Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Krivino djelo ubistva u erijatskom krivinom pravu (al-katl)

(seminarski rad)

Sarajevo, april, 2015. godine

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Krivino djelo ubistva u erijatskom krivinom pravu (al-katl)

Seminarski rad

Predmet: erijatsko graansko i krivino pravo

Mentor: prof. dr. Enes Ljevakovi
Student: Salibai Haris
Status: redovan
Smjer: teoloki
Broj indeksa: 3245

Sarajevo, april, 2015. godina

SADRAJ:

SADRAJ:..................................................................................................................................3
UVOD.........................................................................................................................................4
ERIJATSKO PRAVNA UTEMELJENOST..........................................................................5
PRAVO NA IVOT................................................................................................................6
VRSTE UBISTVA......................................................................................................................7
NAMJERNO UBISTVO.........................................................................................................7
POSLJEDICE NAMJERNOG UBISTVA..............................................................................8
UBISTVO SLINO NAMJERNOM......................................................................................8
POSLJEDICE UBISTVA KOJE JE SLINO NAMJERNOM...............................................9
UBISTVO GREKOM...........................................................................................................9
POSLJEDICE UBISTVA GREKOM..................................................................................10
PREDMETI KOJIM SE VRI UBIJANJE...........................................................................10
VRSTE UBISTAVA ZBOG KOJIH JE OBAVEZNO PLAANJE ODTETE...................11
VELIKA I MALA KRVARINA............................................................................................11
ZAKLJUAK:..........................................................................................................................12
LITERATURA:.........................................................................................................................13

UVOD
Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na posljednjeg poslanika
Muhammeda, a.s., na njegovu asnu porodicu i njegove estite i plemenite ashabe, i neka je
Allahov d.., mir i spas na sve one koji slijede vjeru Islam i koji e je ako Bog da slijediti sve
do Sudnjega dana.
U ovom seminarskom radu u obraditi krivino djelo ubistva u erijatskom krivinom pravu,
vrste ubistva i posljedice koje dolaze kada se poini odreena vrsta ubistva. Allah, d. .,
odlikovao je ovjeka, stvorio ga u najljepem liku i obliku, udahnuo je u njega Svoga duha,
naredio je melekima da mu uine seddu, potinio ovjeku sve to je na nebesima i na zemlji.
ovjek nije u mogunosti da ostvari svoje ciljeve ako mu ne budu osigurane sve potrebne
predispozicije i ukoliko ne bude imao sva prava koja mu pripadaju.
Prava koja je islam zagarantovao ovjeku jesu: pravo na ivot, pravo na privatnu imovinu,
pravo na uvanje asti, pravo na slobodu, pravo na jednakost i pravo na obrazovanje. Ova
prava pripadaju svakom ovjeku bez obzira na boju koe, vjeroispovijest, nacionalnost,
domovinu i poloaj u drutvu. U islamu ljudski ivot je sveta stvar, koja se ne smije ni u kom
sluaju naruavati. Ugroavanje ljudskog ivota smatra se poslije nevjerovanja najteim
grijehom. Od stvari koje ukazuju na veliinu panje koju islam pridaje uvanju ivota jeste i
to to je ubojici propisao kaznu. Bespravno ubijanje se suprostavlja Allahovoj d. ., volji,
nepravedno se oduzima ovjekov ivot, nanosi bol njegovim potomcima kojima je bio
oslonac i pomo i zbog njegovog gubitka oni postaju bespomoni.
U nastavku seminarskog rada vano je da se pojasne tri vrste ubistva:
a) namjerno ubistvo (al-katlu 'amden) kada punoljetna, umno zdrava osoba ima
namjeru da ubije nedunu osobu predmetom koji uglavnom ubija,
b) ubistvo slino namjernom (al-katlu ibhu-l-'amd) kada punoljetna osoba ima
namjeru da ubije nedunu osobu predmetom koji uglavnom ne ubija,
c) ubistvo grekom (al-katlu hataen) kada osoba uradi ono to je u osnovi dozvoljeno,
npr. Ima namjeru pogoditi metu, pa umjesto toga pogodi ovjeka i ubije ga.
Molim Uzvienog Allaha d. ., da ovaj rad bude znak moje ljubavi prema Njegovoj rijei,
te dokaz elje za izuavanjem onoga to su nam ostavili vrli velikani ummeta.

ERIJATSKO PRAVNA UTEMELJENOST

Uzvieni Allah, d. ., je strogo zabranio ubistvo, pa je njegova zabrana tea i od formalnog
izgovaranja rijei kufra vlastitim jezikom. Za islam je ljudski ivot sveta stvar i zbog toga ga
dostojanstveno titi i uva. Napad na ljuski ivot smatra se poslije nevjerovanja u Allaha, d.
., najteim grijehom. Uzvieni Allah, d. ., kae: Ako neko ubije nekoga koji nije ubio
nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude
uzrok da se neiji ivot sauva - kao da je svim ljudima ivot sauvao. Nai poslanici su im
jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih, i poslije toga, na Zemlji sve granice zla
prelazili(El-Ma'ide: 32). 1
U cjelini gledano, ljudska vrsta jeste samo jedna porodica, pa je neprijateljstvo prema jednom
ovjeku jednako neprijateljstvu na cijelu ljudsku vrstu. Kao to je muslimanu zabranjeno da
ubije dugoga, isto tako mu je zabranjeno da ubije samoga sebe. Boiji Poslanik, s. a. v. s., o
tome kae: Ko izvri samoubistvo komadom eljeza, imat e ga u svojoj ruci i njime e
rovariti po svom stomaku u vatri dehenemskoj za vijeke vjekova. Ko popije otrov i tako se
ubije, kuat e ga u vatri dehennemskoj za vijeke vjekova. Ko se s brda strmoglavi i ubije se,
strmoglavljivat e se u vatri dehennemskoj za vijeke vjekova (Muslim, Sahih, Kitabul iman,
br. 158).2

Ubistvo je teki zloin i velika propast. Muavija, r. a., prenosi da je Muhammed, a. s., rekao:
Svaki e grijeh, moda, Allah oprostiti, osim ovjeku koji umre kao nevjernik, ili onom koji s
umiljajem ubije vjernika (Ahmed, Musned, Musnedu amijjin, br. 16. 302).3
Islamsko pravo je u svom ranom periodu nastanka poznavalo naelo legaliteta krivinog djela
i sankcije po kome su krivina djela morala biti unaprijed odreena, a sankcije propisane.
Kur'anski princip:Oni koji ne sude prema onome to je Allah objavio - pravi su grjenici (ElMa'ide: 47),4 obavezivao je sudije i druge nadlene organe da ne mogu izrei kaznu za djelo

koje nije naznaeno kao kanjivo. Bitna karakteristika erijatskog prava jeste da ono u
principu ima personalni karakter, iako je u krivinom pravu zastupljena kombinacija
1 Jusuf, Karadavi, Halal i haram u islamu, preveli: Demaludin Lati (i dr.), Libris, Sarajevo, 2008,
str. 457.
2 Abdulhamid Mahmud, Tuhmaz, Hanefijski fikh, preveli: mr. Muhamed Mehanovi (i dr.), Sarajevo,
2004, knjiga III, str. 475- 476.
3 Ibid, str. 477.
5

personalnog i teritorijalnog vaenja prava. U nekim sluajevima sankcije su primjenjivane na

sve poinioce bez obzira na vjersku pripadnost, dok je musliman za neka krivina djela koja
je izvrio u neislamskoj zemlji mogao biti kanjen dolaskom u svoju zemlju. Ovo se posebno
odnosi na ona krivina djela koja su izriito naglaena kanjivim i za koje su propisane i
predviene sankcije. Svi islamski uenjaci, bez obzira na mezhebska opredjeljenja smatraju
da se na osnovu dokaza iz Kur'ana i Sunneta dolazi do zakljuka da se erijatom titi pet
osnovnih i trajnih vrijednosti, i bilo kakav pokuaj naruavanja ovih vrijednosti predstavlja
krivino djelo za koje je propisana sankcija.
Krivina djela za koja su odreene sankcije su:
a)
b)
c)
d)
e)

krivina djela protiv vjere,

krivina djela protiv ivota i tijela,
krivina djela protiv privatne i drutvene imovine,
krivina djela protiv braka, asti i javnog morala i,
krivina djela protiv trezvenosti.5

Sankcije za ove vrste krivinih djela nazivaju se hadd to u prijevodu znai odreene, dok se
sve druge vrste krivinih djela ije sankcije nisu odreene, nego spadaju u domen diskrecione
ocjene samog sudije nazivaju t'azir. Ovo je ujedno i najea podjela krivinih djela koju
nalazimo u strunoj pravnoj literaturi.

PRAVO NA IVOT
Osnovno pravo od svih prava jeste pravo na ivot, i to je najvanije da se uva. To je sveto
pravo koje je zabranjeno naruavati. Allah, d. ., je rekao: I ne ubijajte nikoga koga je Allah
zabranio, osim kad pravda tako zahtijeva.6
Allahov Poslanik, s. a. v. s., je rekao: Kad god neko bude bespravno ubijen, Ademov sin
(Kabil) ima udjela u tome, jer je on prvi koji je poinio ubistvo.7
Za ivot je kur'anski princip univerzalan i objavljen u optoj formi ('amm), za koji se u ovom
sluaju ne moe primijeniti princip tahsis izuzimanje i svoenje na ogranien broj sluajeva
4 Ibrahim, Dananovi, Hudud i t'azir krivina djela i prekraji u erijatskom pravu, Zbornik
radova Islamskog teolokog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1987, str. 120.
5 Ibid, str. 121.
6 Es-Sejjid, Sabik, Fikhus-sunne 4, preveli: Fahrudin Smajlovi (i dr.), Bookline, Sarajevo, str. 249.
7 Ibid, str. 250.
6

ili lica, jer bi se suprostavilo praksi Poslanika, a. s., koji je kako prenosi Dabir, r. a., kaznio
smrtonosnom kaznom muslimana zbog toga to je ovaj ubio nemuslimana (zimmiju).
to se tie analogije, nju hanefijska pravna kola izbjegava u krivinom pravu, ali se ipak
podsjea da se kod svih pravnih kola muslimanu odsijeca ruka za krau od nemuslimana, pa
je analogno zatiti imovine jo prioritetnija zatita ivota i tijela.8

VRSTE UBISTVA
Na temelju kur'anskih ajeta, islamski pravnici klasificiraju ubistva u tri osnovne kategorije:
a) ubistvo s namjerom
b) ubistvo slino namjernom, i
c) ubistvo grekom.

NAMJERNO UBISTVO
Iako je Kur'an jasan u pogledu ubistva s namjerom, pravnici se razilaze oko njegovog
definiranja. Allah, d. ., u Kur'anu kae: O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene:
slobodan - za slobodna, i rob - za roba, i ena - za enu. A onaj kome rod ubijenog oprosti,
neka oni velikoduno postupe, a neka im on dobroinstvom uzvrati. To je olakanje od
Gospodara vaeg, i milost. A ko nasilje izvri i poslije toga, njega bolna patnja eka (ElBeqare: 178).9
Namjerno ubistvo je ono kada punoljetna osoba ima jasnu namjeru da ubije drugog ovjeka
koji je neduan predmetom koji uglavnom ubija. Ukoliko neko ubistvo elimo nazvati
namjernim, potrebno je da se ispune odreeni uvjeti:
1. da to uini ovjek koji je umno zdrav, punoljetan i da on to eli uiniti.
Dokaz da treba uzeti u obzir da li se radi o punoljetnom ovjeku, zdrave pameti jeste hadis
Alije, r. a., koji prenosi da je Muhammed, a. s., rekao:Postupci tri osobe se ne zapisuju:
onoga koji spava dok se ne probudi, djeteta dok ne postane punoljetno, i maloumnog dok mu
se pamet ne vrati.10
8 I. Dananovi, nav. djelo, str. 124.
9 Rijad, Mejdani, Ukubat-erijatsko krivino pravo, Takvim, 1985, str. 64.
10 S. Sabik, nav. djelo, str. 259.
7

Dokaz da treba uzeti u obzir da li se radi o svjesnoj namjeri je predaja Ebu Hurejre, r. a., koji
kazuje: Za vrijeme ivota Allahovog poslanika a. s., ubijen je neki ovjek, pa je njegov
ubojica doveden pred Allahovog Poslanika a. s., i on ga predade nasljedniku ubijenog da nad
njim izvri odmazdu. Meutim ubojica ree: Allahov poslanie, tako mi Allaha nisam ga
namjerno ubio. Nakon toga Allahov Poslanik a. s., ree nasljedniku ubijenog: Ako istinu
govori i ako ga ti nakon toga ubije, ui e u Vatru, pa ga nasljednik ostavi na miru.11
2. da je ubijeni ljudsko bie, da je nevin i da mu je krv zatiena, tj. da nije dozvoljeno
prolijevanje njegove krvi.
3. da je ubijen predmetom koji uglavnom ubija onoga ko njime bude udaren.
U sluaju da se ne ispune ovi uvjeti, ubistvo se nee smatrati namjernim.

POSLJEDICE NAMJERNOG UBISTVA

Namjerno ubistvo povlai etiri posljedice:
1.
2.
3.
4.

grijeh,
zabrana nasljeivanja i oporuke,
iskup (kefaret),
odmazda ili oprost.

Ubojica ukoliko je nasljednik, nee imati pravo naslijediti imetak ovjeka kojeg je ubio, niti
krvarinu koja je isplaena na ime njegovog ubistva, bez obzira da li se radilo o namjernom ili
ubistvu grekom. erijatski pravnici saglasni su u pravilu koje glasi:Ko bude pourivao neto
prije njegovog vremena bit e kanjen njegovom zabranom.12
Ako nad ubojicom bude izvrena odmazda, nee biti obaveza izvriti kefaret. Pred
nasljednikom je izbor da zatrai odmazdu ili da oprosti, bilo da taj oprost bude uz krvarinu ili
uz pomirenje koje podrazumijeva odreeni iznos novca koji ak moe biti i vei od krvarine.
Pored toga, nasljednik e imati pravo bezuvjetno oprostiti ubojici i ne traiti nita zauzvrat, i
ta je opcija najbolja.

UBISTVO SLINO NAMJERNOM

Ubistvo koje je slino namjernom jeste ono u kojem ovjek ima namjeru ubiti drugog ovjeka
predmetom koji uglavnom ne ubija onoga ko njime bude udaren, npr. da ga udari lahkim
tapom ili malim kamenom, ili ga udari rukom, biem i drugim slinim stvarima. Ako bi
11 Ibid, str. 260.
12 Ibid, str. 266.
8

udario ovjeka lahkim tapom ili malim kamenom jedanput ili dva puta, i ovjek od toga
umre, to bi se smatralo ubistvom koje je slino namjernom.
Ukoliko se udarac desi na osjetljivom dijelu tijela, ili je udarena bolesna ili maloljetna osoba,
tako da uglavnom od toga udarca umre, ili se radi o snanom udarcu vie puta, tako da osoba
umre, radit e se o namjernom ubistvu, ali je to ubistvo nazvano slino namjernom jer je na
stepenu izmeu namjernog i nenamjernog ubistva iz razloga to je cilj bilo udaranje a ne
ubijanje. Zbog toga se ova vrsta ubistva zove slino namjernom jer se ne moe nazvati
potpuno namjernim niti ubistvom iz greke. S obzirom da se ne radi o namjernom ubistvu,
iskljuuje se odmazda, jer se ivot moe oduzeti samo ako postoji do kraja jasan argument.
Razlog zbog kojeg se to ne moe nazvati nenamjernim ubistvom, jeste to to postoji namjera
da se ovjek udara, ali ne postoji namjera da se ovjek ubije, i ubojica je u ovom sluaju
duan da plati krvarinu.
Ibn Abbas, prenosi da je Allahov Poslanik, a. s., rekao: Za namjerno ubistvo vri se
odmazda. Za nenamjerno ubistvo sljijedi krvarina a ne vri se odmazda, a ko bude ubijen
kamenom, tapom ili biem, za njega e se platiti velika krvarina odraslim devama.13
Prenosi se da je Muhammed, a. s., prilikom osvojenja Mekke drao govor, pa je izmeu
ostalog kazao: Ubistvo slino namjernom jeste ono koje se izvri biem, tapom ili
kamenom.14

POSLJEDICE UBISTVA KOJE JE SLINO NAMJERNOM

Ubistvo slino namjernom ima dvije posljedice:
1. grijeh, jer je ubio ovjeka koga je Allah d. ., zabranio da se ubije osim ako za to ima
erijatsko opravdanje,
2. velika krvarina koju e isplatiti porodica ubojice.

UBISTVO GREKOM
Ubistvo grekom je neposredno ubistvo, ali je oito da nije postojala namjera da se ono izvri,
ve je nastalo kao plod poputanja panje i koncentracije. Ovakva vrsta ubistva ima i svoju
13 Ibid, str. 262.
14 Ibid, str. 263.
9

podgrupu koja se zove tesebbub, a nastaje tako to je pojedinac znao ili je morao znati da
neke njegove radnje ugroavaju druge ljude. Ova vrsta ubistva nastaje, na primjer, kada neko
namjerava da ubije ivotinju ali nehotice pogodi nekog ovjeka i prouzrokuje njegovu smrt.
Ubistvo grekom je spomenuto u Kur'anu: Nezamislivo je da vjernik ubije vjernika, to se
moe dogoditi samo - nehotice. Onaj ko ubije vjernika nehotice - mora osloboditi ropstva
jednog roba - vjernika i predati krvarinu porodici njegovoj; osloboen je krvarine jedino ako
oni oproste. Ako on pripada narodu koji vam je neprijatelj, a sam je vjernik, mora osloboditi
ropstva jednog roba - vjernika; a ako pripada narodu s kojim ste u savezu, mora dati krvarinu
porodici njegovoj i osloboditi ropstva jednog roba - vjernika. Ne nae li, mora uzastopce
postiti dva mjeseca da bi Allah primio pokajanje - a Allah sve zna i mudar je (En- Nisa,
92).15
Pravnici su saglasni u tome da plaanje krvarine i kefaret (proces traenja oprosta od Boga
putem posta i oslobaanja roba) padaju na onoga ko ubija iz nehata. Osim toga, neki pravnici
smatraju da takav ubica ne moe naslijediti rtvu ni po osnovu zakonskog reda nasljeivanja
ni oporuke. U ubistvo grekom ubraja se i namjerno ubistvo koje uini osoba koja ne
podlijee erijatskopravnim propisima, to su npr. maloljetna i nenormalna osoba.

POSLJEDICE UBISTVA GREKOM

Ubistvo grekom ima dvije posljedice:
1. manja krvarina koju treba isplatiti porodica ubojice, i imat e tri godine da to uini,
2. iskupljenje (keffaret), koje se ogleda u oslobaanju zdravog roba koji je sposoban da
radi i privreuje, ukoliko nije u stanju to uiniti, onda e umjesto toga uzastopno
postiti dva mjeseca.
U sluaju da grupa ljudi ubije jednog ovjeka, uenjaci kau da e svaki od njih biti duan
uiniti kefaret.

PREDMETI KOJIM SE VRI UBIJANJE

Kad se radi o predmetima kojim se vri ubijanje, jedini uvjet koji se postavlja u vezi s njima je
da spadaju u predmete koji uglavnom ubijaju onoga ko njima bude udaren, bez obzira da li se
radi o otrom predmetu ili o predmetu koji lomi, jer posljedice su iste. Allahov Poslanika, a.
15 I. Dananovi, nav. djelo, str. 125.
10

s., naredio je da se jevreju razbije glava kamenom, koji je isto to uinio jednoj muslimanki. U
ove stvari spada i ubijanje spaljivanjem, utapanjem u vodu, bacanjem s visine, ruenjem
neega na ovjeka, davljenjem, zatvaranjem sve dok zatvoreni ne umre od gladi i predavanje
zvijerima. Prenosi se da je jedna jevrejka zatrovala meso ovce i donijela Poslaniku a. s., pa je
on uzeo zalogaj tog mesa, a zatim ga je ispljuvao. To meso je jeo i Bir ibn elBera, r. a., pa
joj je Poslanik, a. s., oprostio prije nego to je Bir r. a., umro. Nakon toga je naredio da ta
jevrejka bude pogubljena.16

VRSTE UBISTAVA ZBOG KOJIH JE OBAVEZNO PLAANJE

ODTETE
Uenjaci su sloni da je plaanje krvarine obavezno u sluaju ubistva grekom i u sluaju
ubistva koje je slino namjernom, kao i u sluaju namjernog ubistva koje je poinila osoba
koja ne podlijee erijatskim propisima. Krvarina se plaa i u sluaju kada ubijeni nema isti
status kao i njegov ubojica, npr. da slobodan ovjek ubije roba. Krvarina je isto tako obavezna
ovjeku koji se u snu prevrne na nekog drugog ovjeka i na taj nain ga ubije. Obavezna je i
onom ko iskopa jamu, pa u nju neko padne i umre, kao i zbog ovjeka koji umre od posljedica
guve i guranja.

VELIKA I MALA KRVARINA

Krvarina moe biti velika i mala. Mala se isplauje u sluaju ubistva grekom, a velika u
sluaju namjernog ubistva i ubistva koje je slino namjernom. Ako bi se desilo da porodica
ubijenog oprosti ubojici i oslobodi ga odmazde, prema imamu afiji, i uenjacima
hanbelijskog mezheba, u toj situaciji obavezno je plaanje velike krvarine.
Prema miljenje Ebu Hanife, krvarina se nee isplaivati ako se radi o namjernom ubistvu,
nego e se uiniti ono o emu se dogovore obje strane, a ono to se dogovore mora biti
sprovedeno istog momenta. Velikom krvarinom smatra se stotinu deva od kojih etrdeset
steonih.17

16 S. Sabik, nav. djelo, str. 261.

17 Ibid, 309.
11

ZAKLJUAK:
U ovom seminarskom radu nastojao sam da prikaem ubistvo kao krivino djelo koje
podlijee odreenim krivinim sankcijama. Kao to smo vidjeli postoje razliite vrste ubistva
s obziroma na namjeru poinioca. Za svaku od tih vrsta je propisana odreena vrsta kazne, za
koju je osoba duna odgovarati odnosno ispuniti. Ubistvo u najirem smislu rijei moemo
opisati kao svako ljudsko djelo koje za posljedicu ima smrt drugog ovjeka. U islamu, ljudski
ivot je neto to je sveto i svaka vrsta njegovog naruavanja je zabranjena. ovjekovo
najvanije pravo od svih prava koja posjeduje jeste pravo na ivot, i to je navanije da uva. O
tome i Allah, d. ., govori u Kur'anu:I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad
pravda tako zahtijeva.
Kod vrsta ubistva veoma je vana namjera (nijjet) poinioca, iz razloga to svaka vrsta ubistva
snosi odreene posljedice. Za ubistvo grekom posljedice su: plaanje krvarine u roku od tri
godine i kefaret. Ubistvo slino namjernom ima za posljedicu: grijeh, jer je osoba ubila
ovjeka i veliku krvarinu. Najvie posljedica proistie iz namjernog ubistva, a to su: grijeh,
zabrana nasljeivanja i oporuke, iskup odnosno kefaret i odmazda ili oprost od povrijeene
strane.
Molim Uzvienog Allaha, d. ., da ovaj rad bude znak moje ljubavi prema Njegovoj rijei, te
dokaz elje za izuavanjem onoga to su nam ostavili vrli velikani ummeta.

12

LITERATURA:
1. Dananovi, Ibrahim, Hudud i t'azir-krivina djela i prekraji u erijatskom pravu,
Zbornik radova Islamskog teolokog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1987.

2. Karadavi, Jusuf, Halal i haram u islamu, preveli: Demaludin Lati (i dr.), Libris,
Sarajevo, 2008.
3. Mejdani, Rijad, Ukubat-erijatsko krivino pravo, Takvim, 1985.
4. Sabik, Sejjid, Fikhus-sunne 4,preveli: : Fahrudin Smajlovi (i dr.), Bookline, Sarajevo,
2008.
5. Tuhmaz, Abdulhamid Mahmud, Hanefijski fikh, preveli: Muhamed Mehanovi (i dr.),
Sarajevo, 2004, tom III.

13