August enoa

Prijan Lovro
UDBENIK
Jednog kinog jesenskog popodneva na seoskom imanju nekog vlastelina,
pripovjedaeva prijatelja, okupilo se aroliko drutvance. Pripovjedaa je
najvie zainteresirala lijepa mlada udovica koja nije sudjelovala u neobveznom
razgovoru, ve je, sjedei u prikrajku, itkala neke stare njemake novine.
Pripovjeda je okupljenom drutvu ispriao priu o traginoj sudbini mladoga
intelektualca Lovre, svoga prijatelja iz studentskih dana, koji je postao rtvom
siromatva i tekih ivotnih okolnosti.

Prvo pravo realistiko knjievno djelo u hrvatskoj knjievnosti.

U njemu se afirmira tipina realistika tema propadanja intelektualca
seoskoga podrijetla u sukobu s malograanskom sredinom.
Sloena uokvirena kompozicija svjedoi o razvijenoj tehnici knjievnog
stvaranja.
KRATAK SADRAJ
enoa, koji je u ulozi pripovjedaa, dolazi kod prijatelja vlastelina, na selo u
berbu. Putem do tamo, uhvatilo ga je nevrijeme koje je na selu bilo gore nego
u gradu. enoa je prihvatio poziv jer se zaelio lijepog vremena (u gradu je
tjedan dana padala kia), no nije ga dobio. Poto berba nije bila mogua,
okupljeno drutvo sjelo je i prialo. Ondje je bio njegov prijatelj, njegova ena
koja je bila odlina kuharica, upnik, sudac, sudinja, neka lijepa crnooka mlada
gospoica obuena u crno, udovica susjednog vlastelina. upnik je priao o
Napoleonu, sudac o tome kako mu je rodila kruka koju je prije 2 godine
cijepio, sudinja kako je cijeli dan peglala rublje, prijatelj je lupao prstima po
stolu, a ena je nudila hranu. Pisca, kao neenju, je privukla udovica koja je
sjedila u kutu do prozora i itala neke stare njemake novine. Priao joj je i
zapoeli su razgovor o tome to ona ita. Upucavao joj se. itala je neku
humoresku iz lanjskih modnih novina. Pisac ju je pitao to inae ita, na to je
ona rekla da ita romane, putopise, novele i mnogo toga, ali na njemakom,
poneto i na francuskom, no nita na hrvatskom. Rekla je da ona voli
Hrvatsku, ali da malo hrvatski ita, jer je odvie hrvatski itala. Ona najvie
voli itati pripovjetke, neki upnik joj redovito alje hrvatske knjige, ali ona u
njima ne uiva jer su sve iste. Ona smatra da hrvatski pisci nisu dorasli
stranima, s ime se enoa ne slae te joj govori da oni iako u malenoj dravi,
velike due i arka srca, ali da esto znaju pisati o srcu ne poznavajui ga, na
to mu ona kae da eli da joj pokae iv primjer i on joj odlui priati o
prijatelju Lovri. Razgovor prestane i svi sluaju enou.
enoa je bio na prakom sveuilitu, i otiao je 186* na Boine praznike u
Zagreb. Ondje je uivao, ali je to brzo prolo i morao se vratiti u Prag. U toj
ekoj prijestolnici bilo je dosta Hrvata i oni su se okupljali u kavani da bi itali
domae novine, jer nije bilo hrvatskih djela. Sastajali su se subotom. Pisac je

usporedio mlade sa kanarincem, jer on u svojoj domovini nije tako poseban

kao kada doe u iroki svijet. Pisac je otiao u tu kavanu i ondje se oko njega
okupilo hrvatsko drutvo te im je obeao priati o Zagrebu. Sjeo je kraj brata
Bodula, koji je jako dugo na sveuilitu. Tada je upoznao Lovru. On je bio
profesor jezikoslovlja, nije puno priao, on je bio pohrvaen Slovenac, srednjeg
stasa, koat, irokih plea, okrugla velika glava, iroko i visoko elo, lice
osuho, blijedo, nos fin, usne tanke, brii slabi, kosa crna i glatka, duga,
razdijeljak, oi male, tamne, bio je neskladan, obuen u posavski eir, sivu
surku sa srebrnim dugmetima, koulju, ukusno se oblaio, ali je njegova finoa
bila nespretnam, a kretanje neobino. Trudio se biti fin, elegantan,
dostojanstven, govorio je polagano, sveano, kratko, ali je i koristio francuske
dosjetke, bio je miran, ali strastven. esto su se druili kod Bodula te su
postali i cimeri. S njima je bio i . koji je bio tehnik, kajkavac, rijetko je bio
doma, bio je zaljubljen pa je bio s nekom prakom curom. Uili su zajedno i pili
aj. Onda mu je priao o mladosti.
Lovro je roen u siromanoj obitelji kod Postojne (Slovenija). Imao je mnogo
brae i sestara, ali je bio potpuno drugaiji. On je elio napredovati i stalno je
teio ta neim novim. No, poto je bio iz siromane obitelji, jedino to je
mogao bilo je postati sveenikom. Neuki roditelji Lovre, vidjeli su u tom
zanimanju bolji ivot za svog sina nego to su ga oni imali. Smatrali su da tako
nee ivjeti tekim ivotom poput njih samih. Poslali su ga u Ljubljanu kod
kuma zvonara kako bi uio.
Lovro je dane provodio dobro uei, iako je bio nemirnog duha pa se teko
prilagoavao strogim crkvenim zakonima. On je bio jedan od uenika koji se
pamte jer nije prezao ni pred ime i htio je znati sve. Bio je tuan kada se je
morao zarediti, crna haljina mu je bila jako teka i inila mu se oklopom orijaa
na prsima patuljka. Ali on se je nosio sa svojim jadima. esto se je ispitivao
zato je to uinio, ali uvijek bi se trgnuo zbog majke. Nakon nekog vremena
vratio se kui te je ondje bio sretniji.Kada se vratio u grad, itao je mnoge
knjige Byrona, Rousseaua, Goethea, to se nije svialo predstojniku koji je
smatrao da bi trebao itati crkvene knjige. Jednom je otiao s drugim
sveenikom u malo selo gdje je on ivio. Nedaleko je bio vlastelinski dvorac
gdje je ivjela Malvina, crnooka, zlatokosa, bujna i vesela, pametna, govorila je
francuski i itala knjige. Ona je s Lovrom priala o suncu, glazbi, Berangeru.
Njen otac je ugoivao sveenike. No, Lovro se zaljubio u Malvinu, no ona ga
je odbila zbog crne haljine. Otiao je nazad u Ljubljaju te je ondje tugovao.
Samo srce mu je bilo ivo, sve ostalo mrtvo. Sanjao je da je ptica podrezanih
krila i da tri puta lupi glavom o gajbu i da mu iz glave tee krv. Od tolike muke
se je razbolio. Priao je s kanonikom koji ga je oboavao, te mu je ovaj
savjetovao da ostavi sveeniki poziv ako se ne osjea tako. On je odluio
posluati ga te otiao iz samostana kui. Putem kui sreo je Malvinu koja se
ve bila udala za drugoga, nekog bogataa. I dalje je bila jako lijepa, a sada i
puna neke neopisive ivotnosti. Malvina je prema Lovri nastupila prilino
koketno to je jako zasmetalo Lovri jer je uvidio da je osim aneoskog lica ne
krasi iskrenost.Njegovi roditelji bili su jako razoarani. Mogao je prenoiti, ali
ujutro je morao otii. Ujutro se je pozdravio s majkom koja mu je dala pogau
i novce.

 Otiao je kanoniku koji mu je rekao da ga je vladin predsjednik odabrao da

bude odgojitelj njegova sina. Postali su jako bliski te mu je ovaj sreivao
mnogo toga. Uivi njegova sina, uio je i sebe samoga. Sprijateljio se je i sa
sinom te su postali poput brae. Predsjednik ga je uveo u visoko drutvo te su
jednom otili na bal. Ondje je upoznao Ferdinanda N, kotarskog predstojinika
kod kojeg je trebao doi sa sinom predsjednika iduih praznika, na njegovo
imanje L. Divna krajina. Ferdinandova ena bila je Malvina. Imala je glavobolju
i nije plesala nego je priala s Lovrom koji je pazio na nju. Priali su o botanici,
o tome kako je napustio sveenike, rekao je da ljubiica nema duu, mislei
pritom na nju samu. Ona je rekla da ga je voljela, ali da je to bio grijeh i da je
morala okajati to i udati se za ovjeka kojeg ne voli. Doao je njen mu i priali
su o botanici. Otiao je te su Lovro i Malvina otili do klavira ondje je ona
svirala ritornel iz Rigoletta te pjevala.
Predsjednik je otiao k Lovrinom ocu i hvalio ga jer je elio da se pomire. Lovro
je doao kui za Uskrs, kupio je svakome neto, ocu srebrn sat, majci zobun,
sestri haljinu, neaku novce i paprenjake. Otiavi nazad k predjedniku rekao
mu je da eli nastaviti kolovanje na to je ovaj rekao da e ga predloiti
prijatelju koji radi u orijentalnoj akademiji, u Turskoj. On je htio ii i bio je jako
sretan i mislei o tome. Kada je sin otiao u Be uiti pravo, Lovro je otiao s
njime i poloio test. Predsjednik je rekao da naalost nije primljen jer je
primljen netko drugi. Odluio je biti uitelj. Grof je poslao preporuku, ali
odgovor nije stizao te je on otiao putovati u Italiju i vicarsku. Otiao je kui.
Doao je odgovor i netko drugi dobio je taj posao.
Bio je jadan, razoaran i bolestan, dane provodio ivotarei u roditeljskom
domu.Lovrin otac vie nije mogao gledati kako mu se sin unitava u oaju i
boli te je odluio poduzeti neto konkretno kako bi ga vratio nazad u ivot.
Zaloio je imanje i Lovri platio studij. Tako se Lovro krenuo na studij
jezikoslovlja u Be. Lovro se na studiju pokazao kao vrlo predan i marljiv. Teio
je za time da to vie naui, ali odnosi s drugim ljudima su bili nikakvi. Lovro je
tako bio poznat kao udak jer nije komunicirao s drugima, a kada i je, ta
komunikacija bila je teka. Malo nakon toga, Lovrin otac zapao je u velike
dugove pa je tako bilo upitno i Lovrino kolovanje. Odluio je otii u Hrvatsku
gdje je postao uiteljem na primorskoj gimnaziji gdje je radio godinu dana.
Onda je otiao u Prag.
enoa i Lovro su naveer raspravljali o knjievnim i socijalnim pitanjima,
cimeru igi je to smetalo jer je htio spavati. Njih 2 su zajedno itali Danteovu
Boanstvenu komediju, Ariostova Bijesnog Orlanda, Byrona i mnogo drugih
djela.
Kako bi pomogao ocu koji ga je dva puta vadio u ivotu, Lovro odlui pronai
bogatu djevojku s kojom e se oeniti ne bi li preko nje doao do potrebnog
novca. Ubrzo, Lovro je upoznao Minku. Stariju djevojku, pomalo udne ljepote i
jo tajanstvenije materijalne situacije. Lovro se odlui s njome oeniti, no u
zadnji as, a na nagovor svog dobrog prijatelja, odlui ispitati Minikin miraz.
Saznaje tada da je sve bila lae pa zakljuuje kako nije predodreen za uspjeh,
niti kada postupa pravedno, niti kada gradi ivot u lai. Lovro je stalno pisao
neke ultimatume.
Obitelj Minke bila je siromana, ali su ga pokuali prevariti. Otac je debeo
starac, bijele kratke kose, tupa nosa, iroka obrijana lica, kaput zakopan do

grla, eir, debeo tap sa zlatnim kitom. Majka je bila malena, otra lica, otrih
oiju, zagrnuta crnom svilenom beduinom i imala je eir. Ki je sjedila u sjeni
kako se ne bi razaznale godine. Bila je visoka, tanka, gipka, blijeda, imala je
krasan profil, tamnu kosu spletenu u uvojke, tamne arke oi, njena obitelj
imala je miraz 4000 forinti. Lovro je otiao na 2 dana na selo s njom i njenom
obitelji. Kada se vratio, rekao je da se eni. Pisac mu je rekao da se raspita o
stanju i on je to napravio i na vrijeme saznao da su ga htjeli samo prevariti.
No, malo nakon toga, za trenutak se inilo kako se srea smijei Lovri. Iz
Dalmacije je stigao mlad sveenik koji je bio vrlo iskren i pun arolikog znanja.
On i Lovro su se ubrzo sprijateljili, a kada je saznao kroz to je sve do sada
Lovro proao, odluio mu je pomoi. Njih dvojica otputovali su na more, a
Lovro je tamo na obali odmah upoznao bogatu i lijepu djevojku - Aneliju. Ona
je bila sve to je on elio. Uskoro, ona je pristala na enidbu s Lovrom i
konano mu se inilo da njegov ivot ima smisla. Ipak, na putu do sree, Lovri
se isprijeio stric bogate djevojke. On je saznao to Lovro smjera te je u zadnji
as zabranio vjenanje. I iako je Lovro imao iskrene osjeaje prema ovoj
djevojci, on to vie nikako nije mogao dokazati. Nakon toga je bio ogoren,
tmuran i jadan, nita mu nije ilo onako kako je planirao te je prerezao grkljan
pred Anelijom.