JU Mjeovita srednja kola Hasan Kiki

Gradaac
Srednja struna elektrotehnika kola
Zanimanje: Elektriar

ZAVRNI PISMENI RAD

SA PISMENIM OBRAZLOENJEM
TEMA: SPOJ TROFAZNOG ELEKTRO MOTORA ZVIJAZDATROKUT
SA PROMJENOM SMJERA UPRAVLJANJA

Uenik:
Anel Fazli

Profesor/Mentor:
Gradaac, Maj 2016.

SADRAJ
1.

UVOD .................................................................................................................................... 3

1.

ASINHRONA MAINA ....................................................................................................... 4

2.

1.1

OPIS I NAMJENA ASINHRONIH MAINA ................................................................ 4

1.2

IZVEDBA ASINHRONIH MAINA ............................................................................. 4

1.3

PRINCIP RADA ASINHRONOG MOTORA ................................................................ 7

UPUTANJE ASINHRONOG MOTORA U RAD ........................................................... 8

2.1
UPUTANJE U RAD ASINHRONOG MOTORA SA KLIZNOKOLUTNIM
ROTOROM ................................................................................................................................ 9
2.2
UPUTANJE U RAD ASHINHRONOG MOTORA SA KRATKO SPOJENIM
ROTOROM ................................................................................................................................ 9

3.

UPUTANJE ASINHRONOG MOTORA PREKLOPKOM ZVIJEZDA TROKUT ... 10

3.1
POTREBNE KOMPONENTE ZA IZVOENJE UPUTAA TROFAZNOG
ASINHRONOG MOTORA KOPANJEM U ZVIJEZDA TROKUT .................................... 15
3.2
OPIS PROCESA IZRADE UPUTAA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
ZVIJEZDA TROKUT .............................................................................................................. 18

4.

ZAKLJUAK ....................................................................................................................... 20

5.

LITERATURA .................................................................................................................... 21

KOMENTARI ISPITNE KOMISIJE ........................................................................................... 22

1. UVOD
Danas najee upotrebljivane maine su trofazni ashinhroni motori. Meutim,
prilikom uputanja u rad jednog takvog motora javljaju se problemi sa velikim intezitetima
struja pokretanja, ak sedam do 8 puta nominalne struje motora. U cilju spreavanja pojave
takvih struja susreemo par metoda meu kojima je i metoda uputanja asinhronog motora
preklopkom zvijezda trokut. Cilj ovog rada je predstaviti i opisati taj metod.

1. ASINHRONA MAINA
1.1 OPIS I NAMJENA ASINHRONIH MAINA
Asinhrone maine pripadaju mainama izmjenine struje s brzinom vrtnje rotora
razliitom od sinhrone brzine vrtnje i ovisnom o optereenju. Dok su sinhrone maine
uglavnom predstavnici maina velike snage, koji se proizvode pojedinano i preteno koriste
kao generatori, asinhrone maine su u veini sluajeva manjih snaga (izrauju se najee u
serijskoj proizvodnji) i srednjih snaga, te se preteno upotrebljavaju kao motori. Pojedinano
se izvode i za vee snage, desetak MW i vie, te za napone i preko 15 kV, a katkad se koriste i
kao generatori. Asinhroni motori se najee proizvode kao trofazni.
Asinhroni motor (AM) napaja se prikljukom statorskog namota na vanjski izvor (mreu) dok
se u rotorskom namotu indukuje napon putem elektromagnetske indukcije. Zbog toga se ovi
motori esto nazivaju i indukcijski motori. Na taj nain se postie pretvorba elektrine
energije u mehaniku bez elektrinih kontakata na rotirajuim djelovima maine.
Takav princip rada omoguava jednostavnu, robusnu i jeftinu izvedbu asinhronih maina. To
su velike prednosti u odnosu na kolektorske maine meutim, asinhrone maine imaju znaajn
nedostatak, teko se upravljaju Rotor asinhrone maine prirodno tei da se vrti brzinom
obrtnog magnetnog polja koji proizvodi stator, pa je brzina vrtnje maine izrazito zavisna o
frekvenciji izvora napajanja. Da bi se bez velikih gubitaka energije mjenjala brzina vrtnje
asinhrnone maine neophodno je istovremena mjenjati frekvenciju i napon napajanja maine.
Svaka od ovih promjena moe se izvesti zasebno uz ne tako velike trokove, ali obje zajedno
zahtjevaju ureaje ija je cijena relativno visoka u odnosu na cijenu same maine. Razvojem
tehnologije i elektronike danas je mogue nabaviti sve jeftinije ureaje za upravljanje
naizmjeninim mainama. Zbog toga asinhrone maine imaju perspektivu u primjenama i
regulisanim pogonima, gdje su do sada imali prednost istosmjerne maine. Do sada su
naizmejnine maine koristile uglavnom za specifine namjene, uglavnom gdje je primjena
istosmjernih maina neprikladna i nije dozvoljena zbog iskrenja na kolekotru (npr. rad u
zapaljivim i eksplozivnim sredinama), kao i zbog relativno malih i ogranienih snaga
istosmjernih maina.

1.2 IZVEDBA ASINHRONIH MAINA

Magnetski krug asinhrone maine sastoji se kao i kod ostalih rotacionih maina od
nepokretnog dijela ili statora i pokretnog dijela ili rotora. Stator je uplji valjak sastavljen od
tankih dinamo limova debljine do 0,5 [mm] meusobno izolovanih i smjetenih u kuite.
Trofazni namoti smjeteni u utore statora. Tri poetka i tri kraja se dodovde na prikljunu
kutiju na kuitu maine. Ti namotaji se mogu vezati u spoj zvijezda ili spoj trokut (slika 1.)

Slika 1. Spojevi statorskih namota i stezaljki trofaznog asinhronog motora

a) zvijezda spoje i b) trokut spoj

Rotor asinhronog motora ine osovina i na nju navuen rotorski paket sastavljen od
tankih meusobno izolovanih dinamo limova. U uzdunim utorima na obodu smjeten je
namot. Ovisno o vrsti rotorskog namota asinhrnoi motori mogu biti: kliznokolutni ili kavezni.
Kliznokolutni (ili krae kolutni) asinhroni motor ima rotorski namot izveden po istim
naelima kao i statorski namot. Osnovni je zahtjev da oba namota stvaraju simetrino obrtno
polje, a broj faza statora i rotora ne mora biti jednak. Iako se simetrino obrtno polje moe
postii na vie naina, rotorski se namot obino izvodi kao trofazni i spaja na tri klizna koluta.
Broj pari polova statorskog i rotorskog namota mora uvijek biti jednak. Kod veih se motora
rotorski namot spaja obino u trokut, a kod manjih u zvijezdu. Izvodi rotorskog namota
spajaju se na tri klizna koluta (prstena) smjetena na osovini i izolirana meusobno i prema
njoj. Kad rotor rotira, po kolutima klize etkice smjetene u draima postavljenim na nosae
etkica. etkice i klizni koluti zatvaraju strujni krug rotorskog namota preko otpornika
smjetenih izvan stroja u rotorskom uputniku (pokretau). Otpori rotorskog uputnika mogu
biti metalni, a kod motora veih snaga i vodni. Na metalnim se otpornicima po potrebi
ukljuuju odreeni stupnjevi otpora. Vodni otpornici omoguuju kontinuiranu promjenu
otpora, ovisno o povrini elektroda uronjenih u vodljivu tekuinu. U trenutku pokretanja u
rotorski se krug ukljuuje obino najvei iznos otpora dok se kod nazivne brzine vrtnje otpor
iskljui, a rotorski namot kratko spoji. Kod nekih izvedbi kolutnih motora postoji ureaj tzv.
podiza etkica kojim se nakon dovrenog zaleta kratko spoji namot na kliznim kolutima i
podignu etkice. Time se smanjuju elektrini i mehaniki gubici, a etkice i koluti ne troe se
bespotrebno. Kolutni asinkroni motori nalaze primjenu npr. za pogon drobilica, dizalica,
mlinova, kompresora, pumpi, transportera i svuda gdje zbog zahtjeva pogona nije mogu e
primijeniti neregulirani kavezni asinkroni motor. Prednost im je da i kod tekih uvjeta
pokretanja (pokretanje velikih momenta tromosti) imaju, uz djelovanje rotorskog uputnika,
relativno malu struju pokretanja uz istodobno veliki potezni moment pa se u prijelaznim
stanjima rotorski namot ne pregrijava. Mogu se koristiti i za upravljanje brzine vrtnje u uem
podruju bez posebnih izvora promjenljive frekvencije. Nedostatak im je u odnosu na kavezni
motor da su specifino tei i skuplji (osobito kod manjih snaga), a u pogonu osjetljiviji (klizni

kontakti, troenje etkica). Zbog iskrenja na kontaktima ograniena im je primjena u

pogonima s eksplozijskom atmosferom.

Slika 2. Kliznokolutni rotor

Slika 3. Kavezni rotor

Izgled komplene asinhrone maine sa kaveznim rotorom data je na slici 4.

Slika 4. Izgled asinhrone maine sa kaveznim rotorom

1.3 PRINCIP RADA ASINHRONOG MOTORA

Statorski namoti se prikljuuju na trofaznu mreu, pri emu trofazna naizmjenina
struja stvara obrtno magnetno polje koje rotira sinhronom brzinom ns. Obrtno magnetno polje
presjeca vodie statorskog i rotorskog namota, pa se u njima indukuju naponi E1 i E2.
Indukovani napon E1 dri ravnoteu sa narinutim naponom mree, a napon E2 u rotorskom
namotu potjera struju I2 odreenu izrazom:

Zbog djelovanja magnetnog polja na vodi protjecan strujom, nastaje sila na svaki vodi koja
u kraku "r" prema osi rotacije stvara obrtni moment. On je proporcionalan magnetnom fluksu
i radnoj komponeneti rotorske struje:

Smer djelovanja momenta je u smjeru obrtanja obrtnog magnetnog polja, Brzina obrtanja
rotora n uvjek je manja od sinhrone brzine obrtanja obrtnog magnetnog polja ns. Razlika
izemu brzine obrtanja rotora (asinhrona brzina) i obrtnog magnetnog polja statora (sinhrona
brzina) naziva se klizanje asinhronog motora i data je jednadbom:

Brzina vrtnje rotora:

Gdje su:
n - brzina obranja rotora
ns - sinhrona brzina obrtnog magnetnog polja statora
s - klizanje asinhronog motora
f - frekvencija mree (prikljunog napona na statoru)
p - broj pari polova

Srenja vrijednost nazivnog klizanja (kod nazivnog optereenja) iznosi 2% do 8%.

Motorsko podruje (ukljuujui zalet) ogranieno je sa dva pogonska stanja:

Frenvencije rotorske i statorske struje odnose se kao odgovarajue brzine vrtnje:

2. UPUTANJE ASINHRONOG MOTORA U RAD

U trenutku pokretanja asinhronog motora (n=0, s=1) maksimalni je indukovani
rotorski napon i maksimalna struj pokretanja (struja kratkog spoja). Ovisno o izvedbi (broju
pari polova) i veliini motora, struj kratkog spoja kree se priblino u granicama:

Osnovne veliine o kojima treba voditi rauna pri putanju u rad asinhronog motora su
veliine poteznog momenta i ve spomenute struji. Da bi se rotor pri uputanju u rad
uopte pokrenuo potrebo je da je potezni moment Mp vei od momenta optereenja Mo
(Mp>Mo).

2.1 UPUTANJE U RAD ASINHRONOG MOTORA SA KLIZNOKOLUTNIM

ROTOROM
Polazna struja se ovdje ograniava pomou rotorskog otpornika. Krajevi U, V, W
vezani su preko dirki (etkica) i kliznih prstenova za krajeve pojedinih faza rotora, a ostala tri
kraja su vezana pomou kliznog prstena K u zvjezdite. U trenutku putanja prsten se postavi
u poloaj najveeg otpora. Zatim se skokovito smanjuje vrijednost otpornika, dok se na kraju
u potpunosti ne iskljue.

Slika 5. Karakteristika momenta i struje kod pokretanja asinhronog kliznokolutnog motora

Sa slike 5. primjeujemo da su karakteristike pokretanja asinhronog motora usko vezane sa
njihovim radnim karakteristikama. Takoer, u kliznokolutnim asinhronim motorima moemo
u rotorski krug prikljuivati razliite otopornike i time ograniavati struju, a istovremeno
poveavati potezni moment Mp. Ovako gledajui u velikoj prednosti su krliznokolutni motori
u odnosu na motore sa kratko spojenim rotorom. Meutim, motori sa kratko spojnim rotorom
su jeftiniji u pogledu proizvodnje i u pogledu odravanja, pouzdaniji su itd. Jer kod njih nema
etkica i iskrenja na etkicama, niti mehanizma za promjenu otpornosti rotorskog kruga.

2.2 UPUTANJE U RAD ASHINHRONOG MOTORA SA KRATKO SPOJENIM

ROTOROM
Postoje dva osnovna naina uputanja motora u rad:
- direktno ukljuenje na mreu pri Up = Un (Up - napon pokretanja, Un - nazivni napon)
- ukljuenjem motora na mreu pri Up < Un.
Prilikom direktnog ukljuenja motora na mreu (Up = Un) obino dobijamo da je potezna
struja 3 do 7 puta vea od nazivne, a potezni moment Mp je malen u usporedbi sa strujom
pokretanja i iznosi 0,8 do 1,5 nazivnog momenta Mn. Ovakav nain uputanja je rijetko kad
dozvoljen, ali se susree.
Uputanje motora u rad pri smanjenim naponom pokretanja (Up < Un) se ostvaruje na vie
naina:

preklopkom zvijezda trokut

pomou prigunica
pomou autotransformatora i
pomou takozvanih soft startera.
Svaki od gore navedenih naina iziskuje dodatna materijalna ulaganja, neki vie neki manje.
Najmanja ulaganja su potrebna za uputanje motora pomou preklopke zvijezda trokut i iz tog
razloga se ona danas najee susree, posebno tamo gdje nije potrebna dodatna regulacija
brzine obrtanja rotora. U sledeem poglavlju e biti objanjen nain izvoenja ove vrste
uputanja asinhronog motora.

3. UPUTANJE ASINHRONOG MOTORA PREKLOPKOM

ZVIJEZDA TROKUT
U ovom sluaju pokretanje se ostvaruje na nain (slika 6.): zatvorimo preklopku S3, a
onda zatvorimo preklopku S1. Kada motor postigne ustaljenu brzinu, izvrimo isklop S3 i u
klop S2, ime je zavrena operacija pokretanja. Dakle, kada su ukljuene preklopke S1 i S3
namotaji statora su spojeni u zvijezdu, a kada su ukljuene preklopke S1 i S3 onda su oni
spojeni u trokut.

Slika 6. Uputanje asinhronog motora u rad preklopkom zvijezda trokut

Neka je Ul linijski napon, UY i U fazni naponi pri spajanju napota statora u zvijezdu i trokut,
te neka su IplY, Ipl, IplY i Ipf redom linijske i fazne struje pokretanja pri spoju u zvijezdu i
trokut. Tada je:

Ako bismo ukljuili motor na mreu pri spoju namotaja statora u trokut, tekla bi struja:

Uporeujui oba izraza vidimo da je:

tj. linijska struja pokretanja pri spoju statora u zvijezdu tri puta je manja nego u spoju u trokut.
To je veoma cijenjena prednost razmatranog naina pokretanja. Na alost pri tome je moment
pokretanja Mp takoer smanjen tri puta: moment asinhronog motora zavisi o kvadratu
dovedenog faznog napona, a on je pri spoju statora u zvijezdu 3 puta je manji nego pri spoju
u trokut. Zato se ovakav nain uputanja primjenjuje samo ondje gdje je moment
optereenjapri pokretanju znatno manji od nominalnog.
U nastavku rada e biti predstavljen uputa trofaznog asinhronog motor u spoj zvijezdu
trokut izvedenom pomou tri sklopnika i vremenskog releja. Energetski strujni krug (slika 7.)

Slika 7. Energetski strujni krug prikljuka asinhronog trofaznog motora u spoj zvijezda trokut
Sa slike su:
F - osigurai (F1, F2, F3),
K1 - glavni sklopnik (relej)
K2 - sklopnik trougao
K3 - sklopnik zvijezda
RF - bimetalna zatita i
M - mjesto prikljuka motora.

Glavni sklopnik K1, na koji je prigraena bimetalna zatita, ukljuen je svo vrijeme koje
motor radi. Tokom zaleta ukljuen je sklopnik K3 koji definie spoj u zvijezdu, a nakon zaleta
on se iskljuuje a ukljuuje se sklopnik K2 koji definiea spoj u trokut, kao to je ve
prethodno reeno.
Sklopnici K2 i K3 ne smiju biti istovremeno ukljueni jer bi to znailo tropolni kratki spoj!
Upravljako kolo je prikazano na slici 8.

Slika 8. Upravljaki strujni krug - razvijena ema

Sa slike su:
TR - vremenski relej
S1 - tipka START
S2 - tipka STOP i
F4 - osigura upravljakog kola.
Pritiskom na tipku S1 ukljuuje se sklopnik K1 i aktivira se vremenski relej, napaja njegov
kontakt 15 i prebacuje se u poloaj 15-18 te poinje odbrojavati unaprijed podeeno vrijeme.
Ako je sklopnik K2 iskljuen, napon preko njegovih mirnih kontakata 31-32 dolazi na
zavojnicu sklopnika K3 koji se ukljuuje i motor se zalijee u spoju zvijezda.

Nakon isteka podeenog vremena potrebnog za zalet motora vremenski relej se prebacuje u
poloaj 15-16 i tako ostaje do iskljuenja tipkom S2. Napon sa kontakta 16 vremenskog releja
a preko mirnih kontakata 31-32 sklopnika K3, koji je sada iskljuen, dolazi na zavojnicu
sklopnika K2 i motor dalje radi u spoju trokut. Pritiskom na tipkalo S2 iskljuuje se sklopnik
K1, vremenski relej ostaje bez napona pa se iskljuuje i sklopnik K2 i motor.
Ako doe do strujnog preoptereenja motora, reaguje bimetalna zatita na nain da pregrijani
bimetali izazovu otvaranje kontakata 95-96 na RF ime se prekida dovod struje na tipke i sve
se iskljuuje.
Mogue su razliite izvedbe ovog spoja, zavisno o tipu upotrijebljenih elemenata, a na tritu
postoje i ve unaprijed spojeni kompleti.
Upravljaki strujni krug se shematski prikazuje kao na slici 9.

Slika 9. Strujna shema upravljakog kola u tehnikoj dokumentaciji

3.1 POTREBNE KOMPONENTE ZA IZVOENJE UPUTAA TROFAZNOG

ASINHRONOG MOTORA SPAJANJEM U ZVIJEZDA TROKUT
Prilikom odabira osiguraa (F) treba voditi rauna o poteznim strujama koje se
javljaju. Osigura obavlja funkciju prekidanja elektrinog kola u sluaju pojave kratkog spoja
ili nekog veeg kvara koji e izavati struje velikih intenziteta. Primjenom ove vrste uputaa i
dalje se oekuju struje dva do tri puta vee od nominalne struje, tako da treba voditi rauna da
se uzmu tromi osigurai i to tromi osigura sa strujom reagovanja 2In. Cijene osigraa danas
su niske, a zavise o struji prekidanja i proizvoau. Najee se upotrebljavaju tromi osigurai
sa topljivim umetkom koji su izueztno povoljni.
Bimetal (RF) kao zatitini element titi motor od preopterenja. Preoptereenje
asinhronog motora je kretkotrajno doputeno, ali dugotrajno e izazvati poveanje
temperature u namotajima, oslabie izolacija, papirna izolacija se moe zapaliti, te na kraju
moe doi do potpunog unitenja motora. Iz tog razloga je potrebno zaititi motor bimetalnom
zatitom. Cijene bimetalne zatite zavise o struji djelovanja i date su u tabeli 1.
Struja djelovanja bimetala [A]
0,63 - 1,0
1 - 1,6
1,6 - 2,5
2,5 - 4
4-6
5,5 - 8,0
7 - 10
9 - 13
12 - 18
16 - 24
23 - 32
30 - 40
37 - 50
48 -65

Cijena u KM
85
85
85
85
83
85
85
85
90
90
130
150
175
190

Tabela 1. Cijene bimetala zavisno o struji djelovanja

Sklopnici ili kontaktori (K1, K2 i K3) slue za uklop, odnosno isklop motora. Mogu se nai
na tritu sa cijenama slinim u tabeli 2. Cijene su preuzete s interneta od regionalnih
prodavaca
elektroopreme
(Bosna
i
Hercegovina,
Srbija
i
Hrvatska).

Kontaktor
9A
12A
18A
25A
32A
38A
40A
50A
65A
80A

Schneider Electric
50
55
90
120
160
165
190
240
316
390

Cijene u KM
LATOVO
ELMARK
30
20
45
25
60
35
85
45
115
60
135
130
100
185
150
240
200
350
300

ALEA LS
35
40
55
65
80
110
170
240
330

Tabela 2. Cijene kontaktora zavisno o struji uklopa/isklopa

Vremenski relej (TR) koji e vriti u podeenom vremenu isklop zvijezde u
"istovremeni" uklop, asinhronog trofaznog motora, u trokut se moe nabaviti ve od nekih 40ak KM, zavisno o proizvoau i prodavcu. Obino se proizvode za naponske nivoe 240 V i
intenziteta struje do 5 A, a mogua je varijanta 24 V jednosmjerno ili naizmjenino.
Tasteri (S1 i S2) prekidaju relativno malu struju, do 5 A, te se mogu nabaviti zavisno o
proizvoau i prodavcu za nekih 10-ak KM.
Bez obzira koju metodu uputanja motora upotrijebili mi moramo istom obezbjediti
zatitu osiguraima, bimetalom, a nekad i prekostrujnom zatitom, tako da se cijena tih
aparata moe izuzeti iz ukupne cijene potrebne za obezbjeenje uputanja motora u spoju
zvijezda trokut. Cijena izvoenja se uglavnom formira na osnovu cijene sklopnika (kontaktora
K1, K2 i K3) i vremenskog releja, dok je cijena tipkala S1 i S2 gotovo zanemariva.

3.2 OPIS PROCESA IZRADE UPUTAA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

ZVIJEZDA TROKUT
Na radnu plou postavljamo osigurae, bimetal, kontaktore (sklopnike), vremenski
relej i tastere START i STOP, kao na shemama koje su date slikama 7. i 8. S obzirom da
vrimo uklop motora ija je nazivna struja In=16 [A] koristiemo vodie presjeka 2,5 mm2 i
izvriti spajanje komponeneti sa slike 7. A upravljako kolo emo izvoditi s presjekom 1,5
mm2 i izvriti spajanje komponeneti sa slike 8., struja upravljakog kola nee biti vea od 5
[A]. Nakon izvrenog spajanja i prikljuka motora izvriemo probni rad. Prvo e se ukljuiti
motor u spoj zvijezda, a vremenski relej emo podesiti na vrijeme od 30 s, to znai da e se
zadrati u tom spoju 30 s, a nakon toga prebaciti u spoj trokut. Vrijeme od 30 s je sasvim
dovoljno da se karakteristike motora stabilizuju i da se slobodno pree u spoj trokut. Probnim
radom smo dokazali funkcionalnost uputaa.
U tabeli 3. je prikazan pregled alata, mjerila i pribora za izvoenje datog problema.

Red br.
1
2
3

NAZIV

KARAKTERISTIKA

Set izvijaa
Set klijeta (kombinovana, cvicange, picange)
No

Unior

Tabela 3. Upotrebljeni alat za izvoenje uputaa

U tabeli 4. dat je spisak materijala sa cijenama.
Red br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Ukupno

Jedinica
mjere

NAZIV
Osigura 16 A
Osigura 6A
Bimetal
Kontaktori
Taster START
Taster STOP
Vremenski relej
Vodi 2.5 mm2
Vodi 1.5 mm2

Koliina

m
m

3
1
1
3
1
1
1
1
1

Cijena po jedinici
mjere KM
5
4
80
50
5
5
40
2,5
1,2

Ukupna
cijena KM
15
4
80
150
5
5
40
2,5
1,2
302,7

Tabela 4. Upotrebljeni materijal za izvoenje uputaa

Upotrebljeni kontakotri su Rade Konar 4CN16 - 32A, vremenski relej Rade Konar CE
EVR-40, tasteri START i STOP Energoinvest KTU 17 KT 4817.
U tabeli 5. je dat pregled utroenog vremena po radnim operacijama.
Red br.
1
2
3
4
5
6
7
Ukupno

NAZIV

Vrijeme rada [min]

Priprema radne ploe
10
Rasporeivanje i postavljanje elemenata
25
Privrivanje elemenata za radnu plou
15
Mjerenje i obrada vodia
30
Spajanje sheme
30
Provjera i podeavanje vremenskog releja
10
Pustanje u probni rad
10
130
Tabela 5. Utroeno radno vrijeme po radnom zadatku

Dakle, sve ukupno vrijeme rada je dva sata i deset minuta. Cijena radnog sata je 15 KM, to
predstavlja 32.5 KM za radno vrijeme.
Red br.
1
2
Ukupno

NAZIV
Upotreblljeni materijal
Radna snaga

Cijena KM
302,7
32,5
335,2

Tabela 6. Utroena sredstva za izvoenje uputaa trofaznog asinhronog motora zvijezda trokut

4. ZAKLJUAK
Trofazni asinkroni kavezni motori mogu se prikljuiti na mreu na dva naina:
- u zvijezda spoju svi krajevi namota su spojeni u jednu toku ili zvjezdite, a poetci na
linijski napon. Zvjezdite je na potencijalu nule pa su namoti spojeni na fazni napon od 230V t.j.
napon za 3 manji od linijskog. Posljedica toga je da motor vue 3 puta manju struju i glavni
razlog zato se koristi u ovom spoju za pokretanje jaih motora.
- u trokut spoju koji se najee koristi za stalni pogon jaih motora svi namoti su spojeni
u seriju. ( kraj prvog s poetkom drugog, kraj drugog s poetkom treeg i kraj treeg s poetkom
prvog) U tom sluaju na svim namotima je narinut puni linijski napon od 400V i motor vue
nazivnu struju.
Neovisno da li je motor u spoju trokut ili zvijezda spaja se isto, znai na stezaljke U1,
V1, W1. Smjer vrtnje mu se mijenja zamjenom bilo koja dva voda na prikljunim stezaljkama.
Bitno je napomenuti da se motori manjih snaga do 3kW direktno spajaju na mreu,
namotaji su spojeni u zvijezdu i graeni su za fazni napon od 230V. Prepoznat e te ih po oznaci
DY 230/400V na natpisnoj ploici motora.
Motori veih snaga iznad 3kW spajaju se na mreu preko uputaa, najee spojem
zvijezda/trokut. Takvi motori su graeni za vii napon od 400V i u trajnom radu su spojeni u
trokut. Prepoznat e te ih po oznaci DY 400/690V na natpisnoj ploici motora.

Slika 10. ema spoja zvijezda, trokut.

5. LITERATURA
[1] Elektrini strojevi, L. M. Piotrovskij (preveli Vistrika i Uremovi, Zagreb);
[2] Elektrine maine, emsudin Mai, Sarajevo;
[3] Asinkroni strojevi i pogoni, predavanja Damir arko, Zagreb 2010.

KOMENTARI ISPITNE KOMISIJE