak metara integralni mostovi mogu biti vrlo prihvatljiva
rjeenja.
Nasuprot takvom nastojanju opravdanom za manje mostove, danas smo
svjedoci i uvoenja vrlo sofisticirane i sloene opreme, tzv. inteligentnih
elemenata ili sustava koji, raunalom podrani, razliito reagiraju na razliite
pobude, ili pak trajno skupljaju podatke o dogaajima i promjenama u
konstrukciji i sl.
10.1.

STRUKTURE PROMETNIH POVRINA

Prometne povrine na mostovima trebaju vrstom i svojstvima odgovarati


zahtjevu prometa kojemu su namijenjeni. U osnovi se nastoji da gornja ploha
potpuno odgovara onoj izvan mosta. No na mostu se ona nalazi na krutoj a izvan
na podatnoj podlozi pa ve zbog toga, da bi konani uinak na promet bio to
sliniji, njena e struktura biti razliita.

272

Oprema mostova

Slika 199. Kolnik, hodnici, ograde, pjeake staze i rasvjeta lananog mosta
preko Dunava u Budimpeti
10.1.1. Kolniki zastor cestovnih mostova
Najee se kod cestovnih mostova primjenjuje asfaltni kolniki zastor.
Takav se obino sastoji od dva sloja: zatitnog i troivog. Za razliku od stanja na
otvorenoj cesti gdje se ostvaruje ukupna debljina zastora od najmanje 12 cm, na
mostovima se nastoji smanjiti vlastita teina i minimiziranjem debljine kolnika.
Na njima je zbog vrste krute podloge to i mogue pa se obino izvodi asfaltni
kolnik od 7 cm debljine, od ega je 3 cm zatitni a 4 troivi sloj.
Uloga zatitnog sloja u prvom je redu zatita hidroizolacije od oteenja, a
njegovim zadebljanjem do najvie 6 cm iznimno se mogu izvoditi i odreene
korekcije nivelete i ravnosti prometne podloge. Troivi sloj, po kojem se
neposredno odvija promet, i koji se pod djelovanjem prometa troi i haba,
otporniji je ako se izvodi s agregatom eruptivnog porijekla pa se takav
preporuuje koristiti na mostovima.
Osobito kritina mjesta su spojevi asfalta uz rubove kolnika, gdje se
obino ostavlja 2 cm iroka reka koja se potom zapunjava elastinom masom za
ispunu. Takoer je vano izvesti nepropusne i na dinamika djelovanja otporne
spojeve sa slivnicima, prijelaznim napravama itd.
273

Mostovi

Slika 200. Pogled du kolnika na ovjeenome mostu


10.1.2. Pjeake staze
Pjeake staze kao i druge pjeacima namijenjene povrine na mostovima
(stubita, proirenja, vidikovci i sl.) valja urediti tako da budu ugodne, dovoljno
prostrane, zatiene od incidenata cestovnog prometa i atraktivne za pjeaki
promet. Naravno da e sve to biti bitno razliito ako je rije o nekome gradskome
274

Oprema mostova
mostu s intenzivnim prometom pjeaka u odnosu na onaj gdje je omoguen
pristup samo slubenim osobama. U drugom sluaju e se i glede dimenzija i
glede ureenja ii na skromna rjeanja.
Budui da su optereenja pjeacima znatno manja od onih vozilima, njima
namijenjene povrine mogue je znatno jednostavnije pa i jeftinije urediti. To se
na mostovima najee ini na bonim konzolnim istakama od osnovnoga
rasponskog sustava nosivog sklopa. Dobro je ostvariti pjeake staze takvih
projektantskih rjeenja da na njih bude stvarno i fiziki onemoguen pristup
vozilima.
To se postie odbojnim (ili zatitnim) ogradama ili rubnjacima dostatne
visine. Odbojnicima se odvajaju hodnici od kolnika na svim cestama na
otvorenome gdje je doputena vea brzina vozila, a u gradovima i na cestama
manjega znaenja s prometom manje gustoe gdje su brzine ograniene do 60
km/h hodnici se izvode bez zatitne odbojne ograde, ali uz rubnjak visok barem
20 cm, to se u tim uvjetima smatra dostatnim da sprijei izlijetanje vozila na
hodnik.
Hodnici mogu biti izvedeni na razliite naine:
- od laganih montanih dijelova izvedenih sa upljinama u njima radi
provedbe razliitih vodova,
- slojem debljine 2 cm od lijevanog asfalta na povrini strukture ili njenoj
konzolnoj istaci
- razliitim poploenjima prirodnim ili umjetnim kamenom ili
elementima od drugih gradiva. Na mostovima se ponekad izvode i odvojene
biciklistike staze, a nekad se taj promet kombinira na istim povrinama s
pjeakim. Tada su najprikladnije podloge od lijevanog asfalta. Hodnike valja
izvoditi u blagom nagibu prema kolniku kako bi se oborinska voda s njih slijevala
prema slivnicima uz rub kolnika i kako ne bi dolo do procjeivanja i vlaenja
vijenaca i ela mosta u pogledu.

Slika 201. Primjer pjeakog mosta iznad autoceste


275

Mostovi
Zavretak pjeake staze obino se ureuje vijencom mosta koji ili u
montanoj ili u monolitnoj izvedbi svojim oblikom i veliinom bitno odreuje i
naglaava osnovne uzdune linije mosta. To moe biti jo i pojaano, ali i
oblikovno pogorano odnosima osvijetljenih i zasjenjenih povrina u ovisnosti o
kutu osvjetljenosti, duini konzole te visini nosaa i vijenca.
Kod pjeakih mostova itava je povrina namijenjena pjeacima pa se ona
tada jedinstveno ureuje. Poznati su prekrasni primjeri natkrivenih drvenih
mostova s vrlo ugodnim drvenim hodnicima. Zatim gotovo skulpturalni kameni
objekti gdje su i hodnici na mostu kao i susjedne ulice od trajnoga i lijepoga
kamena. Valja spomenuti i ona rjeenja s niveletom hodnika u obostranom usponu
u obliku rampa ili pak sa stubama.

Slika 202. Privlano ureena natkrivena povrina namijenjena pjeacima na


drvenome mostu u Luzernu
10.1.3. Kolosijeci na mostovima
Kod provedbe eljeznikih kolosijeka preko mosta nastoje se ostvariti
uvjeti krutosti slini onima izvan pa se provodi posteljica kroz koritasti oblik
strukture. Osim toga, mogua su i rjeenja bez posteljice i to tako da se pragovi
izravno privruju na elemente strukture, kao i oni bez pragova uz oslanjanje i
privrivanje tranica izravno, ili, ee preko elastinih uloaka.
Posebne se okolnosti zbivaju na razliitim gradskim mostovima s
primjerice tramvajem na njima, gdje se takav promet provodi na istoj povrini s
cestovnim pa se nastoji i odnos kolnika i kolosijeka ostvariti isto kao i izvan
mosta.
276

Oprema mostova

Slika 203. Smjetaj kolosijeka na mostu Gurk u Austriji


10.2.

PRIJELAZNI UREAJI

U prevoenju prometne povrine preko zapreka, a tome je svaki most


namijenjen, dogaaju se bitne promjene pa i procjepi u njenoj podlozi. Na
mjestima tih promjena valja predvidjeti posebne ureaje kako bi prijelazi bili to
neprimjetniji za sudionike u prometu, a prometna povrina ravna, kontinuirana i
neprekinuta.
Takva kritina mjesta jesu:
- prijelazi s nasipa na most
- prijelazi s rasponske konstrukcije na upornjak
- prekidi unutar nosivoga sklopa.
Na tim je mjestima potrebno ili maksimalno ublaiti posljedice razliitosti
podloge ili nadomjestiti prekinutu podlogu u procjepu kojeg se irina mijenja a uz
to i sprijeiti prodor vode i neistoe u strukturu.
10.2.1. Prijelazi na nasip
Prijelaz sa zida upornjaka na nasip neposredno iza njega prijelaz je s krute
na podatnu podlogu pa je to mjesto potencijalne opasnosti razliitog slijeganja i
277

Mostovi
pojave udubine pa onda i pukotina u prometnoj podlozi. To je neprihvatljivo s
gledita funkcionalnih, ali i trajnosnih razloga pa graditelji moraju poduzeti
konstruktivne mjere da bi se posljedice prijelaza s krute na podatnu podlogu
maksimalno ublaile. To se postie ispravnom izvedbom nasipa na prikladnoj
udaljenosti od zida upornjaka kao i ugradnjom prijelaznih ploa.
Presudno je postii dobru zbijenost nasipa i djelotvornu odvodnju, a
poznati su primjeri izvedbe ljunanog klina ili suhozida neposredno iza zida
upornjaka ime se smanjuje mogunost slijeganja. No na veini suvremenih
mostova, uz iznimku manjih na lokalnim cestama, potrebno je izvesti prijelazne
ploe. One se s jedne strane vrsto, zglobno, oslanjaju na zid upornjaka, a s druge
strane lee svojom povrinom na nasipu, ime se znatno ublauje spomenuta
naglost nailaska s podatne na krutu podlogu. Dimenzije ploe odreuju se
proraunom slijeganja a u praksi se kreu: duljina od 4 do 12 m, a debljina oko 30
cm.

Slika 204. Uzduni presjek kroz upornjak s prijelaznom ploom


Ove ploe nazivamo jo i stabilizacijskima, a mogu biti izvedene kao
unutarnje prijelazne ploe, s nadslojem iznad njih ili kao gornje prijelazne ploe, a
to znai u sustavu strukture kolnika.
10.2.2. Prijelazne naprave
Prijelazne se naprave ugrauju radi premoivanja dilatacija (procjepa)
izmeu dijelova rasponskoga sklopa i upornjaka ili odvojenih dijelova
rasponskoga sklopa meusobno, da bi se oni mogli nesmetano u projektiranim
granicama pomicati i zakretati, a da se pri tom ne narui kontinuitet prometne
plohe i umanji udobnost i sigurnost odvijanja prometa.
278

Oprema mostova
Na veini mostova nosivi sklopovi imaju dilatacije na krajevima a kod
dugih mostova, i izmeu pojedinih odijeljenih sektora u kojima se omoguuju
pomaci i/ili zaokreti uslijed odreenih djelovanja, npr. temperaturnih promjena i
sl. Valja se prikloniti opemu nastojanju da tih prekida bude to manje, a da tamo
gdje trebaju biti, budu ureeni tako da omogue miran prijelaz bez smetnji,
udaraca i zvukova.

Slika 205. Shematski prikazi nekoliko razliitih tipova prijelaznih naprava za


razliite veliine pomaka
Proteklih je godina postignut veliki napredak u razvitku i proizvodnji
prijelaznih naprava s nastojanjem da one omogue zahtijevane pomake, da budu s
gledita prometa to neprimjetnije, sprijee prodor vode u strukturu i da to bolje
zadovolje trajnosne zahtjeve (da one potraju to due i da ne dolazi do oteivanja
okolnoga gradiva).
Tako su od najobinijih otvorenih uskih procjepa, razvijani klizni
pokriveni limovi, zglobne trake, lanasti ureaji i zupasti sastavci koji su svi bili
propusni za oborinsku vodu, do suvremenih nepropusnih metalno-polimernih
ureaja.

279

Mostovi
I unato tako velikom napretku i dalje ih je potrebno pomno odravati jer
su izloene neprestanim dinamikim, pa i udarnim djelovanjima, a i pristupu
neistoe i agresivnih supstanci.
Mogue ih je podijeliti prema tipu i nainu djelovanja, pretenom gradivu
ili veliini pomaka koje omoguuju.
Prijelazne naprave ugrauju se najee kao standardizirani, tipizirani,
tvorniki proizvodi, a vrlo rijetko, u iznimnim se sluajevima posebno projektiraju
kao unikatni proizvodi.
- 1. Dilatacije za minimalne pomake
Dilatacije za minimalne pomake, do 10 mm, obino se izvode bez
posebnih prijelaznih ureaja. No nije ispravno samo izvesti kolniki zastor preko
takvog procjepa jer se u njemu obino pojave pukotine, nego je spoj potrebno
urediti ugradnjom limenog lijeba s bitumenskom ispunom (starije i danas
uglavnom naputeno rjeenje) ili ugradbom razliitih trajnoelastinih masa za
zapunjavanje reki.
- 2. Prijelazni ureaji za male pomake
U dilatacije za male pomake, do 25 mm ugrauju se obino asfaltne ili
elastobitumenske prijelazne naprave iako su mogue i one od razliitih elinih
profila.
Asfaltne se izvode tako da se u procjep postavi jedna brtvena traka
privrena za metalnu plou i sve to prekrije posebnom asfaltnom smjesom u
otprilike 50 cm irokom utoru u ve izvedenom asfaltnom zastoru.
Elastomerne se sastoje od dviju elinih profiliranih letvi sidrenih u beton
izmeu kojih se u utorima nalazi posebno profiliran elastomerni uloak
deformacijama kojeg se ostvaruje potrebno dilatiranje.
- 3. Prijelazni ureaji za srednje pomake
U skupinu srednjih pomaka ubrajamo one do 75 mm. Za njih se obino
koriste takoer elastomerni ureaji slini prije spomenutima, samo to se ukupna
dilatacija rasporeuje na vie meureki unutar iste naprave. U njima izmeu
rubnih elinih letava postoji jedna ili vie meuletvi sa dvije ili vie elastomernih
280

Oprema mostova

Slika 206. Primjer prijelazne naprave za srednje pomake


ispuna ili brtvi. Meuletve su oslonjene o poprene nosae na odgovarajuim
razmacima.
Osim spomenutih primjenjuju se i rebraste prijelazne naprave s vijanim
usidrenjem pri emu je itava naprava kombinacija elinih i polimernih dijelova
koji kao cjelina omoguuju pomake.
- 4. Prijelazne naprave za velike pomake
Za premoenje velikih dilatacija do 150 mm, ili vrlo velikih vie od
tog iznosa, koriste se posebni ureaji kod kojih se ukupna dilatacija nastoji
raspodijeliti na vie manjih a mogu biti rebraste, prstaste ili valjkaste. Obino su
to vrlo sloeni strojarski proizvodi sa sredinjim dijelom od armiranog elastomera
i istakama ubetoniranim i privrenim izravno za armaturu glavnih nosaa.
Sustavi su jo sloeniji ako su mostovi skoeni ili u krivini, pa svaki takav
treba posebno i pomno analizirati.

281

Mostovi

Slika 207. Dva tipa prijelaznih naprava za velike pomake: rebrasta i valjkasta
naprava
10.3. OGRADE
Vaan sastavni dio svakoga mosta jesu ograde. Budui da se prometna
povrina na mostu redovito nalazi visoko iznad terena potrebno je ostvariti zatitu
sudionika u prometu, dakle pjeaka i vozila od mogueg pada s mosta, pa se
ograde oblikuju, dimenzioniraju i izvode da doista i budu takva zatita. Osim toga
esti su mostovi po kojima se istodobno odvija cestovni i pjeaki promet pa su
oite potrebe odvajanja tih prometnih tokova i zatite pjeaka. One uz stvarnu
moraju imati i psihiku razinu dojma zatite i sigurnosti.
Osim tih funkcionalnih zadaa, ograde imaju i znaajne oblikovne uinke
u ukupnoj kompoziciji mosta pa je tom elementu uvijek potrebno posvetiti
odgovarajuu pozornost.
282

Oprema mostova

Slika 208. Profilacije kamenih ograda na mostu u sklopu dubrovakih zidina


Takoer ogradama se mogu rjeavati i neki dodatni zadaci, kao primjerice,
zatita od buke, zatita od djelovanja vjetra i sl.
Ograde mogu biti pune, masivne, tako da poput zida fiziki i vizualno
zatvaraju prostor prometne povrine od okolia, i s druge strane prozrane i
perforirane koje omoguuju pogled s mosta na okolinu.
Grade se od razliitih gradiva pa mogu biti:
- zidane
- armiranobetonske
- metalne
- drvene
- od kombinacija razliitih gradiva.
Veina starih masivnih zidanih mostova ima zidane ograde ponekad i s
bogatim profilacijama i ukrasima, drvenih drvene, metalnih metalne, a suvremeni
armiranobetonski imaju ili metalne ili armiranobetonske ograde.
Ipak temeljna njihova razliitost i podjela proizlazi iz namjene, pa ih tako i
ovdje analiziramo.
10.3.1. Pjeake ograde
Svi mostovi, ak i oni s neznatnim pjeakim prometom koji se svodi
samo na slubena koritenja, moraju imati ograde koje e sprijeiti pad pjeaka s
mosta. Zahtjevi glede ograde bit e to vei to je niveleta mosta vie izdignuta nad
terenom i to je intenzitet pjeakog prometa vei.
283

Mostovi

Slika 209. Detalji pjeake ograde na Mostu slobode u Zagrebu


Pjeakim ogradama smatramo one koje tite pjeake, a vozila su drugim
ogradama ili odgovarajuom visinom rubnjaka zatiena od izlijetanja. Te ograde
moraju biti konstruirane i dimenzionirane tako da izdre pritisak pjeaka, a
svojom visinom i strukturom pruati im zatitu od pada.
U tom se smislu smatra prikladnom visina od 100 cm, odnosno 110 cm,
ako je uz most provalija dublja od 10 m. Neki autori ispravno utvruju da valja
istodobno analizirati visinu i irinu ograde, konstatirajui da, to su ograde
poprijeko na most ire, to mogu biti nie, i obrnuto.
Osim visine, bitan je i raspored dijelova ograde pa se sigurnijima smatraju
one s vertikalnom od one s poprenom ispunom, jer se kod ovih drugih mogu
penjati djeca po horizontalnim dijelovima.
Zbog psihikog dojma dostatne sigurnosti, kad je niveleta visoko nad tlom,
dakle kad je uz most duboka provalija ili kad su esti jaki vjetrovi, trebat e
odabrati i dimenzije dijelova ograde vee od dostatnih iz statikih razloga.
Danas su najei tipovi pjeakih ograda metalne konstrukcije od
razliitih standardnih profila a sastoje se od stupaca, rukohvata i ispune.
Kod neznatnoga pjeakog prometa ispunu ine jedna ili dvije
horizontalne preke, a kod intenzivnoga prometa gusto postavljeni vertikalni
stupii (na razmacima do 12 cm). Stupovi tih tipova ograde sidre se u vijenac
mosta.
Intenzivan razvitak predfabrikacije u novije vrijeme nudi i razliite tipove
laganih, montanih ograda od betona ili u kombinaciji betona i drugih gradiva.

284

Oprema mostova

Slika 210. Najea rjeenja klasinih metalnih ograda za pjeake


Zidane ograde s najrazliitijim detaljima, profilacijama, uresima pa i
skulpturama pripadaju povijesnim mostovima, ali kod razliitih monumentalnih
zahvata i danas mogu biti analizirane.
Mnogi mostovi na cestama izvan naselja imaju samo pjeaku ogradu.
Tada se u rukohvat preporuuje ugraditi posebna zatega koja poveava otpornost
na probijanje.
Na krajevima mosta ograde trebaju zapoeti barem 50 cm prema terenu od
poetka pokosa nasipa, a rubovi trebaju biti zaobljeni.

285

Mostovi

Slika 211. Primjer kovane bogato ureene metalne ograde


10.3.2. Ograde za vozila
Ograde se postavljaju i da bi se sprijeilo izlijetanje s kolnika i pad vozila
s mosta. Kod eljeznice gotovo da i nije mogue izvesti tako vrste ograde koje bi
izdrale udar vozila, pa se ta zadaa rjeava na drugi nain. Stoga ovdje govorimo
o ogradama za cestovna vozila, a te jo nazivamo i odbojnici ili odbojne ograde.

Slika 212. Uobiajen tip metalnog odbojnika


286

Oprema mostova
Kod mostova u gradovima ili tamo gdje su propisane manje brzine, a
niveleta nije visoko nad terenom, smatra se dostatnim izvesti dovoljno visoke
rubnjake. Oni se zbog otpornosti na udar vozila i zbog vee trajnosti izvode od
eruptivnoga kamena ili u novije vrijeme od predfabrikata odgovarajuih svojstava.
Na onim pak mostovima na kojima su doputene vee brzine izvode se
odbojne ograde. One mogu biti metalne ili betonske. U pravilu bi odbojnici trebali
biti takvih svojstava da sprijee izlijetanje vozila s kolnika, a da se pritom vozilo
to manje oteti i sprijei stradavanje putnika. To se postie ili krutim
odbojnicima, a takvi su obino betonski, tako oblikovani da nakon udara vozilo
klizne uzdu mosta, ili elastinima (veinom metalni), koji svojom deformacijom
preuzimaju energiju udara vozila.
Odbojnici mogu biti jednostrani kakvi se postavljaju uz rubove kolnika, ili
dvostrani za postavljanje u razdjelni trak izmeu dvaju kolnika.
Metalni se odbojnici sastoje od horizontalne odbojne preke, draa
razmaka, stupaca i elemenata za privrenje, a postavljaju se na odgovarajuoj
udaljenosti od ruba kolnika. Kad se iza odbojnika nalazi pjeaka staza, potrebno
je dodatnim elementom zatititi otre rubove nosaa i draa za razmake jer oni u
protivnom predstavljaju opasnost za ozljede pjeaka.

Slika 213. Primjer rjeenja s betonskom odbojnom ogradom izmeu kolnika i


hodnika te posebnom ogradom za pjeake
287

Mostovi
Ovaj tip odbojnika deformira se kod svakog udara, ali se oteeni dio dade
i brzo i jednostavno zamijeniti.
Betonske odbojne ograde znatno su masivnije i izvode se monolitno ili
montano, kao puni zid visine barem 80 cm s posebno zaobljenom plohom prema
kolniku. Penjanje kotaa vozila po toj kosini ublauje udar i usmjeruje vozilo du
mosta.
Ove ograde same ili s dodacima mogu biti takoer i zatita od vjetra ili
buke.
Tamo gdje nema veega pjeakog prometa moe se postaviti uz rub
mosta samo odbojna ograda, ali ona mora imati odreeni dodatak po visini s
rukohvatom kako bi posluio i kao pjeaka ograda, jer se i na mostovima gdje
nema pjeakog prometa u razliitim iznimnim okolnostima pjeaci ipak mogu
nai.
10.3.3 Ostale ograde
Osim za zatitu pjeaka i vozila na mostovima se susreemo i s drugim
tipovima ograda:
- ograde za zatitu od buke
- ograde za zatitu od vjetra
- ograde za zatitu od baenih predmeta itd.

Slika 214. Visoke ograde za zatitu od buke


288

Oprema mostova

Slika 215. Popreni presjek mosta s visokim ogradama za zatitu od buke ili vjetra
Suvremene se autoceste esto na dugim mostovima pruaju neposredno uz
naseljena mjesta. Da bi se stanovnici naselja zatitili od pretjerane buke
intenzivnog prometa, postavljaju se lagane i relativno visoke ograde. One se s
unutarnje strane oblau posebnim slojem koji upija ili priguuje buku.
Na mostovima s oekivanim jakim udarima vjetra koji bi mogao biti
smetnja odvijanju prometa postavljaju se posebne ograde koje ili smanjuju ili
potpuno eliminiraju bono djelovanje vjetra na vozila ili pjeake.
Na nadvonjacima iznad autocesta i iznad eljeznikih pruga postavljaju
se i zatitne ograde od guste mree koje tite sudionike u prometu ispod
nadvonjaka od namjerno ili sluajno baenih predmeta.
Svi spomenuti tipovi ograda mogu biti samostalni ali i kombinirani, kao
odreeni dodaci na osnovnu. Primjerice za svekoliku zatitu: od izlijetanja vozila,
od vjetra, od buke itd. dostatna je betonska ograda s laganim, dobro oblikovanim,
moda ak i prozirnim dodatkom potrebne visine.
10.4.

RASVJETA

I s obzirom na rasvjetu funkcionalna obiljeja mostova ponajprije nas


usmjeruju na osvjetljivanje prometne povrine i stvaranje prikladnih uvjeta
sigurnosti i udobnosti za sudionike u prometu. Meutim, problematika se rasvjete
nipoto ne iscrpljuje samo na toj razini nego je rije o mnogim drugim oblikovnim
pa i sigurnosnim initeljima. Oni zadiru u:
- odnose svjetla i sjene, osvijetljenih i zatamnjenih ploha kao posljedica
odnosa elemenata strukture, oblika ploha mosta i istaka te njihova poloaja u
odnosu na izvor osvjetljenja;
289

Mostovi

Slika 216. Rasvjetom mosta se osim funkcionalnih i sigurnosnih mogu postii i


vrlo zanimljivi oblikovni uinci
- uklapanje rasvjetnih stupova, kandelabara, svjetlila u oblikovnu cjelinu
mosta;
- nonu rasvjetu mosta sa strane radi sigurnosnih ili naroitih oblikovnih
uinaka.
Dakle, u analizi rasvjete mosta projektanti se moraju pozabaviti
problematikom none rasvjete te uinaka dnevne osvjetljenosti i rasvjetnih tijela i
njihovih nosaa.
10.4.1. Prirodna rasvjeta
Prirodna ili dnevna rasvjeta mostova analizira se s dva gledita:
oblikovnog i sigurnosnog.
S oblikovnog gledita prate se njeni uinci na vizuru mosta s obzirom na
osvijetljene i zasjenjene vidljive plohe pa se polazei od poloaja mosta u odnosu
na smjerove sunevih zraka tijekom dana i godine moraju pomno analizirati
dimenzije i oblici ploha i istaka. Tako se moe postii da neka dimenzija nosaa
izgleda tanja nego to stvarno jest, da neki rub bude posebno naglaen itd.
Suprotno tome, ako se uinci zasjenjenosti ne uzmu u obzir, mogu se, osobito kod
struktura sa zaobljenim intradosom, dogoditi oiti oblikovni promaaji jer se
primjerice vizualno izgube kontinuiteti linija ili dijelovi struktura.
290

Oprema mostova
Vano je naglasiti da odnosi osvjetljenosti i sjene nisu jednoznani, da se
mijenjaju tijekom dana i godine kako se mijenja poloaj sunca nad obzorom pa i
kut sunevih zraka, ali to se dogaa unutar odreenih granica, pa o itavom snopu
valja voditi rauna, a dominantnima pridati i vei znaaj.
Oblikovnom podruju pripadaju i refleksi, odsjaji boja i povrina ovisno o
njihovoj obradi ime se takoer mogu ostvariti zanimljivi oblikovni uinci.
S funkcionalnog gledita, dakle gledita upotrebe mosta nisu dobri
diskontinuiteti, neujednaenosti. Bolje je da je cijela prometna povrina ili
osvijetljena ili u sjeni, jer su uinci izmjene, a oni su posljedica odreenih
elemenata mosta iznad ili pokraj prometne povrine koji bacaju sjenu, pri brzoj
vonji neugodni. Tada nipoto u sjeni ne bi smjeli biti prostori prometnih
konflikata, primjerice pjeakih prijelaza i sl.

Slika 217. Odnosi svjetla i sjene u ovisnosti o duini istaka te nagibima ploha
strukture imaju razliite uinke
Ponekad i sam most, kao nadvonjak nad autocestom baca sjenu na
prometnicu no i tu elegantni, prozrani objekti imaju bitno drukiji uinak od onih
koji su u poprenom presjeku iroki i manjih raspona s neugodnim uincima
slinima kratkim tunelima. Kao i na otvorenoj cesti, nije prikladan smjer pruanja
nivelete izravno prema jutarnjem ili veernjem niskom poloaju sunca zbog
zasljepljivanja vozaa pa se, ako je mogue, tada radije biraju zaobljene nivelete.
291

Mostovi

Slika 218. Neugodan dojam uvjetuje sjenom zamraeni, uski a duboki nadvonjak
10.4.2. Umjetna rasvjeta
Na mostovima, osobito gradskim, zatim onima u prometnim voritima, te
s intenzivnijim pjeakim prometom, obino se postavlja umjetna rasvjeta radi
odgovarajue osvjetljenosti prometnih povrina nou i u uvjetima slabije
vidljivosti.
Najee se pomou istih svjetlila osvjetljuju i plohe kolnika i plohe hodnika, no
ovisno o irini mosta, te odijeljenosti ili preplitanju prometnih povrina mogue je
i da rasvjeta bude odijeljena. U svakom je sluaju osnovna tenja da se postigne
ravnomjerna i dostatna rasvjetljenost prometne povrine, kako bi vozai i kad
imaju ukljuena samo oborena svjetla na vozilima imali dostatnu preglednost.

Slika 219. Kolnik na mostu osvijetljen svjetlima ugraenim u ogradu


292

Oprema mostova
Ova rasvjeta moe biti ostvarena na vie naina:
- 1. Svjetlila u strukturi ograde. Rasvjetna tijela mogu biti ugraena u
strukturu ograde, primjerice naslon ili u posebne nie masivnog zida i onda nisko
osvjetljavati prometnu povrinu. Pogodnost je takvog naina to nisu potrebni
dodatni stupovi osobito kad oblikovno odudaraju od ukupne kompozicije
strukture, a nedostatak to prolaznici i elementi strukture (npr. odbojnici) ometaju
jednolinu osvjetljenost kolnika. Stoga je ovaj sustav rasvjete posebno pogodan
kod pjeakih mostova, ali i cestovnih namijenjenih samo cestovnom prometu kod
kojih su ograde ujedno i odbojnici.

Slika 220. Svjetlila na stupovima valja oblikovati vodei rauna i o njihovim


dnevnim uklapanjima u vizuru objekta
- 2. Svjetlila na nizu stupova. Najuobiajeniji nain rasvjete jest du
mosta postavljen niz kandelabera ili niskih stupova s razliito oblikovanim
svjetlilima na njima. Kod starijih mostova kod kojih su ti elementi iznimno
precizno i bogato oblikovani i kad ne svjetle lijepi su dekorativni elementi.
Stupovi mogu biti smjeteni uz rub kolnika, u osi ograde ili na nju privreni s
293

Mostovi
vanjske strane. Na stupove se moe postavljati pojedinano rasvjetno tijelo ali i
vie njih, ak itavi grozdovi, ali i tako da neki osvjetljuju kolnik, a drugi hodnik.
- 3. Svjetlila na razapetim uadima. Na postrance postavljene stupce
mogue je razapeti ue pa na njega tono iznad prometne povrine postaviti
rasvjetna tijela. Iako ovaj sustav daje najizravnije osvjetljenje prometne povrine
rjee se koristi jer je najproblematiniji s oblikovnog gledita.
- 4. Svjetlila na visokim stupovima. U nekim e prilikama biti prikladno
grozdove svjetlila postaviti na relativno visoke stupove kojih je onda manji broj i
s kojih se osvjetljava vei dio ili itava povrina mosta. Dimenzije tih stupova su
takve da zahtijevaju pomnu oblikovnu analizu i uklapanje u ostale linije strukture,
a u nekih tipova mostova, npr. ovjeenih, tu ulogu mogu odigrati i postojei
piloni.
- 5. Bona rasvjeta mosta. Vei i atraktivniji objekti esto se osvjetljuju
tako da bi bili vidljivi sa strane i nou, ime se mogu postizati naroiti oblikovni
uinci. To je ponekad potrebno, osobito kod strateki vanih objekata, i iz
sigurnosnih razloga.

Slika 221. Dva primjera oblikovnog ispreplitanja zatega i stupova rasvjete na


kolniku mosta
Osim stupova i svjetlila, rasvjeta mosta zahtijeva i projektiranje i izvedbu
potrebnih vodova i okana, a kasnije i njihovo odravanje.
294

Oprema mostova
10.5. ODVODNJA I HIDROIZOLACIJA
S trajnosnog gledita voda i uz nju vezane popratne pojave mogu na
mostovima predstavljati najvei problem. Voda izaziva, potie ili omoguuje
razne degradirajue procese, a osobito je agresivna u kombinaciji sa smrzavicom
ili oneiena razliitim solima, kiselinama itd. Stoga se jedan od temeljnih
zadataka projektanata svodi na to da sprijei prodor vode do konstrukcije i drugih
vitalnih dijelova mosta i da se ona koja dospije na povrinu mosta to bre i
najkraim putom odvede s nje. Iz toga proizlaze odreeni uvjeti glede
hidroizolacije, oblika i nagiba ploha povrine mosta te dimenzija i razmjetaja
slivnika i cjevovoda kojima se voda odvodi.
Jedan od osnovnih razloga onakve izvedbe starijih natkrivenih drvenih
mostova bio je da bi se vitalni dijelovi strukture, pa naravno i sudionici u prometu,
zatitili od kie. No na veini suvremenih mostova ne moemo na taj nain
sprijeiti pojavu oborinske vode na njihovoj povrini. Zbog soljenja protiv
poledice voda je esto saturirana solju, ali i mnogim drugim neistoama pa bi
slivnici trebali tu smjesu moi prihvatiti. Naalost, radovi redovitog ienja i
odravanja vrlo se esto ne odvijaju pravodobno, zaepljeni sustavi odvodnje ne
funkcioniraju na ispravan nain.
Osim zatite konstrukcije sustav odvodnje ima i vanu ekoloku zadau.
On bi trebao sprijeiti da neistoa s mosta, ili pak opasni sastojci koji se mogu
nai na prometnoj povrini na mostu, uslijed nekog incidenta ne dospiju u okoli.
U tom smislu cjelovit sustav odvodnje podrazumijeva:
- odvodnju povrinskih voda
- hidroizolaciju i odvodnju procjednih voda
- odvodnju iz upljina u strukturi
- odvodnju s nasipa iza upornjaka
- prikljuak na kanalizaciju.
10.5.1. Hidroizolacija
Hidroizolacija se izvodi da bi sprijeila pristup vode dijelovima
konstrukcije i tako eliminirala opasnosti njena nepovoljnoga agresivnoga
kemijskog ili fizikalnog djelovanja. Razvitak tehnologije i proizvodnje gradiva
doveo je do toga da danas imamo mnotvo razliitih tipova i sustava
hidroizolacije, a na mostovima se najee primjenjuju slijedei:
- 1. Premazi. Razliiti premazi poznati su kao dobra antikorozivna zatita
elinih elemenata strukture, a bitumenski premazi, poznati relativno dugo, za
295

Mostovi
betonske se objekte danas najee koriste kao prvi sloj koji izravno dolazi na
betonsku plou i zapunjava pukotine i neravnine.
- 2. Zavarena ili s podlogom vezana hidroizolacija. Najee je rije o
bitumenskim trakama za zavarivanje ili lijepljenje, ali i polimerom
modificiranome bitumenu ili bitumenu za prskanje.
- 3. Bitumenski mastiks. Bitumenski mastiks ili lijevani asfalt moe se
izvoditi kao izolacija najee pjeakih povrina.
Hidroizolacija se redovito sastoji od osnovnog ili podlonog premaza,
izolacijskog sloja i zatitnog sloja, a osim horizontalne (ispod prometne povrine)
izvodi se i na kosim ili vertikalnim plohama najee ukopanih dijelova stupova
ili upornjaka.
Kod svakog sustava hidroizolacije posebnu pozornost treba posvetiti
pravilnoj izvedbi rubova i preklopa.
10.5.2. Odvodnja povrinske vode
Vodu koja dospije na povrinu mosta bit e lake odvesti ako su povrine
popreno i uzduno to nagnutije i to manje hrapave. Ulijevne graevine,
slivnici, predviaju se samo na pojedinim mjestima pa je potrebno prometnu
plohu tako nagnuti da s odgovarajuega njenog dijela voda dospije do
pripadajueg slivnika. Po nekim procjenama ta povrina, pripadajua jednom
slivniku ne bi trebala biti vea od 400 m2, a ovisno o uzdunom nagibu nivelete
slivnici bi trebali biti barem na svakih 25 m. Oni se obino postavljaju podno
rubnjaka, uz sam rub kolnika. Kolnik se obino izvodi u poprenom nagibu prema
rubnjaku to usmjeruje vodu do njega, a uzduno kad nije dostatan nagib nivelete
(barem 1,5%) takav se nagib postie oblikovanjem jarka uz rubnjak s padom
prema slivnicima. Kod vodoravne nivelete to onda uvjetuje puno gui razmjetaj
slivnika.
10.5.3. Odvodnja procjedne vode
Klasini masivni mostovi graeni su tako da se kroz njihove elemente
nadsloja voda procjeivala do planiranih najniih toaka u strukturi primjerice
iznad sredinjih stupova izmeu lukova odakle se onda posebnim slivnicima
odvodila. Slian je sluaj i kod eljeznikih mostova s provedenom posteljicom.

296

Oprema mostova

Slika 222. Slivnik za procjednu vodu


10.5.4. Slivnici i cjevovodi
Slivnici su oni elementi sustava odvodnje u koje voda neposredno ulazi s
odgovarajue povrine i s pomou kojih se dalje usmjeruje u cjevovode ili
neposredno pod most. S tog gledita razlikujemo dva sustava odvodnje:
- 1. Otvoreni sustav odvodnje s izravnim putanjem vode iz slivnika
neposredno pod most.
- 2. Zatvoreni sustav odvodnje gdje se voda sustavom cjevovoda odvodi u
kanalizaciju.

Slika 223. Klasian tip slivnika uz rub kolnika kod otvorenog sustava odvodnje

297

Mostovi
Otvoreni je sustav jednostavniji i jeftiniji te je masovniji u primjeni, ali
zbog izbjegavanja zagaenja okolia, moenja i vlaenja dijelova stupova i
upornjaka i sl., gdje god je mogue trebalo bi teiti zatvorenom sustavu, ili barem
djelomino zatvorenom, gdje se sva voda s mosta prikuplja do jednog ili dva
kontrolirana ispusta.
Ovisno o obliku i funkciji postoje razliiti tipovi slivnika:
- 1. Vertikalni slivnici s horizontalno postavljenim reetkastim otvorima u
plohi kolnika neposredno uz rubnjak.
- 2. Boni slivnici smjeteni u rubnjaku sa zapravo vertikalnim otvorima.
- 3. Slivnici za procjednu vodu s manjim otvorima jer se obino nad njima
nalazi nasuti materijal.
- 4. Kombinirani slivnici koji prihvaaju vodu s kolnika i hodnika, ili
oborinsku i procjednu vodu istodobno itd.
Slivnici se obino izvode kao montani betonski ili elini elementi uz
posebno nastojanje da ne budu jednostavno zaepljeni.
Cjevovodi, osobito kod zatvorene odvodnje, kad imaju vie spojeva i
zglobova, podloni su zaepljenju ako se redovito ne odravaju, zahtijevaju esto
ispiranje pod pritiskom itd., pa su prikladna rjeenja koja vodu od slivnika vode u
otvoreni lijeb pri vijencu, a onda vertikalnom cijevi u predvienom smjeru s
mosta.

Slika 224. Ispusti iz slivnika neposredno pod most nikako nisu preporuljivo
rjeenje

298

Oprema mostova

Slika 225. Na Maslenikome mostu izveden je zatvoreni sustav odvodnje s


uzdunim koritom s vanjske strane betonske ograde
10.6. LEAJEVI
Leajevi su elementi konstrukcije preko kojih se prenose optereenja s
gornjeg ustroja na dijelove donjeg ustroja mosta. Njihova je zadaa takoer da
omogue ili sprijee odreene pomake i zakretanja konstrukcije i njenih dijelova a
da bi se ostvarila eljena raspodjela naprezanja, deformacija i pomaka prema
graditeljevoj zamisli. Stoga su leajevi vrlo delikatni dijelovi strukture mosta koji
pojedinano i kao cjelina moraju biti ispravno osmiljeni, precizno izvedeni i
redovito odravani.
Leajevi mogu biti vrlo razliiti, a moemo ih razvrstati prema pomacima
koje omoguuju, gradivu od kojeg su izgraeni, veliini sila koje preuzimaju ili
pak njihovu obliku.
U tom je smislu najea funkcionalna raspodjela na:
- nepomine leajeve
- pomine leajeve
- deformabilne leajeve
- leajeve specijalnih namjena.
299

Mostovi

Slika 226. Primjer leaja nad stupom masivnoga mosta


Prema nainu omoguivanja pomaka imamo:
- klizne leajeve
- tokasto zakretne leajeve
- linijski zakretne leejeve
- deformabilne leajeve
- deformabilno-klizne leajeve.
Prema gradivu mogu biti:
- betonski
- elini
- elastomerni.
U suvremenim se prilikama obino ugrauju tipizirani leajevi
specijaliziranih proizvoaa, svojstava prilagoenih svakom konkretnom
zahtjevu, a rjee se posebno projektiraju i unikatno izrauju. Projektanti e pritom
pomno prouiti ateste o zadovoljavanju traenih uvjeta, drei se pritom i jo
nekih naela:
300

Oprema mostova
- na jednom je mostu prikladno primijeniti leajeve istoga tipa,
- leajeve valja ugraditi na vrlo vrstu podlogu, primjerice na
armiranobetonske kvadere,
- neovisno o nagibu rasponskog sklopa leajeve treba postaviti
vodoravno,
- potrebno je osigurati dovoljno prostora za jednostavan pristup
leajevima radi njihova odravanja ili eventualne zamjene.
10.6.1. Raspored leajeva u konstrukciji
Konstrukciju oslanjamo na donji ustroj nastojei postii optimalnu
konstruktorsku koncepciju i tome podreen odnos unutarnjih sila i deformacija.
To se postie ispravnim odabirom i razmjetajem nepokretnih, pokretnih i
djelomino pokretnih leajeva. Pritom valja imati na umu da nije jedina
mogunost za omoguivanje pomaka nekoga nosaa umetanje pokretnih leajeva
na mjestu njegova oslanjanja na stupove, ve i da stupovi, osobito vii i vitkiji
svojim pomacima i deformabilnou mogu omoguiti odreene pomake nosaa. S
druge pak strane i pokretni leaj, pa makar kakav on bio, zbog trenja i otpora u
njemu preuzima dio horizontalne sile. Sve to kod rasporeda leajeva u
konstrukciji upuuje na ozbiljno koncepcijsko razmatranje.
Obino se na nekom mjestu oslonca konstrukcije postavlja nepokretni
leaj. Toka konstrukcije nad njim nepokretna je u svim smjerovima. Kod uskih
konstrukcija, kod kojih je popreno dilatiranje neznatno, postavlja se njemu
susjedni takoer nepokretni, ali kod irih mostova, gdje popreni pomaci nisu
zanemarivi, postavlja se jednosmjerno pokretni leaj koji omoguuje pomake
poprijeko a sprijeava uzdu mosta.

Slika 227. Primjer rasporeda leajeva du mosta

301

Mostovi
Ovi leajevi moraju preuzeti horizontalne sile: kone i vune sile, reakcije
od utjecaja vjetra, sile pod utjecajem prednapona, skupljanja, puzanja betona,
temperaturnih promjena, te potresa.
Nepokretni se leajevi kod kraih mostova, kod kojih se ukupni pomak
moe ostvariti u samo jednoj dilataciji, postavljaju nad jednim od upornjaka, a
dilatacija nad drugim, dok su na svim ostalim osloncima pokretni leajevi.
Kod duih mostova nepokretni se leaj postavlja blie sredini mosta,
odnosno nad nekim od snanije koncipiranih stupova koji moe preuzeti
horizontalne sile. Tada se nad oba upornjaka postavljaju dilatacije.
No, mogua su i rjeenja s vie nepokretnih leajeva, primjerice nad
vitkim stupovima, kojih su vrhovi vrsto povezani s konstrukcijom a njihova
deformabilnost omoguuje pomake.
Suvremena iskustva graenja, a osobito odravanja velikih masivnih
mostova usmjeruju prema takvim rjeenjima, s povezanou stupova i strukture,
bez naroitih oslonaca. Prema njima bi trebalo konstrukciju i stupove povezati
kruto gdje god stupovi mogu slijediti i bez oteenja podnijeti pomake rasponske
konstrukcije. Ako je potrebno izvesti zglobnu vezu izmeu stupova i konstrukcije
i/ili, izmeu stupova i temelja, to valja nastojati ostvariti betonskim zglobovima.
Tek kad je ovo neostvarivo, ide se u spomenutu kombinaciju pokretnih i
nepokretnih leajeva
Kod zakrivljenih mostova odnosi su sloeniji i valja detaljno analizirati
smjerove pomaka svakog oslonca posebno.
10.6.2. Vrste leajeva
Naznait emo, prema funkcionalnoj podjeli, najuobiajenije tipove
leajeva koje primjenjujemo u mostogradnji.
- 1. Nepokretni leajevi osim vertikalnih optereenja prenose i
horizontalna, a izvode se kao betonski, metalni ili elastomerni, i to:
elini tokasti zakretni leajevi omoguuju zakretanje oko bilo koje
osi, a to se postie valjanjem gornjeg dijela po kaloti donjeg dijela leaja.
elini linijski zakretni leajevi omoguuju zakretanje samo oko leajne
osi.

302

Oprema mostova
Kalotni leajevi prenose, za razliku od linijskih ili tokastih, optereenja
itavom povrinom kalote pa se javljaju manje koncentracije naprezanja, ali je
potrebna vea preciznost izvedbe.
Betonski leajevi obino se izvode kao klasini armiranobetonski
zglobovi.
Lonasti leajevi, sastavljeni su od krunoga elinog lonca i elastomerne
ploe u njemu, kojoj su tako sprijeene horizontalne deformacije.

Slika 228. Uobiajeni tipovi nepokretnih leajeva


- 2. Pokretni leajevi preuzimlju naelno samo vertikalna optereenja. Oni
koji su djelomino pokretni preuzimaju i horizontalne sile u smjeru u kojem je
pomak sprijeen, a i u smjeru doputenog pomaka proporcionalno trenju ili otporu
u leajevima.
Valjkasti leajevi jednosmjerno su pokretni i zakretni zbog valjanja
elinog valjka izmeu paralelnih ploa. Izvoeni su u razliitim varijacijama: s
jednim valjkom, s dva valjka, sa zasjeenim valjkom, te kao valjkasto klizni
leajevi.

303

Mostovi
Pendl leajevi su tapasti oslonci koji s dva zgloba omoguuju pomake i
zakretanja.
Klizni leajevi naelno se sastoje od dviju ploa od kojih se jedna po
drugoj klie. Tako su i izvoeni u jednostavnoj primjeni kod starih konstrukcija
uz relativno vrlo veliko trenje. Suvremeni se najee sastoje od klizne ploe i
zakretnog dijela od prikladnoga kompozitnog materijala, s vrlo malim
koeficijentom trenja.

Slika 229. Primjeri pokretnih leajeva


- 3. Deformobilni leajevi omoguuju pomake svojom velikom
posminom deformabilnou. Najee je rije o razliitim armiranim
elastomernim leajevima. Takvi se sastoje od elinih limova i slojeva elastomera
meusobno vrsto spojenih. Ovisno o namjeni mogu imati i dodatne ploe i
trnove za usidrenje i klizne ploe za omoguivanje veih pomaka, ali i ureaje za
spreavanje odreenih pomaka u uzdunom ili poprenom smjeru.

304

Oprema mostova

Slika 230. Naprezanja kod pritiska, posmika i zaokreta deformabilnog leaja


Danas se vrlo esto primjenjuju kao tipizirani elementi zbog jednostavne ugradbe,
dobrih svojstava i male visine.

Slika 231. Amortizer za preuzimanje dinamikih udara na mostu


- 4. Leajevi specijalnih namjena
Ponekad se na mostovima koriste i posebni leajevi za preuzimanje
odreenih dinamikih udara ili sila, odnosno za poboljanje dinamikih svojstava
konstrukcije. Rije je najee o seizmikim amortizerima, ali i zbog udara vozila,
plovila pa i dinamikih prometnih uinaka npr. na eljeznikim mostovima.
10.7. POSEBNA OPREMA
Razliiti naroiti tipovi mostova imaju i posebnu opremu koju ovdje samo
spominjemo. To se primjerice odnosi na razliite strojeve i ureaje za pokretanje
kod pokretnih mostova, spojne elemente plutajuih mostova itd.
305

Mostovi
Sasvim posebnu grupu ureaja i opreme ine oni za monitoring, preglede i
odravanje mostova. Pritom moe biti rije o:
- revizijskim oknima, hodnicima, stubama koje se izvode radi mogunosti
pristupa inae nedostupnim, a vitalnim, dijelovima mosta, osobito onima koje je
potrebno ee nadzirati i odravati
- pokretnim kolicima ili platformama koje se ugrauju na most s istom
svrhom kao i prethodno. Ovdje samo umjesto da imamo stalnu platformu koja
omoguuje prilaz svim potrebnim dijelovima mosta istodobno i koja zbog toga
moe biti vrlo velika, imamo manje pokretne elemente koji, trajno privreni za
odreene vodilice na strukturi, omoguuju to isto.
Navedeno moe biti obavljeno i pomou specijalnih vozila, ali ona rjee
pripadaju opremi nekoga mosta, a obino su dio sloenog sustava odravanja
itavog prometnog sustava.
U novije vrijeme, kod osobito velikih i sloenih mostova, ugrauje se i
elektronika i kompjutorska oprema za njihov trajan nadzor. To omoguuje trajno
praenje sile u svakom elementu konstrukcije, a osobito u leajevima,
vjealjkama, uadi, zategama, mjestima usidrenja i slinim delikatnim mjestima,
kako bi se u svakom trenutku na odreena odstupanja moglo reagirati.

Slika 232. Dio opreme za trajni nadzor Maslenikog mosta


Postoje takoer i senzori za neprekidan nadzor stanja korozije i praenja
eventualne degradacije strukture, kakav je ugraen na Maslenikome mostu.
Razvitak je dakle usmjeren prema opremi koja omoguuje s jednog mjesta
trajan i cjelovit nadzor nekoga mosta i pravodobnu, pa ak i automatsku reakciju
na odreena djelovanja i promjene.
306

Elementi oblikovanja

11. ELEMENTI OBLIKOVANJA


S povijesnoga gledita sve do nedavno, do prije nekoliko stoljea, svaku
iole ozbiljniju graevinu osmiljavao je i podizao sposoban, struan i umjean
pojedinac graditelj. Kao rezultat njegova znanja, iskustva, osjeaja, analize, a
ponekad i prorauna, nastajala je graevina kao nesporno njegovo djelo. Premda
su u njenu ostvarenju sudjelovali i mnogi drugi: radnici, majstori, pa ak i
umjetnici ona je nastajala kao cjelovit rezultat njegova promiljanja. Stoga s
pravom govorimo primjerice o Apolodorosovu mostu preko Dunava, Agrippinu
Pont du Gardu, Sinanovoj damiji u Istambulu, Eifelovu tornju u Parizu,
ibenskoj katedrali koja je djelo Jurja Dalmatinca, Kalikratu ije je djelo hram
Atene Nike na Akropoli ili pak najstarijem imenom poznatom graditelju Imhotepu
koji je sagradio stepenastu piramidu kod Saqquara u Egiptu i mnogim drugima.
Naglasak je u tome da je pojedinac promiljao sve to je bitno za
graevinu: od toga da ona bude otporna na sva djelovanja koja bi ju mogla
zadesiti, da bude trajna pa sve do njenih oblika. S vremenom, a osobito nakon
intenzivnijeg razvitka prorauna i konstrukcijskih analiza, a to znai od sredine
18. stoljea dolazi do podjele unutar graditeljske struke na inenjere i arhitekte, pa
se prvi vie bave konstruktivnim analizama, a drugi oblikovanjem. To je dovelo
do toga da za veinu zgrada arhitekti projektiraju funkcionalne i oblikovne
osobine a inenjeri proraunavaju nosivost, sigurnost, stabilnost itd. konstrukcije.

307

Mostovi

Slika 233. Most preko rijeke Like u Kosinju - vrhunski pouak ispravnog
oblikovanja (autor Frkovi)
No, i nakon te podjele, mostovi uglavnom ostaju kao cjelovit zadatak
graevinskim inenjerima. Rijetki su primjeri da se u projektantski posao
ukljuuju i strunjaci drugih struka arhitekti na primjer - radi suradnje na
oblikovanju. Budui da je to injenica, iznimno je vano da inenjeri, projektanti
mostova, ovladaju i osnovnim oblikovnim znanjima i tehnikama kako im djela ne
bi bila ostvarena bez vrlo bitnog sadraja oblikovnih vrijednosti. U ovom
poglavlju prikazujemo tek osnovne naznake tog podruja, da bismo one koji se
kane baviti projektiranjem mostova uputili na, u tom podruju, bitne probleme i
zakonitosti i na odgovarajuu literaturu.
Mostovi su objekti koji svojom veliinom, izgledom, pojavom u prostoru
pa ak i simbolikom vrlo esto dominiraju ambijentom ili krajolikom u kojem se
nalaze. Stoga nipoto nije svejedno hoe li oni openito biti prihvaeni kao lijepi
ili runi, kao dojmljivi i privlani ili odbojni.
Stoga, kako je ve istaknuto, u isti red vrednota s funkcionalnou,
postojanou i gospodarnou koje neizostavno mora zadovoljiti svaki most ide i
estetika.
Neprijeporno je da je mostu, koji je zbog svoje funkcije ponajprije
prometni objekt zapravo sastavni dio prometnice osnovna zadaa omoguiti
prometu prelazak zapreke. Stoga je osnovni zadatak u mostovima izgradnja
308

Elementi oblikovanja
prometne plohe, dovoljno prikladne da se njome moe prometovati kao i na
drugom dijelu prometnice izvan mosta. I tamo gdje nema neke zapreke ta je
prometna ploha jednostavno na tlu. Ali gdje se pruanju prometnice isprijeila
zapreka: rijeka, kanjon, uvala, druga prometnica, morski tjesnac itd., tu plohu
moramo osloniti na neku nosivu strukturu. Ta je struktura izvorno i funkcionalno
samo vie ili manje prikladan oslonac prometnoj plohi. Ali s njom zajedno u
prostoru ini osnovu mosta.
I ba zbog toga to isti zadatak: poduprijeti prometnu plohu nad
zaprekom moemo rijeiti na mnotvo naina, to odgovor na taj tako
jednostavno definiran zadatak nije jednoznaan, a i zbog toga to se tom zadatku
pridodaju dodatni (da taj prijelaz bude siguran, stabilan, trajan, udoban, lijep itd.),
djelatnost graenja mostova ukljuuje razne discipline od matematike do
umjetnosti.
Tehniki besprijekorno rijeen zadatak, a to znai optimalna
funkcionalnost i postojanost uz najmanji mogui troak nee biti potpun ako
rezultat nije ujedno i lijep most.

Slika 234. Most Salginatobel izvanredno je uklopljen u planinski krajolik


vicarske (autor Maillart)
309

Mostovi

Slika 235. Suvremeni armiranobetonski gredni most u krajoliku


Pritom su polazita:
Pravi mostograditelji ne bi smjeli projektirati rune mostove.
Ljepota mosta nee se dogoditi sama po sebi. Ona nee biti usputan
rezultat dobro provedenog statikog prorauna nego realna zakonitost
koju treba poznavati i ugraditi u svaki objekt.
Kao to slikarstvo, kiparstvo, glazba pruaju uitak ljudima prua im
uitak i umjetnost struktura. Mostovi tu mogu biti pravi primjeri.
11.1.

OPE ZAKONITOSTI ESTETIKE

11.1.1. Pojam estetika


U hrvatskom jeziku udomaeni pojam estetika vue porijeklo od grke
rijei aisthetik koja doslovno znai znanost osjetilnog prihvaanja, a to je vrlo
rano sueno na prihvaanje ljepote. Rije je dakle o znanosti koja se bavi
osjeanjem ljepote i njenim percipiranjem kroz naa osjetila, odnosno
prouavanjem ljepote objekata. Ona se bavi izuavanjem odgovora na pitanje:
zbog ega ljudi za neki predmet ili pojavu kau da je lijep, a za neki drugi da je
ruan? Iako prosuuje vrijednosti i mnogih tehnikih proizvoda, rije je o znanosti
puno blioj psihologiji, filozofiji, fiziologiji pa i etici.
Budui da duboko zadiru u podruja osjeaja pitanja estetike ne mogu biti
razjanjena samo kritikim prosuivanjem niti mjerena metodama prirodnih
znanosti. One mogu pomoi razjanjenju nekih preduvjeta i podloga, a rezultati se
nalaze u sasvim drugoj sferi suodnosa osjeaja i razuma. No neovisno o tome i
estetika nastoji razjanjenju svojih zakonitosti prii to god je racionalnije
mogue.
310

Elementi oblikovanja

Slika 236. To nije samo prometni objekt, to nije samo graevina. To je


strukturalna umjetnost!
11.1.2. Mogunosti objektivizacije ljepote
Ljudi su esto, dok raspravljaju o ljepoti, skloni ustvrditi kako o ukusima
ne treba raspravljati, kako je ljepota neto vrlo osobno i vrlo razliito u odnosu
pojedinca prema predmetu o kojem je rije. Te su dvojbe, meutim poodavno
razjanjene. Pojedincu se moe ne sviati ovo ili ono umjetniko djelo, moe to
ak biti i Leonardova Mona Lisa ili pak Bethowenova 10 simfonija, ali to nee
umanjiti objektivnu ljepotu i najviu umjetniku vrijednost tih djela.
O tome znanstvenici, istraivai, filozofi, kroz povijest nisu imali
identino miljenje. Primjerice David Hume je 1757. ustvrdio kako ljepota nije
svojstvo objekata po sebi nego da ona postoji samo u imaginaciji promatraa pa
da onda i ovisi o njegovu iskustvu. Nasuprot njemu, puno ranije u 13. st. Toma
Akvinski tvrdi da je ljepota sastojak objektivne stvarnosti i da su predmeti lijepi
ako su cjeloviti, prikladnih proporcija i sjajnih boja. Kao i oni, tako su i mnogi
drugi od najstarijih vremena do danas iznosili svoje sudove o ljepoti, pri emu su
prevladali oni stavovi koji je definiraju kao objektivno postojeu kategoriju.
Ljudska je civilizacija i kultura vremenom izgradila standarde i pravila
ope prihvatljivosti i ljepote u povijesnoj vremenskoj evoluciji i stilskoj
povezanosti sa zasadama odreenih prostora. Nasuprot stvarnom pojedinanom
dojmu, postoje ope zasade estetskih vrijednosti.
311

Mostovi

Slika 237. Tko moe osporiti ljepotu mosta preko Neretve u Mostaru?
I kao to e se veina sloiti oko prihvatljivosti i ljepote neke slike, neke
skulpture, neke glazbene toke, identino je i s izgledom nekoga mosta. Rei
emo da je neki most ljepi i prihvatljiviji to je skladnije, bolje oblikovan u sebi i
to je uspjenije uklopljen u okoli.

Slika 238. Pont Neuf u Parizu istinski je spomenik graditeljskih dosega prolih
vremena
312

Elementi oblikovanja
Pritom je uvijek polazite u osobi ili osobama koje most promatraju, na
koje on ostavlja ili moe ostaviti dojam. Taj e dojam ovisiti o tome kreu li se te
osobe ili stoje, jesu li na mostu, blizu njega ili daleko od njega, voze li se po
mostu ili ispod njega ili pak hodaju itd. Vani su dakle pozicija motrita i nain
gledanja na most.
Istina je da svi objekti imaju odreene estetske vrijednosti i to neovisno o
tome prihvaaju li to pojedinci ili ne i na koji nain. Estetske se vrijednosti
prenose s objekta kao poruke ili podraaji, a bit e percipirane ovisno o tome kako
je osoba pripremljena za njihovo prihvaanje.
To e percipiranje ovisiti o mnogim okolnostima, ambijentu, situaciji,
klimatskim okolnostima, predznanju i prethodnom iskustvu promatraevu, pa ak
i stanjima zadovoljstva, uzbuenosti, nemira itd.
Ljepota e ovisiti ne samo o obliku, boji, odnosima svjetla i sjene,
povrinskoj obradi objekta nego i o njegovu uklapanju u okoli. Njeni e uinci
biti umanjeni ili jako pojaani poloajem sunca, izmaglicom ili vedrinom,
vremenom neposredno poslije kie ili tekom zaparom te poloajem motrita.

Slika 239. Doista, nisu svi mostovi lijepe graevine

313

Mostovi
Brojne su graevine i druga umjetnika djela kroz povijest pa i danas
svojom ljepotom privlaila panju mnogih. Neke su izrasle u istinske spomenike
vrijednosti pa ak i simbole. U svim kulturama i civilizacijama ima takvih djela.
Ljudi im se dive, uvaju ih, tite, prouavaju i iz njih izvlae zakonitosti kao
podloge kasnijim ostvarenjima.
Naravno, ima i suprotnih primjera. Postoje objekti poznati kao runa i
neuspjena ostvarenja.
No ba sve to potvruje da objekti objektivno posjeduju odreene estetske
vrijednosti.
11.1.3. Mehanizmi prihvaanja estetskih obiljeja
itav sklop estetskih poruka ljudi primaju pomou svojih osjetila: vide
oima, uju uima, dodiruju rukama itd. Estetske poruke vezane uz ljepotu
mostova, a one su ponajvie sadrane u osobinama ambijenta, oblika i boja do
ovjeka dolaze osjetilom vida oima. To se dogaa djelovanjem zraka svjetlosti
koje osim informacija o oblicima istodobno donose i informacije o bojama. Te su
informacije sadrane u oima prepoznatljivim razliitostima valnih duljina
svjetlosti u rasponu od 400 (ljubiasta) do 200 (crvena). Usporedbe radi
spomenimo da je raspon ujnih frekvencija koje prepoznaje ljudsko uho od 20 Hz
do 20.000 Hz.
Signali koji djelovanjem zraka svjetlosti dospiju do ljudskoga oka prenose
se do mozga, gdje se onda stvara estetski dojam zadovoljstva, ugode,
oduevljenja, uivanja ili pak nelagode, gaenja
Prema veini autora sklop uravnoteenih podraaja izaziva osjeaje ugode
i zadovoljstva, a neuravnoteeni, neharmonini podraaji osjeaje neugode i
nemira.
Ovome valja pridodati i spoznaju da e odgovarajua reakcija kroz osjeaj
ljepote ili runoe ovisiti i o dodatnom okruenju, predznanjima, pripremljenosti
primatelja podraaja. Takoer i injenicu da na osjetilni mehanizam djeluje
primajui vanjske podraaje i reagirajui na njih i podsvjesno. Sve to zajedno
uvodi nas u vrlo sloeno podruje percipiranja vanjskih podraaja o kojima e
ovisiti na sud o ljepoti nekoga mosta.
11.1.4. Optike varke, iluzije
Poznato je da postoje stanovite razlike izmeu realnosti i percepcije,
izmeu onoga to stvarno postoji i onoga to mi vidimo. No i u tom smislu postoje
314

Elementi oblikovanja
odreene davno spoznate i utvrene zakonitosti (jo od razdoblja starih Grka) koje
je potrebno poznavati kako bismo u obrnutom procesu oblikovali strukturu da ona
bude percipirana onako kako mi to elimo.
Zbog odreenih nesavrenosti naih oiju, mi predmete vidimo drukijima
no to su oni u stvarnosti. Npr.:
Toan kvadrat na vertikalnoj podlozi ispred nas mi vidimo kao u vis
izduenu paetvorinu;
Skupinu vertikalno paralelnih pravaca vidimo kao zaobljene pri dnu i
vrhu pa debljine stupova prihvaamo izoblieno;
Jednake duine na razliitim udaljenostima primamo razliito;
Predmet jednake veliine priinja se manjim ako je okruen veim
predmetima a veim ako je u okruenju manjih;
Stvarno paralelne crte prekriene nagnutima u raznim smjerovima
priinjat e se kao da nisu usporedne.

Slika 240. Stvarno paralelni pravci, ovisno o okruenju ne izgledaju paralelno


Sve te pojave svrstavamo u kategoriju optikih varki ili iluzija. Njih su
dobro poznavali stari majstori pa su precizno razradili preporuke kako ih izbjei, a
svode se na to da se izvede izobliena konstrukcija ako se eli da se ona vidi u
skladu odreenih geometrijskih pravilnosti.
Druga, takoer vrlo poznata pojava jest iradijacija. Rije je o injenici da
nam tamne plohe i predmeti okrueni svjetlijima izgledaju manji ili tanji od
analognih svijetlih predmeta na tamnim pozadinama.
315

Mostovi

Slika 241. Tamne plohe okruene svjetlijima izgledaju manje od jednakih svjetlijih
na tamnoj podlozi.
Snanije primjeujemo tamni prostor oko svjetlijih ploha nego oblike
svjetlijih ploha.
Sve to a i mnoge sline pojave potvruju injenicu da je ljudsko oko
nesavreno, da vizualni osjet i osjeaj pati od ozbiljne podlonosti
manipulacijama i iluzijama. Na sreu ti su odnosi uglavnom spoznati i mjerljivi.
Posljedice spomenutih optikih varki mogu biti u prilog ili na tetu projektantskoj
zamisli. Inenjerski je zadatak te pojave, poput starih majstora, prepoznati te ih
pozitivno iskoristiti.
U mostovima smo esto izloeni razmatranju odnosa meu otvorima,
razmjetaju stupova itd., zapravo pitanju kakva je raspodjela odreenih duljina
oblikovno najprikladnija. I ta je tema od davnina prisutna u graditeljstvu. Najbolje
ju je ilustrirati na najjednostavnijem primjeru: kako podijeliti odreenu duinu na
dva oblikovno optimalna dijela? Moda bismo se s matematikog ili tehnikog
gledita brzo odluili za jednostavnu podjelu simetrino, tono po pola. No brojna
istraivanja ne bi potvrdila takvu odluku.

Slika 242. Krug jednake veliine priinja se manjim, ako je okruen veim
krugovima a veim ako je okruen manjima
316

Elementi oblikovanja
Mnogi e rei da je oblikovno najskladnija podjela po zlatnom rezu (sectio
aurea) koja proizlazi iz proporcija ljudskoga tijela, a koju je mogue i grafiki
konstruirati. Rije je o odnosu 1:1,618. Odakle proizlazi da je oblikovno
prihvatljivija paetvorina s tim odnosom stranica od kvadrata, a razliiti su autori
sline zadae kroz povijest rjeavali na vie vrlo uspjenih naina.

Slika 243. Odnosi proporcija u ljudskom tijelu i konstrukcija zlatnoga reza


11.1.5. Poloaj motrita
Percepcija, pa onda i prosudba ljepote nekoga mosta u bitnome e ovisiti o
poziciji u prostoru, na mostu, uz most ili ispod mosta motritelja o ijoj prosudbi
estetskih obiljeja je rije. Projektanti e morati voditi rauna o dominantnim
motritima, tokama s kojih e se donositi veinske prosudbe. Neke mostove u
krajoliku, iznad dubokih dolina, kanjona itd., mogue je uoiti s vrlo malog broja
motrita, neke uope nije mogue vidjeti u klasinom okomitom pogledu sa strane
na nain na koji se uobiajeno prikazuju na veini projektantskih crtea. Druge
pak, osobito one u gradskom ambijentu valja vrlo pomno analizirati s vie
karakteristinih pozicija npr. s obala rijeke, iz plovila itd. U takvim e sluajevima
biti potrebno analizirati itavi prostor iz kojega se most vidi.

317

Mostovi

Slika 244. irina vidokruga u vonji ovisi o brzini kojom se vozilo kree
Bitno je i pitanje stoji li motritelj, hoda li ili se kree veom brzinom u
vozilu. Ovo posljednje bit e dominantna situacija za uoavanje estetskih obiljeja
nadvonjaka primjerice nad autocestama. U tom je sluaju zbog brzina prolaska
percepcija bitno drukija od one s mirujue pozicije, te se uglavnom svodi na
uoavanje globalnih odnosa oblika i boja, a ne detalja, pa je to bitno imati na umu
kod projektiranja takvih objekata.
11.1.6. Harmonija proporcija
Pitanje skladnih ili najskladnijih odnosa meu proporcijama ima naravno
puno ire znaenje od tako jednostavno iskazanog. Odnosi se i na relacije meu
povrinama, tijelima, masama, bojama itd., a ukupan sklad ili harmonija tih
odnosa utjee na sud o ljepoti graevine. No, bez obzira o kojim ili kakvim je
odnosima rije, ljudi su ve davno spoznali odreene zakonitosti ustanovljujui
slinosti ili vezu ne samo unutar harmoninih proporcija koje se odnose na
oblikovne sadraje, nego i na neke u potpuno drugim podrujima, npr. u glazbi.
U tom su smislu kroz povijest provedena mnoga istraivanja, te su uoeni
vrlo raznoliki harmonini odnosi. Ovdje emo radi ilustracije grae istaknuti tek
neke.
Primjerice jo je grki filozof Pitagora utvrdio da proporcije izmeu malih
cijelih brojeva (1:2; 2:3; 3:4 ili 4:3; 3:2; 2:1) imaju ugodne uinke za tonove i za
duine. Demonstrirao je to na monokordu birajui duljine struna upravo u tim
duinama prikazujui ugodnu harmoniju tonova za razliku od nekih nasumce
odabranih duljina. Iz toga je zakljuio: Ako je skladan odnos tonova koji je
proizvod ica (struna) odreenih duljina, bit e oblikovno skladan i odnos tih
duljina.
318

Elementi oblikovanja
U glazbi su tonski intervali (suglasja) dobro poznati npr.:
duljina ica
1:2 (2:1)
2:3 (3:2)
3:4 (4:3)
4:5 (5:4)

frekvencija
oktava
kvinta
kvarta
terca

Ovdje je baza suglasja u sukladnosti intervala osnovnih tonova. Iz tog su


postupno razvijane i razliite ljestvice s njihovim razliitim emocionalnim
uincima. Pitagora na prikazani nain povezujui duljine ica (kvantiteta) s
percepcijom tona (kvaliteta) prosuuje iz toga proizlazei emocionalni uinak
zadovoljstva ili nezadovoljstva. Taj meuodnos harmonije i sklada u glazbi i
arhitekturi, kasniji su istraivai ustanovili realno postojeim i prije Pitagorina
vremena u grkim hramovima pa ak i u graevinama Staroga Egipta, Babilona i
Kine. U njima mnoge proporcije korespondiraju s Pitagorinim glazbenim
intervalima.
Iz injenice postojanja slinih spoznaja u razliitim dijelovima svijeta ve
vie od tri tisuljea, proizlazi potvrda gledita da sklad proporcija, njihova
harmonija, koju doivljavamo osjeajem ljepote proizlazi iz prirodnih zakona koje
su ljudi samo spoznali i primijenili. U tom su smislu mnogi antiki a i kasniji
filozofi i znanstvenici prouavali harmoniju svijeta i harmoniju svemira
otkrivajui, izuavajui pa onda i primjenjujui skladne odnose.
Veliki renesansni graditelj Paladio, prihvaajui te zakonitosti, tvrdio je da
ljepota graevina mora biti postignuta primjenom odabranih skladnih proporcija
osobito kad ih primjenjuje majstor graditelj s osjeajem.

Slika 245. Paladijev prijedlog za most Rialto u Veneciji


319

Mostovi
I konano, ve spomenuti zlatni rez pripada u niz harmonijskih odnosa
kao rezultat konvergencije Fibonacijeva niza, koji je baziran na proporciji a:b;
b:(a+b) itd.
a:b
= 1:2 = 0,500
b:(a+b) = 2:3 = 0,667
3:5 = 0,600
5:8 = 0,625
8:13 = 0,615
13:21 = 0,619
21:34 = 0,618

oktava
kvinta
velika seksta
mala seksta
zlatni rez.

Naravno da je mogue prikazati jo mnotvo harmoninih odnosa


proporcija, no i ovo je izloeno samo radi ilustracije sloene, ali vrlo davno
spoznate problematike o kojoj u jednom dijelu ovisi naa percepcija ljepote
objekata.
Sloenost bi bila jo samo vea, ali moda i ilustrativnost potpunija kada
se ustvrdi da slini odnosi u valnim duljinama boja mogu odraavati odnose meu
njima koje mi prihvaamo lijepima i skladnima.
Iz gornjeg je lako zakljuiti da su oblikovno najprihvatljivije proporcije
daleko od tehniki ili matematiki najispravnijih. Slino je i s pojmom ritma.
Rije je o nizanju ili izmjeni odreenih istih ili slinih pojava u graevini. Npr.
redoslijedu i nizanju otvora, stupova, itd.

Slika 246. Modularni odnosi na primjeru poprenog presjeka mosta i na


proelju katedrale
320

Elementi oblikovanja
Promjene u ritmu, naime, opi su ivotni fenomen. Dani, mjeseci, godine,
narataji, plima, oseka, cvijet i plod, zima i ljeto itd., sve se to izmjenjuje u
odreenom ritmu.
Ritam moe biti ujednaen, ubrzan, usporen, protezati se u vertikalnom,
horizontalnom ili nekom kosom smjeru itd.
U povijesti je graditeljstva takoer vrlo esta pojava postojanja odreenog
modula, neke osnovne zakonitosti u kojoj su sadrane sve proporcije i ritmovi
dotine graevine.
11.1.7. Prosudbe o ljepoti graevina
Uza sve mogue ograde koje proizlaze iz ambijenta, kulture, mode itd. u
pravilu e se velika veina ljudi suglasiti oko ljepote nekog krajolika, znamenite
graevine ili pak slike poznatog majstora. Puno tee od te injenice bit e opisati
ili kvantificirati tu ljepotu. To zahtijeva ozbiljniju edukaciju i znatno ira
istraivanja.
Kad kaemo da postoje objektivni kriteriji ljepote, ili pak pokuaji
definiranja nekih pravila za razlikovanje lijepoga od runoga, svakako valja
istaknuti da u tom pogledu postoji nekoliko teorija.
a. Geometrijska teorija
Geometrijska je teorija temeljena na ideji da ljudi prihvaaju neke stvari i
pojave lijepima, privlanima, ugodnima ako one odgovaraju uzorima u naem
spoznajnom sustavu. To je jedno zajedniko iskustvo za razliite umjetnike
izraaje, pa se primjerice odreena kombinacija zvukova smatra lijepom a druga
disonantnom, pa ak i neugodnom.
Primjerice, pravokutnik proporcija zlatnoga reza (1:1,618) jo je od
klasinih promiljanja prihvaen gotovo idealnim, zbog njegova ishodita u
ovjeku, pa je na njemu bazirano mnotvo stilova i ostvarenja. Zanimljivo je da u
suvremenosti on dobiva potporu u analizi boja ako ih se promatra kroz proporcije
njihovih valnih spektara.
b. Racionalistika teorija
Racionalistika se teorija temelji na polazitu da mi volimo objekte koji
jasno odraavaju svoju funkciju.

321

Mostovi
Ovu teoriju puno lake zadovoljavaju objekti s jasnom jednoznanom
funkcijom, kakvi su npr., mostovi, nego oni namijenjeni raznim funkcijama
razliite zgrade na primjer.

Slika 247. Shematski prikaz grednoga, reetkastog mosta s jasno izraenom


funkcijom glavnih dijelova
c. Skulpturalna teorija
Skulpturalna teorija polazi od ideje da mi volimo vidjeti objekte koji
svojim oblicima u nama izazivaju emocije u odnosu na neke ideje, nae potrebe ili
vrijednosni sustav.

Slika 248. Pont du Gard jedna od najimpresivnijih graevina Rimskoga Carstva

322

Elementi oblikovanja
Skulptura je, naime, trodimenzionalni objekt koji se ostvaruje radi
izazivanja emocija promatraa u odnosu na autorovu ideju. I mostovi, premda
primarno graeni radi drugih namjena, mogu izazivati takve emocije. Primjerice,
jedan Pont du Gard svakako je graen i s idejom da svjedoi o moi i snazi
Rimskoga Carstva, a takve je uinke izazivao u svojih gledatelja kroz stoljea
sve do naih dana.
d. Strukturalna teorija
Strukturalna teorija tvrdi da mi volimo objekte ako oni jasno odraavaju
njihovo konstrukcijsko ponaanje a to znai tijek sila i naprezanja u njima. Ona
pretpostavlja da je ovjeku uroeno osnovno poznavanje struktura temeljeno na
svaijoj osobnoj borbi s gravitacijom od prvih koraka iz djetinjstva.
Primjerice, konzole su veini ljudi prihvatljivije ako su zadebljane u
pridrajnom dijelu, a stanjene uz slobodan kraj. Smatra se da je to tako jer su tada
bliske oblicima vlastitih ruku ili pak grana na stablima.
Nije nam ovdje namjera, prikloniti se bilo kojoj od navedenih teorija kao
jedinoj pravoj. Ali oito je da u svakoj od njih postoje odreeni temelji i
pretpostavke za oblikovno uspjean most pa e pravi projektant o njima vrlo
ozbiljno voditi rauna.

Slika 249. Europa most s betonskim stupovima i elinom rasponskom


konstrukcijom vrlo skladnih proporcija

323

Mostovi
Nastavno na prikazane teorije valja spomenuti i razmatranja mnogih
antikih pa i suvremenijih autora koji ishodita prihvatljivosti odreenih
proporcija dimenzija, povrina i volumena pronalaze u skladu proporcija
ljudskoga tijela, tumaei da je ljubav, a ne logika, temelj instinktivnog osjeaja
za ljepotu. Prouavajui fantastine skulpture starih grkih majstora lako emo
uoiti da se europski ideal ljepote mukoga i enskoga tijela nije mijenjao
tisuljeima, a iz njega su izrasle studije o ljepoti idealnih proporcija koje je
definirao Polyklet a o emu su pisali i Vitruvije, Leonardo i drugi.
Nasuprot prilino strogim zasadama i pravilima ljepote starih i
srednjovjekovnih majstora, bilo je u povijesti graditeljstva razdoblja i totalnog
odbacivanja svake normiranosti. Takva je krajnost proteklih desetljea urodila
mnogim iznimno runim objektima: ogoljelim multi-stambenim spavaonicama,
industrijskim mostovima, megalomanskim poslovnim zgradama itd.
Naa suvremena pravila ljepote, osobito s gledita mostova, ne mogu biti
kratko bazirana na tono odreenim geometrijskim proporcijama, jer na njihovim
pretpostavkama mora postojati i odreeno podruje slobode. Harmonija i
disharmonija proporcija oblika i broja znatno je sloenija od one u podruju
glazbe.
No korak iznad toga, iznad poznavanja osnovnih pravila i rekvizita ljepote,
a to je poznavanje preduvjet, baza i temelj oblikovanja, postoji i neto vie.
Postoji osobni doivljaj autorov, njegov uroeni dar, koji onda i ovu nau
djelatnost moe izdizati u razinu umjetnosti. To je ono o emu britanski graditelj
Bilington govori kao o structural art umjetnosti struktura, svrstavajui ju u
istu kategoriju s arhitekturom, kiparstvom i slikarstvom. Nema razloga da ona to
ne bude, a bit e ako projektanti shvate poruku prof. Tonkovia:
Sve je prisutnija atmosfera u kojoj uloga projektanta stvaratelja objekta
ustupa mjesto inenjeru kalkulantu. A redovito je jednostavno postii ono to
je primarno kod mosta: da nosi odreeni teret, da ga voda ne moe odnijeti, da
bude dovoljno trajan. To je onaj nii cilj projektiranja objekta. A via razina, vii
cilj projektiranja, to je slika objekta, to je utisak kojeg most ini na nas i na sve
one koji e ga vidjeti i doivjeti.
Most koji dostigne to stanje da moe pruiti i uitak, moe biti samo onaj
koji je nastao iz radosti stvaranja, iz zanosa, koji je potekao iz onih vidova ivota,
koji su omeeni kriterijem sposobnosti duevnog ushita za ljepotom. Takvi
mostovi sadre onu neminovno potrebnu toplinu i zanos to ini da smo
rezultatom ne samo zadovoljni nego i ushieni.

324

Elementi oblikovanja

Slika 250. I detalji, pa i naizgled nevidljivi dijelovi trebali bi biti dio cjelovitih
estetskih promiljanja
Tri su temeljna naela strukturalne umjetnosti:
-

djelotvornost minimum materijala za zadanu sigurnost


gospodarnost minimalni utroak sredstava za zadanu postojanost,
upotrebljivost i trajnost
ljepota maksimum osobnog izraza autora u okvirima optimuma
djelotvornosti i gospodarnosti.

Na je zadatak da nam mostovi to oitije i to ee budu ostvarenja


strukturalne umjetnosti.
11.2. IZRAZI LJEPOTE GRAEVINA
Mnogi su autori openito spoznate estetske zakonitosti nastojali pretoiti u
odreena pravila ili upute za projektante. Stare su kole u tome bile osobito
izriite. Nisu rijetki niti oni, osobito zadnjih nekoliko desetljea, koji deklaratorno
odbacuju bilo kakva pravila nastojei sve prepustiti autorovoj imaginaciji, no i
njihova djela, ak ako je to i mimo njihova svjesnog ukljuivanja, sadre principe
odreenih pravila. Prebogata graditeljska batina tijekom koje i u kojoj su neka
pravila ne samo iskazana i utvrena nego i iskuana u mnogim ostvarenjima,
svakako su spoznaje kojima e pravi projektanti i graditelji ovladati, pa onda
325

Mostovi
ukljuujui osobnu projektantsku i umjetniku imaginaciju nastojati postii
ljepotu vlastitih djela. Iz tih iskustava vidjet e se i primjeri neuspjeha, ostvarenja
runih, nezgrapnih graevina iz ega onda proizlaze smjernice za izbjegavanje
istih ili slinih pogreaka.
Smatramo takoer da ope estetske zakonitosti nisu cjelovita, niti konana,
datost. To znai da valja nastaviti s dodatnim istraivanjima, osobito s
ugledanjima u prirodne odnose i pojave. I ovdje priroda moe biti najbolja
uiteljica. Skladni odnosi boja i oblika u mikro i makrosvijetu koji ljepotom i
zadovoljstvom ispunjavaju ljude nipoto ne bi trebali biti narueni pojavom mosta
u njima, nego bi most, pa naravno i druge graevine, trebale potovati i svojim
osobinama slijediti taj sklad.
S tim namjerama ovdje formuliramo neke od zakonitosti i smjernica za
ostvarenje dobrih estetskih vrijednosti graevina.
11.2.1. Oiglednost funkcije
Svrhovitost graevina je njihova prva vrijednost. Oblijem i izgledom
graevine moraju odraavati tu svoju namjenu da bi kod ljudi izazvali pozitivan
dojam prihvaanja i ugode. To ukljuuje i osjeaj komfora, sigurnosti, zatite od
vremenskih nepogoda itd.

Slika 251. Ralanjene eline konstrukcije najjasnije oituju funkciju svakoga


svoga pojedinog dijela
I jednako kao to je funkcionalna oiglednost bitna za graevinu kao
cjelinu, bitna je i za svaki njen dio. Dobro je ako je oito koja je namjena i zadaa
pojedinog dijela graevine. Primjerice, glavni rasponski sklop u mostovima: luk,
326

Elementi oblikovanja
greda, razupora, zatege trebaju odraavati svoju zadau premotenja raspona, a
svojim oblicima i dimenzijama ostavljati dojam da to ostvaruju sigurno i stabilno.
To se odnosi i na sekundarne dijelove objekata. Primjerice ograde na mostovima i
vizualno moraju ostavljati dojam sigurnosti i zatite. To e biti to znaajnije to je
dojam opasnosti vei, kao u sluajevima mostova nad dubokim kanjonima ili onih
izloenih estim udarima vjetra itd.
11.2.2. Harmonija proporcija
Postizanje dobrih, skladnih, harmoninih, estetski prihvatljivih proporcija
jedan je od osnovnih preduvjeta ljepote mostova i drugih graevina. Rije je o
proporcijama u sve tri dimenzije i to meu duinskim, povrinskim i volumnim
odnosima te odnosima masa.

Slika 252. Primjeri razliitih proporcija meu otvorima skupine mostova


327

Mostovi
Skladne proporcije moraju biti ostvarene izmeu relativnih veliina
razliitih dijelova strukture: njenih duljina (odnosno raspona), visina (odnosno
debljina) te poprenih dimenzija. Osobito su bitni odnosi veliina raspona u
vierasponskim strukturama, te visina stupova u odnosu na raspone meu njima.
Na to se nadovezuju odnosi raspona spram strelice, odnosno visine pilona i
stupova u sklopu cjelovite strukture mosta. Te proporcije moraju djelovati
uravnoteeno i skladno.
Oblikovno e zanimljivi biti odnosi i izmeu masa objekta i praznina,
dakle dijelova strukture i otvora uz njih i meu njima.
Harmonija proporcija u strukturi moe se uoavati u meusobnom odnosu
dviju promatranih veliina, ali i u ritmu, nizanju veliina i odnosa, njihovu
ponavljanju u strukturi.
11.2.3. Red strukture
Vrlo bitan princip reda u strukturama oituje se u dvijema injenicama:
redu sustava i redu u protezanju osnovnih linija.
Kod mostova red sustava se odnosi na jasan izbor nosivih elemenata,
osobito glavnoga rasponskog sklopa, a to je odluka o izboru grede, luka, razupore
itd., a nikada njihovo mjeanje u istom sklopu. Pritom je dobar red izraaj
jedinstva i cjelovitosti forme.
Objekt mora biti tako jasan i proien da ne bude mogue oduzeti niti
dodati niti jedan element bez naruavanja itave harmonije.

Slika 253. Gredni most s minimalno moguom kombinacijom elemenata i linija


strukture
328

Elementi oblikovanja

Slika 254. Oigledno je prihvatljivija varijanta C s postupnim mijenjanjem visine


sklopa od diskontinuiteta na primjerima A i B
Drugi se segment reda oituje u usklaenosti meu linijama ekstradosa,
intradosa, supradosa, bridova vijenaca, linija ograde, itd.
Previe smjerova tih linija moe proizvoditi dojam konfuzije, osobito kad
se rauna s dojmom nesklada s razliitih motrita. U pravilu, dakle, treba teiti
minimiziranju broja razliitih linija u jednom odsjeku, kao i dominantnih linija u
itavom objektu. Neprekinute, kontinuirane linije, bez prekida, lomova djelovat e
skladno i smirujue a diskontinuiteti e unositi nemir i nesklad u strukturu.
Red strukture se oituje i u odabiru susjednih elemenata ili veliina ili pak
onih koje se ponavljaju u odreenom nizu. Primjerice pravokutnik odnosa stranica
1:1,25 nee skladno izgledati kod susjednog s odnosima 1:3, osim ako je
oigledno da to funkcionalni razlozi zahtijevaju.

Slika 255. Primjer nepotrebne i vizualno neusklaene kombinacije linija i


elemenata strukture
329

Mostovi
Iznimno bitan element reda je i u ritmu ponavljanja odreenih elemenata
du struktura, npr. s veim brojem otvora. Pritom moe biti rije o ponavljanju
potpuno istih elemenata gdje valja izbjei opasnosti monotonije, kakva je esto
prisutna u arhitekturi velikih stambenih zgrada. U takovim sluajevima red nee
biti oblikovno naruen ako se ponavljanja prekinu ubacivanjem nekih drukijih
oblikovnih elemenata.
Naelno se moe ustvrditi da nered nikada ne vodi prema ljepoti. Dobar
red se u graditeljstvu mora oitovati kroz jedinstvo i skladnu cjelovitost oblika
graevine. A najbolje ilustracije kako red utjee na ljepotu mogue je pronai u
prirodi: kristali, cvijee itd.
11.2.4. Kontrasti
Ponekad kontrast u proporcijama moe biti dobar i vrlo koristan oblikovni
element, osobito ako se eli postii poseban naglasak na odreenu autorovu ideju.
On moe biti postignut jednim dominantnim otvorom ili primjerice znatno
masivnijim stupovima nad petama lukova od ostalih stupova ili pak nekim
dodatnim dijelom nadgradnje konstrukcije.
Ovo ima izvorite i u analizama nekih znanstvenika po kojima ljepota
moe biti pojaana napetostima izmeu razliitosti i slinosti, izmeu sloenosti i
jednostavnosti.
Kontrast se redovito ostvaruje i izmjenom punih dijelova strukture s
otvorenim dijelovima ili prazninama, a napose kroz odnose boja i svjetla i sjene.
Razliitim duljinama konzola i visinama elemenata mogu se postii bezbrojni
dodatni efekti.

Slika 256. Kontrast izmeu sredinjeg i rubnih (obalnih) dijelova mosta

330

Elementi oblikovanja
11.2.5. Dojam pouzdanosti konstrukcija
Nipoto nije nebitno djeluje li konstrukcija kao cjelina (ili njeni bitni
nosivi dijelovi) sigurno, ostavlja li dojam dostatne nosivosti, stabilnosti,
pouzdanosti. Pa makar kako neki dio bio dobro proraunat i izveden, on ne moe
biti dijelom lijepe konstrukcije ako na korisnike ne ostavlja dojam pouzdanosti.
Naelno se moe ustvrditi da tijela sastavljena od ravnih i kontinuiranih
linija djeluju vre i stabilnije od onih izlomljenih. Nadalje, visoki stupovi
masivnih mostova s paralelnim rubovima od dna do vrha, zbog optike varke
djeluju na vrhu ire, to je neprirodno s obzirom na porast optereenja od vrha
prema dnu pa su jo stari Egipani i Grci takve stupove na hramovima radili blago
zailjene. Valja istaknuti da zailjenost izvedena parabolino djeluje bolje nego
ravno.
Ljepe e izgledati strukture kod kojih povezanost i slijed dijelova
odraava i logian slijed optereenja od vrha do temelja. To zahtijeva slikovnu
organizaciju konstrukcije tako da kod promatraa izazove osjeaj skladne cjeline s
jasnom sredinjom ili dominantnom idejom kompozicije, a ta je kod mosta glavni
rasponski sklop veliki luk ili razupora na primjer koji ima i dominantnu
oblikovnu ulogu u itavoj percepciji.

Slika 257. Zadebljanja rasponskog sklopa od sredine prema osloncima i stupova


od vrha prema dnu poveavaju dojam pouzdanosti konstrukcija
331

Mostovi
Nasuprot tome stoje oblikovno vrlo problematini dvorasponski mostovi,
kod kojih ta nerazjanjena dvojnost ima uznemirujui uinak, a moe joj se
oblikovno doskoiti kvalitetnim oblikovanjem sredinjeg stupa.
11.2.6. Simbolika graevine
Mnogi su primjeri u kojima naruitelj oblikom i dimenzijama graevine
osim funkcionalne zadae eli postii i neke dodatne poruke. Tako su mona
carstva i kroz svoje vane gradnje eljela odailjati poruke o svojoj snazi.
Katedrale, damije i drugi sakralni objekti nastoje postii kontenplativan uinak i
poticati mir i poniznost kod ljudi. Neke takove gradnje postigle su i simboline
uinke, postali znamenja prepoznatljivosti gradova ili prostora.
U dananje vrijeme ti su sluajevi rjei. Tek ponekad razliite kompanije
zgradama svojih sjedita ele odailjati poruke o svojoj moi i impresionirati
svoje klijente.
Priroda karakternih ili simbolinih obiljeja graevine ovisit e o njihovim
dimenzijama u sebi, a osobito relativno u odnosu na okolne objekte. Ovisit e i o
upotrijebljenim gradivima, nainu obrade, ali takoer i o sociolokim initeljima.

Slika 258. Most nad Zlatnim vratima s dugo godina najveim rasponom na
svijetu 1.280 m bez sumnje je jedan od simbola San Francisca
332

Elementi oblikovanja
S druge pak strane, sve bi zgrade, ovisno o svojoj namjeni, trebale
odraavati karakter funkcije, pa bi npr. stambene zgrade trebale zraiti
jednostavnou, sigurnou, udobnou stvarajui dojmove topline i zadovoljstva,
nasuprot mnogima te namjene koje su zadnjih desetljea graene i u naem
okruenju a zrae monotonijom, hladnoom, konfuzijom itd.
Projektanti mostova, znajui za dominantan smjetaj svojih objekata u
prostoru, nastojat e u njih utisnuti i poruku te simbolike.
Graditelji su, primjerice, Maslenikog mosta podignutog nasuprot
agresoru koji je ruenjem staroga nastojao rascijepati Hrvatsku i koji je sve
vrijeme gradnje bio na pukomet od gradilita, nastojali ostvariti opu poruku
otpora, sigurnosti i prkosa te elje da se nasuprot vojnoj sili Hrvatska povee,
obnovi i izgradi.
11.2.7. Boja
Boja ima iznimno veliki uinak u postizanju estetskih obiljeja graevina i
to u svojim razliitostima, intenzitetu sjaja i nijansama. Od antikih davnina, kao i
kod oblika, postoje pravila harmonije za skladnu primjenu razliitih boja. I unato
tome u stvarnosti je mogue pronai dosta primjera runih kombinacija
disonantnih boja, koji izazivaju agresivne i uznemirujue uinke.
Kod masivnih konstrukcija dosta je esto naslijeeno pravilo koritenja
prirodnih boja gradiva, to moe biti dobro, ali bitno je znati da to nije jedino
pravilo i da se njemu, gdje je to opravdano, mogu dodati i pozitivni uinci
razliitih boja.
11.2.8. Povrinska obrada
Razliita gradiva pruaju velike mogunosti postizanja oblikovne
raznolikosti povrinskom obradom. To je do savrenstva dotjerano u graenju
kamenih konstrukcija. No i suvremena gradiva bilo montanih, bilo monolitnih
naina gradnje mogu biti oblikovno izazovna. Obrada bridova, nazubljenost ili
glatkost ploha, ljebovi, manje udubine mogu biti rekviziti dodatnih uinaka.

333

Mostovi

Slika 259. Izvedba zaobljenih linija bridova na podgledu mosta


11.2.9. Ornamenti i nadgradnja
Brojni su elementi razliitih dodatnih dijelova ornamenata i nadgradnje,
tukature, skulptura, rasvjetnih tijela itd. koji imaju oblikovni uinak. Neki od njih
postavljaju se samo zbog oblikovnih razloga a neki zbog potpuno druge svrhe, ali
im zbog ukupnog uklapanja u vizuru mosta valja prii s oblikovnim
razmatranjima.

Slika 260. Mnogi povijesni mostovi osim prometnih imali su i obrambene


sadraje: kule, utvrde, pukarnice to je sve zajedno inilo oblikovnu
cjelinu
334

Elementi oblikovanja
11.2.10. Uklapanje u okoli
Jedan od bitnih izvorita ukupnog dojma o graevini proizlazit e iz njena
odnosa s okoliom: prirodnim krajolikom ili urbanim ambijentom. S toga gledita
valja dobro razmotriti odnose oblika, dimenzija, boja, usmjerenosti linija
graevine naspram onih u okoliu.

Slika 261. Razliiti pokuaji uklapanja u ambijent sredita Firence nekoliko


mostova iz razliitih razdoblja
Uiti nam se je i na runim primjerima pogrenog smjetanja ogromnih
betonskih gromada u sredita starih gradova ili pak tekih mostovnih greda ili
reetki u mekom zelenilu.
Dimenzije graevina moraju takoer biti u ljudskim odnosima. Obino se
ljudi neugodno osjeaju dok se kreu meu visokim, glomaznim strukturama.
Oblikovanje pjeakog mosta zahtijeva bitno drukije oblikovanje veliina i
detalja u odnosu na one kod autocestovnih ili eljeznikih.

335

Mostovi
11.3. SKLAD I LJEPOTA MOSTA
Iznijete ope zakonitosti estetike upuuju na dvije injenice:
1. Realno postojei geometrijski lik zadanih obiljeja vizualno je
drukiji. elimo li ga vidjeti zadanih obiljeja, morat emo ga izvesti
izoblienog ali tono odreenih proporcija.
2. Odnosi unutar graevine mogu biti izvedeni bilo kako, ali ljepota e
ovisiti o skladno odabranim proporcijama i ritmu unutar
konstruktivnih elemenata.
Zbog toga je iznimno vano jasno spoznati slijedea temeljna naela u
svezi s initeljima ljepote mostova:

Mostovi uvijek izazivaju odreen estetski uinak;


Ljepotu mostova pojedinci mogu razliito prihvaati, ali postoje ope i
objektivne mogunosti njene procjene;
Inenjer, autor mosta, odgovoran je za oblikovne vrijednosti svoga
djela jednako kao i za svojstva funkcionalnosti, postojanosti i
gospodarnosti.

Teko je saeti i izrei ope zajednike karakteristike ljepih mostova u


odnosu na runije, ali naelno bi se moglo ustvrditi da su, s dananjeg gledita,
ljepi mostovi oni koji su:

Slika 262. Most preko Rijeke dubrovake skladno je uklopljen u velianstven


krajolik
336

Elementi oblikovanja
-

jednostavniji
njeniji i vitkiji
kontinuiranih linija strukture
oblikovno usklaeni s djelovanjem optereenja na njih i putom sila
kroz njih.

Iz toga proizlaze principi kojima bi trebalo teiti da zadatak oblikovanja mosta


bude to uspjenije rijeen.
1. Jednostavnost. Koristiti minimalan broj razliitih elemenata. Elementi
sline namjene trebali bi biti slino oblikovani.
2. Elegancija. Elementi moraju izgledati elegantno. Pogled kroz
konstrukciju mora biti jasan.
3. istoa. Oblikom elementi moraju odgovarati zadai koju obavljaju u
konstrukciji. Mora biti uoljiva svrha elementa u strukturi.
4. Cjelovitost. Svi dijelovi mosta moraju istodobno tvoriti skladnu,
svrsishodnu cjelinu.
5. Uklapanje u okoli. Most mora imati jasan i logian odnos s okolinom
u kojoj se nalazi.
Ostvarenje ljepote mostova nee biti mogue zadavanjem niti ostvarenjem
nekih recepata pa bili oni i najvre utemeljeni na opim zasadama i pravilima
koje smo prikazali. Ovdje tek upozoravamo na neke bitne initelje o kojima e ta
ljepota tek nakon to bude ispravno uklopljena u cjelinu ovisiti.
11.3.1. Linija nivelete prometnice na mostu
Prije no bilo to drugo projektant e dobro razmotriti poloaj linije
nivelete prometnice u prostoru budueg mosta. S obzirom na ukupne oblikovne
osobitosti bit e vaan poloaj i odnos linije nivelete s markantnim linijama
okolia (npr. povrinom vode, rubovima kanjona, okoline, niveletama prometnice
ispod mosta itd.).
Osobito je bitno je li linija nivelete u pravcu ili zakrivljena, kakva je
krivulja zakrivljenosti i gdje su dominantne toke. Premda je pruanje nivelete
zadano projektom prometnice projektant mosta, osobito velikog i dominantnog,
mora pridrati pravo da u suradnji s prometnim strunjacima u nju intervenira ako
za to postoje opravdani razlozi.

337

Mostovi

Slika 263. U voritima dolazi do preplitanja glavnih linija mosta


11.3.2. Rasponski sklop
Oblikovni uspjeh u bitnome e ovisiti o odabiru nosivoga sklopa. Redovito
e neki drugi, osobito konstrukcijski i funkcionalni razlozi pri tom biti intenzivno
razmatrani, ali projektant mora u istu razinu odluujuih initelja ukljuiti i one
oblikovne. Ovdje je ponajprije rije o izboru tipa nosive strukture, a onda o njenu
obliku unutar toga. Izbor svoda, grede, okvira, razupora, reetke, ovjeenog ili
viseeg sklopa bit e najuoljiviji dio odabranog oblika graevine. U svakoj od tih
struktura odnos linija intradosa i ekstradosa zahtijeva meusoban sklad a onda i
sklad s linijama ambijenta osobito ispod mosta. Odnos strelice i raspona,
proteitost linija strukture s osobitim naglaskom na pravilan izbor krivulja
zakrivljenosti uz odnose debljina struktura prema rasponima bit e takoer
iznimno vano.

Slika 264. Gredni sustav velikoga raspona s izrazitim vutama


338

Elementi oblikovanja
11.3.3. Poloaj i razmjetaj stupova i otvora
U ovisnosti o visini nivelete nad terenom te o obliku i sadraju zapreke
(uvala, duboki kanjon, vodotok, prometnica) projektant e razmotriti ritam
razmjetaja stupova i otvora. Raspon pojedinih otvora bit e u svezi s njihovom
visinom, prethodno uvaavajui lokalne i konkretne uvjete za oslanjanje i
izbjegavanje potencijalnih konfliktnih mogunosti s prometalima uz njih. Izbor e
ponajprije ovisiti o definiranju dijelova prostora koje s osloncima svakako valja
izbjei pa onda polazei od tih ogranienja nastojati osigurati skladne proporcije i
ritam otvora meusobno i u odnosu na visine pripadajuih stupova.

Slika 265. Prihvatljivija su rjeenja kod kojih su vei otvori uz stupove veih
visina
11.3.4. Upornjaci
Poloaj, oblici i visine upornjaka, kao rubnih, poetnih i zavrnih dijelova
mostova s oblikovnog su gledita osobito znaajni kod kraih mostova, s jednim
ili nekoliko raspona, kakvi su npr. nadvonjaci nad prometnicama. U tim
sluajevima ukupna impresija ovisi o odnosima i masivnosti upornjaka u odnosu
na dimenzije otvora i rasponskih sklopova. U pravilu su, osobito zbog razloga
preglednosti, prihvatljiviji minimalniji upornjaci.
Dodatne oblikovne efekte valja oekivati i na upornjacima mostova na
kojima se izvode stube ili rampe za pjeake komunikacije izmeu gornje i donje
razine.

339

Mostovi

Slika 266. Dva tipa upornjaka za nadvonjak autoceste


11.3.5. Struktura pomosta
Bitni su pruanje, proteitost ili lomovi osnovnih linija konstrukcije
pomosta, koja je najee gredna konstrukcija (iako je mogu i niz manjih lukova,
razupore itd.) vodei rauna o svim vidljivim linijama kao to su rubovi vijenaca,
ograde, supradosa strukture itd. Vaan je skladan odnos tih linija du mosta kao i
proporcije u nizanju otvora i stupova strukture pomosta. Slino se razmatranje
odnosi i na zatege viseih i ovjeenih sklopova te ispune u reetkama. I ovdje bi
naglasak trebao biti da konstrukcija odgovara silama u njoj.
11.3.6. Oblici stupova

Slika 267. Primjer oblikovanja stupova


340

Elementi oblikovanja
Ukupna impresija o mostu u pogledu sa strane a osobito s razliitih kosih
motrita vrlo je povezana s oblikovanjem stupova. Vano je da stup djeluje doista
kao potporanj, da odraava preuzimanje sila od strukture prema tlu po mogunosti
i svojim dimenzijama i oblikom.
11.3.7. Boje i povrinska obrada
Graditelji mostova, osobito betonskih i armiranobetonskih u pravilu se
vrlo siromano koriste bojama. Jednom je reeno da oni razlikuju samo tri boje:
sivu, svjetlosivu i tamnosivu. A boje s druge strane u svojoj raznolikosti,
mogunosti kombiniranja i razliitostima povrinskog sjaja pruaju vrlo razliite
mogunosti postizanja i potenciranja odreenih estetskih uinaka. Trajnosna
zatita povrina strukture koja je sve ee prisutna moe biti razliitih boja. Pa
kad je ve zbog drugog razloga moramo imati, zato je ne bismo iskoristili i za
oblikovne efekte?
Povrinska obrada materijala do savrenstva dotjerana u klasinim
kamenim strukturama, primjereno je mogua i u novijim materijalima. Izvedba
npr. razliitih ljebova, udubljenja, istaknutih rubova itd. betonskih struktura
moe biti sredstvo dodatnih oblikovnih uinaka, kao i povrinska obrada uz
naglaavanje strukture gradiva.
11.3.8. Rasvjeta, oznake i ureenje okolia
U ukupnu vizuru mosta uklapaju se stupovi i rasvjetna tijela, razliiti
putokazi, smjerokazi i sl. elementi koji se postavljaju po nadvonjacima te slini
dodatni elementi na strukturama. Oni ne smiju biti postavljani proizvoljno nego
kao posljedica pomne oblikovne analize cjeline mosta.

Slika 268. Loe (gore) i dobro (dolje) postavljene oznake na ogradu nadvonjaka
341

Mostovi
Na graditelju je mosta da se pobrine o pejzanom i ambijentalnom
ureenju prostora na kojem se dogaao zahvat kod gradnje mosta, uz osobit
naglasak na zatravljivanje pokosa nasipa i hortikulturno ureenje prileeih
povrina.
11.4. SKLAD S OKOLINOM
Ukupan estetski uspjeh, istinska ljepota nekoga mosta ovisit e ne samo o
njegovu unutranjem skladu i harmoniji, o ispravno odabranim odnosima meu
njegovim dijelovima, nego i o njegovu okruenju. Isti most moe biti doista lijep
u jednom ambijentu, npr. u divljini dubokoga kanjona, a neskladan i ruan u
drugom npr. nad irokom rijekom u sreditu nekoga grada. Presudan je, dakle,
zadatak graditeljima da, vodei rauna o svim unutranjim odnosima u mostu,
istodobno analiziraju njihove odnose s detaljima i odnosima u okoliu.
Vizura nekoga mosta u mnogome ovisi o tome to e jo istodobno s njime
biti vieno. Razliita e biti percepcija mosta ako mu je u pozadini nebo, zelenilo
ume ili livada, sivilo kanjona ili pak zgrade.

Slika 269. Vizura mosta ovisi i o tome to e istodobno s njime biti vieno
Skladni odnosi s okoliom trebaju biti ostvareni kroz vie initelja:
- odnosi dimenzija i veliina povrina i mase mosta u odnosu na one u
okoliu,
- odnosi oblika mosta i njegovih dijelova s onima u okoliu,
- usklaenost boja mosta s bojama u okoliu (vodei rauna o njihovoj
promjenljivosti),
- dominantnost (poloajem i veliinom) mosta u vidokrugu.
Bitno su razliiti projektantski zadaci izmeu situacija kad je most toliko
velik i izraajan da e dominirati irokim prostorom u kojem se nalazi, i one kad
je most jedva zamjetan i posve podreen svojoj okolini.
342

Elementi oblikovanja
I ovo se podruje moe ilustrirati brojnim primjerima izrazitih neuspjeha,
totalno neprilinih struktura za ambijent u kojem se nalaze, ali takoer i iznimno
uspjenim ostvarenjima koja su skladna nadopuna i obogaenje vizura u kojima se
nalaze. To je jedna od dodirnih toaka graditeljske djelatnosti s ekologijom, jer u
zatitu ovjekova okolia spada ne samo borba protiv njena fizikog unitavanja i
razaranja nego i protiv razaranja njenih estetskih vrijednosti i sadraja.
11.4.1. Prirodni okoli
Najei prostor smjetanja mosta jest prirodni okoli razliiti krajolici.
Pritom su posve razliite okolnosti od irokih rijeka i zaljeva mora do dubokih
dolina ili kanjona, te do blagih nizina nad kojima malom visinom ali relativno
velikom duljinom valja voditi mostove.

Slika 270. Paki se most skladno nadvija nad Ljubakim vratima


Opi je stav da bi uz preteito horizontalne i ravne linije prostranih
vodenih povrina ili blagih dolina valjalo, koliko je god mogue, odabrati i sline
linije dominantnih strukturalnih dijelova, a da je s dominantnim prirodnim
vertikalama i kosinama mogue postii sklad uklapanjem u njih primjerice
svodova i razupora.
umovit krajolik ili onaj s puno zelenila ispravno je dodirivati to
prozranijim strukturama. U ravnim predjelima vizualno mogu biti prihvatljivi
dijelovi mosta iznad prometne plohe, koji pak nad dubokim udolinama, u kojima
ima mjesta za smjetaj strukture ispod prometne povrine, i vizualno stvaraju
neprihvatljiv uznemirujui dojam.
343

Mostovi

Slika 271. Pretjerano gusti stupovi doimaju se kao pregrada u krajoliku


Most nipoto ne bi trebao biti zid niti pregrada u krajoliku, ne smije biti
zaslon koji prekriva vidik ve skladna struktura optimalnih dimenzija iz kojih se
oituje brian ovjekov dodir s prirodom, neophodan da se dolina premosti.
11.4.2. Urbani okoli
Mostovi u gradovima i naseljima, vie od onih izvan njih, dimenzijama
svojih dijelova moraju biti usklaeni s ljudskim mjerama, proporcijama zgrada,
ulica itd. esto slue, uz druge, i pjeakome prometu, a nerijetko sadre i
dodatne sadraje: proirenja, vidikovce, postaje za gradska prometala pa ak i
razliite zgrade. Materijalom od kojeg su izgraeni takoer bi trebali biti sukladni
susjednim objektima.

Slika 272. Gradski mostovi


344

Elementi oblikovanja
Takvi su primjeri starih, osobito srednjovjekovnih kamenih ili drvenih
mostova u sreditima najstarijih gradskih jezgra. Nasuprot tome u novije vrijeme,
kad se iroke i brze prometnice probijaju kroz gradsko tkivo nisu rijetki ni doista
glomazni objekti po kojima se promet kilometrima vodi u drugoj razini.
11.4.3. Nadvonjaci
Delikatan je predmet oblikovanja nadvonjaka nad autocestama i drugim
prometnicama. Ti se mostovi na nekoj dionici ceste puno puta ponavljaju pa se
pred graditelje obino postavlja, zbog ekonominosti, zadatak da ih se to je vie
mogue ujednai i industrijalizira. To je mogue, ali valja izbjei zamku
monotonije i jednolinosti, te dobrim promiljanjem unutar identinih sustava
zadrati i ostvariti bogatstvo kreativne imaginacije.

Slika 273. Razupore su vrlo prikladne za nadvonjake nad autocestama


Naelno projekt tih mostova ima polazite u poloaju dominantnih
motritelja u vozilima, koji se kreu velikim brzinama pa se glavni zakljuci svode
na istou dominantnih linija koje se jedino i zamjeuju, ostvarenje i irih od
minimalno potrebnih slobodnih profila, te izbjegavanje stupova izmeu i
neposredno uz prometne trakove. Masivni upornjaci tih objekata takoer
ostavljaju lo dojam.

345

Mostovi
11.4.4. Susjedni mostovi
Graditelji se gdjekad nau pred zadaom da uz ili u blizini ve postojeih
mostova sagrade neki novi. To moe biti prilikom izgradnje druge polovine neke
prometnice ili samo njena proirenja, kao i nad istom zaprekom kod pruanja
nove prometnice. Klasini su zadaci dodatnih premotenja rijeke u gradovima
gdje ve postoje neki mostovi.
Graditelj e u svim takvim sluajevima dobro prouiti postojei ili
postojee objekte i samo u iznimnim okolnostima e se odluiti za gradnju objekta
identinog postojeem. Neki odnosi kao niveleta i rasponi, u pravilu e biti uvijek
identini ali doslovno imitiranje i opetovanje nije preporuljivo. To bi znailo da
se u razvitku spoznaja pa niti u kreaciji nita novo nije dogodilo, to bi znailo
negaciju napretka, pa i odricanje napora da se na napretku radi.

Slika 274. Susjedni mostovi na Neckaru u Stuttgartu


11.4.5. Ureenje prostora oko mosta
Gradnji mosta pripada i zadatak ureenja prostora u njegovu okoliu. Od
klasinoga hortikulturnog ureenja pokosa nasipa i gradnjom zahvaenih dijelova
krajolika do ureenja prilaza gradskim mostovima.
Ti dijelovi obino znae prijelaz u vizuri i izgledu sa strukture na okoli pa
ukupan estetski dojam jako ovisi o njima. Taj zadatak hortikulturnog i drugog
ureenja treba biti dobro promiljen i zaseban je dio ukupnog projekta mosta. Sve
dok se i on ne izvede, most djeluje nedovreno. To se odnosi i na uklanjanje i
saniranje gradilinih zahvata i objekata.

346

Elementi oblikovanja

Slika 275. Zanimljivo rjeenje Milenijum mosta u Yorku sa skoenim lukom

347

Mostovi

348

Graenje mostova

12. GRAENJE MOSTOVA


Dug je, teak i sloen put od dobro osmiljenog projekta i precizno
provedenog prorauna nekog mosta do njegova ostvarenja. Meuuvjetovanost
konanih oblika i postupaka izgradnje presudno utjee na mogunost postojanja
neke strukture, ali i na njenu ekonominost. Stoga je iznimno vano da projektant,
konstruktor, graditelj mosta od prve zamisli, pa onda i tijekom svih faza izrade
projekta, ima na umu ne samo konano stanje nego i faze nastanka.
To je vano i kod manjih, rutinskih objekata, osobito kod onih s
viekratnim ponavljanjem nekih elemenata ili sklopova jer se racionalizacijom
njihove gradnje mogu postii znatne utede, a osobito kod velikih, unikatnih
struktura kod kojih upravo usavravanje postupaka graenja tijekom proteklih
nekoliko desetljea omoguuje, ekonomski isplativo, znatno pomicanje granica
moguih dometa.
Jednako kao to je, povijesno gledano, tekao napredak u razvitku i
tehnologiji te usavravanju svojstava gradiva, kao to su se dogaali iskoraci u
razvitku postojeih i pronalasku novih strukturalnih sustava te njihovim
analizama, tako se usporedno i proeto s njima dogaao razvitak postupaka
graenja. I nisu bila mogua odreena ostvarenja dok na svim tim poljima nije
postignut napredak. Primjerice, tek razvitkom i primjenom slobodnog konzolnog
postupka pri gradnji armiranobetonskih lukova omoguena su ostvarenja koja su s
gledita otpornosti gradiva i koncepcija struktura bila mogua puno ranije.
349

Mostovi

Slika 276. ibenski most u gradnji slobodnim konzolnim postupkom


U graenju mostova razvijeno je mnogo naina, metoda i procesa. Od
najstarijih, primitivnih sustava, grede i stupa postavljenih ljudskom snagom bez
ikakvih pomagala, razvitak je tekao preko primjene potrebitih pomagala uslijed
porasta dimenzija, pa onda i preko pojave luka koji djeluje kao nosa tek kad se
postavi i zavrni kamen, a do tada svi drugi dijelovi moraju biti noeni. Slijedei
je korak bila pojava armiranog betona za monolitnu izvedbu kojega je potrebna ne
samo skela, nego i oplata, i na kraju u ponovnom povratku na gradnju od puno
malih komada (predfabricirani elementi).
Detaljan prikaz razvijenih i danas primjenjivanih postupaka graenja
gradivo je drugog udbenika. Ovdje se prikazuju samo osnovne metode i postupci
i to u mjeri dostatnoj za pregled opih znanja o mostogradnji.
Ovisno o kriteriju podjele sve naine i postupke graenja moemo svrstati
u vie skupina.
S obzirom na proizvodnju elemenata mosta moemo razluiti:
- graenje zidanjem ili lijevanjem svakoga elementa na njegovu
konanom mjestu (monolitna gradnja)
- sastavljanjem od komada koji su izraeni izvan mosta (montana
gradnja).
S obzirom na skele i oplate imamo:
- graenje na fiksnim, o tlo oslonjenim skelama
- graenje na pominim skelama
- slobodno graenje bez skela.

350

Graenje mostova
Ovisno o poloaju strukture za vrijeme graenja u odnosu na konano
stanje razlikujemo:
- graenje na mjestu
- uzduno ili popreno potiskivanje ili navlaenje
- vertikalno ili horizontalno zaokretanje.
Pojedini konkretni postupak moe pripadati u vie gore nabrojenih
skupina. Primjerice, slobodnim konzolnim postupkom most se moe graditi od
montanih elemenata ili betoniranjem na mjestu. Takoer, neki dijelovi unutar
istoga mosta (npr. glavni nosai) mogu biti montani, a drugi (ploa) betonirani na
mjestu. Isto tako, ovisno o gradivu glavnih nosaa, mogui e biti bitno razliiti
postupci pa e kod betonskih naglasak biti na mjesto i nain ugradnje betona, a
kod metalnih pa i drvenih na naine montae. Stoga bi, za razliku od masivnih,
kod metalnih mostova podjela mogla biti:
- izravna montaa
- montaa na skeli
- slobodna konzolna gradnja
- uzduno potiskivanje i navlaenje
- bono potiskivanje
- zaokretanje rasponskih sklopova.
Svrsishodnost i ekonominost postupaka graenja ovisi i o potrebnim
skelama i pomonim ureajima za gradnju.

Slika 277. Gradnja mosta preko Like u Kosinju na fiksnoj drvenoj skeli

351

Mostovi

Skele mogu biti nosive i radne. Nosive mogu biti tako izvedene da moraju
nositi itav rasponski sklop dok on ne bude sposoban preuzeti vlastitu teinu i
druga djelovanja, ali i takve da nose samo dio sklopa (npr. jedan prsten ili jedan
nosa) koji se onda aktivira i preuzima optereenja od susjednog ili nekih drugih
dijelova strukture. Ima i primjera gdje elina skela postaje kruta armatura u
buduem nosau ili takvih gdje nosae skele nadomjetaju dijelovi konane
strukture (zatege i piloni ). Neke se skele izvode i kao pokretne radionice.
Radne skele slue za dopremu grae i alata te za dolazak i kretanje radnika
na mjestu rada.
Od pomonih ureaja posebno treba spomenuti razliite dizalice,
prenosila, ureaje za montau itd.
Mostovi se esto grade preko plovnih vodotoka. Graditelji su odavno
uoili pogodnosti koje iz toga proizlaze, jer se plovilima mogu jednostavno i
jeftino dopremiti brojni, veliki i vrlo teki elementi pa proizvodnja sklopova ili
njihovih dijelova moe biti i podalje od mjesta ugradbe. Najbolji primjer za to je
vrlo veliki most resund izmeu Danske i vedske, za kojeg su elementi
konstrukcije proizvedeni u panjolskoj i doplovljavani na mjesto mosta.
Pogodnost je i to se na moru mogu koristiti dizalice vrlo velike nosivosti, pa
pomou njih lako i brzo ugraivati itavi rasponski sklopovi.

Slika 278. Podizanje i ugradba itavoga rasponskog sklopa velike mase na


mostu resund pomou mone plovne dizalice

352

Graenje mostova
Sve to upuuje da graditelj mora pomno analizirati sve osobine strukture
pa iskoristiti njene potencijale i potencijale okolia za odabir racionalnog
postupka izgradnje. Ponekad e odluka, i izvan samo ekonomske optimizacije,
ovisiti o zahtjevima zatite okolia, zbog kojih, niti privremeno, nee biti mogue
izvoditi oslonce ili postavljati pomone ureaje na neka mjesta. Graditelji moraju
zadovoljiti i tako postavljene zahtjeve. Ponekad je ograniavajui ili usmjerujui
initelj tono odreena raspoloiva oprema (skela, pokretne radionice) koju e
izvoai htjeti viekratno upotrijebiti itd.
S konstruktorskog gledita svaka faza graenja mora biti analizirana i
proraunana, kako konstrukcija i njeni dijelovi tako i skela. Treba imati na umu da
tijekom graenja mogu nastupiti daleko nepovoljnija djelovanja pa ak i potpuno
suprotne sile u konstrukciji od onih u konanici.
Zadnjih se desetljea osobito zapaeni rezultati postiu u novostima i
golemim tehnolokim iskoracima u nainima graenja. ini se da je opa
usmjerenost, bez obzira na tip konstrukcije prema onim sustavima u kojima skele
sve vie iezavaju, a dijelovi strukture ujedno slue i kao pomagala u gradnji.
U ovom poglavlju najprije prikazujemo u osnovnim crtama naelne
sustave monolitne i montane gradnje, a potom posebne sustave gradnji:
konzolno, potiskivanje, navlaenje, zaokretanje itd. u kojima je mogua i
monolitna i montana izvedba. Izdvajamo ih posebno zbog njihove velike
vanosti i sve ee primjene u mostogradnji, ali i zbog osobitosti sustava koji se
razlikuje od drugih, a u manjoj je mjeri ovisan o samome nainu ugradbe gradiva.
12.1.

MONOLITNA GRADNJA

Monolitna gradnja je lijevanje, zidanje ili sastavljanje nosivoga sklopa na


skeli koja se odstranjuje ili pomie tek kad je konstrukcija ili pojedini nosa tako
postavljen i takvih svojstava da moe podnijeti djelovanja kojima je izloen. Rije
je o klasinom nainu graenja, osobito primjenjivanom kod zidanih i betonskih
mostova manjih i srednjih raspona.
Monolitna gradnja zahtijeva skelu i oplatu. Ponekad je, osobito kod
mostova veih raspona preko vodotoka, dubokih kanjona ili nepristupanih
dolina, izgradnja skele sloeniji zadatak od samoga mosta. U tim je sluajevima i
njena cijena vrlo visoka pa dovodi u pitanje ekonominost konane graevine.
Na skeli mogu biti graeni svi tipovi mostova od grednih do viseih, no
ope je nastojanje u potrazi za ekonominijim sustavima, pogotovo vrlo velikih

353

Mostovi

Slika 279. Klasina drvena skela za Trojanoviev most preko Tare visine 141 m
primjer je iznimne sloenosti tih graevina
sklopova, da se ona izbjegne. Za to se primjerice vie gotovo i ne grade nepravi
visei mostovi kod kojih je zbog sidrenja u gredu i uzdune sile u njoj, ona morala
biti izvoena na skeli i itav sustav odjednom aktiviran, pa prednost dobivaju oni
sidreni van sustava, koji se grade postupno i bez skele.
Razvitak tehnologije, a osobito nastojanje za tednjom, parcijalnom
gradnjom i viestrukim koritenjem skela doveo je da osim klasinih, fiksnih skela
imamo i one pokretne po tlu ili uz pomo plovila, te one koje se pomiu
oslanjajui se na prije dovrene dijelove donjeg ustroja: stupove i upornjake.
12.1.1. Izvedba na fiksnim skelama
Najstariji nain graenja jest onaj na fiksnim o tlo oslonjenim skelama.
One mogu biti drvene ili eline, sastavljene od puno manjih elemenata, a da bi
bile upotrijebljene na drugome mjestu, moraju biti rastavljene pa ponovno
sastavljene. Najee se izvode kao prostorni reetkasti sustavi.
Fiksne se skele obino sastoje od slijedeih dijelova:
- oplata ili kalup u kojeg se ugrauje beton ili na kojem se zida struktura
354

Graenje mostova
-

obluila popreni i uzduni nosai oplate


stupci i kosnici
vjetrovni spregovi
ukruenja radi smanjenja duine izvijanja
pragovi kao podnoja gornjega dijela skele
otpusne naprave radi mogunosti oslobaanja skele optereene
gotovom konstrukcijom
- stupovi skele i jarmovi
- temelji skele.
Postoje vrlo razliiti tipovi fiksnih skela. Neke od njih su standardizirane i
razraene kao sustavi koji se sklapaju ne samo od pojedinanih stupova nego od
gotovih veih cjelina.
Pri odluci o izboru tipa skele graditelj e morati osobito razmotriti:
- zahtjeve slobodnih profila koje ispod budueg mosta treba osigurati i
tijekom graenja,
- oblik uvale i svojstva zapreke
- podatke o temeljnom tlu
- potrebu ili nastojanje za ponovnom upotrebom skele
- otpornost i zahtjeve strukture glede deformabilnosti.
Bez detaljnijeg opisivanja samo emo nabrojiti najpoznatije tipove fiksnih
skela:
- skele s vertikalnim stupcima
- radijalne skele
- slobodne skele (na dva oslonca)

Slika 280. U fiksne drvene skele bilo je potrebno ugraditi iznimno puno grae
primjer s mosta Tenfelstol blizu Jene iz 1938. godine
355

Mostovi

- lepezaste skele
- trokutaste i trapezaste skele
- lune skele
- skele na katove
- kombinirani sustavi.
Izvedba na fiksnoj skeli danas se najee koristi kod mostova malih
raspona, nisko nad dobro pristupanim terenom, ako se iz nekih razloga radije
odluimo za monolitnu nego za montanu ili polumontanu gradnju. Prednost joj
je to omoguuje izvedbu najrazliitijih tipova i oblika struktura
armiranobetonskih mostova u oplati.

Slika 281. Gradnja na fiksnim skelama zahtijeva vrlo precizan raspored i


dinamiku ugradbe pojedinih dijelova

356

Graenje mostova
Kod lunih mostova srednjih raspona razvijen je sredinom prolog
stoljea, nasuprot robusnim skelama s izrazito mnogo grae, luni tip skele poznat
po autoru kao sustav Cruciani. Ta je skela luk od drveta i elika koji se od
predgotovljenih elemenata konzolno sklapa uz pridravanje elinim zategama, pa
se na njemu betonira luni nosa. Na njoj su graeni lukovi i do 200 m raspona.
Prilikom monolitne gradnje na fiksnim skelama potrebno je precizno
propisati redoslijed ugradbe, koji nipoto nije takav da se pone od jedne pete
lunoga mosta a zavri na drugoj jer bi se tako u konanici dobila izobliena
konstrukcija nego se betoniranje odvija propisanim redoslijedom po sektorima
kako bi skela bila to ravnomjernije optereivana pa se tako i progibala.
Zbog progiba skele pod optereenjem od strukture, potrebno je dobro i
proraunati i izvesti odreeno nadvienje kako bi konstrukcija u konanici imala
eljeni oblik.
Takoer je iznimno vano unaprijed definirati nain odvajanja skele od
konstrukcije to moe biti ili otputanjem skele ili izdizanjem konstrukcije.
Nepreciznost u tom poslu mogla bi izazvati vrlo nepovoljno optereenje sklopa
primjerice ogromnu koncentiranu silu, ako bi se sve podupore istodobno otpustile
a jedna zaglavila.
12.1.2. Izvedba na pokretnim skelama
Vrlo davno su graditelji u nastojanju da tedljivo grade nastojali skele ili
njihove dijelove opetovano koristiti. To je mogue njihovim rastavljanjem na
sastavne dijelove pa ponovnim sastavljanjem u drugome otvoru istoga mosta ili na
drugome mostu, ali je znatno ekonominije ako se to postigne pomicanjem skele
bez rastavljanja. Pokretne skele su one koje se mogu pomicati uzdu ili poprijeko
na most. To se pomicanje moe ostvariti pomou kotaa na tlu, potom na
tranicama, koje se posebno postave ba za tu namjenu, te na plovilima.
Prikladno su primjenjive kod niih grednih mostova s vie otvora uz ravno
i dobro nosivo tlo po kojem se skela moe jednostavno pomicati iz jednog otvora
u drugi, nakon to je prethodni dostatno ovrsnuo. Te su skele obino opremljene
i posebnim hidraulikim ureajima pomou kojih se prije pokretanja malo spuste i
odvoje od konstrukcije.
Skela se moe pomicati ne samo uzduno, iz otvora u otvor nego i
popreno, kad se kod irih mostova u tom smislu gradi dio po dio. Za to je vrlo
ilustrativan primjer graenja velikoga lunog mosta Gladesville u Sydneyu (s
tada, 1964. g., rekordnim rasponom armiranobetonskog luka od 305 m) gdje se
357

Mostovi

skela poprijeko premjetala etiri puta nosei svaki put po jedan uzduni prsten
vrlo irokoga luka. Tu su odsjeci prstenova bili montani, ali su na skeli
betoniranjem spajani u monolitnu cjelinu.

Slika 282. Velika luna skela mosta Elorn u Plougastelu za vrijeme premjetanja
iz otvora u otvor
Vrlo je zanimljiv primjer i pokretne skele kakovu je Freyssinet primjenio
za gradnju lunoga mosta preko rijeke Elorn u Plougastelu. Tu je tri jednaka
armiranobetonska luka sagradio na jednoj drvenoj, lunoj skeli koju je na
plovilima premjetao po zavretku posla iz otvora u otvor.
12.1.3. Izvedba na lansirnim skelama
Poseban tip pokretnih skela koje se umjesto o tlo oslanjaju o stupove
mosta nazivamo lansirnim skelama. One nisu ovisne o uvjetima na terenu,
omoguuju odvijanje prometa ispod mosta i ne zadiru u vodotok, a primjenjive su
i kod struktura koje se nalaze visoko nad tlom. Te su skele relativno robusnih
dimenzija jer su dimenzionirane tako da podnesu optereenje od vlastite teine
rasponskoga sklopa pa se rijetko koriste za raspone iznad 50 m. Ponekad se
gradnja odvija i tako da se u skeli izbetonira samo sredinji dio mosta, pa kad se
on aktivira s dostatnom nosivou, on zajedno sa skelom nosi bone dijelove koji
se naknadno izvedu (gljivaste strukture na jednom stupu).
U iznimnim sluajevima, kod veih raspona lansirne se skele podupiru i s
jednim ili dva privremena pomona oslonca.
Ove su skele obino opskrbljene takvim ureajima da se mogu same
pokretati preko stupova iz raspona u raspon i to izvlaenjem i uvlaenjem
pojedinih dijelova ili pomicanjem itave skele koja je tada duine neto vee od
dva raspona.
358

Graenje mostova

Slika 283. Gradnja na lansirnoj skeli


Nosivi sklop ovih skela moe biti ispod ili iznad elemenata koji se
betoniraju, a esto su takve skele opremljene i itavim pokretnim radionicama
tako da izgradnja moe biti relativno neovisna o vanjskim uvjetima. Koriste se za
gradnju rebrastih i sanduastih armiranobetonskih struktura. Gradnja je
jednostavnija kod rebrastih, jer se itava oplata zajedno sa skelom odjednom
premjeta, dok je kod sanduastih unutarnja oplata zasebna.
Uobiajeno je da gradnja jednog odsjeka traje dva tjedna, a prekidi se
obino ostvaruju na mjestima nulita momenata savijanja.
Lansirna je skela velik i skup ureaj pa je isplativa samo kod viekratne
upotrebe.
12.2.

MONTANA GRADNJA

Gradnja mostova od predgotovljenih, montanih elemenata takoer je


odavna poznata. Posebno je razvijena kod elinih mostova odakle su, uz
modifikacije neki postupci nali primjenu i za masivne. Kod njih meutim,
osobito kod vlano ili promjenljivo optereenih elemenata zbog trajnosnih
problema uslijed velikog broja spojeva ira se praksa sve ee usmjeruje na
polumontane postupke.
Prednost je montane gradnje u mogunosti da se elementi ili dijelovi
struktura pa ak i itavi nosai izrade u radionicama ili tvornicama gdje se mogu
postii gotovo idealni uvjeti, daleko bolji nego na gradilitu, pa onda i ostvariti
njihova znatno bolja kvaliteta. Takvi se dijelovi proizvode konfekcijski, neovisno
359

Mostovi

Slika 284. Ralamba sklopa na nosive elemente. Primjer je s 5 km dugog mosta


preko zaljeva Oesterschelde u Nizozemskoj
o dinamici posla na gradilitu, to moe znatno ubrzati gradnju jer se mnogi
procesi odvijaju istodobno. I konano, neki nosa ili element proizveden u seriji u
nekoj radionici znatno je jeftiniji od istoga takvog proizvedenog na gradilitu.
S druge strane javljaju se znatniji trokovi transporta, osobito kad je rije o
vrlo velikim i tekim elementima koji zahtijevaju izvanredan prijevoz pa zbog
toga i dodatne trokove. Okolnosti su znatno jednostavnije ako je mogu transport
plovilima.
Ponekad e biti ispravno neke montane elemente, osobito kad ih treba
vei broj na istom mostu a transport je otean, proizvoditi u posebno oformljenim
radionicama na samom gradilitu.
Openito je potrebno pomno razmotriti i gospodarski valorizirati sve
odlune inioce i odluiti se za konkretan sustav.
Prednost je montane gradnje u odnosu na monolitnu i u tome to uope
nije potrebna ili je potrebna samo neznatna skela, ali je pak s druge strane i
nedostatak, to umjesto toga treba osobita pomagala za dizanje i ugradbu.

360

Graenje mostova

Slika 285. Proizvodnja montanih nosaa za kolniku konstrukciju na gradilitu


Maslenikog mosta
U suvremenosti se gospodarski parametri bitno mijenjaju u odnosu na
prola vremena. Ono to je nekada bilo jeftino, gotovo neznatno u ukupnom
troku za most radna snaga, danas postaje sve skuplje pa se manje nego nekad
tedei na materijalu, priklanjamo nainima graenja sa to manje ljudskoga rada
na gradilitu, a osobito onima koji proces graenja maksimalno skrauju. U tom
pogledu razliite varijacije montane gradnje sve vie dobivaju na znaenju. Ide
se ak toliko daleko da se neki rutinski tipovi mostova toliko standardiziraju da ih
je jednostavno mogue sastaviti od predgotovljenih komada, proizvedenih a da se
nije ni znalo gdje e biti ugraeni. Pritom se tei ralanjenju mosta na samo
nekoliko razliitih dijelova, odnosno razliiti se mostovi mogu sastaviti od
proizvedenih i uskladitenih dijelova vrlo male raznolikosti. Ogranienje za
dimenzije takvoga mosta su ureaji za montau. Kad tog ogranienja ne bi bilo,
openito je pogodnija montaa od to veih komada, sa to manje spojeva.

Slika 286. Ugradnja elemenata staroga Maslenikog mosta s pomou dvije


derrick dizalice
361

Mostovi

12.2.1. Ugradba montanih elemenata


Montani nosai, kako je reeno, mogu biti proizvedeni na gradilitu ili u
posebnim radionicama ili tvornicama predfabrikata. U prvom se sluaju
proizvodnja najee organizira na trasi prometnice, neposredno iza upornjaka,
tako da se njihov put do ugradbe svodi samo na horizontalne pomake i minimalna
podizanja, odnosno sputanja. Oni se tu obino proizvode u drvenoj ili metalnoj
oplati koja se pomou hidraulikih ureaja sklapa i rasklapa te viekratno koristi.
Ovisno o terenskim uvjetima spomenuta proizvodnja moe biti
organizirana i ispod mosta. Tada je potrebno vee dizanje ali krai horizontalni
pomaci.
Transport unutar gradilita i postavljanje nosaa na mjesto ugradbe
ostvaruje se pomou posebnih prenosila. Najjednostavnija meu njima su autodizalice i plovne dizalice. Ako je niveleta mosta, dakle mjesto ugradbe nosaa,
nisko nad terenom ili razinom vode, tako da je dohvatno granom spomenute
dizalice, ugradba moe biti vrlo jednostavna jer ona prihvaa nosae s mjesta
proizvodnje i postavlja ih izravno u strukturu. Auto-dizalica se moe kretati i po
ve dovrenom dijelu mosta pa i s tog poloaja postavljati nosae proizvedene u
trasi ili ispod mosta. Ovisno o dimenzijama i teini nosaa mogua je ugradba
pojedinog nosaa i koritenjem dviju dizalica.

Slika 287. Doprema i ugradba montanih elemenata armiranobetonskoga


grednog mosta pomou plovila i plovnih dizalica
362

Graenje mostova
Jo su stari majstori razvili i naine ugradbe s pomou drvenih, a kasnije i
elinih jarmova s runim vitlima koja su se kretala po ravnom terenu ili na
tranicama. Iz njihove osnovne zamisli kasnije su razvijene razliite samohodne
navlane reetke i lansirna prenosila koja se danas najee koriste za ugradbu
montanih elemenata. One su obino tako osmiljene da same prihvaaju
montani nosa, transportiraju ga do mjesta ugradbe i tamo postavljaju u
definitivan poloaj. Duine takvih prenosila neto su vee od dva raspona, a
samostalno se mogu pokretati uzduno i koliko je potrebno popreno radi ugradbe
elemenata. Standardno se izvode nosivosti do 200 t, a u posebnoj izvedbi i do 400
t, tako da mogu posluiti svim varijantama uobiajene montane gradnje grednih
mostova ili nadlunih struktura svoenih mostova, kao i nosaa drugih tipova.
Osim montae itavih nosaa, takvim se prenosilima mogu ugraivati i
uzduno sklapati pojedini segmenti koji se onda kabelima povezuju s prije
izvedenim dijelovima.
Ugradba montanih nosaa mogua je i pomou razliitih kabelskih
prenosila, no njihova je nosivost obino manja pa se tada struktura koncipira iz
vie manjih elemenata, ali je s druge strane postupak vrlo jednostavan i mogu na
velikim rasponima i velikim visinama.
I s obzirom na ovaj nain graenja posebne pogodnosti pruaju more i
plovni vodotoci jer plovne dizalice mogu imati vrlo veliku nosivost (vie tisua
tona) pa je mogua montaa itavih rasponskih sklopova odjednom, a ne samo
jednog po jednog nosaa. Time se vrijeme ugradbe znatno smanjuje, a brzina
graenja poveava to je obino s ekonomskog gledita jako prihvatljivo. To
takoer doprinosi i umanjenju poznatih mana montanih sklopova jer su
ugradbeni elementi cjeloviti, a broj spojeva minimalan.
12.2.2. Polumontani postupci
Radi uklanjanja opravdanog prigovora koji se moe uputiti montanim
strukturama, a koji proizlazi iz funkcionalnih i trajnosnih problema zbog mnogih
spojeva u njima, za gredne mostove raspona do etrdesetak m ee se
primjenjuju polumontani postupci. Oni se sastoje u montanoj izvedbi nosaa
rasponskoga sklopa a monolitnoj kolnike ploe nad njima, te eventualno i
poprenih nosaa. Time se zadrava prednost jednostavnosti i brzine graenja
montane gradnje, a betoniranjem kolnike ploe ostvaruje dostatna monolitnost
itave strukture i ravnost podloge za hidroizolaciju i slojeve kolnika.
Diljem svijeta razvijeni su mnogi tipovi i oblici poprenih presjeka
prednapetih nosaa za polumontanu gradnju od klasninih I presjeka, zatim I
363

Mostovi

presjeka s gornjom pojasnicom irom od gornje, T presjeka, TT presjeka, V


presjeka itd., od kojih su mnogi tipizirani, neki ak i patentirani.
U nas se najee rabe razliiti I ili T presjeci oblikovani tako da im se
gornje pojasnice skoro dodiruju. Nad njima se onda bez potrebne dodatne oplate
izvodi kolnika ploa, a popreni nosai samo nad osloncima.

Slika 288. Odsjeci I i T poprenih presjeka nosaa s kolnikom ploom


monolitne izvedbe
Ako se nosai postavljaju meusobno vie razmaknuto, procjep meu
njima prekriva se montanim ploama koje zapravo slue kao izgubljena oplata
radi betoniranja monolitne kolnike ploe.
Ozbiljna iskustva upozoravaju da, i kad to statiki nije neophodno,
kolniku plou valja izvoditi debelu barem 20 cm.
Mogua je i polumontana izvedba ploastih mostova, gdje se njeni
segmenti niski olakani nosai montiraju jedan do drugoga pa se nad njima
izvodi monolitna ploa.
Gotovo sve navedeno, s obzirom na postupak graenja, vrijedi i za
spregnute sustave kod kojih se nad montiranim elinim nosaima betonira
kolnika ploa.
Polumontana gradnja omoguuje i prikladnu uspostavu kontinuiteta
preko oslonaca meu nosaima vierasponskoga sklopa i to:
- uspostavom potpunoga kontinuiteta monolitnom izvedbom leajnih
poprenih nosaa i prihvaanjem leajnih momenata gipkom armaturom ili
kabelima;
- uspostavom kontinuiteta pomou armiranobetonske elastine ploe ili
eline ploe privrene za beton prednapetim vijcima.
364

Graenje mostova
12.3. SLOBODNA KONZOLNA GRADNJA
Vrlo zanimljiv i racionalan postupak graenja rasponskih sklopova
razliitih vrsta: greda, lukova, okvira, razupora i ovjeenih struktura, bez skele u
itavom otvoru koji se premouje, a u kojem se napredovanje gradnje ostvaruje
konzolno ili prijepusno od oslonaca prema sredini otvora poznat je kao slobodna
konzolna gradnja ili samo slobodna gradnja (Freivorbau).
Iskoni tog postupka su u pradavnoj gradnji prijepusnih struktura nepravih
svodova, a stvaran pravi razvitak u velikim grednim i lunim reetkastim elinim
mostovima 19. st. On je logino i prirodno rjeenje graenja ovjeenih struktura.
Meutim, primjena slobodne konzolne gradnje na armiranobetonske strukture
grednih mostova sredinom prolog stoljea u Njemakoj, a neto kasnije i lunih
najprije u Hrvatskoj znaila je ogroman, gotovo revolucionaran napredak bez koje
betonske strukture uope ne bi mogle biti usporedive s metalnima u rasponskom
podruju izmeu 200 i 500 m.

Slika 289. Masleniki most za vrijeme gradnje slobodnim konzolnim postupkom


Postupak je kroz proteklih pola stoljea razvijen u raznim inaicama
monolitne, montane i kombinirane gradnje. U prije opisanim sustavima koristi se
skela koja podupire ili prihvaa nosa u itavu otvoru koji se premouje, ili
izrauje montani nosa veliine itavog raspona. U slobodnoj konzolnoj gradnji
skele su znatno krae, privruju se za prije izraeni dio konstrukcije i
premjetaju postupno, kako gradnja napreduje, korak po korak prema sredini
otvora. Ope je nastojanje da spomenute skele budu to lake. Kod monolitne
gradnje nose oplatu i sektor strukture koji se betonira, dok se on pomou kabela ili
na drugi nain ne prikljui prije izvedenom dijelu, a kod montane gradnje slue
kao radna platforma i za prihvaanje predfabrikata. Ponekad se i konzolna gradnja
365

Mostovi

odvija uz pomo lansirne reetke, a mogui su sustavi napredovanja od sredinjih


stupova simetrino na obje strane vodei rauna o ravnotei ili pak nesimetrino
ako je mogue odgovarajue sidrenje ili drukije ukruivanje od oslonca s kojeg
zapoinje gradnja.
Dvije su bitne pogodnosti konzolne gradnje:
- Velika uteda u skeli, osobito nad morem, vodama, dubokim kanjonima,
gdje bi fiksna skela bila vrlo skupa i sloena struktura;
- Omoguivanje dostatnoga slobodnog profila ispod mosta uz neometano
odvijanje prometa. To posebno do izraaja dolazi kod vanih i frekventnih
plovnih putova.
Izmeu mnogih varijacija i mogunosti primjena ovoga sustava graenja
ovdje prikazujemo samo neke.

Slika 290. Slobodna konzolna gradnja ovjeenog mosta (Jacksonville, SAD)


12.3.1. Monolitna konzolna gradnja grednih mostova
Sredinom prolog stoljea njemaki konstruktor Finsterwalder primijenio
je prvi put tijekom gradnje mosta Worms preko Rajne konzolni postupak za
gradnju grednoga armiranobetonskog mosta. Taj je postupak kasnije usavren i
razraen pa je na taj nain sagraena veina grednih armiranobetonskih mostova
velikoga raspona.
366

Graenje mostova

Slika 291. Konzolna gradnja grednoga mosta betoniranjem u pokretnim


radionicama
Postupak se sastoji u tome da se na prije dovreni dio konstrukcije
privrsti konzolna skela s oplatom u kojoj se betonira odsjeak strukture duljine 35 m. Izrada jednog takvog takta obino traje tjedan dana, to je skladno
prilagoeno s tjednim rasporedom rada i odmora radnika. Zapravo se radi od
ponedjeljka do petka, a subota i nedjelja ostavljaju za ovrivanje betona.
Primjer radnih aktivnosti na jednome takvome mostu dan je u slijedeoj tablici:
Dan u tjednu Radne aktivnosti
Ponedjeljak - Prednapinjanje proli tjedan izbetoniranog segmenta
- Pomicanje krletke s vanjskom oplatom u novi poloaj
- Postavljanje armature donje ploe i hrptova
Utorak
- Pomicanje i namjetanje unutarnje oplate
- Postavljanje donje armature kolnike ploe i zatitnih cijevi
kabela za uzduno i popreno prednapinjanje
Srijeda
- Postavljanje gornje armature kolnike ploe
etvrtak
- Betoniranje
Petak
- Ugradba kabela za prednapinjanje
Subota
- Njega betona
Nedjelja
- Njega betona
Pomina reetkasta konstrukcija skele naziva se jo i krletka, a konstruira
se tako da bude to laka te da operacija premjetanja bude to jednostavnija. Taj
postupak obino traje svega nekoliko sati i obavlja ga mala grupa ljudi.
367

Mostovi

Slika 292. Odsjeak mosta pripremljen za betoniranje


Osim u klasinoj krletki graditelji su razvili i druge naine konzolne
gradnje, primjerice onaj primijenjen na mostu preko Dunava (Beka) gdje je na
ovjeenoj vrlo laganoj pominoj skeli najprije betonirana donja ploa sanduastog
nosaa, koja se zategama uvrivala na izvedeni dio mosta, a onda su se na njoj
izvodili ostali dijelovi presjeka.
Uobiajeno se konzolna gradnja odvija istodobnim, simetrinim
napredovanjem s obje strane stupova mosta, to jo nazivamo i balansnim
postupkom. Meutim mogua je i izvedba koritenjem pomonoga nosaa povrh
rasponskoga sklopa. Tim se nosaem zapravo premosti raspon do susjednoga
stupa ili do ve izvedenoga dijela sklopa pa o njega vjea oplata za segment u
izradbi. Takav nosa omoguuje i vrlo jednostavnu dopremu gradiva za ugradbu
itd., za to su kod obinih krletki potrebni posebni dodatni ureaji.
Valja jo napomenuti da se konzolnim postupkom moe graditi itav
popreni presjek odjednom, ali je kod irih mostova uobiajeno tako graditi samo
sredinji sanduk, pa potom od njega poprene istake i ostale bone dijelove.

368

Graenje mostova
12.3.2. Montana konzolna gradnja grednih mostova
Gredni mostovi mogu se konzolno graditi i tako da se pojedini njihovi
odsjeci izvedu i pripreme izvan mosta, pa umjesto betoniranja segmenata u skeli
imamo konzolnu, montanu gradnju. Posebno je prikladna nad plovnim
vodotocima, jezerima ili morem radi jednostavne dopreme elemenata strukture na
plovilima koji se onda pomou jednostavnih dizalica podiu do mjesta ugradbe.

Slika 293. Prikaz dopreme i montae odsjeaka sanduastog mosta konstantne


visine presjeka
Takvi se odsjeci, a to mogu biti itavi popreni presjeci ili samo njihovi
sredinji sanduci, izvode u tvornicama ili na posebno pripremljenim platoima
negdje uz obalu u odreenom neovisnom razdoblju koje se ne preplie s gradnjom
dijelova donjeg ustroja, te tako omoguuju znatno bru gradnju od monolitne.
Tamo se obino, kako je prikazano, tjedno ugrauje po jedan odsjeak, a ovdje
dnevno i po nekoliko njih.
Razliiti su naini pripreme predgotovljenih elemenata, a posebno je
prikladan onaj kod kojeg je dodirna povrina ve gotovog odsjeka oplata za
susjedni prilikom njegova betoniranja, to omoguuje kasnije kod ugradbe
savrenu tonost nalijeganja segmenta na segment. Osobita kvaliteta i
nepropusnost spoja postie se epoksidnim ljepilima, a odsjeci se ukljuuju u
cjelovitu strukturu potpunim prednapinjanjem (dakle za sve utjecaje) im se
postave na konano mjesto. To potpuno prednapinjanje razlogom je veeg utroka
kabela u odnosu na monolitnu gradnju, ali dobici mogu biti veliki u brzini i
jednostavnosti postupka.
Na hrptovima sljubnica izvode se zupci, ili razliite istake i utori radi
lakeg prihvaanja poprenih sila za vrijeme spajanja.
369

Mostovi

Slika 294. Zavrna faza montae odsjeaka pomou lansirne reetke


Konzolna gradnja moe biti olakana i nekim dodatnim dijelovima ili
ureajima.
- Privremeni piloni primjenjuju se kad je potrebno smanjiti velike
momente dugih konzola, primjerice kod konstantnih poprenih presjeka bez vuta
nad stupovima. Preko tih pilona zategama se prihvaa konzola.
- Privremeni nosai povrh strukture, kao i kod montane gradnje, prikladni
su kad se dostava, u ovom sluaju gotovih elemenata obavlja po gotovom dijelu
strukture, pa ih nosa pomou posebnog sustava prihvaa te vertikalno i
horizontalno transportira do mjesta ugradbe.
12.3.3. Monolitna konzolna gradnja lunih mostova
Ve je istaknuto da je jedna od najveih trokovnih stavki kod gradnje
armirano-betonskih lunih mostova bila skela koja je njihovu gradnju inila teko
konkurentnoj drugim tipovima struktura. ezdesetih godina prologa stoljea kod
gradnje ibenskoga i Pakoga mosta prvi su put primijenjeni postupci konzolne
gradnje. Ona se sastoji u tome da se elina reetkasta skela s jedne strane
prihvaa na prije dovreni dio konstrukcije, a s druge strane zategama koje se
preko stupova sidre u obalu. U toj se skeli nalazi oplata u kojoj se betonira
odsjeak svoda. Po zavretku betoniranja i dostatnom ovrivanju odsjeka skela
se pomie u novi poloaj i prihvaa novom zategom. Zatege preko stupova tako
tvore zrakaste strukture, a gradnja napreduje konzolno s jedne i druge strane
prema tjemenu.

370

Graenje mostova

Slika 295. Dva primjera monolitne konzolne gradnje lunih armiranobetonskih


mostova
U poetku (ibenik i Pag) ta se skela premjetala pomou plovne dizalice,
to je dosta usporavalo gradnju, a kasnije su (Maslenica i dr.) razraeni naini
njene samopokretljivosti.
Zategama se pridrava ne samo skela nego i ve dovreni dijelovi
strukture, a zbog potrebne skoenosti i povoljnog odnosa sila u njima obino su
potrebni i dodatni, privremeni stupovi iznad razine nivelete.

371

Mostovi

Slika 296. Faze graenja Maslenikog mosta


Ovim je postupkom mogua gradnja itavoga poprenog presjeka luka
odjednom, ili pak samo njegova sredinjeg dijela, pa kad se od konzola uspostavi
naponski znatno povoljnija luna struktura, bono se izvode preostali dijelovi.

372

Graenje mostova

Slika 297. Shematski prikaz razlika u postupku graenja slobodnim konzolnim


postupkom velikih betonskih lunih mostova u Hrvatskoj
12.3.4. Montana konzolna gradnja lunih mostova
I luni mostovi grade se konzolnim postupkom od predgotovljenih
elemenata. Pogodnost je postupka u tome to se poveava brzina gradnje i to
teina elemenata moe biti takva da ugradba moe biti samo uz pomo kabelske
dizalice relativno male nosivosti.
Takav postupak primjenjen je na Krkome mostu i to tako da je montano
i konzolno najprije graen sredinji sanduk luka, koji je sastavljan od gotovih

373

Mostovi

Slika 298. Montana konzolna gradnja Krkoga mosta


ravnih ploa. One su spajane betoniranjem uzdunih i poprenih sljubnica na
mjestu. To uvjetuje brojne reke od kojih su poprene, zbog prirode djelovanja
svoda, stlaene a uzdune nisu, to za posljedicu moe imati ozbiljne trajnosne
probleme, pa se moe rei da nakon Krkog mosta taj postupak nije ozbiljnije
zaivio.
To se moe eliminirati lijepljenjem odsjeaka, kao na mostu Natchez u
SAD, koji je takoer graen od predgotovljenih dijelova. Tamo su lukovi graeni
od montanih elemenata postupnim preputanjem tako da ih se po nekoliko
privremenim kabelima uvruje za ve izvedene pa se tek takvi vei odsjeci
sidre zategama preko stupa. Uzdunih sljubnica nema a poprene su lijepljene i
trajno pod tlakom.
12.3.5. Istodobna konzolna gradnja luka i grede
Prije prikazani montani ili monolitni postupci graenja lukova
podrazumijevaju izgradnju itavoga pomosta ili barem gredne kolnike strukture
nakon dovretka luka. Stupovi se obino izvode nakon to se s lukom prijee
mjesto njihova oslanjanja jer se preko njih vode zatege.
Meutim itav sustav moe biti izveden i bre i racionalnije ako se i
gredna struktura ukljui u strukturu tijekom gradnje tako da luk i stupovi
formiraju tlani a nadluni sklop i dijagonale vlani pojas jedne reetke. Segmenti
svih dijelova mosta su predgotovljeni, a pogodnost ovog postupka jest u

374

Graenje mostova

Slika 299. Shematski prikaz razlika u gradnji luka klasinim slobodnim


konzolnim postupkom (lijevo) i uz istodobnu gradnju luka i grede
(desno)
maksimalnom smanjenju bilo kakvih dodatnih dijelova i u ubrzanju gradnje jer se
istodobno gradi itav sklop.
12.3.6. Slobodna konzolna gradnja ovjeenih mostova
Slobodna konzolna gradnja na poseban je nain prikladna za gradnju
rasponskih sklopova ovjeenih mostova, jer obino nisu potrebne neke dodatne
zatege pri gradnji ve se sva pridranja mogu obaviti pomou konanih zatega.
Moglo bi se rei da se upravo s ovim mostovima na najbolji nain ostvaruje tenja
izgradnje s minimumom dodatnih i privremenih pomagala.
Oni se mogu graditi i na privremenim osloncima i metodom uzdunog
potiskivanja, ali i jedno i drugo iznimno kad za to postoje oiti opravdani razlozi.
Ba zbog injenice da se tijekom gradnje koriste dijelovi konane
strukture, postupak e graenja u bitnome utjecati i ograniavati odreene
projektantske zamisli osobito u pogledu izbora gradiva, razdiobe masa,
konstrukcijskih detalja itd.
Nakon izgradnje donjeg ustroja i pilona pristupa se slobodnoj konzolnoj
gradnji rasponskoga sklopa. Kod toga valja imati na umu da nosivost svake
pojedine zatege ovisi o prijenosu horizontalne komponente sile kroz nosa kolnika
pa je uvijek prije zatege potrebno konzolno sagraditi dio nosaa u koji se dotina
zatega sidri.
375

Mostovi

Slika 300. Slobodno konzolno graenje ovjeenog mosta


Stoga slobodna konzolna gradnja zapoinje s odsjekom nosaa uz pilon
simetrino na obje strane. Obino su jedina bitna pomagala derick-dizalice
pomou kojih se prihvaaju i podiu do mjesta ugradbe montani elementi
strukture. Po dovretku odsjeaka odgovarajue duine montiraju se i aktiviraju
zatege i na taj se nain simetrino napreduje prema sredini raspona i upornjacima.

Slika 301. Shematski prikaz faza graenja ovjeenog mosta s dva pilona
slobodnim konzolnim postupkom
376

Graenje mostova
Nakon spajanja ugrauje se oprema mosta. esta je kombinacija slobodne
konzolne gradnje sredinjega rasponskog sklopa s onom na privremenim
osloncima u bonim otvorima. Tada se na privremenim osloncima izvede itava
kolnika konstrukcija bonoga otvora, a zatege se i nad tim i nad sredinjim
otvorom ugrauju kako napreduje konzolna gradnja sredinjeg otvora.
Montani elementi se najee dopremaju pomou plovnih platformi, a
njihova se teina pa time i veliina prilagouje nosivosti raspoloivih dizalica.
Zbog svega je navedenog gradnja ovjeenih mostova slobodnim
konzolnim postupkom vrlo racionalna i brza, a moe se odvijati bez ometanja
prometa ispod mosta.
12.4. GRAENJE METODAMA POMICANJA I ZAOKRETANJA
Razvitak tehnologije raznih i vrlo monih pomagala za gradnju, osobito
hidraulinih prea, dizala i drugih ureaja, omoguio je da se pojedini veliki
dijelovi rasponskih sklopova ili itavi sklopovi rade na nekom pogodnijem mjestu
ili u za graenje prikladnijem poloaju pa se onda, kad su potpuno ili djelomino
gotovi, pomiu ili zaokreu u definitivan poloaj. Time se nastoje, kao i u drugim
slobodnim postupcima izgradnje, izbjei skupe skele i ne ometati promet ispod
mosta. Osim toga, ovim se postupcima nastoje ostvariti i bolji uvjeti za rad kao
kod uzdunog potiskivanja ili navlaenja, gdje se betoniranje ili montaa svih
elemenata strukture radi na jednome mjestu u kojem se mogu osigurati uvjeti
zatieni od klimatskih nepogoda i sl. Drugi je primjer uspravna gradnja pa
zaokretanja luka ili noge razupore, koji su tada tijekom graenja umjesto
nepovoljnije konzole gotovo uspravan tlani tap.
12.4.1. Potiskivanje ili uzduno navlaenje
Metoda graenja rasponskih sklopova grednih mostova uzdunim
potiskivanjem (naguravanjem) ili navlaenjem sastoji se u tome da se na posebno
ureenom prostoru iza upornjaka betoniraju odgovarajui odsjeci grede i onda u
odgovarajuim taktovima potiskuju (naguravaju) ili navlae preko prije izvedenih
stupova dok itav sklop ne bude dovren.
Takvim se postupkom postie niz pogodnosti:
- Gradnja je monolitna, betonira se na mjestu pa nema mnotva spojeva i
radnih reki;

377

Mostovi

Slika 302. Graenje grednog mosta metodom uzdunog potiskivanja


- Betoniranje se odvija u gotovo idealnim, tvornikim uvjetima jer se na
platou iza upornjaka uredi natkrivena radionica pa je posao zatien od klimatskih
nepogoda i svih opasnosti koje nosi rad nad otvorom mosta i na velikoj visini;
- Betoniranje se odvija uvijek u istoj oplati uz viekratno ponavljanje istih
radova u taktovima i moguih malih udaljenosti za dostavu gradiva;
- Gotovo kao i kod slobodne konzolne gradnje nema potrebe za znatnijim
skelama i poduporama.
- Budui da se itava struktura izvodi u visini nivelete, nema potrebe za
dizanjem niti sputanjem tekih dijelova, pa onda nije potrebna niti upotreba esto
nedostupnih i skupih dizalica velike nosivosti.
Sam postupak graenja tee na slijedei nain:
U posebno konstruiranoj oplati na platou iza upornjaka betonira se
odsjeak nosaa, najee sanduastoga poprenog presjeka, duine izmeu 10 i
30 m. Budui da se na ovaj nain grade nosai raspona do 60 m, a samo iznimno
vie, odsjeci su izmeu L / 6 i L / 2 . Nakon to beton stvrdne, obavi se centrino
prednapinjanje pa se nosa preko teflonskih leajeva pomou hidraulinih prea
pogura naprijed i oslobodi prostor u oplati za identinu izradu slijedeeg odsjeka
koji se nadovezuje na prvi, i tako redom. Svaki slijedei odsjeak betonira se tako
378

Graenje mostova
da se izravno dodiruje ela prethodnoga, a armatura prolazi kroz radnu reku pa se
zapravo ostvaruje puna monolitnost itavoga nosaa.
itav se postupak ponavlja najee u tjednim taktovima, a po dosezanju
suprotnog upornjaka prednapinju se preostali potrebni kabeli za uporabno
optereenje.
Budui da bi prednji dio nosaa, u odreenim fazama potiskivanja, prije
dosezanja svakog pojedinog stupa bio zapravo konzola veliine gotovo identine
rasponu pa time u nekim presjecima bio i vrlo nepovoljno optereen, obino se na
elo prvog odsjeka privrsti lagani elini kljun, kojim se, to je ranije mogue
nosa osloni o stup pa je konzola kraa. Ako ni to nije dostatno konzola se moe
privrstiti i preko privremenog jarma i zatega, a ponekad osloniti i na dodatne
stupove unutar otvora mosta.
Mana je postupka u injenici da se tijekom potiskivanja gotovo u svim
presjecima naizmjenino javljaju i pozitivni i negativni momenti neovisno o
stanju u konanom poloaju nekog presjeka. To je zbog toga jer se primjerice onaj
presjek, koji e se u konanici nai u sredini nekog polja, tijekom faza
potiskivanja vie puta nae nad leajem, ali i u otvoru drugih polja. Stoga se, za te
faze, greda i dodatno prednapinje, a za to potrebni kabeli kasnije postanu suvini.
Razlika izmeu uzdunog potiskivanja i navlaenja samo je u metodologiji
pomicanja nosaa jer se osim potiskivanja preama on moe navlaiti pomou
posebnih vitala i uadi.
Postupak postaje gospodarski opravdan kod mostova vee duine i s vie
otvora, a primjena je mogua samo za mostove u pravcu ili konstantnoj
zakrivljenosti i konstantnom nagibu.

Slika 303. Shematski prikaz faza graenja metodom uzdunog potiskivanja


379

Mostovi
Graenje uzdunim potiskivanjem, ovdje opisano za armiranobetonske
strukture, puno je ranije primjenjivano za metalne i spregnute, gdje se izvedbom
glavnih nosaa najprije premoste otvori, pa onda na njima izvode kolnike ploe,
sekundarni nosai, konzole itd.
12.4.2. Zaokretanje polulukova
Luni se mostovi mogu graditi i na nain da se po pola luka betonira u
uspravnom poloaju nad njihovim petama i onda zaokrenu prema tjemenu u
konani poloaj. Rije je o relativno novoj metodi graenja kojom je sagraeno
tek nekoliko lukova raspona manjeg od 200 m. Postupak se odvija u nekoliko faza
na slijedei nain:
Po izvedbi peta lukovi se u uspravnom poloaju betoniraju do priblino
etvrtine njihove visine. To se obino radi u prijenosnoj oplati uz pridravanje
elinom reetkom na prethodno izvedeni stup nad petom, i to tako da razlika
izmeu osi toga dijela luka i vertikale nad privremenim elinim zglobom bude
to manja.
Potom slijedi druga faza sa zaokretom luka za odreeni iznos unatrag kako
bi betoniranje i druge polovine bilo u slinom optimalnom poloaju kao i prve, te
bi se maksimalno smanjio utjecaj ekscentriciteta od ukupnog vertikalnoga
optereenja. Ima i primjera da se polulukovi grade u jednom poloaju pa se obje
ove faze spajaju u jednu. Tada se prvi dio radi neto nagnutije unatrag.

Slika 304. Faze betoniranja i zaokretanja polulukova

380

Graenje mostova
Trea je faza sputanje polulukova u konaan poloaj, pomou kabela i
hidraulinih otputaljki usidrenih u tlo na upornjacima, i to zaokretanjem oko
privremenih elinih (ili betonskih obloenih elinim platom) zglobova. Poetni
pomak luka iz poloaja u kojem je betoniran postie se potiskivanjem preama a
potom se postupno otputaju zatege u kojima sila raste do maksimalnog iznosa
neposredno pred spajanje u tjemenu.
Nakon sputanja u konani poloaj polulukovi se spajaju u tjemenu a petni
se zglobovi zapunjuju betonom pa se dobije potpuno upeti luk.
Prednosti su ovoga naina izgradnje:
- jednostavno betoniranje u podiznoj oplati u uspravnom poloaju
- jednostavno premjetanje oplate koja omoguuje izvedbu vie
odsjeaka tjedno
- manja koliina sidara i zatega od one kod konzolne gradnje, odnosno
njihova kraa upotreba.
Nedostaci su u:
- ogranienom rasponu (do 200 m) radi ogranienja visine polovica koje
se uspravno izvode,
- ogranienje spljotenosti na priblino f / L = 1 / 5 zbog velikih
deformacija
- dodatni trokovi za privremeni zglob.
12.4.3. Popreno zaokretanje i translatiranje

Gredni pa i ovjeeni mostovi mogu se graditi i tako da se polovice


rasponskoga sklopa grade na obali okomito na konanu os mosta pa se po
dovretku zarotiraju, najee oslonjeni na plovila, za 90, kako bi se spojili u
sredini raspona.

Slika 305. Popreno zaokretanje mosta sagraenog na skeli na obali


381

Mostovi
Pogodnost je tog postupka to se na obalama, kad za to ima dosta
raspoloivog prostora, moe organizirati izvedba na jednostavnoj fiksnoj skeli i
ostvariti puna monolitna izvedba.
Na taj se nain uope ne zadire u plovidbeni prostor.
Poznati su i primjeri poprene translatacije gotovoga sklopa, to se
prikladno moe primijeniti kod zamjene dotrajalog sklopa. Takav se ostavlja u
funkciji do potpunoga dovretka novoga na privremenim osloncima neposredno
uz njega. Tek kad je novi sklop gotov, promet se samo kratkotrajno prekida i novi
sklop popreno pomie na mjesto staroga.
12.5. GRAENJE DONJEG USTROJA
Izvedba dijelova donjeg ustroja mostova vrlo je raznolika, esto skopana
s mnogim potekoama i zahtijeva dosta vremena.
Raznolikost proizlazi iz razliitosti terenskih uvjeta jer samo u posebnim
okolnostima i unutar istoga mosta ti su dijelovi meusobno jednaki. Inae,
razliitih su visina, razliitih uvjeta temeljenja, a ponekad i izloeni razliitim
djelovanjima pa u graenju tada svaki zahtijeva poseban pristup.
Sloenost i potekoe mogu proizlaziti iz okolnosti teke dostupnosti
(kanjoni, padine, provalije) te temeljenja i rada pod vodom itd.
Podvodno je temeljenje od najstarijih poetaka mostogradnje predstavljalo
velik, moda najvei problem, pa su i glavni problemi starih kamenih mostova bili
u podlokavanju i oteivanju temelja. Suvremena pilotiranja, radovi u bunarima,
kesonima, pa i mogunosti podvodnih betoniranja olakavaju te probleme.
Svjedoci smo izvedbe temelja velikih viseih i ovjeenih mostova na velikim
dubinama, pa i dugakih mostova preko zaljeva i morskih tjesnaca s desecima i
stotinama oslonaca pod vodom.
I drugu je skupinu problema koji proizlaze iz pomaka oslonaca mogue
rijeiti aktiviranjem prea i sl., to je dosta davno uspjeno koristio Freyssinet.
Iako ima i drugih primjera stupovi i upornjaci su, neovisno o gradivu
rasponskoga sklopa, barem u svojem donjem dijelu masivni. Takvi se danas
izvode u monolitnoj ili montanoj gradnji.

382

Graenje mostova
12.5.1. Monolitna izvedba

U monolitnoj izvedbi, dakle betoniranjem na mjestu, stupovi i upornjaci


mogu biti graeni u potpunoj, prijenosnoj ili kliznoj oplati. Mogue su i razliite
kombinacije, pa ak i one s djelomino montanom gradnjom.
- 1. Rad u potpunoj oplati

Dijelovi donjeg ustroja manje visine, a to su najee svi dijelovi


upornjaka te stupovi mostova kojih je niveleta nisko nad terenom, izvode se u
potpunoj oplati, dakle odjednom izvedenoj za itavu visinu elementa. Takva
oplata moe biti drvena ili metalna. Takoer i kamena obloga, kad je predviena,
moe posluiti kao oplata.
- 2. Rad u prijenosnoj (sektorskoj) oplati

Stupovi veih visina mogu se betonirati u prijenosnoj ili sektorskoj oplati.


Izvode se u odsjecima visine 3-5 m, s tim da su razliiti proizvoai razvili
mnotvo tehnologija za pridravanje i pomicanje oplate, od one klasine do one
na hidraulini ili elektromehaniki pogon. Bit postupka jest u tome da se oplata
pridrava za prije izvedeni dio, da se u njoj odjednom izbetonira itav odsjeak,
pa kad on stvrdne, oplatu premjetamo u novi poloaj. Uobiajene su mogunosti
svakodnevne izvedbe po jednog sektora.
Osnovne su razliitosti ovih oplata, osim prema nainima pomicanja i u
tome je li pridrajni dio oplate vrsta cjelina s njom ili je odvojen.
Postupak tee u slijedeim koracima:
- premjetanje nosaa oplate
- premjetanje oplate
- postavljanje armature
- betoniranje
- ovrivanje betona
uplji, sanduasti presjeci, naravno, imaju i unutranju oplatu koju valja
pomicati paralelno s vanjskom.

383

Mostovi

Slika 306. Gradnja stupa Maslenikog mosta u prijenosnoj oplati


- 3. Rad u kliznoj oplati

Klizna se oplata stalno pokree du stupa odreenom brzinom, pa se


betoniranje odvija bez prekida. Visina oplate, premda i tu postoje velike
razliitosti i mnoge tehnologije, obino je 1-1,5 m, a brzina podizanja jest 3-5
m/24 h. Zbog naina rada oplata mora biti glatka, a u naelu se sastoji od cijevi i
hidraulinih ureaja za dizanje, metalnih jarmova, glatke oplate, radne platforme
za armiranje i betoniranje.
Brzina podizanja oplate izravno ovisi o brzini stvrdnjavanja betona pa e i
brzine biti razliite ovisno o svojstvima betona, radu danju ili nou, ljeti ili zimi
itd. U pravilu 25% visine oplate odnosi se na formiranje, 45% na vezanje a 30%
384

Graenje mostova
na ovrivanje betona. Zbog lakeg postizanja eljenih oblika i ravnosti povrine,
bolje e biti ako oplata nije sasvim vertikalna nego blago nagnuta prema osi stupa.
12.5.2. Montana izvedba

Dijelovi donjeg ustroja rade se i u montanoj izvedbi. To je osobito


prikladno i primjenjivo za elemente manjih visina i u viekratnom opetovanju.
Takvi su primjerice nadvonjaci nad autocestama standardiziranih oblika za koje
svi dijelovi, pa i donji ustroj, mogu biti predgotovljeni. Slino je i s obronakim i
drugim dugim mostovima. Dimenzije tih dijelova prilagouju se mogunostima
dizala i prenosila, a spojevi kod uglavnom tlano optereenih dijelova donjeg
ustroja predstavljaju manji problem od istih u gornjem ustroju.

Slika 307. Doplovljavanje preko Sjevernog mora kesona za most preko Temze
blizu Londona, koji je izveden u jednom doku u Rotterdamu

385