KRIVICNO PROCESNO PRAVO II-skripta po predavanjima profesora

1.Oblici krivicnog postupka

1.a. Osnovni pojmovi odredjeni prema zakonu
-O s u m n j i e n i je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino
djelo;
-O p t u e n i / o k r i v lj e n i je lice-osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u
optunici potvrena;
-O s u e n i je osoba za koje je pravomonom odlukom utvreno da je krivino
odgovorna za odreeno krivino djelo;
-S u d i j a z a p r e t h o d n i p o s t u p a k je sudija koji u toku istrage postupa u
sluajevima kada je to propisano zakonom, npr. (ZKP BiH);
-S u d i j a z a p r e t h o d n o s a s l u a nj e je sudija koji nakon podizanja
optunice postupa u sluajevima kada je to propisano zakonom o krivinom postupku i
koji ima ovlatenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak;
-S t r a n k e su t u i t e lj i o s u m n j i e n i, odnosno optueni; Stranka je
osoba/lice po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postipak.
-O v l a t e n a s l u b e n a o s o b a je osoba koja ima odgovarajua ovlatenja
unutar policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, ukljuujui Dravnu agenciju za istrage i
zatitu, Dravnu graninu slubu, finansijsku policiju, kao i unutar carinskih tijela,
poreznih tijela i tijela vojne policije u BiH.
-Pod ovlatenim slubenim osobama smatraju se i struni saradnici, odnosno istraitelji
Tuilatva BiH, koji rade po ovlatenju Tuitelja;
-I s t r a g a obuhvata aktivnosti poduzete od strane tuitelja ili ovlatene slubene osobe
u skladu s ovim zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza;
-O s n o v a n a s u m n j a je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima
koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo;
-T e l e k o m u n i k a c i j s k a a d r e s a je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni
ili e-mail ili Internet adresa koju posjeduje ili koristi odreeno lice/osoba;
-O t e e n i je lice/osoba, koje je lino ili imovinsko-pravno krivinim djelom
povrijeeno ili ugroeno;
-U n a k r s n o i s p i t i v a n j e je ispitivanje svjedoka i vjetaka, od strane branitelja
koji nije pozvao svjedoka, odnosno vjetaka;
-D i r e k t n o i s p i t i v a n j e je ispitivanje svjedoka i vjetaka od strane vjetaka,
odnosno branitelja, koji je pozvao svjedoka, odnosno vjetaka;
-Z a b i l j e k e i s p i s i su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent, zapisane
rukopisom, odtampane, fotokopirane, fotografisane, zabiljeene magnetnim impulsima,
mehaniki ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka;
-F o t o g r a f i j e su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, videotrake i filmovi;
-O r i g i n a l je sam spis ili snimak ili slian ekvivalent kojim se ostvaruje isto
djelovanje od strane lica koje ga pie, snima ili izdaje.
-O r i g i n a l f o t o g r a f i j a ukljuuje negativ i sve kopije.Ako su podaci
pohranjeni u kompjuteru ili slinom ureaju za automatsku obradu podataka, original je i
svaki odtampani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak.

1.b.Uope o oblicma krivinog postupka, te posebnim postupcima

Krivino procesno pravo u BiH poznaje vie oblika prvostepenog krivinog postupka:
-Redovni krivini postupak koji se vodi protiv punoljetne osobe za koju postoji
vjerovatnoa da je izvrila krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet
godina ili dugotrajni zatvor.
-Sumarni (skraeni) krivini postapak,predstavlja postupak za izdavanje kaznenog
naloga koji se vodi protiv punoljetnog izvrioca krivinog djela za koje je propisana
novana kazna kao glavna kazna ili kazna zatvora do pet godina.
-U vezi sa svojstvima izvrioca krivinog djela, izdvaja se krivini postupak protiv
fizike osobe i postupak protiv pravne osobe.
-U pogledu maloljetnog izvrioca krivinog djela, zakonom je na poseban nain ureen
postupak prema maloljetnicima.
Pored navedenih oblika krivinog postupka, zakoni o krivinom postupku u BiH
normiraju posebne postupke u sluaju:
-izricanja sudske opomene;
-neuraunljivosti osumnjiene, odnosno optuene osobe;
-izricanja mjera bezbjednosti i oduzimanja imovinske koristi;
-donoenje odluke o brisanju osude;
-prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude;
-pruanja meunarodne krivinopravne pomoi u irem smislu rijei;
-naknade tete, rehabilitacije i ostvarivanja drugih prava;
-zbog neopravdane osude i neosnovanog liavanja slobode;
-te izdavanja potjernice i objave.
1.b.1)Stadiji redovnog krivicnog postupka
Redovni krivini postupak, kao najvaniji i najsloeniji oblik krivinog postupka, prolazi
kroz vie stadija koji imaju zakonom propisan:
-odreeni cilj,
-radnje koje se preduzimaju, kao i
-odluke koje se donose.
Opi pregled redovnog krivinog postupka pokazuje da taj oblik krivinog postupka
obuhvata stadije:
-Istragu, u ijem procesno-pravnom okviru se nalaze zakonska rjeenja o prijavljivanju
krivinog djela i odiuivanju tuioca o prijavi,
-provoenju istrage,
-pravima i dunostima ovlatenih slubenih osoba;
-sudskom obezbjeivanju dokaza,
-te obustavi i okonanju istrage (l. 228-240. ZKP FBiH)
Postupak optuivanja, obuhvata:
-podizanje optunice i
-sudsku kontrolu optunice,
-izjanjavanje o krivnji,
-pregovaranje o krivnji,
-prethodne prigovore i povlaenje optuznice.

Glavni pretres sa donoenjem i objavljivanjem prvostepene presude i

Postupak po pravnim lijekovima (redovnim i vanrednim).
Krivini postupak prolazi kroz zakonom propisane stadije,kako bi se od poetne sumnje,
da je izvreno krivino djelo i da je osumnjiena osoba izvrila to krivino djelo dolo do
konane odluke u kojoj e biti sadrani odgovori na pitanja:
-da li je izvreno krivino djelo;
-ko ga je izvrio;
-da li je izvrilac krivino odgovoran i
-da li se mogu primijeniti krivinopravne sankcije ili druge odredbe materijalnog
krivinog prava.
Krivini postupak se moe prekinuti ako kod osumnjienog, odnosno optuenog, nakon
izvrenja kriviinog djela nastupi takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati u
postupku.

ISTRAGA

1.Predistrazni postupak
a)Uopce o istrazi,njenim specificnostima i funkciji
Reformama u ovom stadiju uinjen je radikalan zaokret prema onim pravnim sistemima
koji su napustili koncept istranog sudije, jer je pokretanje i voenje istrage povjereno
tuiocu.
U cijelom toku istrage tuilac je dominus litis,on njome rukovodi i nadzire je, te upravlja
aktivnostima ovlatenih slubenih osoba/lica u vezi sa pronalaenjem osumnjienog i
prikupljanje izjava i dokaza.
Prema zakonima o krivinom postupku u BiH istraga se pokree kada postoje osnovi
sumnje da je izvreno krivino djelo ( l. 231. st- 1. ZKP FBIH ).
Prema kriminalistikom iskustvu, sumnja u krivinom postupku oznaava mogunost da
je izvreno krivino djelo.
U literaturi se osnovi sumnje oznaavaju kao oblik vjerovatnosti koji se zasniva na
odreenim okolnostima,koji opet ukazuju na odreene mogunosti postojanja krivinog
djela i neke osobe kao mogueg izvrioca.
Povod za pokretanje istrage, je podnoenje prijave odnosno izvjetaja o izvrenom
krivinom djelu.
O izvrenom krivinom djelu tuilac moe saznati i na druge naine:
-neposredno putem sredstava javnog informisanja,
-vlastitim opaanjem izvrenja krivinog djela,
-putem glasa koji je dopro do njega (lat. Fama est).
Bez obzira o kojem obliku saznanja o krivinom djelu se radi,tuilac nareuje
provoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.Tuilac moe
narediti provoenje istrage i u primjeru kada je izvrilac krivinog djela nepoznat.
U toku istrage tuilac moe preduzeti sve istrane radnje:
-ukljuujui ispitivanje osumnjienog,
-sasluanje oteenog i svjedoka,
-vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja,
-preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeeuju sigurnost svjedoka i informacija i
-nareivanje potrebnih vjetaenja.
Tuilac nadzire nad radom ovlatenih slubenih osoba,koji imaju doreenu odgovornost
nad radom odreenih policijskih organa u BIH,ukljuujui Dravnu agenciju za istrage i
zatitu i dr.
Prvo, ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo sa propisanom kaznom
zatvora preko pet godina,ovlatena slubena osoba je duna odmah obavjestiti tuioca i
pod njegovim nazorom preduzeti potrebne mjere na otkrivanju/rasvjetljavanju krivinog
djela i njegovog izvrioca,te otkrivanju dokaza i prikupljanju informacija koje mogu biti
korisne u krivinom postupku.

Drugo, ako postoje osnovi sumnje da je izvreno lake krivino djelo,o svim preduzetim
radnjama i mjerama tuilac se mora obavjestiti u roku od sedam dana od dana saznanja o
postojanju osnova sumnje da je krivino djelo izvreno.
Tuilac ima pravo i duen je da odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je
izvreno krivino djelo preduzme potrebne mjere s ciljem:
-njegovog otkrivanja,
-pronalaenja osumnjienog i
-provoenja isgtrage.
Istraga obuhvata istraivaku djalatnost u smisliu:
-pronalaenja osumnjienog,
-prikupljanje izjava,
-dokaza i drugih informacija,koje mogu biti korisne u krivinom postupku.
Istraga se oznaava onda kada je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii
optunica, jer za optuivanje pred sudom ili za podizanje optunice osumnjiena osoba
mora biti osnovano sumnjiva da je izvrila odreeno krivino djelo.
Prijavljivanje krivinog djela ne daje tuiocu dovoljno osnova da odlui da li e protiv
odreene osobe podii optunicu.
Zbog toga nae zakondavstvo, kao i druga zakonodavstva predvia, prije stadija
optuivanja, prethodni stadij ili istragu iji je cilj da se stanje stvari istrai,da se
pronau i prikupe potrebni dokazi, i da se na osnovu tako sagledanog stanja i
prikupljenog materijala odlui ima li opravdanja, da se odreena osoba optui pred
sudom ili za to nepostoje zakonski uslovi.
Cilj istrage je prikupljanje dokaza potrebnih da bi se krivini dogaaj raspravio do
takvog stepena vjerovatnosti kako bi se moglo odluiti o podizanju optunice ili na
drugoj strani, da se donese odluka o obustavi istrage.
U toku istrage prikupljaju se dokazi za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na
glavnom pretresu, te dokazi koji mogu biti od koristi u toku krivinog postupka.
U okviru istrage kao prvog stadija redovnog krivinog postupka nalazimo zakonska
rjeenja o:
-prijavljivanju krivinog djela i odluivanju tuioca o prijavi,
-tuioevom provoenju istrage,
-pravima i dunostima ovlatenih slubenih osoba (kako u predistranom tako i u
istranom postupku),
-sudskom obezbjeivanju dokaza,
-te obustavi i okonanju istrage.
a.1)Prijavljivanje krivicnog djela
O provoenju istrage odluuje tuilac ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino
djelo.Prijavljivanje krivinih djela moe biti neposredno i posredno.
O neposrednom prijavljivanju govori se onda kad se neposredno tuiocu prijavljuje
krivino djelo,kao posrednom prijavljivanju u sluaju kada je krivino djelo prijavljeno
drugom dravnom organu,(Policiji), koji e zatim obavjestiti tuioca o izvrenom
krivinom djelu.

Bez obzira o kojoj vrsti prijavljivanja je rije,prijava je obavijest nadlenom tuiocu o

izvrenom krivinom djelu.Prijava o izvrenom krivinom djelu podnosi se
tuiocu,pismeno ili usmeno.
Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu se mora upozoriti na
posljedice lanog prijavljivanja.O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik,a ako je prijava
saoptena telefonom sainjava se slubena zabiljeka.
Ako je prijava podnesena sudu , ovlaenoj slubenoj osobi ili nekom drugom sudu
ili tuiocu u FBIH,oni e tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tuiocu.
Prijava nije dokazno sredstvo,i pomou nje se nedokazuju pravno relevantne injenice
u krivinom postupku.Zakonom se neodreuje sadrina prijave,jer se eli omoguiti i
olakati postupak prijavljivanja izvrenog krivinog djela.
U prijavi o izvrenom krivinom djelu i eventualnom izvriocu navode se bitne
injenice:
-opis djela, vrijeme, mjesto i nain izvrenja, lini podaci o izvriocu, ukoliko je poznat,
-kao i izvor njihovog saznanja(iskazi osunjienog ili svjedoka).
Zakonom je, stoga, propisana dunost slubene ili odgovorne osobe u organima vlasti
FBIH, javnim preduzeima i ustanovama i drugim pravnim osobama,da preduzmu mjere
kako bi se sauvali tragovi krivinog djela i drugi dokazi o njima.
Ovlatene slubene osobe koje imaju odgovarajua ovlatnja unutar policijsih organa
sastavljaju izvjetaj o krivinom djelu na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su
otkriveni.
Izvjetaj o prikupljenim saznanjima i dokazima treba razlikovati od prijave o
izvrenom krivinom djelu.
Izvjetaj ovlatene slubene osobe mora biti na viem nivou u pogledu potpunosti,
iscrpnosti i argumentovanosti podataka i dokaza.
Kao i prijava,tako i izvjetaj neprestavlja dokaz u krivinom postupku.
To je akt kojim se tuiocu pruaju prva saznaja o postojanju osnova sumnje o
krivinom djelu i njegovom uiniocu.
S obzirom na dunost prijavljivanja krivinog djela,obavezi prijavljivanja krivinih
djela podlijeu slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u FBIH, javnim
preduzeima i ustanovama i drugim pravnim osobama , kao i graani ako neprijavljivanje
krivinog djela predstavlja krivino djelo.
S ciljem krivino pravne zatite maloljetnih osoba, a naroito ako je maloljetana osoba
rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, utvrena je posebna obaveza
prijavljivanja krivinog djela za:
-zdravstvene radnike,
-nastavnike,
-vaspitae,
-roditelje, staratelje, usvoitelje dr.
-osobe koje su ovlatene i dune da pruaju zatitu i pomo maloljetnim osobama, da
vre nadzor, odgajenje i vaspitanje maloljetnika.
Pored navedenog obaveznog prijavljivanja krivinog djela,graani imaju pravo
prijaviti izvrenje krivinog djela.

a.2)Postupak tuzioca nakon prijavljivanja krivicnog djela

Iako odluka o ostvarivanju funkcije krivinog gonjenja pripada tuiocu,tuilac nije
duan da po svakom prijavljivanju poduzme inicijativu za krivino gonjenje,ali je
obavezan da svako prijavljivanje ocijeni i donese odgovarajuiu odluku.
Ocjenjujui prijavljeni dogaaj,tuilac mora razmotriti da li postoje osnovi sumnje da
je izvreno krivino djelo.S tim u vezi, na osnovu primljene prijave tuilac moe
preduzeti slijedee aktivnosti:
Donijeti naredbu o provoenu istrage kada postoje osnovi sumnje da je izvreno
krivino djelo. Naredba o provoenju istrage sadri:
-podatke o izvriocu krivinog djela ukoliko su poznati (dakle , tuilac moe narediti
provoenje istrage i u primjeru kada je izvrilac krivinog djela nepoznat),
-opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela,
-zakonski naziv krivinog djela,
-okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee dokaze.
U naredbi tuilac e navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje
treba preduzeti.
Tuilac nee narediti provoenje istrage:
-ako je iz prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo,
-ako nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo,
-ako je nastupila zastarjelost, ili je djelo obuhvaeno amnestijom,
-ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
O neprovoenju istrage kao i razlozima za to obavjetava se podnosilac prijave i
oteeni.Rok za ovo obavjetenje je tri dana.
Oteeni i podnosilac prijave imaju pravo podnijeti pritubu u roku od osam dana
uredu tuioca.
Tuilac moe zahtjevati od ovlaenih osoba ili drugih dravnih organa, preduzea,
pravnih i fizikih osoba dostavljanje informacija kao i preduzimanje mjera za otkrivanje
krivinog djela i izvrioca ako na osnovu prijave ne moe ocijeniti da li su njeni navodi
vjerovatni, ako nema dovoljno osnova ni za odluku o donoenju Naredbe o provoenju
istrage,niti za odluku o tome da naredi provoenje istrage,(l.233. u vez s l. 45 st. ta. d.)
ZKP FBIH)

b)Predistrazni postupak i provodjenje istrage

Tuilac nareuje provoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno
krivino djelo.
U toku provoenja istrage tuilac moe preduzeti sve istrane radnje:
-ukljuujui ispitivanje osumnjienog,
-sasluenje oteenog i svjedoka,
-vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja,
-preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i informacija i
nareivanje potrebnihvjetaenja.
Tuilac preduzima one radnje za koje smatra da su potrebne da bi se postigao cilj istrage:
-donoenje odluke o tome da li se moe podii optunica, ili
-je potrebno obustaviti krivini postupak.
Tuilac moe odbiti prijedlog sa kojim se neslae.
Od tuioca se trai da s jednakom panjom ispituje i utvruje kako:
-injenice koje terete osumnjienog, tako i
-injenice koje mu idu u korist (l. 15. ZKP FBIH)
Redosljed istranih radnji nije zakonom propisan,jer bi suprotno rjenje bilo
nepraktino.Ispitivanje osumnjienog bi trebalo obaviti na poetku,a ne na kraju istrage,
a po potrebi i vie puta u toku provoenja istrage.Ispitivanjem osumnjienog u ranoj
fazi obezbjeuje se njegovo pravo na odbranu,stim da ispitivanje osumnjienog koji se
nalazi u pritvoru treba usljediti neposredno nakon odreivanja spomenute mjere.
A prilikom provoenja istrage i preduzimanja istranih radnji tuilac mora,u
sluajevima kada je to propisano zakonom, prije preduzimanja pojedinih istranih
radnji,prethodno pribaviti naredbu sudije za prethodni postupak, Npr.naredbu za
pretresanje stana, i drugih prostorija ili osoba,Naredbu o privremenom oduzimanju
predmeta ili Naredbu o odreivanju posebnih istranih radnji.
Tuilac u toku provoenja istrage vri:
-funkciju krivinog gonjenja i
-funkciju istraivanja krivinog djela.
Struktura istrage se zasniva na tome:
-da tuilac odluuje o istranoj strategiji i
-odreuje smjernice u istraivanju krivinog dogaaja.
Tuilac je dravni slubenik i mora se zalagati za:
-istinito,
-zakonito i
-pravedno rjeenje.
Drugo, branilac ima pravo da:
-prisustvuje ispitivanju osumnjienog ili
-pretresanju stana,
-drugih prostora i osoba.
Tu je i pravo osumnjienog da iznese:
-sve injenice i dokaze koji mu idu u korist,
-odnosno da predlae dokaze (in favorem) svoje odbrane,
-neogranieno ili neometano komuncira sa braniocem ako se nalazi u pritvoru,
-dodue ogranieno razgleda spise i predmete.

U toku istrage oni imaju pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji idu
u korist osumnjienog. Ovo se pravo moe uskratiti ako je rije o spisima i predmetima
ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilja istrage.
Izuzetak je uinjen u pritvorskim predmetima, kada tuilac dostavlja sudu dokaze radi
obavjetavanja branioca.
Nakon podizanja optunice osumnjieni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i
dokaze (l.61, 92 st.2. ta. d) i l. 241 ZKPFBIH).
Meu subjektima koji uestvuju u istrazi su i ovlatene slubene osobe, koje na:
zahtjev tuioca ili po slubanoj dunosti, preduzimaju radnje na otkrivanju , istraivanju i
dokazivanju krivinog djela.
Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo sa propisanom kaznom
zatvora preko pet godina, ovlaena slubena osoba duna je:
odmah obavjestiti tuioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere,
da se pronae izvrilac krivinog djela,da sprijei skrivanje ili bjegstvo osumnjienog ili
sauesnika,da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti
kao dokazi,te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku.
Takoer, ovlaena slubena osoba duna je u sluaju opasnosi od odlaganja preuzeti
neophdne radnje radi postizanja upravo navedenih ciljeva.Prilikom poduzimanja ovih
radnji , ovlaena slubena osoba duna je postupiti prema ZKP. FBIH.
O svemu to je preduzeto ovlaena slubena osoba duna je odmah obavjestiti
tuioca i dostaviti prikupljene predmete koji mogu posluiti kao dokaz.
Ako postoji osnovi sumnje da je izvreno djelo za koje je zakonom propisana kazana
od pet godina, ovlaena slubena osoba je duna obavjestiti tuioca o svim
raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela a najkasnije
sedam dana o dana saznanja o postupanju osnova sumnje da je krivino djelo uinjeno
l. 233. ZKPFBIH).
Prema tome,postupanje ovlaenih slubenih osoba moe biti prije donoenja Naredbe
o provoenju istrage u predistranom postupku,odnosno nakon donoenja Naredbe o
provoenja istrage u istrazi na zahtjev tuioca ili po slubenoj dunosti.
Ovlatene slubene osobe, po slubenoj dunosti ili na zahtjev tuioca preduzimaju
potrebne mjere:
-da se pronae izvrilac krivinog djela,
-da se sprijei skrivanje ili bjegstvo osumnjienog ili sauesnika,
-da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz,
-te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku.
Zakoni o krivinom postupku odreuju radnje i mjere koje se mogu preduzeti radi
izvrenja navedenih zadataka.Radi specifinosti i pravne posljedice mogu se podjeliti na:
-potrane ili neformalne i
-istrane ili formalne.

I jedne i druge radnje moraju se preduzeti u skladu sa zakonskim propisima.Rezultati

potranih radnji nisu dokazi u krivinom postupku, dok rezultati istranih radnji pod
uslovom da su te radnje zakonite, predstavljaju dokaze na kojima sud moe zasnivati
svoju odluku.
Kljuna razlika izmeu potranih ili neformalnih radnji i istranih ili formalnih radnji je
u tome to se prvima otkrivaju i prikupljaju podaci/informacije o moguem krivinom
djelu i njegovom izvriocu,a drugim se dokazuje postojanje krivinog djela i njegovog
izvrioca.
Rezultate potranih radnji ovlaene slubene osobe unose u slubenu zabiljeku, dok
se o injenicama i okolnostima koje su utvrene pri preduzimanju istranih radnji
sastavlja zapisnik.
Potrane ili neformalne aktivnosti ovlatanih slubenih osoba nisu detaljno propisane
pravnim normama i te se radnje izvode prije svega prema pravilima kriminalistike
taktike i prema okolnostima konkretnog krivinog djela.Ove radnje se nazivaju i
izviajno- potrane rednje ili operativno-kriminalistike radje.Rezultati spomenutih
radnji ne predstavljaju dokaz u krivinom postupku i ne mogu se koristiti prilikom
donoenja presude.Rezultati su od koristi tuiocu prilikom donoenja Odluke o
nareivanju istrage i samom provodjenju istrage.
Te neformalne ili potrane radnje ovlaenih slubenih osoba koje se u sluaju postojanja
osnova sumnje da je izveeno krivino djelo su:
-Prikupljanje potrebnih izjava od osoba
-Obavljanje potrebnog pregleda prevoznih sredstava i prtljaga
-Ogranienje kretanja na odreenom prostoru potrebno da se obavi odreena radnja
-Preduzimanje potrebnih mjera u vezi sa utvrivanjem identiteta osoba i predmeta
-Raspisivanje potrage za osobom i stvarima za kojom se traga
-U prisustvu odgovorne osobe pretraiti odreene objekete i prostorije odreenih
dravnih organa, javnih preduzea i ustanova
-Obavljanje uvida u odreenu dokumentaciju
-Preduzimanje drugih potrebnih mjera i radnji ( l-234 . st. 1 ZKPFBIH).
Ovlaene slubene osobe preduzimaju i formalne ili procesne radnje kad postoje
osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.Rezultati nakon njihovog preduzimanja se
mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku i na njima se moe zasnivati sudska
odluka.
Radi se o slijedeim istranim radnjama,tj. ovlaena slubena osoba nakon to obavjesti
tuioca, duana je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije i
ekshumacije lea.
Ako je tuilac tokom vrenja uviaja prisutan na licu mjesta, moe od ovlaenih
slubenih osoba traiti da izvre odreene radnje za koje on smatra neophodnim.
Sve radnje preduzete tokom uviaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloiti kako
u zapisniku tako i posebnom slubenom izvjetaju (l. 236. ZKPFBIH).
U toku vrenja uviaja ovlatena slubena osoba duna je odrediti i sva potrebna
vjetaenja za kojima se ukae potreba na licu mjesta i zbog okolnosti i saznanja koja
proisteknu iz vrenja uviaja.

Ovlaena slubena osoba moe izvriti pretresanje stana,prostorija i osoba bilo po

naredbi sudije za prethodni postupak ili po slubenoj dunosti (l. 67 i 78.
ZKPFBIH).
to se tie privremenog oduzimanja predmeta, ove istrane radnje dolaze u pravilu
prilikom vrenja istrane radnje pretresanja kada se u toku pretresanja nau predmeti koji
se moraju oduzeti po krivinom zakonu ili koji mogu posluiti kao dokaz.
Ukoliko postoji opasnost od odlaganja, ovlaena slubena osoba moe spomenute
predmete oduzeti i bez sudske Naredbe (l. 79 i 80 ZKP FBIH)
Ovlatena slubena osoba moe preduzimati mjere i radnje zbog utvrivanja identiteta
osoba, a naroito osumnjienog. Ovlaena slubena osoba moe fotografisati i
uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je uinila krivino djelo.
Kada to doprinosi efikasnost postupka, ovlatena slubena osoba/lice moe javno
objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju tuioca (l. 235 st.2. ZKP FBIH).
U pogledu preduzimanja navedenih mjera, osoba prema kojoj je preduzeta neka od
opisanih mjera i radnji ima pravo da podnese pritubu tuiocu (l. 235 st. 4.
ZKPFBIH).
Ovlaena slubena osoba/lice u sluaju postojanja osnova sumje da je izvreno krivino
djelo ima pravo da osobe zateene na mjestu izvrenja krivinog djela zadri radi
prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak.
O zadravanju na mjestu izvrenja krivinog djela mora se obavjestiti
tuilac.Zadravanje tih osoba na mjestu izvrenja krivinog djela ne moe trajati due
od est sati.
Prema odredbi l. 147 ZKPFBIH ovlatena slubena osoba/lice ima pravo i dunost
liiti slobode osobu zateenu na mjestu izvrenja krivinog djela (in flagranti).
Liavanje slobode osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvrila krivino djelo
moe se preduzeti i onda kada osoba nije zateena na izvrenju krivinog djela.
Policijski organ moe osobu liiti slobode ako postojie osnovi sumnje da je ta osoba
izvrila krivino djelo i ako postoji ma koji razlog za odreivanje pritvora.
I u jednoj i u drugoj situaciji ovlatena slubena osoba je duna da osobu lienu
slobode bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovede tuiocu i obavjesti
tuioca o razlozima liavanja slobode i vremenu liavanja slobode.
S obziriom na dunost ovlaenih slubenih osoba/lica da djeluju exoficio, im postoje
osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo,na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji
su otkriveni, ovlaena slubena osoba sastavlja izvjetaj.
Uz izvjetaj se dostavljaju i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaj, spisi o
preduzetim radnjama i mjerama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu
biti korisni za uspjeno voenje postupka.
Ako ovlaena slubena osoba poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove injenice,
dokaze ili tragove krivinog djela,duna je prikupljati potrebna obavjetenja i
izvjetaj o tome kao dopunu prethodnog izvjetaja, odmah dostaviti tuiocu.

Pored tuioca i ovlaenih slubenih osoba, te drugih pravnih i fizikih osoba koje
uestvuju u postupku otkrivanja krivinog djela i njegovog uinioca,vanu funkciju i
poloaj u istrazi ima i sudija za prethodni postupak.Time je u istrazi otvoren put za
sudski nadzor nad odreenim aktivnostima.
Ovlaenja sudije za prethodni postupak odnose se prije svega na:odreivanje pritvora
i nadzor nad izvrenjem pritvora.
Nadzorom nad komunikacijom pritvorenika sa spoljnim svijetom,sudija za prethodni
postupak ima ovlaenja i u okviru drugih mjera kojima se obezbjeuje prisustvo
osumnjienog i uspejeno voenje krivinog postupka,to su: Naredba za dovoenje
l.139 st.2., zatim odreene mjere zabrane, te odreivanje mjere Jemstva.
Tu je i izdavanje naredbi za:
-pretresanje stana, postorija i pokretnih stvari i osoba,
-naredba za privremeno oduzimanje pisama i telegrama i dr.
-naredba o izuzimanju poiljki, ili
-naredba o privremenom oduzimanju finansijskih sredstava odnosno oduzimanje imovine
radi obezbjeenja
-naredba za preduzimanje posebnih istranih radnji.
U nizu radnji koje preduzima sudija za prethodni postupak u toku istrage su i one koje se
odnose na postavljanje branioca u sluaju:obavezne odbrane,odnosno u sluaju
slabog imovnog stanja osumnjienog.
Sudiji za prethodni postupak dostavljaju se i dokazi radi obavjetavanja branioca.
Sudija za prethodni postupak odobrava Naredbu za prinudno dovoenje svjedoka ,
koju je izdao tuilac,te donosi rjeenje o izricanju novene kazene do 5.000 km.
Sudija za prethodni postupak je osoba/lice kojoj e se stranke ili branilac obratiti radi
izvoenja odreenih dokazniih radnji prije glavnog pretresa.

c)Okoncanje istrage,prekid i obustava istrage

Opte pravilo da se jednom pokrenuti krivini postupak mora zavriti vrijedi i za istragu
kao prvi stadij krivinog postupka.Istraga se moe zavriti na vie naina koji proizvode
odreene pravne posljedice za konkretni krivini predmet.
U pravilu istaga se okonava,kada se postigne svrha istrage a to je priprema
predmeta za postupak optuivanja pred sudom.
Tuilac okonava istragu,kada utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se
moe podii optunica.
Tuilac je duan da okona istragu,po pravilu u roku od est mjeseci od donoenja
Naredbe o provoenu istrage,a naroito ako se osumnjiena osoba nalazi u pritvoru.
Naime, ako je odreen pritvor njegovo trajenje u istrazi koja je nareena zbog krivinog
djela za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tee kazna,je najdue est
mjeseci,odnosno za laka krivina djela,najdue tri mjeseca.
U sluaju da se istraga ne zavri u odreenom roku,mjere potrebene da se istraga okona
preduzet e kolegij tuilatva.Pravo osumnjienog da u najkraem razumnom roku bude
izveden prd sud i da mu bude sueno bez odlaganja prdstavlja izraz prava na pravino
suenje.Nakon okonanja istrage,tuilac podie optunicu i dostavlja je sudiji za
prethodno sasluanje.

Istraga se moe zavriti i obustavom.Odluku o obustavi istrage donosi tuilac u formi

Naredbe,pod slijedeim zakonskim uslovima:
-djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo,
-nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,
-djelo je obuhvaeno amnestijom,
-zastarom ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje l.239. st.1.
O obustavi istrage tuilac e obavjestiti oteenog.
Oteeni ima pravo u roku od osam dana,podnijeti pritubu uredu tuioca.
Ukoliko je do obustave istrage dolo zato to nema dovoljno dokaza da je osumnjieni
izvrio krivino djelo,tuilac moe ponovo otvoriti istragu, ako se ponovo dobiju
dodatne informacija koje pruaju dovoljno razloga za vjerovanje da je osumnjieni
uinio krivino djelo,l. 239 st. 2 i 3.

GLAVNI PRETRES
1.Pojam,znacaj i svrha glavnog pretresa
Glavni pretres, kao trei stadij redovnog krivinog postupka, ima znaaj glavnog i
centralnog dijela krivinog postupka.
Na glavnom pretresu raspravlja se o krivinopravnom zahtjevu, tj. trae se odgovori na
pitanja koja su u vezi s utvrivanjem krivinog djela i okolnostima pod kojim je izvreno,
o uiniocu krivinog djela i njegovoj linosti, te izricanje krivinopravne sankcije,kao
npr.imovinskopravnom zahtjevu oteenog, i sl.
Glavni pretres je roite na kojem se u okviru,naela kontradiktornosti, neposrednosti,
usmenosti i javnosti raspravlja o,krivinopravnom zahtjevu sadranom u potvrenoj ili
na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici.
Naroita vanost ovog stadija krivinog postupka ogleda se u zahtjevu,da niko nevin ne
bude osuen,a da se uiniocu izrekne krivinopravna sankcija pod uslovima koje
predvia pozitivno krivino zakonodavstvo.
Na glavnom pretresu iznose se:teza optube i teza odbrane,preduzimaju se dokazne
radnje kako bi se dolo do dokaza koji su bitni za donoenje presude, utvruje se
injenino stanje, a ako ne nastupe procesne smetnje,donosi presuda kojom sud
meritorno raspravlja o predmetu optube.
Tako se, Presuda, moe donijeti samo na osnovu odranog glavnog pretresa, a kao
najvanija odluka u krivinom postupku iskljuivo se zasniva na injenicama i dokazima,
koji su izneseni na glavnom pretresu,(l. 296. st. 1. ZKP FBiH).
Pored navedenog, glavni pretres se odvija po emi koja je zakonom unaprijed odreena,
to doprinosi donoenju zakonite i pravilne odluke.
Nakon reformi u okviru krivinog zakonodavstva tokom 2003.,na glavnom pretresu se
intenzivno razvija spor izmeu optube i odbrane, jer se u okviru suenja raspravljaju oni
predmeti u kojima se nije ranije,kroz skraene ili konsenzualne forme, dolo do
odgovarajue odluke.

2.Pretpostavka za odrzavanje glavnog pretresa

Nakon unoenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, odnosno,odbacivanja izjave o
priznanju krivnje, ili nakon, donoenja odluke o prethodnim prigovorima ako su uloeni,
sudija za prethodno sasiuanje e uputiti predmet sudiji, odnosno predsjedniku vijea u
svrhu zakazivanja glavnog pretresa.
Glavni pretres se mora zakazati u roku od: 60 dana, od dana donoenja navedenih
odluka,odnosno u roku od:90 dana ako to opravdavaju izuzetne okolnosti.
Glavni pretres zakazuje sudija, odnosno predsjednik vijea Naredbom, odreujui
vrijeme i mjesto njegovog odravanja.
Neposredno prije poetka glavnog pretresa potrebno je utvrditi postojanje pretpostavki za
njegovo odravanje i pravilno odvijanje.Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa
odnose se na prisustvo odreenih krivinoprocesnih subjekata.

Zbog toga, nakon to sudija, odnosno predsjednik vijea, otvori zasjedanje i objavi
predmet glavnog pretresa, mora se utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako
nisu,provjerit e da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale.
Izostanak pozvanih osoba s glavnog pretresa ima razliite procesne posljedice.
Nedolazak tuioca, odaosno osobe koja ga zamjenjuje na glavnom pretresu,ima za
posljedicu odlaganje glavnog pretresa.Sudija, odnosno predsjednik vijea pozvat e
tuioca, odnosno osobu koja ga zamjenjuje, da iznese razloge svog nedolaska.
Na osnovu izjave, sudija, odnosno predsjednik vijea, moe kazniti novanom kaznom
do 5.000 KM.,tuioca, odnosno,osobu koja ga zamjenjuje a koja se na uredan poziv suda
za glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak.Ako se tuilac, odnosno
osoba koja ga zamjenjuje kanjava,o tome se obavjetava Visoko sudsko i tuilako
vijee BiH.
Prisustvo optuenog na glavnom pretresu je obavezno i zakon iskljuuje mogunost
suenja u odsustvu (l. 262. ZKP FBiH).Ako je optueni uredno pozvan, a na glavni
pretres ne doe niti svoj izostanak opravda,sudija, odnosno predsjednik vijea, e odloiti
glavni pretres i narediti da se optueni na idui glavni pretres prinudno dovede.
U sluaju da optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni
pretres i ako prinudno dovoenje nije uspjelo,sudija, odnosno predsjednik vijea, moe
optuenom odrediti pritvor.
Nedolazak branioca na glavni pretres,ima, takoer, za posljedicu odlaganje glavnog
pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea,pozvat e branioca da objasni razloge svog
nedolaska. Na osnovu izjave branioca,sudija, odnosno predsjednik vijea, e utvrditi,da li
branioca treba kazniti novanom kaznom do 5.000 KM.
Neopravdan izostanak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres moe imati za
posljedicu,prinudno dovoenje svjedoka ili vjetaka,odnosno izricanje novane kazne do
5.000 KM.

3.Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa

Prema naelu kontinuiteta glavnog pretresa,radnje na glavnom pretresu se moraju
preduzimati u kontinuitetu, tako da slijede jedna za drugom, a presuda se izrie i
objavljuje istog dana kada je zavren glavni pretres. Meutim, razliite okolnosti i razlozi
zahtijevaju da se glavni pretres odgodi ili prekine.
Razlozi za odlaganje glavnog pretresa odnose se na:
-pribavljanje novih dokaza,
-nesposobnost optuenog da prisustvuje glavnom pretresu s obzirom na njegovo psihiko
stanje i sposobnosti nakon izvrenog krivinog djela ili
-druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.
Uvijek kada se odlae glavni pretres odredit e se, ako je to mogue i sat nastavka
glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea e,narediti da se osiguraju dokazi
koji se nee izgubiti ili unititi, zbog odlaganja glavnog pretresa.
Zakonom je odreeno kad odloeni glavni pretres mora poeti iznova i kad se
nastavlja.Tako,ako je odlaganje glavnog pretresa trajalo due od 30 dana ili ako se
glavni pretres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea glavni
pretres mora iznova poeti, dokazi se moraju ponovno izvesti.

Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti s izmijenjenim sastavom vijea,
ali poslije sasluanja stranaka.Vijee moe odluiti da se svjedoci i vjetaci ne
sasluavaju pa i da se ne vri novi uviaj,nego da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka
dati na ranijem glavnom pretresu.
Do prekida glavnog pretresa dolazi:zbog odmora,isteka radnog vremena ili da bi se
neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane.
Prekinuti glavni pretres nastavija se uvijek pred istim sudijom, odnosno,vijeem.
Ako se glavni pretres ne moze nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijeem, ili ako
je prekid glavnog pretresa trajao due od 8 dana,postupit e se kao da je dolo do
odlaganja glavnog pretresa.

4.Rukovodjenje glavnim pretresom

Glavnim pretresom rukovodi sudija, odnosno predsjednik vijea.Rukovoenje
glavnim pretresom odnosi se na prava i dunosti sudije, odnosno predsjednika vijea u
pogledu:
-odravanja reda u sudnici i ouvanja dostojanstva suda,
-naruavanja reda i procesne discipline,
-filmskog ili televizijskog snimanja na glavnom pretresu,
-odreivanja redoslijeda radnji glavnog pretresa,
-svestranog pretresanja predmeta,
-utvrivanja istine i otklanjanja svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi
razjanjenju stvari,
-odluivanja o prijedlozima stranaka i branioca, ukoliko zakonom nije drukije
propisano,
-davanja rijei strankama i braniocu za direktno i unakrsno ispitivanje svjedoka i
vjetaka,
-dodatnog ispitivanja (l. 277. ZKP FBiH),
-zapisnika o glavnom prstresu (l. 268. ZKP FBiH),
-lanog iskaza svjedoka ili vjetaka (l. 258. ZKP FBiH),
-dopustivosti pitanja ili dokaza (l. 278. ZKP FBiH),
-prekida glavnog pretresa (l. 267. st. 1. ZKP FBiH),
-sasluanja svjedoka ili vjetaka van sudnice (l. 287. st. 1. ZKP FBiH),
-objavljivanja da je dokazni postupak zavren (!. 291. st. 2. ZKP FBiH),
-zavrnih rijei:tuioca,oteenog,branioca i optuenog (l. 292. ZKP FBiH),
-objavljivanja zavretka glavnog pretresa (l. 293. ZKP FBIH).

5.Tok glavnog pretresa

Redoslijed radnji na glavnom pretresu odreen je zakonom, tako da su odgovarajue
procesne odredbe rasporeene u dva odjeljka:poetak glavnog pretresa (l. 271-275.
ZKP FBiH) i dokazni postupak (l. 276-293. ZKP FBiH).
Bez obzira na ovo ovlatenje,sudija, odnosno,predsjednik vijea,mora preduzeti sve
potrebne procesne radnje, kako bi se ostvarila svrha glavnog pretresa.
Odjeljak pod naslovom "Poetak glavnog pretresa" obuhvata, u normativnom
smislu,radnje koje stvaraju pretpostavke za poetak glavnog pretresa i prethode
zapoinjanju glavnog pretresa u pravnom smislu.
Radnje koje stvaraju pretpostavke za poetak glavnog pretresa i koje se odvijaju
prije nego to zapone glavni pretres u pravnom smislu su:
-ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu,
-utvrivanje uslova za odravanje glavnog pretresa,
-utvrivanje identiteta optuenog (l. 273. st. 1. ZKP FBiH),
-potvrivanje sastava vijea i nadlenosti suda (l. 273. st. 2. ZKP FBiH),
-davanje uputa svjedocima, vjetacmia i oteenom (l. 273. st. 3. i 4. ZKP FBiH),
-pouke optuenom (l. 274. ZKP FBiH).
Radnje kojima u pravnom smislu zapoinje ovaj stadij krivinog postupka i koje
slijede neposredno nakon toga su:
-itanje optunice (l. 275. st. 1. ZKP PBiH),
-uvodna izlaganja optube i odbrane (l. 275. st. 2. i 3. ZKP FBiH).
U vezi s prethodnim potrebno je naglasiti:
a)Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice svi
prisutni, na poziv ovlatene osobe, treba da ustanu.Kada sudija, odnosno predsjednik
vijea, utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu ili kada odlui da se
glavni pretres odri bez prisustva odreenih pozvanih osoba ili je odluivanje o ovim
stvarima odloeno, pozvat e optuenog i uzeti od njega line podatke zbog utvrdivanja
njegovog identiteta.
b)Sudija, odnosno predsjednik vajea, uzima od optuenog line podatke da bi utvrdio
njegov identitet.
c)Sudija, odnosno predsjednik vijea, pita stranke i branioca da li imaju primjedbe na
sastav vijea i nadlenost suda.
d)Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea e uputiti
svjedoke i vjetake u prostonju van sudnice koja je za njih odreena, gdje e ekati dok
budu pozvani da svjedoe.
e)Sudija, odnosno predsjednik vijea, e upozoriti svjedoke da dok ekaju o svojim
iskazima ne razgovaraju s drugim svjedocima.
f)Na prijedlog tuioca, optuenog ili branioca, sudija, odnosno predsjednik vijea, e
odobriti vjetacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.
Kada sudija, odnosno predsjednik vijea, utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na
glavnom pretresu ili kada odlui da se glavni pretres odri bez prisustva odreenih
pozvanih osoba ili je odluivanje o ovim stvarima odloeno,pozvat e optuenog i uzeti
od njega line podatke zbog utvrivanja njegovog identiteta. Sudija, odnosno predsjednik
vajea, uzima od optuenog line podatke da bi utvrdio njegov identitet.

Sudija, odnosno predsjednik vijea, pita stranke i branioca,da li imaju primjedbe na

sastav vijea i nadlenost suda.
Nakon utvrivanja identiteta optuenog,sudija, odnosno, predsjednik vijea e uputiti
svjedoke i vjetake u prostonju van sudnice koja je za njih odreena,gdje e ekati dok
budu pozvani da svjedoe.
Sudija, odnosno predsjednik vijea, e upozoriti svjedoke, da dok ekaju o svojim
iskazima,ne razgovaraju s drugim svjedocima.
Na prijedlog tuioca,optuenog ili branioca,sudija, odnosno predsjednik vijea,e odobriti
vjetacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.
Ukoliko oteeni nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik
vijea, e ga pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do zavretka glavnog pretresa.
S obzirom da optueni vri funkciju odbrane i ima odreena prava na glavnom pretresu
sudija, odnosno predsjednik vijea,upozorit e ga:
-da je potrebno da paljivo prati tok pretresa,
-pouit e ga,da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist,
-da moe postavljati pitanja saoptuenim, svjedocima i vjetacima i da moe davati
obrazloenja u vezi s njihovim iskazima.
Procesna radnja kojom zapoinje glavni pretres u pravnom smislu jeste itanje
optunice.Dakle, glavni pretres poinje itanjem optunice.
Optunicu ita tuilac. Optuni akt se mora proitati (bez obzira to njegov sadraj
poznaju stranke, branilac ili sud), kako bi se sa njegovim sadrajem upoznali uesnici u
postupku i graani (u smislu opte javnosti) prisutni u sudnici.
Poto je optunica proitana, tuilac e ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva
optunicu. Iznoenje dokaza na kojima se temelji optunica ili (dokaza optube),
naziva se uvodno izlaganje (Eng. opening statements).
Sudija, odnosno predsjednlk vijea, upitat e optuenog,da li je razumio optunicu i njene
navode?Ako sudija, odnosno predsjednik vijea,ustanovi da optueni nije razumio
optunicu,ukratko e je izloiti optuenom na nain koji mu je razumljiv.
Nakon itanja optunice,uvodnog izlaganja tuioca,te provjeravanja da li je optueni
razumio optunicu,optueni ili njegov branilac mogu izloiti odbranu i ukratko iznijeti
dokaze koje e ponuditi u svojoj odbrani.
Za razliku od tuioca,optueni ili njegov branilac nisu obavezni na uvodno izlaganje.
Dokazni postupak" kao dio glavnog pretresa, koji slijedi neposredno poslije itanja
optunice i uvodnih izlaganja stranaka ili branioca,obuhvata one procesne radnje
kojima se izvode dokazi potrebni za utvrivanje pravno relevantnih injenica i pravilno
presuenje odreene krivine stvari.U sluaju da optueni na glavnom pretresu prizna
izvrenje krivinog djela, a ako je to priznanje potpuno i u skladu s prije izvedenim
dokazima u dokaznom postupku,izvest e se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o
krivinopravnoj sankciji (l. 280. ZKP FBiH).U okviru dokaznog postupka redoslijed
izvoenja dokaza odreen je zakonom, s tim to stranke i branilac imaju pravo pozivati
svjedoke ili vjetake i izvoditi dokaze (l. 276. st. 1. i l. 284. st. 1. ZKP FBiH).
Takoer,sud po slubenoj dunosti ima pravo narediti izvoenje dokaza,koje nisu
predloile stranke i branilac ili dokaza od ijeg su izvoenja odustale spomenute osobe
(l. 276. st. 2. ta. e) ZKP FBiH).

Uvoenje novog toka dokaznog postupka na glavnom pretresu,prilika je da se daju vee

prednosti naelu kontradiktornosti nego to je to bio sluaj ranije.Moe se zakljuiti da
sud nije pasivan jer mu zakon otvara put da (ex officio) prikuplja i izvodi dokaze potrebne
za donoenje pravilne i zakonite presude.
Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.
Direktno ispitivanje (eng. direct emination) je kada svjedoka ili vjetaka ispituje stranka,
odnosno branilac,koja je predloila pozivanje tog svjedoka ili vjetaka.
Unakrsno ispitivanje (eng. cross examination) je ispitivanje svjedoka ili vjetaka koje
vodi suprotna stranka, odnosno branilac; dakle,unakrsno ispitivanie je kada ispituje ona
stranka, odnosno, branilac, koja nije predloila da se pozove na glavni pretres taj svjedok
ili vjetak.
Pitanja svjedoku ili vjetaku od suprotne stranke, odnosno branioca,ograniavaju se na
pitanja koja su prethodno postavljena tokom direktnog ispitivanja svjedoka ili vjetaka,
kao i pitanja u korist vlastitih tvrenja.
Dodatno ili ponovno ispitivanje svjedoka ili vjetaka je, ustvari,ponovno direktno
ispitivanje svjedoka ili vjetaka (eng. redirect examination) od stranke, odnosno
branioca,koja je predloila da se svjedok ili vjetak pozve.
Iz prethodnih izlaganja moe se zakljuiti da je u naem krivinom postupku prihvaeno
stranako ispitivanje,svjedoka i vjetaka.Bez obzira na primat koji se daje spomenutom
ispitivanju,u zakonu je predvieno i sudsko ispitivanje,svjedoka i vjetaka.
Naime,svjedoka ili vjetaka ispituju stranke, odnosno branilac, ali sudija, odnosno
predsjednik i lanovi vijea mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku ili vjetaku
odgovarajue pitanje (l. 276. st. 3.1 l. 2?7. st. 1. ZKP FBiH).
U pogledu prava optuenog da se na glavnom pretresu izjasni o svim injenicama i
dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist,ponovit
emo da se to pravo ostvaruje kroz iskaz optuenog u okviru dokaza odbrane, u obliku
slobodnog izlaganja iizjanjavanja o djelu koje mu se stavlja na teret.
Prilikom ispitivanja optuenog sud mora voditi rauna o ostvarivanju prava na odbranu
i slobodnom iskazivanju optuenog,ne dovodei pritom u pitanje pravo branioca i tuioca
da postavljaju pitanja optuenom.Ispitivanje optuenog mora biti izvedeno po pravilima
prema kojima se izvode drugi dokazi odbrane,koji se sastoje u iskazima osoba u interesu
ostvarivanja prava na odbranu,Prvi postavlja pitanja branilac (direktno ispitivanje), zatim
tuilac (unakrsno ispi-tivanje), te ponovo branilac.Konano, pravo na postavljanje pitanja
optuenom ima i sudija, odnosno,vijee i to ne samo nakon to optueni bude ispitan,
ve i prije toga, u svakoj fazi ispitivanja.
Ako optueni koji nema branioca odlui dati iskaz,pitanja prvo postavlja sud, pa onda
tuilac,sud bi morao postavljati pitanja s ciljem raspravljanja krivinog djela, svestranog
pretresanja predmeta i utvrivanja istine,dok bi se tuioevo ispitivanje moglo oznaiti
kao unakrsno ispitivanje.
Zavretak dokaznog postupka nastupa nakon izvoenja svih dokaza stranaka, odnosno,
branioca i suda. Ukoliko stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge ili prijedlozi
budu odbijeni,sudija, odnosno predsjednik vijea, e objaviti da je dokazni postupak
zavren (l. 291. ZKP FBiH).

Zavrne rijei predstavljaju vrlo vaan dio procesnih aktivnosti na glavnom pretresu.
Zato, po zavrenom dokaznom postupku sudija, odnosno,predsjednik vijea,daje zavrnu
rije strankama, oteenom i braniocu.
Prvo govori tuilac,zatim oteeni,potom branilac, pa optueni.Posljednja rije uvijek
pripada optuenom.
Ako optunicu zastupa vie tuilaca ili optueni ima vie od jednog branioca svi mogu
dati zavrnu rije,ali se njihova izlaganja ne mogu ponavljati i nemogu biti vremenski
ograniena (l. 292. ZKP FBiH).
U zavrnoj rijei tuilac moe ostati pri podnesenoj optunici,moe odustati od optube,
a moe izmijeniti optubu.
Tuilac e u svojoj zavrnoj rijei iznijeti,svoju ocjenu dokaza koji su izvedeni na
glavnom pretresu,navest e svoje zakljuke o pravno relevantnim injenicama u vezi sa
krivinim djelom i krivinom odgovornou, predloiti da se optueni oglasi krivim ili da
mu se izrekne odreena krivinopravna sankcija.
to se tie oteenog,njegova zavrna rije je usmjerena na obrazloenje prijedloga za
ostvarivanje,imovinsko-pravnog zahtjeva.
Branilac i optueni (ako ele) izloit e,odbranu,analizirati izvedene dokaze,iznijeti
odreene zakljuke ili prijedloge i osvrnuti se na navode tuioca i oteenog.
Zavretak glavnog pretresa slijedi nakon zavrnih rijei tuioca,oteenog,branioca i
optuenog.Zavretak glavnog pretresa objavljuje sudija, odnosno predsjednik vijea.
Nakon toga sud se povlai na vijeanje i glasanje,radi donoenja presude (l. 293. ZKP
FBiH).
Pri ureenju glavnog pretresa, pored izloenog,znaajni su i drugi procesni instituti.
Tako moemo govoriti o
-posebnim pravilima dokazivanja u sluajevima seksualnih delikata (l. 279. ZKP FBiH),
-polaganju zakletve, odnosno,davanju izjave (l. 281. ZKP FBiH),
-zatiti svjedoka od vrijeanja,prijetnji i napada (l. 282. ZKP FBiH),
-otputanju svjedoka i vjetaka (l. 286. ZKP FBiH),
-sasluanju van sudnice (l. 287. ZKP FBiH),
-izuzecima od naela neposrednosti (l. 288. ZKP FBiH),
-te zapisnicima o dokaznom materijalu (l. 289. ZK? FBiH).
6.Izmjena optuzbe
Prema optunom naelu,ne samo odravanje glavnog pretresa ve i njegov predmet i
obim raspravljanja zavise od zahtjeva tuioca sadranog u optunom aktu.Sud je,
kako je to ve navedeno,vezan za optunicu, jer mora postojati subjektivni identitet
izmeu presude i optube.S obzirom da glavni pretres nije mehaniko reproduciranje i
ponavljanje procesnog materijala iz istrage,kao i izmjena optunice znai promjene u
injeninom opisu djela, s tim da izmeu ranije optunice i opisa djela uizmijenjenoj
optunici postojl istovjetnost u osnovnim elementima,jer je odluno da se optunica
odnosi na istu osobu/lice i na isti dogadaj.Tuilac nema potrebe da mijenja optunicu ako
se nije izmijenilo injenino stanje,ve samo njegovo pravno shvatanje o neizmijenjenim
injenieama.S obzirom da se tu radi o izmjeni pravne kvalifikacije djela,tuilac je moe
promijeniti u svojoj zavrnoj rijei, a moe je ostaviti i nepromijenjenu jer sud nije vezan
za pravnu ocjenu djela koju je dao tuilac.

POSTUPAK OPTUZIVANJA
1.Podizanje optuznice
Postupak optuivanja je drugi stadij redovnog krivinog postupka i vaan most od istrage
prema glavnom pretresu koji se zavrava donoenjem presude.
ISTRAGA PODIZANJE OPTUNICE GLAVNI PRETRES DONOENJE
PRESUDE
Ovaj stadij slui i kao jamstvo (SIGURNOST) osumnjienoj osobi,kako je to
prethodnim izlaganjima naglaeno.
TUILAC okonava istragu i podie OPTUNICU,kad nae da postoji DOVOLJNO
DOKAZA iz kojih proizlazi OSNOVANA SUMNJA da je OSUMNJIENI IZVRIO
KRIVINO DJELO.
U odnosu na osnove sumnje (koji su potrebni za donoenje naredbe o provoenju
istrage),osnovana sumnja predstavlja vii stepen sumnje i zasnovana je na prikupljenim
dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo (l. 21. ta. m) ZKP
FBiH.
U naem krivinom postupku,optuni akt kojim se obezbjeuje prijelaz u ovaj vii stadij
krivinog postupka je Optunica,koju nadleni tuilac predaje sudiji za prethodno
sasluanje nadlenog suda.Iz navedenog slijedi da je optunica procesni akt optuenja
koji se podie nakon prethodno provedene istrage,u kojem nadleni tuilac trai od suda
odreivanje glavnog pretresa protiv odreene osobe zbog izvrenog krivinog
djela.Optunicom se, tako, odreuje predmet glavnog pretresa.
Optunica kao procesni akt optuenja podnosi se sudu u pisanom obliku, uz navonje
zakonom utvrenog sadraja.Zakon propisuje obligatorne i fakultativne sastavne
dijelove optunice.Prema lanu 242. stav 1. ZKP FBiH obavezni dijelovi optunice su:
-podaci o stvarno i mjesno nadlenom sudu pred kojim se treba odrati glavni pretres;
-ime i prezime osumnjienog sa linim podacima, koji obezbjeuju identifikaciju i
individualizaciju linosti osumnjienog;
-opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela;
-vrijeme i mjesto izvrenja krivinog djela;
-predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo;
-kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi;
-zakonski naziv krivinog djela s navoenjem odredbe krivinog zakona-ovo je pravna
osnova optunice i ne moe biti postavljena alternativno;
-prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu,uz navoenje imena
svjedoka i vjetaka koje treba ispitati na glavnom pretresu;
-oznaavanje spisa koje treba proitati na glavnom pretresu,kao i predmeta koji su
potrebni za dokazivanje;
-rezultat istrage ili zakljuak tuioca o injemnim i pravnim osnovama optunice;
-materijal koji potkrepljuje navode optunice,a koji obuhvata dokazni i drugi materijal
koji potkrepijuje osnovanu sumnju da je osumnjieni uinio u optunici opisano krivino
djelo,npr. zapisnike o ispitivanju osumnjienog isasluanju svjedoka,nalaz i miljenja
vjetaka,privremeno oduzete predmete i dokumentaciju,izvjetaje, slubene zabiljeke,
skice, proraune, fotodokumentaciju, tehnike snimke i sl. .

U okviru fakultativnog sadraja optunice nalazi se:

-prijedlog o odreivanju pritvora,produenju pritvora ili o putanju na
slobodu.Prijedlozi se, dakle, mogu kretati u pravcu odreivanja pritvora, njegovog
produenja, odnosno njegovog ukidanja (l. 242. st. 3. 2KP FBiH).
Prvobitna optunica se moe mijenjati na glavnom pretresu,tj, optunica nije konaan
optuni akt, jer se na glavnom pretresu moe pod odreenim uslovima izmijeniti,
(l. 290. ZKP FBiH).

2.Sudska kontrola optuznice

Sudska kontrola optunice ogleda se u odluivanju o optunici, koju vri sudija za
prethodno sasluanje, odnosno u tome da li e je potvrditi ili odbiti sudija za
prethodno sasluanje. Odluujui o optunici, sudija za prethodno sasluanje ustvari
odluuje o takama.Pri tome,moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u
roku od osam dana od dana prijema optunice (l. 243. st. 1 ZKP FBiH).
Polazei od zakonom taksativno navedenih elemenata koji ine sadraj optunice
kao optunog akta a naroito od onih elemenata koji se odnose na injenini opis
djela,(koji mora biti tako postavljen da iz njega proiziaze zakonska obiljeja krivinog
djela, vrijeme i mjesto izvrenja krivinog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim je
izvreno krivino djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije
odredi),zakonski opis knvinog djela,(zakonski naziv krivinog djela s navoenjem
odredbe krivinog zakona, ili pravna kvalifikacja),Optunica se mora razmotriti u
svim svojim takama,koje se, kako je prethodno reeno, mogu potvrditi u cjelini ili
djelimino, odnosno odbiti u cjelni ili djelimino.
Provoenje postupka, odluivanja o optunom aktu, ima za posljedicu,s jedne strane,
potvrivanje optunice u svim njenim takama ili u ogranienom obimu u smislu
potvrivanja pojedinih taki u optunici ili,s druge strane, odbijanje optunice u svim ili
pojedinim njenim takama.
Za potvrivanje optunice, sudija za prethodno sasluanje mora utvrditi da postoji
osnovana sumnja da je odreena osoba/lice izvrila odreeno krivino djelo.U tom
smislu,prilikom potvrivanja optunice sudija za prethodno sasluanje prouava
svaku taku optunice i materijale koje mu je dostavio tuilac kako bi utvrdio
postojanje osnovane sumnje (l. 243. st. 2. ZKP FBiH).
Sudija za prethodno sasluanje, dostavit e optunicu optuenom koji je na slobodi
bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrivanju
optunice (l. 243, st. 4. ZKP FBiH.).
Dostavljajui potvrenu optunicu,sudija za prethodno sasluanje obavijestit e
optuenog da e u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice biti pozvan da se
izjasni:
-da li priznaje ili porie krivnju za svaku taku optunice;
-da li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te o prijedlozima dokaza koje treba
izvesti na glavnom pretresu.
Ukoliko sudija za prethodno sasluanje odbije sve ili pojedine take ptunice, donosi
rjeenje koje dostavlja tuiocu.

Protiv odbijanja svih ili pojedimh taaka u optunici, tuilac moe podnijeti novu ili
izmijenjenu optunicu, koja moe biti zasnovana na novim dokazima.Nova, odnosno
izmijenjena optunica upuuje se sudu na potvrivanje (l, 243. st. 5. ZKP FBiH).

3.Izjasnjavanje o krivnji
Optueni izjavu o krivnji daje pred sudijom za prethodno sasluanje i u prisustvu
tuioca i branioca.Ova izjava optuenog je poseban vid njegovog iskaza i razliita je od
iskaza koji se dobiva ispitivanjem optuenog.
U tom smislu, naroito treba naglasiti dvoje:
-da je ovo izjanjavanje optuenog sredstvo njegove odbrane, te da predstavlja izraz
naela "jednakosti oruja" stranaka u krivinom postupku;
-ovom izjavom optueni izraava svoj stav prema osnovanosti predmeta optube.
Institutom izjanjavanja o krivnji,ija se priroda ogleda u davanju formalnog
odgovora pred sudom na optube u optunom aktu,nastoji se prije poetka glavnog
pretresa utvrditi da li optueni optubu prihvata (eng. guilty plea ili plea ofguilty) ili je
osporava (eng. not guilty plea).
U procesnom smislu, izjanjavanje o krivnji slijedi nakon to sudija za prethodno
sasluanje, prouavajui optunicu i materijale koje mu je dostavio tuilac, utvrdi
postojanje osnovane sumnje i, prema rezultatima svog nalaza, potvrdi sve ili pojedine
take u optunici.Ono to potvrdi sudija za prethodno sasluanje, to e biti osnov za
izjanjavanje optuenog o krivnji.
Postupak izjanjavanja o krivnji u naem krivinom postupku, slino kao i u drugim
postupcima, moe imati razliite posljedice, odnosno,moe teite voenja krivinog
postupka prebaciti sa glavnog pretresa na pretres za izricanje krivinopravne
sankcije.
Povodom izjanjavanja o krivnji, optueni moe da se izjasni da je kriv.Ovakva izjava je
priznanje onog to se potvrenom optunicom stavlja optuenom na teret, odnosno,
priznanje osnovanosti optunice.Sudija za prethodno sasluanje e spomenutu izjavu
unijeti u zapisnik i uputiti predmet sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja roita na
kojem e se proitati izjava o pristajanju na krivnju (l. 244. st. 2. ZKP FBiH).
Roite na kojem se razmatra izjava o priznanju krivnje poinje utvrivanjem da li se do
izjave o priznanju krivnje dolo:dobrovoljno,svjesno i sa razumjevanjem.
Prema teorijskim razmatranjima, dobrovoljnost ima dva elementa:
-optueni mora biti mentalno sposoban da shvati posljedice svojih postupaka kada se
izjanjava da se osjea krivim i
-izjanjenje ne smije biti rezultat bilo kakve prijetnje ili navoenja, osim oekivanja
da se uiva korist od izjanjenja o krivici, u smislu smanjenja kazne.
Uz prethodno opisane mogunosti, zakon poznaje i treu, koja se ogleda u pravu
optuenog da se ne izjasni o krivnji,kada Sudija za prethodno sasluanje, po slubenoj
dunosti, neizjanjavanje optuenog o krivnji uzima kao poricanje krivnje.
Ova procesna norma je jo jedna potvrda postojanja i uvaavanja prava na utnju,(ili
privilegija protiv samooptuivanja, eng. privilegs against selfincrimination),kao jednog
od temeljnih prava u krivinom postupku.

4.Pregovaranje o krivnji
Disponiranje stranaka predmetom konkretnog krivinog postupka vidljivo je kroz
procesnu ustanovu,pregovaranje o krivnji (l. 246. ZKP FBiH).
Za ovaj oblik "nagodbe" izmeu suprotstavljenih strana (optube i odbrane),
karakteristino je da bitno doprinosi ubrzanju krivinog postupka,jer se rasprava o
krivinoj stvari moe zavriti kako u najranijim fazama postupka (ili prije suenja),
tako i na samom suenju.Dakle,prilikom pregovaranja o krivnji,do donoenja presude i
zakljuenja konkretnog krivinog postupka dolazi na osnovu stranakog pregovaranja
o krivnji, odnosno,sporazuma o uslovima priznanja krivnje izmeu tuioca, sjedne
strane, i osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branioca, s druge strane.
Zakonodavac ne postavlja nikakva ogranienja vezana za teinu krivinog djela ili
zaprijeenu kaznu na ravnopravnoj osnovi.Dakle, pregovaranje o krivnji je otvoreno za
sva krivina djela, kako ona laka, tako i za najsloenija.U naem krivnom postupku,
slino kao i kod drugih, pregovaranje o krivnji odvija se izmeu osumnjienog,
odnosno optuenog i njegovog branioca, sjedne strane, i tuioca, s druge strane.
Prijedlog za postizanje sporazuma moe biti iniciran kako od tuioca, tako i od
suprotne stranke, pri emu se pregovaranje stranaka mora odvijati.
Pregovaranje suprotstavljenih strana odnosi se na uslove priznavanja krivnje za djelo koje
se osumnjienom, odnosno optuenom stavlja na teret (l. 246. st. 1. ZKP FBiH).
Osumnjieni, odnosno optueni sa svojim braniocem i tuilac, meusobno pregovarajui
o krivnji,pregovarat e i o vrsti i visini kazne,te o krivinopravnoj sankciji za
osumnjienog, odnosno optuenog.
Prilikom pregovaranja sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniocem o priznanju
krivnje,tuilac moe predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma
kazne zatvora za to knvino djelo, odnosno,blau knvinopravnu sankciju za
osumnjienog, odnosno optuenog (l. 246. st. 2. ZKP FBiH).
Iz ovoga se moe zakljuiti da se pregovaranje moe odnositi samo na utvrivanje visine
zatvorske kazne, odnosno vrstu krivinopravne sankcije.Drugim rijeima, nagodba nije
mogua oko odustajanja tuioca od krivinog gonjenja.
Postupak pregovaranja o krivnji moe se odvijati u toku cijelog krivinog postupka,
dakle, kako u istrazi i stadiju optuivanja, tako i na glavnom pretresu.
Poetak ovih pregovora se moe vezati ve za onaj trenutak u kojem tuilac smatra da
raspolae sa dovoljno dokaza o krivnji osmnnjienog.
Od vanosti je istai da ubrzanju krivinog postupka, a samim time i njegovoj
efikasnosti, doprinose pregovori o krivnji koji e se obavljati u ranijim fazama postupka,
naravno uz sve zakonom propisane uslove.
Iz izloenog se moe zakljuiti da se pregovaranje o krivnji moe odvijati u toku
istrage,odnosno prije podizanja optunice.
U ovoj situaciji sporazum stranaka u pisanoj formi o priznanju krivnje bi uslijedio nakon
podizanja optunice.
Sporazum o priznanju krivnje mora se sainiti u pismenom obliku i mora se
podnijeti sudu na razmatranje i odluku.U sporazumu o priznanju krivnje unosi se
izjava o priznanju krivnje za djelo za koje se osumnjieni, odnosno optueni tereti,
kao i krivinopravna sankcija koja je rezultat dogovora izmeu optube i odbrane
(l. 246. st. 3. ZKP FBiH).

Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava:Da li se do

sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem.
S tim u vezi sud mora provjeriti da li je priznanje osumnjienog, odnosno optuenog
rezultat sile, prijetnje, varke, obmane ili slinih postupaka, te na temelju toga zakljuiti da
li je priznanje dobrovoljno.Takoer, se provjerava i odnos osumnjienog, odnosno
optuenog prema njegovom priznanju.Drugim rijeima, u davanju ocjene o psihikom
odnosu osobe prema priznanju krivnje mora se utvrdlti postojanje svijesti, te provjeriti da
li je priznanje dato s razumijevanjem.
Da li je osumnjieni, odnosno optueni upoznat s posljedicama koje su vezane za
imovinsko-pravni zahtjev i trokove krivinog postupka.
Rije je o sporednom predmetu krivinog postupka iji teret,kao i kod izjave o priznanju
krivnje,moe pasti na osumnjienu ili optuenu osobu.
Da li postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odnosno optuenog za djelo
koje mu se stavlja na teret.
Ovo zakonsko rjeenje pokazuje da i pored nespornih pozitivnih (npr. efikasnost
krivinog postupka) strana pregovaranja i sporazumijevanja o krivnji, te dobrovoljnosti
uea u ovom procesu,sud ipak mora raspolagati dokazima o krivnji osumnjienog,
odnosno optuenog kako bi izrekao krivinopravnu sankciju.
S obzirom da se krivinopravna sankcija moe izrei samo onda kada je osoba kriva
za djelo koje joj se stavlja na teret,sud mora utvrditi krivnju osumnjiene, odnosno
optuene osobe.
Utvrivanje krivnje oslanja se upravo na prikupljenim podacima i dokazima o izvrenom
krivinom djelu.
Da li osumnjieni, odnosno optueni, razumije da se sporazumom o priznanju
krivnje odrie prava na suenje.Sud mora paziti da li osoba kojoj se stavlja na teret
izvrenje odreenog krivinog djela razumije da se sporazumom o priznanju
krivnje odrie suenja pred sudijom, odnosno sudskim vijeem.
Ova zakonska odredba podrazumijeva i obavezu suda koji razmatra sporazum o priznanju
krivnje,da pojasni osumnjienom, odnosno optuenom da e se u sporazumu predviena
krivinopravna sankcija izrei na pretresu za izricanje krivinopravne sankcije.
Da li osumnjieni, odnosno optueni razumije da ne moe uloiti albu na
krivinopravnu sankciju koja e mu biti izreena.
Ovo provjeravanje je naroito vano, s obzirom da se radi o jednom od najznaajnijih
prava ovjeka.Naime, prema meunarodnom pravu o pravima ovjeka, pravo na ulaganje
pravnog lijekaje oznaeno kao osnovno pravo ovjeka.
Razlozi zbog kojih zakonodavac iskljuuje mogunost ulaganja albe proiziaze iz
prirode sporazuma o priznanju krivnje.
Drugim rijeima, strane koje uestvuju u pregovaranju o krivnji zajedniki u svom
sporazumu predlau sudu odgovarajuu krivinopravnu sankciju.Prema tome, sankcija je
prethodno dogovorena i prema tome od osumnjienog, odnosno optuenog oekivana.
Ako sud prihivati sporazum o priznanju krivnje, izjava osumnjienog, odnosno
optuenog se unosi u zapisnik.Istovremeno sud odreuje datum odravanja pretresa
za izricanje krivinopravne sankcije koja je predviena prihvaenim
sporazumom.U tom smislu, na pretresu za izricanje krivinopravne sankcije sudija,
odnosno vijee, donijet e presudu kojom se osoba oglaava krivom i izrie
krivinopravna sankcija.

Pretres za izricanje krivinopravne sankcije mora se odrati u roku od tri dana od

dana prihvatanja spomenutog sporazuma (l. 246. st. 5. 2KP FBiH).Do izricanja
presude na temelju sporazuma o priznanju krivnje ne dolazi u onim situacijama
kad sud odbaci spomenuti sporazum.
U okviru ovog zakonskog rjeenja predvieno je da se o odbacivanju sporazuma o
priznanju krivnje mora sainiti poseban zapisnik.Takoer, propisana je obaveza za sud da
o svojoj odluci obavijesti stranke i branioca.
U pogledu krivinog predmeta, vraa se u redovni tok krivinog postupka, u kojem
se dobijeno priznanje ne moe koristiti kao dokaz.U pogledu oteenog, zakon
nalae sudu da ga obavijesti o rezultatima pregovaranja o krivnji(l. 246. st. 6. i 7.
ZKP FBIH).

5.Predhodni prigovori
Prethodni prigovori su pravno sredstvo, a ne pravni lijek, jer se ulau protiv
optunog akta, a ne protiv sudske odluke.
Uz sudsko odluivanje o optunici kroz njeno potvrivanje to je dodatno procesno
jamstvo za zatitu odreenih prava i sloboda optuene osobe.
Sud je potvrujui optunicu dodue zakljuio da je optueni osnovano sumnjiv da
je izvrio krivino djelo, ali prethodnim prigovorima optueni ukazuje na odreene
vrlo vane okolnosti koje treba raspraviti prije dostavljanja predmeta i zakazivanja
glavnog pretresa.Drugim rijeima, provjerit e da li su prigovori izjavljeni u
zakonom propisanom roku i da li su ih izjavile ovlatene osobe.Ukoliko prethodni
prigovori nisu blagovremeni i doputeni, sudija za prethodno sasluanje treba prigovore
odbaciti rjeenjem.
Protiv rjeenja kojim se odluuje o prethodnim prigovorima alba nije doputena.
Prethodni prigovori se odnose na (Ne)nadlenost suda.
Rije je o stvarnoj nadlenosti, obzirom da se nakon potvrivanja optunice sud ne moe
oglasiti mjesno nenadlenim, niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti.
Kada sudija za prethodno sasluanje prihvati prigovor kojim se osporava stvarna
nadlenost suda, donosi rjeenje kojim se oglaava nenadlenim i upuuje predmet
nadlenom sudu (l. 36. st. 1. u vezi s l. 248. st. 3. ZKP FBiH).
Dakle, optunica ne sadri obavezne zakonske elemente.
U tom smislu, poziva se tuilac da u odreenom roku otkloni zapaene nedostatke
(l. 162. ZKP FBiH), a to su Formalni nedostatci u optunici.
Prethodni prigovori kojima se osporava zakonitost dokaza obuhvataju dokaze koji su
izvedeni tokom istrage preduzimanjem istranih radnji,kao i posebnih istranih radnji, a
to je zakonitost dokaza ili priznanja.
6.Spajanje i razdvajanje postupka
Pretpostavka za donoenje odluke o spajanju postupka je postojanje
subjektivnog,objektivnog ili mjeovitog koneksiteta.
Prilikom odluivanja sudija za prethodno sasluanje mora imati u vidu meusobnu
povezanost krivinih djela, predloenog dokaznog materijala, pravima optuenog i
zahtjevima potenog suenja, kao i druge vane okolnosti,(npr. da su podignute optunice

protiv iste osobe potvrene, da je optueni priznao krivnju u pogledu krivinih djela koja
mu se stavljaju na teret i sl.).
Osporavanje odluke o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca zbog slabog
imovnog stanja.Predmet ovog prigovora je odluka sudije za prethodni postupak koji je u
toku istrage odbio takav zahtjev osumnjienog.

7.Povlacenje optuznice
Tuilac ima pravo povui optunicu pod odreonim zakonskim uslovima, koji se
odreuju u zavisnosti od toga da li je optunica prola sudsku kontrolu ili ne (l.
247. ZKP FBiH).
U tom smislu, do potvrivanja optunice tuilac moe povui optunicu bez prethodnog
odobrenja sudije za prethodno sasluanje.
Nakon potvrivanja optunice pa do poetka glavnog pretresa, tuilac moe povui
optunicu samo uz odobrenje sudije za prsthodno sasluanje koji je potvrdio optunicu.
U sluaju povlaenja optunice sud rjeenjem obustavlja krivini postupak.
O obustavi krivinog postupka odmah se obavjetavaju osumnjieni,
odnosno,optueni,branilac, kao i oteeni.

PRESUDA
1.Pojam,vrste i predmet presude
Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev izraen u
optunom aktu. Presudom treba odgovoriti na pitanja:
a)da li je izvreno krivino djelo;
b)ko je izvrio krivino djelo;
c)da li je izvrilac krivino odgovoran;
d)da li se na izvrioca krivinog djela mogu primijeniti krivinopravne sankcije.
Prema sadraju, presude se dijele na:
-Meritorne (sutinske) i
-Formalne (procesne).
Predmet presude je krivino djelo navedeno u optunici,kao i sporedni predmeti
krivinog postupka:imovinskopravni zahtjev i trokovi krivinog postupka.
1.a)Presuda kojom se optuzba odbija
Presudu kojom se optuba odbija, Sud e izrei:
-ako za presuenje Sud nije nadlean,
-ako je Tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice,
-ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od
odobrenja,
-ako je optueni za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen od optube ili je
postupak protiv njega rjeenjem pravomono obustavljen, a ne radi se o rjeenju o
obustavljanju postupka iz lana 326. zakona,
-ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino
gonjenje ne moe poduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje
iskljuuju krivino gonjenje.
1.b)Presuda kojom se optuzeni oslobadja optuzbe
Presudu kojom se optueni oslobaa od optube, Sud e izrei:
-ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo,
-ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog,
-ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje.
1.c)Presuda kojom se optuzeni oglasava krivim
U presudi kojom se optueni oglaava krivim, Sud e izrei:
-za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti
koje ine obiljeja krivinog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odreene odredbe
krivinog zakona,
-zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe krivinog zakona primijenjene,
-kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama krivinog zakona oslobaa od
kazne,odluku o uvjetnoj/uslovnoj osudi,
-odluku o mjerama sigurnosti/bezbjednosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o
vraanju predmeta (lan 74.), ako predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, odnosno
dratelju,
-odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,

-odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da

se pravomona presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.

2.Objavljivanje i sadrzaj presude

Nakon zavrnih rijei na glavnom pretresu,sudija, odnosno predsjednik vijea, objavljuje
da je glavni pretres zavren, a sud se povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja
presude.
Presuda se izrie i objavljuje u ime Bosne i Hercegovine.
Presuda mora sadravati:
-uvod,
-izreku ili dispozitiv,
-obrazloenje i
-pouka o pravnom lijeku.

PRAVNI LIJEKOVI
1.Uopce o pravnim lijekovima
Pravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge ovlatene osobe pobijaju odluku
donesenu u krivinom postupku s ciljem da se ona ukine ili preinai.
Teorija krivinog procesnog prava poznaje podjelu pravnih lijekova na:
-Redovne i vanredne pravne lijekove,
-Suspenzivne i nesuspenzivne pravne lijekove,
-Devolutivne i nedevolutivne pravne lijekove,
-Potpune i nepotpune pravne lijekove.

2.Redovni pravni lijekovi

Krivino procesno pravo BiH poznaje slijedee redovne pravne lijekove:
-alba na prvostepenu presudu,
-alba na drugostepenu presudu i
-alba na rjeenje.
2.a)Zalba na prvostepenu presudu
alba na prvostepenu presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek,
kojim subjekti pravnog lijeka trae od drugostepenog suda da zbog odreenih
nedostataka u prvostepenoj presudi ili u prvostepenom postupku izreenu presudu
potpuno ili djelomino ukine ili preinai.
2.b)Odredbe ZKP-BIH o zalbi na presudu
Pravo na zalbu i rok
Protiv presude donesene u prvom stepenu moe se podnijeti alba u roku od 15 dana od
dana dostavljanja prijepisa presude.U sloenim stvarima, na zahtijev stranaka i branitelja,
Sud moe produiti rok za albu najdue za 15 dana.
Do odluke Suda o navedenom zahtjevu, ne tee rok za albu.Blagovremeno podnesena
alba odlae izvrenje presude.
2.c)Subjekti zalbe
albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteeni.
U korist optuenog albu mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani
drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik.
Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je optuenom ili njegovom branitelju
dostavljen prijepis presude.
Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist optuenog.
Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke Suda o trokovima krivinog postupka
i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.
albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska
korist pribavljena krivinim djelom.

Branitelj i osobe koje mogu podnijeti albu u korist optuenog mogu podnijeti albu i
bez naroitog ovlatenja optuenog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuenom
izreena kazna dugotrajnog zatvora.
2.d)Odricanje i odustajanje od zalbe
Optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena.
Optueni se i prije toga moe odrei prava na albu ako se Tuitelj odrekao prava na
albu, osim ako bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu zatvora.
Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja, optueni moe odustati od ve
podnesene albe.
Tuitelj se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka
roka za podnoenje albe,a moe do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja
odustati od ve podnesene albe.Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati.
2.e)Zalbeni osnovi
Presuda se moe pobijati:
-zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
-zbog povrede (materijalnog pro.) krivinog zakona,
-zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
-zbog odluke o krivinopravnim sankcijama,oduzimanju imovinske koristi,trokovima
krivinog postupka,imovinskopravnom zahtjevu,
-kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.
2.f)Bitne povrede odredaba krivicnog postupka
Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji:
-ako je Sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji
nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
-ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,
-ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu
obavezna ili
-ako je optuenom, branitelju, ili oteenom protivno njegovom zahtjevu, uskraeno da
na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog
pretresa,
-ako je povrijeeno pravo na odbranu,
-ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu,
-ako je Sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog
organa,
-ako je Sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu
zbog stvarne nenadlenosti,
-ako Sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube;
-ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe
zasnivati presuda,
-ako je optuba prekoraena,
-ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako
presuda uope ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.

Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i ako Sud u toku glavnog pretresa ili
prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu
ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje
presude.
2.g)Povrede krivicnog zakona
Povreda krivinog zakona postoji ako je krivini zakon povrijeen u pitanju:
-da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,
-postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
-postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila
zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja
ili je stvar ve pravomono presuena,
-da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne
moe primijeniti,
-da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o
oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje Sud ima po zakonu,
-da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.
2.h)Pogresno ili nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje
Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad
je Sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi
dokazi.
2.i)Odluke po zalbi
Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu
ili kao nedoputenu ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili
preinaiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i odrati pretres.
O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom
odlukom.

3.Vanredni pravni lijekovi

3.a)Ponavljanje postupka
Ponavljanje krivinog postupka predstavlja vraanje pravosnano zavrenog krivinog
postupka u neku raniju fazu, te ponovno voenje krivinog postupka od te faze nadalje.
3.b)Nepravo ponavljanje krivicnog postupka
Nepravo ponavljanje krivinog postupka predstavlja oblik ponavljanja postupka u okviru
kojeg dolazi do promjene u pravosnanoj sudskoj odluci, ali bez ponavljanja postupka.
Pravomona presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako je u
dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenog pravosnano izreeno vie
kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju.

U pomenutom sluaju Sud e ovom presudom preinaiti ranije presude u pogledu odluka
o kazni i izrei jedinstvenu kaznu.Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud
koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji je posljednji izrekao
kaznu.
3.c)Nastavljanje postupka
Do nastavljanja krivinog postupka moe doi onda kada je krivini postupak rjeenjem
pravomono obustavljen ili je presudom optuba pravomono odbijena zato to nije bilo
potrebnog odobrenja.
Postupak e se na zahtjev Tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene
navedene odluke.
3.d)Ponavljanje postupka zavrsenog pravomocnim rjesenjem
Ako je izvan sluajeva uslijed kojih se postupak moe nastaviti,krivini postupak
pravomono obustavljen prije poetka glavnog pretresa,na zahtjev Tuitelja moe se
dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se
Sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka.
Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti
kad je Tuitelj odustao od gonjenja,ako se dokae da je do odustanka dolo usljed
krivinog djela, Zloupotrebe slubenog poloaja Tuitelja.
3.e)Ponavljanje postupka u korist osudjenog
Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist osuenog:
-ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka,
vjetaka ili tumaa,
-ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila
istrane radnje,
-ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i
opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi
s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila osuena ili
njezinu osudu po blaem krivinom zakonu,
-ako je neka osoba/lice za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba/lica
osueno zbog istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoba/lice ili neka od njih,
-ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po
zakonu obuhvaa vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili
podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena
djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje
kazne,
-ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava utvrde da su u toku
postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom
krenju.
3.f)Ponavljanje postupka na stetu optuzenog
Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba
odbija donesena zbog odustanka Tuitelja od optubea dokae se da je do ovog

odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i
druge dunosti Tuitelja.
3.g)Osobe ovlascene na na podnosenje zahtjeva
Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj,a poslije
smrti osuenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti Tuitelj i osobe koje mogu
podnijeti albu u korist optuenog.
3.h)Postupanje po zahtjevu
O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje Vijee krivinog odjeljenja
sastavljeno od trojice sudija.U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu
trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju injenice na kojima se Zahtjev
zasniva.Ako zahtjev ne sadri ove podatke, Sud e pozvati podnositelja da u odreenom
roku zahtjev dopuni.
Prilikom rjeavanja o zahtjevu, u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u
donoenju presude u ranijem postupku.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

1.Uopce o postupku za izdavanje kaznenog naloga
U krivinoprocesnom zakonodavstvu BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga
predstavlja skraeni oblik krivinog postupka, koji se pred optinskim sudom vodi za
laka krivina djela i u okviru kojeg je mogue optuenom izrei odgovarajuu
krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog pretresa.
Kroz postupak za izdavanje kaznenog naloga omoguava se pojednostavljenje
raspravljanja o krivinom djelu i njegovom izvriocu, kao i ubrzanje krivinog postupka i
rastereenje krivinog pravosua.
Poslije 1789. godine, a pod uticajem inkvizitorskog krivinog postupka,zadrana je
istraga kao stadij krivinog postupka u kojem se prikupljaju dokazi, i koja se mora
provesti u sluajevima gdje je jednostavnije krivino djelo i gdje je osumnjieni priznao
izvrenje krivinog djela.
Zakonski uslovi za provoenje ovog postupka:
-da je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili
novana kazna kao glavna kazna,
-da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni
uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret,
-da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazneni nalog,
-da je tuilac zatraio izricanje jedne ili vie od taksativno navedenih krivinopravnih
sankcija ili mjera.
Taksativno propisane krivinopravne sankcije i mjere:
-novana kazna, ija visina ne moe biti vea od 50.000 KM,
-uslovna osuda,
-oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom,
-oduzimanje predmeta.

2.Postupak po zahtjevu tuzioca za izdavanje kaznenog naloga

O optunici koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga odluuje sudija pojedinac.
Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom.
Sudija pojedinac ima i druge mogunosti, koje su predviene zakonom.To su sljedee
procesne situacije:
a)Neprihvatanje zahatjeva za izdavanje kaznenog naloga.
Sudija pojedinac e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi:
-da postoji osnov za spajanje postupka,
-da se radi o krivinom djelu za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina,
ako je tuilac zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije
doputena.
Kad se odbaci zahtjev za izdavanje kaznenog naloga, sa optunicom se postupa kao da
je podnesena na potvrivanje.Tuilac ima pravo albe na rjeenje kojim se ne prihvata
zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.O albi tuioca protiv odluke sudije pojedinca,
odluuje vijee od trojice sudija u roku od 48 sati.

Uz navedene formalne nedostatke zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga,zakonska

rjeenja poznaju i materijalne nedostatke u samom optunom aktu,to ima za posljedicu,
neslaganje i sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga.
Ako sudija pojedinac smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za
izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke
druge krivinopravne sankcije ili mjere, a ne one koju je zatraio tuilac,postupit e s
optunicom kao da je podnijeta na potvrivanje.
b)Sudija pojedinac moe prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.
U toj situaciji:sudija e prvo potvrditi optunicu,zatim zakazati sasluasije optuenog.
Prilikom sasluanja optuenog sudija pojedinac e:
-utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog na branioca,
-utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje odgovarajue
krivinopravne sankcije ili mjere,
-upoznati optuenog s dokazima koje je prikupio tuilac i pozvati ga na izjanjavanje o
tim dokazima,
-pozvati optuenog da se izjasni o krivnji i
-pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.
Zakonom nije odreen rok u kojem treba optuenog obavijestiti o optunici i zahtjevu za
izdavanje kaznenog naloga.
Nije utvreno ni vrijeme u kojem e optueni biti pozvan pred sudiju kako bi se izjasnio
o vrlo vanim aspektima, kako optuivanja, tako i prijedloga tuioca za okonanje
krivinog postupka.
Imajui u vidu ozbiljnosti roita na kojem e se obaviti sasluanje optuenog,
smatra se da se u opisanoj situaciji mogu koristiti rokovi propisani za tzv. redovnu
krivinu proceduru.
Polazei od naelnog stava da osminjieni, odnosno optueni, ima pravo da u najkraem
razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja, a uvaavajui
i injenicu da se radi o lakim krivinim djelima za koja zakon dozvoljava izdavanje
kaznenog naloga opravdano je potencirati i krai rok od onog koji je propisan za
tea krivina djela.
Predloeno skraenje roka ne smije biti na tetu prava svake osobe,da ima dovoljno
vremena za pripremanje svoje odbrane.
Roite za sasluanje na kojem e se optneni izjasniti o krivnji i zahtjevu tuioca za
izdavanje kaznenog naloga usmjerava dalji tok konkretnog krivinog postupka.
Ako optueni izjavi da je kriv i da prihavata krivinopravnu sankciju ili mjeru koju je
predloio tuilac,sudija e prvo utvrditi krivnju, a onda presudom izdati kazneni
nalog u skldadu sa optunicom.
Presudom se, optueni oglaava krivim i izdaje se kazneni nalog koji odgovara
zahtjevu tuioca istaknutom u optunici.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog treba da sadri podatke koji su svojstveni presudi
kojom se optueni oglaava krivim.U obrazloenju ove presude se navode razlozi koji
opravdavaju izdavanje kaznenog naloga.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog mora sadravati pouku o pravnom lijeku, jer je
protiv te presude dozvoljena alba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.
alba je mogua kako zbog povrede zakona (materijalnog ili procesnog), tako i zbog
odluke o trokovima krivinog postupka ili imovinsko-pravnom zahtjevu.

Ukoliko je kaznenim nalogom obuhvaena novana kazna,njeno plaanje prije isteka

roka za podnoenje albe ne uzima se kao odricanje od prava na albu.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se:optuenom,njegovom braniocu i
tuiocu.
Na roitu za sasluanje na kojem e se optueni izjasniti o krivnji i zahtjevu tuioca za
izdavanje kaznenog naloga,optueni se moe izjasniti da nije kriv, a moe staviti i
prigovore na optunicu
Slijedei zakonska rjeenja o razlozima za ulaganje prigovora, prigovorima se moe:
osporavati sudska nadlenost,ukazati na formalne nedostatke u optunici,osporavati
zakonitost dokaza ili prizanja,zahtijevati spajanje ili razdvajanje krivinog postupka, kao
i osporavati odluku o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca zbog slabog imovnog
stanja.
Bez obzira o kojoj je procesnoj situaciji rije (neprihvatanje krivnje ili stavljanje
prigovora),sudija pojedinac e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana, a
optunicu proslijediti na dalji postupak u skladu sa zakonom.S obzirom da je
optunica ve ranije potvrena, dalji postupak zavisi od toga da li su uloeni prigovori ili
ne.Ako je uloen prigovor, o njemu e se morati odluiti prije glavnog pretresa.

POSEBNE ODREDBE O IZRICANJU SUDSKE OPOMENE

1.Izricanje sudske opomene
Sudska opomena je jedna od dvije mjere upozorenja, koje se mogu izrei punoljetnom
izvriocu za laka krivina djela.
Kao specifina krivinopravna sankcija se moe izrei za krivina djela za koja je
predviena kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna,s tim da su izvrena pod
olakavajuim okolnostima koja ih ine naroito lakim.
Okolnosti koje se tiu izvrioca krivinog djela, posebno njegovog odnosa prema
oteenom i naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom,moraju biti takve da pokazuju
da su se stekli uslovi za postizanje svrhe krivino pravnih sankcija bez kanjavanja.
Sudska opomena se moe izrei i za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do
tri godine,pod uslovima propisanim zakonom i kad se steknu navedeni uslovi za izricanje
te mjere upozorenja.
Sudska opomena se moe izrei i za krivina djela u sticaju,ali samo onda ako je izricanje
te krivinopravne sankcije mogue za svako od krivinih djela izvrenih u sticaju.
Svrha sudske opomene je: da se krivino odgovornom izvriocu uputi upozorenje, da kad
se radi ostvarivanja svrhe krivinopravnih sankcija ne mora se primijeniti kanjavanje i
kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite.
2.Specificnosti odluke o izricanju sudske opomene
Sudska opomena se izrie rjeenjem,na koje se primjenjuju odredbe o presudi kojom se
optueni oglaava krivim.
Rjeenje o sudskoj opomeni se objavljuje odmah po zavretku glavnog pretresa.
Objavljivanje rjeenja o sudskoj opomeni je upozorenje optuenom (izriocu) da mu se
za krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna, jer se oekuje da e i sudska opomena
dovoljno uticati na njega, da ubudue ne vri krivina djela.
Upozorenje optuenom da mu se za krivino djelo koje je izvrio ne izrie kazna ve
sudska opomena, predstavlja u stvari, izvrenje spomenute mjere upozorenja.
U sluaju objavljivanja rjeenja o sudskoj opomeni u odsustvu optuenog, navedeno
upozorenje se unosi u obrazloenje tog rjeenja.
Sastavni djelovi rjeenja o sudskoj opomeni:uvod,izreku i Obrazloenje.
Dozvoljena je i pouka o pravnom lijeku (alba).
U dispozitivu ili (izreci) rjeenja o sudskoj opomeni, pored linih podataka o optuenom,
treba samo navesti da se optuenom izrie ova krivinopravna sankcija za djelo koje je
predmet optube i zakonski naziv krivinog djela
Iz navedenog proizilazi da izreka rjeenja o sudskoj opomeni ne sadri odluku kojom se
optueni oglaava krivim za krivino djelo za koje je optuen.
Izreka spomenutog rjeenja moe obuhvatiti i odluku o izricanju odgovarajue mjere
bezbjednosti,(npr. zabrana upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje
predmeta),odluke o oduzimanju imovinske koristi ili o vraanju predmeta ako
predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, odnosno dratelju, zatim,odluke o
trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se
pravosnano rjeenje ima objaviti u sredstvima javnog informisanja.
U obrazloenju rjeenja sud e navesti razloge kojima se rukovodio pri izricanju Sudske
opomene.

Protiv rjeenja o sudskoj opomeni dozvoljena je alba u roku od 15 dana od dana

dostavljanja rjeenja.
Na rjeenje o Sudskoj opomeni dosljedno se primjenjuju odredbe o albi na presudu
kojom se optueni oglaava krivim.
Rjeenje o sudskoj opomeni se moe pobijati zbog: bitnih povreda odredaba krivinog
postupka, povreda krivinog zakona, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
kao i zbog toga to nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje ove sankcije.
S obzirom da rjeenje o sudskoj opomeni moe obuhvatiti:odluku o mjerama
bezbjednosti, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka ili
imovinskopravnom zahtjevu, Sudska odluka se moe pobijati i zato to je sud
nepravilno primjenio neku od navedenih krivinopravnih sankcija ili mjera,
odnosno,to je odluku o sporednim predmetima krivinog postupka donio protivno
zakonskim odredbama (l. 358. st. 2. ZKP FBiH).
O albi na rjeenje o sudskoj opomeni odluuje drugostepeni sud.
Ovdje se alba moe posmatrati kao devolutivni pravni lijek, povodom koje se o stvari
raspravlja pred viim sudom.
Odluke koje donosi drugostepeni sud su:
-presuda kojom se optueni oglaava krivim i osuuje na kaznu ili kojom se izrie
uslovna osuda, ako je alba tuioca izjavljena na tetu optuenog i ako je drugostepeni
sud naao da je u prvostepenom postupku pravilno utvreno injenino stanje,tada
po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne;
-presudu kojom se optueni oslobaa od optube povodom bilo ije albe, pod uslovom
da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice;
-presudu kojom se optuba odbija, povodom bilo ije albe,pod uslovom da je
prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice;
-rjeenje kojim se, pod zakonskim uslovima, alba odbacuje kao neblagovremena ili
nedozvoljena;
-rjeenje kojim se alba odbija kao neosnovana i potvruje rjeenje o sudskoj opomeni;
-rjeenje kojim se ukida rjeenje o sudskoj opomeni i odreuje odravanje rasprave, u
sluaju bitne povrede odredaba krivinog postupka, odnosno pogreno i nepotpuno
utvrenog injeninog stanja.

7.Postupak prema maloljetnicima

7.a.Uopste o postupku prema maloljetnicima
U BiH se poloaj maloljetnika, koji su u sukobu sa zakonom, ureuje posebnim i
speciflnim pravnim normama u okviru materijalnog, procesnog i izvrnog krivinog
prava.
ta znai "posebnim i speciflnim pravnim normama"?
To znai:u pozitivnom krivinom (materijalnom i procesnom) pravu i pravu o izvrenju
krivinopravnih sankcija postoje norme koje se veu uz maloljetnog izvrioca krivinog
djela i koje su razliite od onih koje se odnose na punoljetne izvrioce krivinih djela.
One odreuju poloaj maloljetnika u krivinom pravu i krivinom postupku, dajui
prednost mjerama pomoi,preodgoja i socijalne integracije maloljetnika.
One naglaavaju odvojenost maloljetnika od punoljetnih izvrilaca krivinih djela pri
izvravanju institucionalnih mjera,kako bi se sprijeili negativni uticaji punoljetnih
delinkvenata.
U sistemu krivinog pravosua u BiH maloljetni izvrioci krivinih djela se vode
odvojeno od punoljetnih uinilaca krivinih djela.
Predvieni model poloaja maloljetnika koji su u sukobu sa zakonom u BiH sagledan je
iz ugla meunarodnih standarda o zatiti prava djeteta i maloljetnika.
U tom smislu naroito treba podsjetiti na meunarodne dokumente koji ureuju poloaj
maloljetnog izvrioca krivinog djela i u kojima su izraena nastojanja za zatitom
procesnih garancija i prava maloljetnika.
Meunarodna dokumenta koja ureuju poloaj djece i maloljetnika:
-Konvencija o pravima djeteta (1989),
-Standardna minimalna pravila UN za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima
ili "Pekinka pravila" (1985),
-Pravila UN za zatitu maloljetnika od neosnovanog liavanja slobode ili "Pravila iz
Havane" (1990),
-Smjernice UN za prevenciju maloljetnike delinkvencije ili "Smjernice iz Rijada"
(1990),
-Evropska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995), te
-Preporuke Vijea Evrope o maloljetnikoj delinkvenciji (npr. iz 1987. i 1988).
Na normativnom planu, u BiH, potencira se izgradnja posebnog odnosa prema
maloljetnicima.
Naelo "najboljeg interesa djeteta" (eng. "the best interests of the child") je
prihvaeno kao temeljno naelo u okviru maloljetnikog pravosua.
Za maloljetnike koji vre krivina djela postoje razraena i prilagoena pravila
specifinog krivinog postupka u okviru zakona o krivinom postupku.
Ovaj posebni skup procesnih pravila trebao bi osigurati takvu proceduru u kojoj bi
se:zatitila prava maloljetnika kao procesnog subjekta,odstranile negativne posljedice
voenja postupka na linost maloljetne osobe i ostvarili ciljevi pomoi i (pre)odgoja
maloljetnika.
Druga vana napomena je da ovaj specifini postupak prema maloljetnicima primjenjuje
meunarodne standarde koji se odnose na poloaj maloljetnog izvrioca krivinog djela, a
u kojima su izraena nastojanja za zatitom procesnih garancija i prava ovjeka, a
naroito maloljetnika.

Svrha suenja maloljetniku ne predstavlja iskljuivo traenje odgovora na odreena

pitanja da li je izvreno krivino djelo,ko ga je izvrio, te da li se na izvrioca mogu
primijeniti krivinopravne sankcije.
Suenje maloljetniku se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera za njegovu
pozitivnu socijalnu integraciju i resocijalizaciju.
7.b.Odredbe koje se primjenjuju u postupku prema maloljetnicima
Polazne osnove za primjenu specifinih odredbi materijalnog i procesnog krivinog prava
o maloljetnicima veu se:uz uzrast, i to kako u vrijeme izvrenja krivinog djela, tako i u
vrijeme pokretanja i voenja postupka.
Odstupanja od redovnog krivinog postupka, uinjena zbog linosti maloljetnog izvrioca
krivinog djela, postavljaju pravilo da se u postupku prema maloljetnicima primjenjuju
specifine procesne odredbe, a krivino-procesne odredbe redovnog krivinog postupka
samo ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama l. 361. do 395. ZKP FBiH.
Ostale odredbe procesnog zakona primjenjuju se u postupku prema maloljetnicima ako
nisu u suprotnosti sa odredbama postupka prema maloljetnicima.
Da bi se specifine zakonske odredbe mogle primijeniti neophodno je:
-da je osoba u vrijeme izvrenja krivinog djela maloljetna (navrila etrnaest godina, a
nije navrila osamnaest godina) i
-da u vrijeme suenja nije navrila dvadeset jednu godinu ivota.
Krivini postupak se ne moe voditi prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja
krivinog djela nije navrio etrnaest godina (dijete), jer ovaj maloljetnik nije krivino
odgovoran i prema njemu se ne mogu primijeniti krivine sankcije (l. 71. KZ FBiH).
Odgovarajue odredbe postupka prema maloljetnicima primjenjuju se i u postupku prema
malaoj punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir
da se toj osobi izrekne odgojna mjera u skladu s odredbama KZ FBiH, a da do tog
vremena ona nije navrila dvadeset jednu godinu ivota.
Ako je maloljetnik sudjelovao u izvrenju krivinog djela zajedno sa punoljetnim
osobama,postupak prema njemu e se izdvojiti i provesti prema pravilima specifinog
postupka.
Spajanje postupka prema maloljetnom izvriocu krivinog djela s postupkom protiv
punoljetnog izvrioca krivinog djela i provoenje jedinstvenog postupka po optim
procesnim odredbama dozvoljeno je samo pod uslovom da je to neophodno za
svestrano razjanjenje stvari.
Ipak, u odnosu na maloljetnog uinioca uvijek e se primijeniti odreene specifine
procesne odredbe.
Naroito izdvojene odredbe koje se uvijek primjenjuju prema maloljetniku trebaju
sprijeiti dovoenje maloljetnika u tei poloaj od onog u kojem bi bio da postupak
prema njemu nije spojen sa krivinim postupkom koji se vodi protiv punoljetnog
izvrioca krivinog djela.
Kad je osoba uinila neko krvino djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, provest e
se jedinstven postupak pred vijeem koje sudi punoljetnim osobama.

7.c.Osnovne specificnosti postupka prema maloljetnicima

Prava i dunosti sudije za maloljetnike u pripremnom postupku prema maloljetniku
utvruje okolnosti potrebne za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, ispituje sredinu i
prilike u kojima maloljetnik ivi, te utvruje injenice koje se odnose na krivino djelo
(l. 376. ZKP FBiH);
odreuje nain izvoenja pojedinih radnji drei se odredaba procesnog zakona u onoj
mjeri koja obezbjeuje prava maloljetnika na odbranu, prava oteenog i prikupljanje
dokaza potrebnih za odluivanje;
moe narediti da se maloljetnik smjesti u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu, a
moe mu izuzetno odrediti i pritvor (l. 378. i 379. ZKP FBiH);
kad primi obrazloeni prijedlog tuioca zakazuje roite ili glavni pretres (l. 384. ZKP
FB1H);
izrie maloljetniku odgojnu mjeru ili kaznu maloljetnikog zatvora (l. 389. ZKP FBiH);
vri nadzor na provoenjem izreenih odgojnih mjera (l. 394. ZKP FBiH);
pod zakonskim uslovima donosi odluku o izmjeni odluke o izreenoj odgojnoj mjeri (l.
395. ZKP FBiH).
Prava i dunosti vijea za maloljetnike su:
vijee za maloljetnike odluuje o neslaganju tuioca i sudije za maloljetnike o pokretanju
pripremnog postupka prema maloljetniku;
vijee za maloljetnike vri kontrolu neophodnosti pritvaranja maloljetnika i pod
zakonskim uslovima donosi odluku o produenju ili ukidanju pritvora (l. 379. ZKT
FBiH);
vijee za maloljetnike odluuje o neslaganju sudije za maloljetnike s prijedlogom tuioca
o obustavi postupka prema maloljetniku;
vijee za maloljetnike odluuje u postupku po albi protiv presude i rjeenja sudije za
maloljetnike.
Voenje postupka prema maloljetniku ne predstavlja iskljuivo traenje odgovora na
pitanja da li je izvreno krivino djelo,ko ga je izvrio, te da li se na izvrioca mogu
primijeniti krivinopravne sankcije.
Svrha postupka prema maloljetnim se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera
za njegovu pozitivnu socijalnu integraciju.
Zbog toga se u ovom postupku, pored injenica koje se odnose na krivino djelo:posebno
utvruju godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duevne
razvijsnosti, prouavaju se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik ivi, kao i
druge okolnosti koje se tiu njegove linosti.
Kao to smo ve naglasili,postupak prema maloljetnicima vodi sudija za maloljetnike.
Vijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke
sudije za maloljetnike.
Sudija za maloljetnike, kao i druge sudije koje uestvuju u vijeu za maloljetnike,moraju
imati iskustva u radu sa maloljetnicima, kao i druge strune kvalifikacije neophodne za
uestvovanje u postupku prema maloljetnicima.
U postnpku prema maloljetniku, mora doi do izraaja:hitnost postupka suda i drugih
dravnih organa (npr. tuilatva, organa unutranjih poslova, organa starateljstva), to je
naroito naglaeno.

Hitnosti u postupanju obavezni su takoer:organi i ustanove od kojih se trae

miljenja, obavjetenja ili odreeni podaci o maloljetniku (npr. ustanove za
vjetaenje, zavodi, instituti i sl.).
Iz navedenih razloga utvrena je i obaveza sudije za maloljetnike da obavjetava
predsjednika suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okonani i o razlozima
zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo u toku.
Predsjednik suda e, po potrebi, preduzeti mjere da se postupak ubrza.
Pravo na odbranu uz pomo branioca postavljeno je bez ogranienja, te je odbrana uz
pomo branioca obavezna za sva krivina djela i to od poetka pripremnog postupka
prema maloljetniku.
U sluaju da maloljetnik ili neko od ovlatenih osoba ne uzme branioca, branioca
postavlja po slubenoj dunosti sudija za maloljetnike.
Branilac maloljetniku moe biti samo advokat.
Postupak prema maloljetniku se odvija uz iskljuenje javnosti.
Zbog naela tajnosti,ne smije se objaviti:tok krivinog postupka prema maloljetniku,ni
odluka donesena u tom postupku,niti se moe vriti video i audiosnimanje toka postupka.
Pravosnana odluka suda moe se objaviti, ali bez navoenja linih podataka
maloljetnika iz kojih se moe utvrditi njegov identitet.
Zakonski osnovi prema kojima se maloljetnik moe pritvoriti su postavljeni restriktivnije
nego kad je u pitanju pritvaranje punoljetnog izvrioca krivinog djela.
Maloljetnik se moe izuzetno pritvoriti iz sljedeih razloga:ako postoji opasnost od
bjekstva,koluzijska opasnost (urovati s kim, biti s nekom u tajnom dogovoru i da osujeti
ili otea istragu) i opasnost od ponovnog izvrenja krivinog djela.
Odluku o odreivanju pritvora donosi:sudija za maloljetnike i vijee za maloljetnike.
Na osnovu rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moe trajati
najdue mjesec dana.
Vijee za maloljetnike duno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana.
Vijee za maloljetnike moe u sluaju postojanja zakonskih razloga produiti pritvor za
jo dva mjeseca.
Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
U toku pripremnog postupka pritvor moe trajati:najdue tri mjeseca (po rjeenju sudije
za maloljetnike pritvor moe trajati najvie mjesec dana, a po rjeenju vijea za
maloljetnike jo dva mjeseca).
Nakon zavretka pripremnog postupka, pritvor moe da traje najdue jo est mjeseci (l.
379. ZKP FBiH).
Maloljetnik izdrava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.
Zakoni o krivinom postupku predviaju posebne mjere zatite i pomoi maloljetniku.
Svrha ovih mjera je:zatita interesa maloljetnika, odnosno,njegovo privremeno izdvajanje
iz sredine u kojoj ivi i privremeni smjetaj u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu.
Zbog postizanja opisanih ciljeva, maloljetna osoba se moe staviti i pod nadzor organa
starateljstva ili druge porodice.
Postupak prema maloljetniku pokree se na zahtjev tuioca.
Tuilac je ovlaten da cijeni cjelishodnost, svrsishodnost (oportunitet) pokretanja
krivinog postupka prema maloljetniku u sluajevima:
1.ako je maloljetnik izvrio krivino djelo za koje je propisana novana kazna kao glavna
kazna ili kazna zatvora do tri godine,

2.ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu krivinog djela,okolnosti

pod kojima je izvreno, raniji ivot maloljetnika i njegovu linost i onda kad je prema
maloljetniku u toku izvrenje kazne maloljetnikog zatvora ili odgojne mjere,
3.ako s obzirom na teinu izvrenog krivinog djela, kao i na kaznu odnosno odgojnu
mjeru koja se izvrava,pokretanje postupka ne bi bilo oportuno.
Posebno treba imati u vidu da je tuilac duan, prije podnoenja zahtjeva za pokretanje
postupka prema maloljetniku, razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojnih
preporuka za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novana
kazna kao glavna kazna.
O pokretanju i voenju postupka prema maloljetniku obavjetavaju se:roditelji, osobe
koje su dune da se staraju o njemu.
Vanost ovih propisa je i u tome da se ove osobe mogu pravovremeno pripremiti za
preduzimanje posebnih mjera i aktivnosti (npr. angaovanje branioca ili staranje o
maloljetniku kako bi odgovorio svojim obavezama prema sudu).
U postupku prema maloljetnicima uestvuje organ starateljstva koji, izmeu ostalog, ima
pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka daje prijedloge i da ukazuje na
injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke.
O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku tuilac e obavijestiti nadleni organ
starateljstva.
U postupku prema maloljetniku, od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za
ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u
kojima ivi osloboeni su:samo roditelj, staratelj, usvojilac, socijalni radnik, vjerski
ispovjednik, odnosno vjerski slubenik i branilac.
7.d.Tok postupka prema maloljetnicima
S tim u vezi, u postupku prema maloljetnicima istraga i postupak optuivanja iz redovnog
krivinog postupka "zamijenjeni" su pripremnim postupkom, a glavni pretres postupkom
pred sudijom za maloljetnike, koji se odvija kako u okviru roita, tako i glavnom
pretresu.
Takoer je predvien i postupak po pravnim lijekovima.
Prije nego to pojasnimo specifinosti spomenutih faza, potrebno je podsjetiti da je
tuilac duan, prije donoenja odluke o tome da li e podnijeti zahtjev za pokretanje
pripremnog postupka prema maloljetniku za laka krivina djela, razmotriti mogunost
i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu sa krivinim zakonom.
Pripremni postupak
Svrha pripremnog postupka, kao prvog obaveznog stadija specifinog postupka prema
maloljetnicima, nije samo prikupljanje dokaza i podataka o krivinom djelu (kako je to
svrha istrage), nego je sudija za maloljetnike duan prikupiti sve injenice i utvrditi
sve okolnosti potrebne za ocjenu linosti maloljetnika.
Kao specifinost pripremnog postupka istie se mogunost sudije za maloljetnike da
nareuje mjere kojima se maloljetnik titi od negativnih vanjskih uticaja.
U pripremnom postupku ne utvruju se samo injenice za donoenje odluke, ve se
preduzimaju i mjere zatite maloljetnika i njegovog nadziranja.
Za pokretanje pripremnog postupka potrebno je, s jedne strane, da tuilac podnese
zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike i, s druge strane, da
sudija za maloljetnike prihvati zahtjev za pokretanje pripremnog postupka.

Sudija za maloljetnike, kao i tuilac, ima dunost da za laka krivina djela razmotri
mogunost izricanja neke od zakonom propisanih odgojnih preporuka.
Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike e odluiti da se
postupak protiv maloljetnika ne pokrene.
Sudija za maloljetnike sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji, vodei rauna o
pravima maloljetnika na odbranu, pravima oteenog i prikupljanju dokaza potrebnih za
odluivanje.
Po zavrenom pripremnom postupku, tj. nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na
krivino djelo i linost maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise tuiocu koji je
duan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili podnijeti
obrazloeni prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne.
Ukoliko tuilac smatra da treba nastaviti postupak prema maloljetniku i traiti primjenu
odreene krivinopravne sankcije, on podnosi obrazloeni prijedlog.
Obrazloeni prijedlog tuioca, kao specifini akt optuenja u postupku prema
maloljetnicima, sadri:
-ime i prezime maloljetnika,
-njegove godine ivota,
-opis djela,
-dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik uinio krivino djelo,
-obrazloenje koje treba da sadri ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika i
-prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da mu se izrekne odgojna mjera ili kazna.
Prvostepeni postupak pred sudijom za maloljetnike
U poreenju sa krivinim postupkom protiv punoljetne osobe, prvostepeni postupak pred
sudijom za maloljetnike ima svoje specifinosti.
Bitne specifinosti roita su:tajnost,ograniena neposrednost u izvoenju dokaza, tj.
primjena principa posrednosti u izvoenju dokaza i ograniena kontradiktornost.
A osnovne karakteristike glavnog pretresa su:tajnost, neposrednost u izvoenju
dokaza i kontradiktornost, s tim to sudija za maloljetnike moe, iz razloga
cjelishodnosti, odstupiti od pravila prema kojima se odvija glavni pretres protiv
punoljetnog izvrioca krivinog djela.
Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo poslije odranog glavnog
pretresa.
Cilj propisa o prvostepenom postupku (kao i cijelog postupka prema maloljetnicima) je:
-zatita prava i interesa maloljetnika,
-pravilno rasvjetljavanje krivinog dogaaja i
-izricanje adekvatne krivinopravne sankcije.
Zbog toga, prema maloljetnom uiniocu krivinog djela treba najprije
primijeniti:odgojne mjere, a izuzetno ako to okolnosti zahtijevaju,kaznu maloljetnikog
zatvora.
Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuioca pri odluivanju hoe li maloljetniku
izrei kaznu ili e primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je tuilac odustao od prijedloga,
sudija za maloljetnike ne moe maloljetniku izrei kaznu nego samo odgojnu mjeru.
Sudija za maloljetnike je duan pratiti izvrenje odgojne mjere, a uprava ustanove u kojoj
se izvrava odgojna mjera prema maloljetniku duna je da svaka dva mjeseca dostavi
sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvjetaj o ponaanju maloljetnika. Sudija za
maloljetnike moe i sam obilaziti maloljetnike smjetene u ustanovi.

Takoer, sudija za maloljetnike moe preko organa starateljstva pribaviti obavjetenje o

izvravanju ostalih odgojnih mjera, a moe odrediti da to uini i odreena struna
osoba: socijalni radnik,defektolog i dr.)
Zakoni o krivinom postupku, oslanjajui se na meunarodne standarde o pravima djece i
maloljetnika te njihovoj zatiti, predviaju postupak za izmjenu odluke o izreenoj
odgojnoj mjeri, odnosno obustavu postupka izvrenja (ako je postignuta svrha).
Postupak po pravnim lijekovima
U okviru postupka prema maloljetnicima ureuju se pitanja za ulaganje:redovnih i
vanrednih pravnih lijekova.
Tako se moe govoriti o:albi na presudu,albi na rjeenje,o ponavljanju krivinog
postupka.
Obuhvaeni su oni pravni (redovni i vanredni) lijekovi koje poznaje i postupak protiv
punoljetnog izvrioca krivinog djela.
Postupak po pravnim lijekovima ima izvijesne speciflnosti u postupku prema
maloljetnicma.
Znaajnije razlike su:
-znatno je skraen rok za ulaganje albe kao redovnog pravnog lijeka (i iznosi osam dana
od dana prijema presude, odnosno rjeenja),
-osobe koje imaju pravo na albu mogu taj redovni pravni lijek izjaviti i protiv volje
maloljetnika,
-sa sjednice vijea za malojetnike javnost je iskljuena,
-alba ima ne samo suspenzivno ve i nesuspenzivno dejstvo.
Odredbe o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom
dosljedno se primjenjuju i na:ponavljanje postupka zavrenog pravosnanim
rjeenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.
7.e.Odgojne preporuke
U pogledu alternativnih oblika reakcije na maloljetniko prestupnitvo, BiH tek zadnjih
godina (tanije od novembra 1998. godine kad je u krivinom zakonodavstvu FBIH
uveden sistem odgojnih preporuka kao alternativnih mjera), ima zakonske propise koji se
odnose na ovaj pristup u tretiranju maloljetnikog prestupnitva.
Odgojne preporuke su:zamjena za pokretanje i voenje krivinog postupka i primjenjuju
se izvan krivinog postupka.
Ove alternativne mjere doprinose rastereenju kivinog pravosua.
U naem krivinom zakonodavstvu svrha odgonih preporuka je:izbjegavanje pokretanja
krivinog postupka prema maloljetniku za odreena laka krivina djela i uticanje na
maloljetnika da ne ini krivina djela.
KZ FBiH omoguava izricanje odgojnih preporuka za krivina djela za koja je propisana
novana kazna ili kazna zatvora do tri godine.
Uslovi za primjenu odgojnih preporuka:maloljetnikovo priznanje krivinog djela i
njegova spremnost za pomirenje sa oteenim.
Odgojne preporuke su:lino izvinjenje oteenom;naknada tete oteenom;redovno
pohaanje kole;rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;prihvatanje
odgovarajueg zaposlenja;smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu;lijeenje u
odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi i posjeivanje odgojnih, obrazovnih,
psiholokih i drugih savjetovalita.

Odgojne preporuke:izvinjenje oteenom,naknada tete oteenom,redovno pohaanje

kole i posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita primjenjuje
tuilac, a ostale odgojne preporuke primjenjuje sudija za maloljetnike (l. 82. st. 2.
KZ FBiH).
Pri izboru odgojne preporuke moraju se uzeti u obzir interesi maloljetnika i oteenog, a
mora se voditi rauna i o tome da se izreenim odgojnim preporukama ne dovede u
pitanje maloljetnikovo redovno kolovanje ili njegov rad.
Kao to je ve navedeno, prije donoenja odluke o podnoenju zahtjeva za pokretanje
krivinog postupka protiv maloljetnika za krivina djela za koja je propisana novana
kazna ili kazna zatvora do tri godine tuilac mora razmotriti mogunost i opravdanost
izricanja odgojne preporuke u skladu sa materijalnim krivinim pravom.
Izbor i primjena odgojnih preporuka vri se u saradnji sa:roditeljima ili starateljima
maloljetnika, te organima socijalnog staranja.
Odgojna preporuka moe trajati najdue jednu godinu.
Za sve odgojne preporuke je karakteristino da se mogu u toku procesa izvrenja ukinuti
ili zamljeniti drugom odgojnom preporukom.
U pogledu ukidanja odgojne preporake, to znai da je:ili ostvarena svrha zbog koje je
izreena odgojna preporuka ili da se ne mogu postii pozitivni rezultati (npr. zbog
nesudjelovanja maloljetnika), a to po zakonskim uslovima otvara mogunost
pokretanja krivinog postupka.
Do zamjene odgojne preporuke drugom odgojnom preporukom doi e onda kad
izreenom odgojnom preporukom nije postignut cilj, odnosno,kad se moe oekivati
da e se novom odgojnom preporukom bolje ostvariti svrha odgojne preporuke.

1.Odgovornost pravnih osoba za krivicna djela

1.a. Uopste o odgovornosti pravnih osoba za krivicna djela
Reformama u krivinom zakonodavstvu BiH tokom 2003. godine propisana je
odgovornost pravne osobe/lica za krivino djelo, koje je izvrilac uinio u ime, za raun
ili u korist pravne osobe/lica.
Pravna osoba/lice kao subjekt krivinog prava predmet je ozbiljnih doktrinarnih rasprava
i zakonodavnih projekata.
U teoriji krivinog prava postoji miljenje da pravna osoba/lice ne moe krivino
odgovarati (lat. societas delinquere non potest).
U prilog te teze istie se:
-da je pravna osoba nesposobna biti izvrilac krivinog djela,
-da joj nedostaje volja,
-da kazna pretpostavija individualnu odgovornost i
-da je kanjavanje pravne osobe u suprotnosti sa ciljevima kanjavanja, te,
-da se kanjava osoba koja nema nikakav odnos sa izvrenjem krivinog djela.
Na drugoj strani, krivina odgovornost pravne osobe se opisuje kao kriminalnopolitika
nunost jer pravne osobe zauzimaju izuzetno vano mjesto u savremenim ekonomskim,
politikim i socijalnim odnosima i relacijama.
Pravne osobe mogu biti pogodan oblik za izvravanje krivinih djela, i to tekih,
to dovodi do promjene u odgovoru na pitanje,da li pravne osobe trebaju krivino
odgovarati?
Osnovu za krivinu odgovornost pravnih osoba nalazimo u njihovom doprinosu nastanku
nedozvoljene pravne posljedice ili odravanju protivzakonitog stanja koje se ogleda u
nedozvoljenoj pravnoj posljedici.
Pravna osoba/lice ne moe izvriti radnje koje moe fizika osoba.
Krivino zakonodavstvo propisuje koja krivina djela moe izvriti fizika osoba.
Sve je vie zastupljen meunarodni program aktivnosti u pogledu krivine odgovornosti
pravnih osoba.
Meunarodni dokumenti koji propisuju odgovornost pravnih osoba su:
-Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminaliteta sa dopunskim
protokolima (2000),
-Krivinopravna konvencija o zatiti okoline (1996),
-Krivinopravna konvencija protiv korupcije (1999.) ili
-Konvencija o kibernetikom kriminalitetu (2001).
U okviru Vijea Evrope donesene su vane preporuke kojima se predlae:
-odgovornost pravnih osoba za kanjive radnje, kao i
-uvoenje njihove odgovornosti u krivinopravne poretke evropskih drava.
O tome se moe navesti:
-Preporuka Vijea Evrope o suzbijanju organizovanog kriminaliteta (CER (96) 8);
-Preporuka Vijea Evrope o odgovornosti preduzea za krivina djela.

Preporuka Vijea Evrope o odgovornosti preduzea za krivina djela preporuuje

dravama, izvan postojeih oblika graanskopravne odgovornosti, uvoenje
odgovornosti preduzea za krivina djela izvrena u okviru njihove djelatnosti.
O odgovornosti pravnih osoba/lica za krivina djela govori i projekt zajednikog
krivinog zakonika Evropske unije, poznatiji pod imenom Corpus Juris.
Odreeno je za koja krivina djela mogu odgovarati pravne osobe/lica,ko se u kontekstu
krivine odgovornosti smatra pravnom osobom/licem i pod kojim uslovima treba da je
izvreno krivino djelo?
Krivina odgovornost pravne osobe ne iskljuuje krivinu odgovornost fizike
osobe.
1.b.Specificnosti i tok postupka protiv pravnih osoba
Zakoni o krivinom postupku sadre posebne odredbe o krivinom postupku protiv
pravne osobe, tako da ove odredbe donose specifinosti koje su posljedica okolnosti da se
kao optuena strana javlja pravna a ne fizika osoba.
Protiv pravne osobe postupak je mogu onda kada se protiv izvrioca krivinog djela
krivini postupak ne moe pokrenuti,odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili
ako je protiv fizike osobe kao izvrioca postupak ve proveden.
Iako je zakonima o krivinom postupku predvieno naelo legaliteta krivinog gonjenja,
ipak se posebnom odredbom u postupku protiv pravnih osoba titi primjena naela
cjelishodnosti (oportuniteta) krivinog gonjenja.
Tuilac moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka
kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer je:
-doprinos pravne osobe izvrenju krivinog djela bio neznatan, ili
-pravna osoba nema imovine, ili
-ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrie trokova postupka, ili
-ako je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak ili
-kada je izvrilac krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv kojeg bi se krivini
postupak inae pokrenuo.
Optuena pravna osoba ne moe sama realizovati procesnu sposobnost.
Pravna osoba mora imati svog zastupnika, koji je ovlaten za preduzimanje svih radnji za
koje je po zakonu ovlaten osumnjieni, odnosno optueni.
Zakonski zastupnik za pravnu osobu preduzima radnje postupka.
Zastupnik pravne osobe je onaj ko je ovlaten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu
nadlenog dravnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.
Optuena pravna osoba moe imati samo jednog zastupnika iji identitet i ovlatenje za
zastupanje sud mora svaki put utvrditi.
Zastupnik moe, pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda, ovlastiti za zastupanje drugu
osobu.
S obzirom da materijalno krivino pravo ureuje pitanje krivine odgovornosti pravne
osobe u sluaju njenog gaenja prije pravosnanosti sudske odluke,u procesnim
odredbama je predvieno da zastupnika odreuje sud u sluaju pravne osobe prije
pravosnanog okonanja.

Iako je materijalnopravnim odredbama predvina krivina odgovornost strane pravne

osobe za krivino djelo izvreno na podruju BiH, protiv njenih dravljana i domaih
pravnih osoba,ipak procesne odredbe ne sadre rjeenja o tome, ko je zastupnik u
krivinom postupku optuene strane pravne osobe?
U drugim pravnim sistemima zastupnik strane pravne osobe je onaj ko vodi njeno
predstavnitvo.
Zakoni o krivinom postupku predviaju izuzee zastupnika pravne osobe u smislu:
-da optuenu pravnu osobu ne moe zastupati osoba koja je pozvana kao svjedok,
-ili je rije o osobi protiv koje tee postupak zbog istog krivinog djela, osim ako je to
jedini lan pravne osobe.
Uz zastupnika optuena pravna osoba moe imati i branioca,s tim da zbog sukoba
interesa osumnjiene, odnosno optuene fizike osobe i optuene pravne osobe, (oni)ne
mogu imati zajednikog branioca.
Zakon propisuje i dodatne obavezne sastavne dijelove optunog akta:
-naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom predmetu,
-sjedite pravne osobe,
-opis krivinog djela i
-zakonski osnov odgovornosti pravne osobe
i presude:
-te lini podaci o zastupniku koji je prististvovao glavnom pretresu,
a u izreci presude jo i :
-naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu i
-sjedite pravne osobe,
te zakonski propis, na osnovu kojeg je pravna osoba optuena za odreeno krivino djelo,
odnosno,na osnovu koga se oglaava krivom,
ili se:oslobaa od optube, odnosno,po kojem se optuba odbija.
U okviru zakonskih rjeenja o postupku protiv pravnih osoba utvrena su, takoer, i:
-pravila koja se primjenjuju u toku sasluanja optuenog (kao fizike osobe) i
-zastupnika optuene pravne osobe, te, po zavrenom dokaznom postupku, u okviru
zavrnih rijei na glavnom pretresu.
Na glavnom pretresu se prvo sasluava optueni, a nakon toga zastupnik pravne osobe.
Po zavrenom dokaznom postupku, kao i zavrnoj rijei tuioca i oteenog, sudija,
odnosno predsjednik vijea daje rije braniocu, zatim zastupniku pravne osobe, te
braniocu optuenog i na kraju samom optuenom, uz napomenu da prije optuenog
zavrna rije pripada njegovom braniocu.
Za osiguranje izvrenja kazne ili mjere koja se moe izrei u krivinom postupku protiv
optuene pravne osobe oduzimanje imovine ili oduzimanje imovinske koristi, na
prijedlog tuioca sud moe odrediti privremene mjere osiguranja/sigurnosti protiv
optuene pravne osobe. U pogledu izvrenja spomenutih mjera dosljedno se primjenjuju
odredbe zakona kojim se osigurava imovinskopravni zahtjev. Ako postoji opravdana
bojazan da e u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da e za njega biti
odgovorna pravna osoba ili postoji prijetnja da e se djelo poiniti,Sud moe u istom
postupku, osim ve navedenih mjera, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili vie
odreenih djelatnosti na odreeno vrijeme.

Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak sud moe, na prijedlog tuioca ili
po slubenoj dunosti,zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu
imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra.
Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.

2.Prekid postupka u slucaju nastupanja dusevne bolesti

Ranijim izlaganjima o stranakoj i procesnoj sposobnosti naglasili smo da nastupanje
duevne bolesti kod osumnjienog, odnosno optuenog ima odreene zakonske
posljedice na tok krivinog postupka.
U toku krivinog postupka kod osumnjienog, odnosno optuenog moe nastupiti takva
duevna bolest zbog koje osumnjieni, odnosno optueni nije sposoban uestvovati u
postupku.
Kada je osumnjieni, odnosno optueni krivino djelo izvrio u stanju uraunljivosti,
odnosno u smanjeno ili bitno smanjenom uraunljivom stanju, a duevna bolest je
nastupila poslije izvrenja krivinog djela.
Ako je kod osumnjienog, odnosno optuenog nakon izvrenja krivinog djela nastupila
takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati u postupku, tuilac (u istrazi), odnosno
sud (nakon zavretka istrage) e rjeenjem prekinuti postupak i osumnjienog, odnosno
optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja.
Prije donoenja rjeenja o prekidu postupka mora se narediti psihijatrijsko
vjetaenje,kako bi se utvrdilo da li postoji duevno oboljenje i da li ta bolest
onemognava uestvovanje osumnjienog, odnosno optuenog u krivinom postupku.
Krivini postupak e se nastaviti,kada se zdravstveno stanje osumnjienog, odnosno
optuenog pobolja toliko da moe da uestvuje u postupku.
Meunarodnim pravom o pravima ovjeka postavljaju se zahtjevi o specifinom pravnom
poloaju izvrilaca krivinih djela s duevnim smetnjama.
Imajui na umu zatitu osnovnih prava i sloboda ovjeka, poseban status treba imati
osoba koja je protivpravno djelo izvrila u stanju neuraunljivosti.
Tako se u postupku protiv neuraunljivih osoba, prije svega, moraju potivati standardi
predvieni u lanu 3. EKLJP u smislu da osobe ne smiju biti: podvrgnute
muenju,neovjenom postupanju ili kanjavanju,te je pravo na zatitu line slobode iz
lana 5. EKLJP i pravo na pravian postupak predvieno odredbom lana 6. EKLJP.
Sam krivini postupak prua potrebne garancije za zatitu prava graana u toku krivinog
postupka i osigurava sredstva za utvrivanje postojanja krivinog djela i krivine
odgovornosti njegovog izvrioca.
Uzimajui to u obzir, moe se zakljuiti da nae procesno zakonodavstvo slijedi put koji
poznaju druge drave:
-krivini sud utvruje da li je krivino djelo bilo izvreno i da li je izvrilac (tempore
criminis) bio uraunljiv, s jedne strane, i
-s druge strane, odgovarajui organ izrie mjere prisilne hospitalizacije u sluaju da
krivini sud utvrdi da je osoba ostvarila zakonska obiljeja krivinog djela u
neuraunljivom stanju.
Prema lanu 410. stav 1. ZKP FBiH, ako je osumnjieni uinio djelo u stanju
neuraunljivosti tuilac e u optunici iznijeti prijedlog da sud utvrdi da je osamnjieni
uinio djelo u stanju neraunljivosti i da se predmet uputi organu nadlenom za pitanja
socijalnog staranja, radi pokretanja odgovarajueg postupka.
O tuioevom prijedlogu odluuje se na glavnom pretresu kako bi se izvoenjem dokaza
utvrdilo da li je optueni u vrijeme izvrenja djela (lat. tempore criminis) bio u stanju
neuraunljivosti.

Ukoliko je tuioev prijedlog osnovan, sud donosi presudu kojom se utvruje da je

optueni uinio djelo u stanju neuraunljivosti,te odluuje da predmet uputi organu
nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka.
U postupku koji e se pokrenuti na inicijativu organa nadlenog za pitanja socijalnog
staranja donosi se odluka o zadravanju duevno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi.
U sluaju neuraunljivosti osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru ili
psihijatrijskoj ustanovi nee biti puten na slobodu,ve e sud na tuioev prijedlog
donijeti rjeenje o privremenom zadravanju do najvie 30 dana od donoenja tog
rjeenja.
Nakon to tuilac podnese prijedlog o ovom posebnom postupku osumnjieni, optueni
mora imati branioca.
Ako na glavnom pretresu izvedeni dokazi ukazuju da je optueni uinio djelo u stanju
uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti,tuilac e odustati od podnesenog prijedloga.
Da se radi o smanjenoj uraunljivosti, tuilac e predloiti izricanje mjere bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog lijeenja,koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju.
Postupak za izricanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti ureen je
lanom 411. ZKP FBiH.
S obzirom da je krivino djelo izvreno pod odluujuim djelovanjem zavisnosti od
alkohola ili opojnih droga,zakonom je predvieno da se o toj mjeri ne moe odluivati
bez nalaza i miljenja vjetaka.
Da se radi o smanjenoj uraunljivosti, tuilac e predloiti izricanje mjere bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog lijeenja,koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju.
Nalaz i miljenje vjetaka su potrebni kako bi se utvrdilo postojanje zavisnosti od
alkohola ili opojnih droga, kao i mogunosti za lijeenje optuenog.
Ako je pri izricanju uslovne osude izvriocu odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije
podvrgao lijeenju ili ga je samovoljno napustio,sud moe, po slubenoj dunosi ili na
prijedlog ustanove u kojoj se izvrilac lijeio ili je trebao da se lijei, a nakon sasluanja
tuioca i izvrioca, odrediti opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenje mjere
bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti.
Prije donoenja odluke,sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje ljekara.

3.Oduzimanje predmeta i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim

djelom
Postupak za opozivanje uslovne osude
3.a.Oduzimanje predmeta
Prema odredbi lana 78. stav 3. KZ FBiH predvieno je da se obavezno oduzimanje
predmeta moe odrediti zakonom.
Na osnovu toga je uz vie krivinih djela predvieno obavezno oduzimanje predmeta.
Zakonima o krivinom postupku u pogledu oduzimanja predmeta predvieno je
slijedee:
-predmeti se oduzimaju i onda kad krivini postupak nije zavren presudom kojom se
optueni oglaava krivim ako to zahtijevaju interesi opte sigurnosti;
-predmeti e biti oduzeti posebnom odlukom ako je sud u presudi kojom je optueni
oglaen krivim propustio donijeti odluku o obaveznom oduzimanju predmeta.
Odluka o oduzimanju predmeta je u formi rjeenja i donosi je sud.
Sud mora ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostaviti vlasniku predmeta
koji ima pravo albe zbog nepostojanja zakonskih osnova za oduzimanje predmeta.
3.b.Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom
Prema rjeenjima iz materijalnog krivinog prava, niko ne moe zadrati imovinsku
korist pribavljenu krivinim djelom i ona mora u zakonom propisanom postupku biti
oduzeta.
Zog toga, kao odgovor na materijalnopravne odredbe o oduzimanju imovinske koristi
steene krivinim djelom, procesni zakoni poznaju poseban postupak za oduzimanje
takve imovinske koristi.
Uslov za primjenu tog specifinog i posebnog postupka jeste imovinska korist ostvarena
izvrenjem krivinog djela.
Specifinosti procesnim pravom predvienog postupka bile bi slijedee:
-Imovinska korist pribavljena krivinim djelom utvruje se u krivinom postupku po
slubenoj dunosti;
-Tuilac postupka je duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje su od vanosti za
utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom;
-Ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povraaja predmeta
pribavljenih krivinim djelom, odnosno u pogledu novanog iznosa koji odgovara
vrijednosti stvari,imovinska korist e se utvrivati samo u onom dijelu koji nije
obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.
-Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba
na koju je imovinska korist prenesena kao i predstavnik pravne osobe, bit e pozvani na
glavni pretres radi sasluanja.
-Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlaten
je da u vezi s utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da po doputenju sudije
odnosno predsjednika vijea, postavlja pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima.
-Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi,
prekinut e glavni pretres i pozvat e osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i
predstavnika privrednog drutva, odnosno druge pravne osobe.

-Kada je u pitanju visina iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud taj
iznos utvruje po slobodnoj ocjeni ukoliko bi njegovo utvrivanje bilo povezano s
nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka.
-Sud e, takoer, po slubenoj dunosti po odredbama koje vae za izvrni postupak,
odrediti privremene mjere osiguranja.
Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud moe izrei u presudi
kojom se optueni oglaava krivim, u rjeenju o primjeni odgojne mjere, kao i u presudi
kojom se utvruje da je djelo izvreno u stanju neuraunljivosti ili smanjene
uraunljivosti.
U izreci presude ili rjeenja sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos,
oduzima.
Konano, protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
moe se izjaviti alba i uloiti zahtjev za ponavljanje krivinog postupka.
3.c.Postupak za opozivanje uslovne osude
Postupak opozivanja uslovne osude pokree se na prijedlog tuioca ili po slubenoj
dunosti kod suda koji je sudio u prvom stepenu.
Ovaj postupak se pokree kad je u uslovnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako
osueni:
-ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom,
-ne nadoknadi tetu ili
-ne ispuni druge obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te obaveze.
Sud je obavezan zakazati sasluanje radi utvrivanja injenica na koje e pozvati tuioca,
osuenog i oteenog.
Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom,
donjet e presudu kojom e opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri
ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uslov.Ako sud nae da nema
osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje
uslovne osude

4.Postupak za izrucenje osumnjicenih,odnosno optuzenih i osudjenih osoba

4.a.Uopste o medjunarodnoj krivicnopravnoj pomoci i vrstama te pomoci
Meunarodna krivinopravna pomo predstavlja skup raznovrsnih radnji koje
preduzimaju organi u krivinom postupku i drugi dravni organi u jednoj dravi s ciljem:
-ostvarivanja prava na kanjavanje (lat. ius puniendi),
-suenja i
-izvrenja kazne koja je izreena u drugoj dravi.
Drugim rijeima, meunarodna krivinopravna pomo predstavlja skup raznovrsnih
radnji koje se preduzimaju u okviru saradnje drava u vrenju krivinog pravosua i
borbe protiv kriminaliteta.
A norme meunarodnog prava o saradnji u suzbijanju kriminaliteta i vrenju drugih
aktivnosti u okviru krivinog pravosua, nuna su posljedica okolnosti da suverenitet
drave prestaje na granicama njenog teritorija.
Predmet meunarodne krivinopravne pomoi sastoji se u izvoenju raznovrsnih
krivinoprocesnih radnji, i u izruenju osumnjienih, optuenih, odnosno osuenih
osoba.
Zbog toga se moe rei da meunarodna krivinopravna ponao ima vie oblika,kao to
su:
-"mala" meunarodna krivinopravna pomo,
-izvrenje strane krivine presude,
-ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi,
-izruenje (ekstradicija).
Prema optem shvatanju, meunarodna krivinopravna pomo se oznaava i kao:
-aktivna pravna pomo (pruanje pravne pomoi) i
-pasivna pravna pomo (traenje pravne pomoi).
Saradnja drava u krivinom pravosuu i krivinim predmetima odvija se na osnovu
meunarodnih ugovora, (multilateralni ili bilateralni) ili na osnovu domaih zakonskih
propisa.
Odredbama meunarodnih ugovora predvieni su uslovi i osnovi za izvoenje
krivinoprocesnih radnji, odnosno, za izruenje osumnjienih, optuenih ili osuenih
osoba, dok se te radnje izvode i sam postupak oko izruenja spomenutih osoba provode
domai organi, na nain i u formi koja je predviena domaim procesnim propisima (lat.
locus regit actum).
Odstupanja su mogua na molbu onog ko trai meunarodnu krivino pravnu pomo ako
to nije u suprotnosti sa domaim pravnim poretkom, ili ako je to predvieno
meunarodnim ugovorom.
Norme meunarodne krivinopravne pomoi javljaju se kao norme meunarodnog prava
ili kao norme unutranjeg prava.
U njihovom odnosu meunarodno pravo uvijek ima prednost.
4.b.Mala medjunarodna krivicnopravna pomoc
Obuhvata razliite procesne radnje dostavljanje pismena, sasluanje svjedoka i dr., koje
preduzimaju organi krivinog postupka zamoljene drave na molbu i u korist procesnih
organa drave moliteljice.
Radnje se preduzimaju prema pravilima postupka drave moliteljice.

U okviru ovog oblika meunarodne krivinopravne pomoi vrijedi:

-naelo identiteta norme ili
-naelo obostrane kanjivosti.
Djelo zbog kojeg se trai "mala" meunarodna krivinopravna pomo, mora biti krivino
djelo kako u dravi moliteljici tako i u zamoljenoj dravi.
Prema ZKP FBiH molbe suda, odnosno tuioca za pravnu pomo u krivinim
predmetima dostavljaju se stranim organima diplomatskim putem,tako da sud, odnosno
tuilac molbe dostavlja Federalnom ministarstvu pravde, koje ih zatim dostavlja
Ministarstvu pravde BiH.
U sluaju da se od naih organa trai pomo, Federalno ministarstvo pravde, molbu
inostranog organa za pravnu pomo dostavlja nadlenom tuiocu.
O doputenosti i nainu izvrenja radnje koja je predmet molbe inostranog organa
odluuje sud,odnosno tuilac po zakonima BiH i u skladu sa svojom nadlenosu.
4.c.Izvrsenje strane krivicne presude
Izvrenje strane krivine presude predstavlja vrlo sloen oblik meunarodne
krivinopravne pomoi.
U pravilu, sud nee postupiti prema molbi inostranog organa kojom se trai izvrenje
krivine presude inostranog suda.
Meutim, ako je to predvieno meunarodnim ugovorom i ako krivinopravnu sankciju
izrekne i sud prema krivinom zakonodavstvu FBiH,sud e izvriti inostranu,
pravosnanu presudu u odnosu na krivinopravnu sankciju koju je izrekao inostrani sud.
Iz izloenog se moe zakljuiti da se za izvrenje strane krivine presude trai provoenje
odgovarajueg postupka.
Naime, sud donosi presudu u vijeu sastavijenom od trojice sudija.
O sjednici vijea obavijestit e se tuilac, osueni i branilac.
U izreku presude koju je donio domai sud, sud e unijeti potpunu izreku i naziv suda iz
inostrane presude i izrei e krivinopravnu sankciju.
U obrazloenju presude iznijet e razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja te
sankcije.
Protiv presude koja je donesena po domaem krivinom zakonodavstvu dozvoljena je
alba.
albu mogu izjaviti tuilac,osueni ili njegov branilac.
Na ovom mjestu treba dodati da je mogue da strani dravljanin kojeg je osudio domai
sud ili osoba ovlatena ugovorom podnese molbu sudu da osueni izdrava kaznu u
svojoj zemlji
U takvom primjeru sud e postupiti po meunarodnom ugovoru.
4.d. Ustupanje krivicnog gonjenja stranoj drzavi i preuzimanje krivicnog gonjenja
od strane drzave
Iako teritorijalni princip, kao jedan od osnovnih principa u okviru prostornog vaenja
krivinog zakonodavstva, nalae da se krivino zakonodavstvo u jednoj dravi
primjenjuje prema svakom ko izvri krivino djelo na njenoj teritoriji,ipak se predvia
mogunost da se pod odreenim uslovima krivino gonjenje stranog izvrioca krivinog
djela ustupi stranoj dravi, odnosno,da se za svog dravljanina preuzme krivino gonjenje
od strane drave na ijoj je teritoriji inae izvreno krivino djelo.

Prema naim procesnim rjeenjima, ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi mogue
je pod sljedeim uslovima:
-da je stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi izvrio krivino djelo na teritoriji BiH,
-da se strana drava ne protivi ustupanju krivinih spisa radi krivinog gonjenja i suenja,
-da se stranac na taj nain ne moe izloiti nepravednom postupku, nehumanom i
poniavajuem postupanju ili kanjavanju,
-da se radi o krivinim djelima za koja je propisana kazna zatvora do deset godina ili o
krivinim djelima ugroavanja javnog saobraaja,
-da je oteeni dobio osiguranje za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva.
U pogledu postupka ustupanja krivinog gonjenja treba naglasiti da prije podizanja
optunice odluku o ustupanju donosi tuilac.
Nakon podizanja optunice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu
zakazivanja glavnog prstresa odluku donosi sudija za prethodno sasluanje na prijedlog
tuioca.
Naoj dravi se, takoer, moe postaviti zahtjev za preuzimanjem krivinog gonjenja
dravljanina BiH ili osobe koja ima prebivalite u BIH za krivino djelo izvreno u
inostranstvu.
Nadleno ministarstvo pravde e, zahtjev strane drave da se u BiH preduzme krivino
gonjenje dravljanina BiH ili osobe koja ima prebivalite u BiH za krivino djelo
izvreno izvan teritorije BiH,dostaviti sa spisima nadlenom tuiocu.
Ako je nadlenom organu strane drave podnesen imovinskopravni zahtjev,
postupit e se kao da je taj zahtjev podnesen sudu.
O odluci kojom se odbija zahtjev za preuzimanjem krivinog gonjenja, kao i o
pravosnanoj odluci donesenoj u krivinom postupku, obavijestit e se, diplomatskim
putem, strana drava koja je uputila zahtjev.
4.e.Pojmovno odredjenje i karakteristike izrucenja
Za izruenje ili ekstradiciju izvrilaca krivinih djela se kaeda je to jedan od
najznaajnijih i najstariji oblika meunarodne krivinopravne pomoi.
To je i najvanija djelatnost nadlenog organa u okviru pruanja meunarodne
krivinopravne pomoi,zbog ega je detaljno regulisana meunarodnim multilateralnim i
bilateralnim ugovorima, te ZKP BiH.
Ekstradicijom se stranac ili osoba bez dravljanstva, na osnovu sudskog postupka,
izruuje stranoj dravi da bi se u toj dravi vodio krivini postupak ili izvrila krivina
sankcija.
Osnovna naela koja se odnose na izruenje su:
-naelo reciprociteta,koje znai da zamoljena drava svoju pozitivnu odluku o izruenju
uslovljava s identinom odlukom drave moliteljice u slinom buduem primjeru,
-naelo identiteta norme ili obostrane kanjivosti (o kojem je ve bilo rijei),
-naelo specijaliteta,znai da drava moliteljica moe krivino goniti ili kazniti izruenu
osobu samo za ona krivina djela koja su bila izvrena prije podnoenja zahtjeva za
izruenje i
-naelo ekstradibimosti,koje znai da je ekstradicija mogua samo u pogledu onih
knvinih djela koja su kao takva bila unaprijed odreena meunarodnim ugovorom ili
unutranjim pravom.

4.f.Pretpostavke za izruenje prema Zakonu o krivinom postupku Bosne i

Hercegovine
Prema lanu 415. ZKP BiH pretpostavke za izruenje su:
a)da osoba ije se izruenje trai nije dravljanin BiH,
b) da osoba ije se izruenje trai ne uiva pravo azila u BiH,odnosno da nije u postupku
traenja azila u BiH,
c) da djelo zbog kojeg se trai izruenje nije izvreno na teritoriji BiH, protiv nje ili
njenog dravljanina,
d) da djelo zbog kojeg se trai izruenje predstavlja krivino djelo i po domaem zakonu
i po zakonu drave u kojoj je izvreno,
e) da djelo za koje se trai izruenje nije politiko ili vojno krivino djelo,
f) da po domaem zakonu nije nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili zastarjelost
izvrenja kazne prije nego to je stranac pritvoren ili kao osumnjieni, odnosno optueni
sasluan,da stranca ije se izruenje trai nije zbog istog djela domai sud ve osuivao
ili da ga za isto djelo nije domai sud pravosnano oslobodio, osim ako se stiu uslovi za
ponavljanje krivinog postupka propisani ovim zakonom, ili,da protiv stranca nije u BiH
zbog istog djela pokrenut krivini postupak, a ako je pokrenut postupak zbog djela
uinjenog prema dravljaninu BiH da je poloeno osiguranje za ostvarivanje
imovinskopravnog zahtjeva oteenog
g) da je utvren identitet osobe ije se izruenje trai,
h) da ima dovoljno dokaza za sumnju da je stranac ije se izruenje trai uinio odreeno
krivino djelo ili da postoji pravosnana presuda,
i)da se izruenje stranca ne trai radi krivinog gonjenja ili kanjavanja zbog njegove
rase, spola, nacionalnog ili etnikog porijekla, religijskog uvjerenja i politikih stavova,
kao i
j)da se izruenje ne trai za krivino djelo s propisanom smrtnom kaznom prema zakonu
drave koja trai izruenje,osim ako drava koja trai izruenje da jamstvo da se nee
izrei ili izvriti smrtna kazna.
4.g.Postupak izrucenja iz Bosne i Hercegovine u drugu drzavu
Postupak za izruenje osumnjienih, optuenih ili osuenih stranaca pokree se na molbu
strane drave
Molba za izruenje podnosi se diplomatskim putem.
Uz molbu za izruenje moraju se priloiti:
-sredstva za utvrivanje istovjetnosti osumnjienog, optuenog odnosno osuenog (taan
opis, fotografije, otisci prstiju i sl.),
-uvjerenje ili drugi podaci o dravljanstvu stranca,
-optunica, presuda ili odluka o pritvoru ili koji drugi akt ravan ovoj odluci, u izvorniku
ili ovjerenom prijepisu,u kojem treba da je naznaeno ime i prezime osobe ije se
izruenje trai i ostali podaci potrebni za utvrivanje njegovog identiteta,opis djela,
zakonski naziv krivinog djela i dokazi za sumnju,
-izvod iz teksta krivinog zakona strane drave koji se ima primijeniti ili je primijenjen
prema osumnjienom, optuenom odnosno osuenom, zbog djela povodom kojeg se trai
izruenje, a ako je djelo izvreno na teritoriji tree drave,onda i izvod iz teksta krivinog
zakona te drave.

Molba za izruenje dostavlja se Tuilastvu BiH, kako bi se ispitalo da li je molba za

izruenje podnesena u skladu sa zakonom.
Ako se utvrdi da molba nije potpuna,trait e se od nadlenog ministarstva BiH da o tome
obavijesti stranu dravu,i da nadleni organ drave koja trai izruenje te nedostatke
otkloni. Ako molba za izruenje odgovara zakonskim zahtjevima,sudija za prethodni
postupak (Suda BiH) izdat e naredbu da se stranac pritvori, ako postoje raziozi za
pritvor,odnosno preduzet e druge mjere za osiguranje njegove prisutnosti,osim ako je
ve iz same molbe oigledno da nema mjesta izruenju.
Tuilac e strancu, poto ustanovi njegov identitet,bez odlaganja, saoptiti zbog ega se i
na osnovu kojih dokaza trai njegovo izruenje i pozvat e ga da iznese svoju odbranu.
O sasluanju i odbrani stranca sastavit e se zapisnik.
Osoba ije se izruenje trai pouit e se o pravu na branioca po svom izboru koji moe
biti prisutan njenom ispitivanju,kao i da ima pravo na branioca bez naknade pod
zakonskim uslovima.
U postupku po molbi za izruenje,odreene aktivnosti pripadaju sudiji za prethodni
postupak.
Sudija za prethodni postupak sasluava tuioca i branioca o razlozima za prihvatanje
molbe za izruenje, odnosno njeno odbijanje, a provodi i druge izviajne radnje radi
utvrivanja postoje li pretpostavke za muenje stranca.
Sudija za prethodni postupak e spise izviaja, sa svojim miljenjem,dostaviti vijeu od
trojice sudija Suda BiH.
Ako spomenuto vijee nae da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje,
donijet e rjeenje kojim se molba za izruenje odbija.
Ovo rjeenje dostavit e se vijeu apelaconog odjeljenja koje e,nakon sasluanja tuioca,
potvrditi, ukinuti ili preinaiti rjeenje.
Pravosnano rjeenje kojim se osoba izruenja odbija, dostavit e se stranoj dravi preko
nadlenog ministarstva BiH.
Ako vijee od trojice sudija nae da su ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje
stranca,utvrdit e to rjeenjem.
Protiv tog rjeenja,stranac ima pravo albe vijeu apelacionog odjeljenja (l. 423. ZKP
BiH).
Ako vijee apelacionog odjeljenja povodom albe nae da su ispunjene zakonske
pretpostavke za izruenje stranca, odnosno ako protiv tog rjeenja nije bila izjavljena
aiba,predmet se dostavlja Ministarstvu pravde BiH koje odluuje o izruenju.
Sud ne donosi rjeenje o izruenju.
Sud samo utvruje postojanje pretpostavki za izruenje,a odluku o tome da li e se osoba
izruiti ili ne donosi Ministarstvo pravde BiH.
U tom smislu,ministar pravde BiH donosi rjeenje kojim izruenje doputa ili ne doputa.
Ministar pravde BiH moe donijeti rjeenje o odlaganju izruenja, zato to je zbog
drugog krivinog djela kod domaeg suda u toku krivini postupak protiv stranca ije se
izruenje trai, ili to se stranac nalazi na izdravanju kazne u BiH.
Ministar pravde BiH moe odbiti izruenje:
-ako su u pitanju krivina djela za koja je u domaem zakonu predviena kazna zatvora
do tri godine ili
-ako je strani sud izrekao kaznu liavanja slobode do jedne godine.

U rjeenju kojim se doputa izruenje stranca, navest e se:

-da se protiv njega ne moe poduzeti krivino gonjenje za drugo krivino djelo uinjeno
prije izruenja,
-da se prema njemu ne moe izvriti kazna za drugo krivino djelo uinjeno prije
izruenja,
-da se prema njemu ne moe primijeniti tea kazna od one na koju je osuen,
-da se on ne smije izruiti treoj dravi radi krivinog gonjenja za krivino djelo uinjeno
prije doputenog izruenja.
Kako se postupa u sluaju veeg broja molbi za izruenje?
Na ovo pitanje odgovor se nalazi u lanu 427. ZKP BiH.
Ako izruenje iste osobe trai vie stranih drava zbog istog krivinog djela, dat e se
prvenstvo molbi drave iji je dravljanin ta osoba, a ako ta drava ne trai
izruenje,onda molbi drave na ijoj teritoriji je krivino djelo izvreno,a ako je djelo
izvreno na teritoriji vie drava ili se ne zna gdje je izvreno - molbi drave koja je prva
traila izruenje.
ZKP BiH propisuje pravila za sprovoenje osobe, ije izruenje trae druge drave preko teritorije BiH.
S tim u vezi, ako izruenje trai strana drava od druge strane drave,a traena osoba bi
se trebala sprovesti preko teritorije BiH,sprovoenje moe, na molbu zainteresovane
drave,dopustiti ministar pravde BiH pod uslovom da se ne radi o dravljaninu BiH
i da se izruenje ne vri za politiko ili vojno krivino djelo.
Pod uslovom uzajamnosti,trokovi sprovoenja osobe preko teritorije BiH padaju na teret
sredstava budeta BiH.
4.h.Postupak izruenja iz druge drave u Bosnu i Hercegovinu
ZKP BiH poznaje i postupak izruenja iz druge drave u BiH.
Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj dravi vodi u BiH krivini postupak ili
ako je osobu koja se nalazi u stranoj dravi domai sud kaznio,ministar pravde BiH
moe podnijeti molbu za izruenje.
U toj molbi se moe traiti,da se protiv te osobe preduzmu potrebne mjere radi njenog
pritvaranja.
Ako traena osoba bude izruena moi e se krivino gonti, odnosno prema njoj e se
moi izvriti kazna samo za krivino djelo za koje je izruenje doputeno (l. 428430.ZKP BiH).
4.i.Postupak izrucenja medjunarodnim krivicnim sudovima
U ZKP BiH posebno je odreeno pitanje izruenja meunarodnim krivinim sudovima:
Meunarodni sud za gonjenje osoba koje su odgovorne za teke povrede meunarodnog
humanitarnog prava poinjene na podruju bive Jugoslavije od 1991.
Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju i
Meunarodni krivini sud iji je Statut prihvaen u julu 1998. godine u Rimu ili
Stalni Meunarodni krivini sud.
Naime, u lanu 414. stav 2. ZKP BiH predvieno je da se postupak predaje osumnjienih,
odnosno optuenih osoba protiv kojih se vodi krivini postupak pred meunarodnim
krivinim sudovima - ureuje posebnim zakonom.

Razlozi zbog kojih procesni zakon sadri ovu odredbu su preuzete meunaodne obaveze,
kao i prihvatanje principa meunarodnog prava.
U tom smislu u BiH su doneseni odreeni propisi koji, npr.,pitanje izruenja
Meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju ne veu uz zabranu izruenja po
odreenom ustavnom ili zakonskom osnovu (npr. pitanje dravljanstva).

5.Postupak za naknadu stete,rehabilitaciju i ostavrivanje drugih prava osoba

neopravdano osudjenih i neosnovano lisenih slobode
5.a.Uopste o naknadi stete osobama neopravdano osudjenim i neosnovano lisenim
slobode
Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima
pravo na rehabilitaciju,pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava
utvrenih zakonom.
Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ili neosnovanog liavanja slobode
obuhvata pravo na naknadu imovinske i neimovinske tete.
Postoje, dakle, razliiti oblici i vrste tete, a nadoknauje se sve ono to se prema
propisima imovmskog prava podrazumijeva kao teta.
Sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude
u kaznenoj evidenciji.
Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.
O ponitenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije.
Za razliku od saoptenja o neopravdanosti radnje osude ili neosnovanosti liavanja
slobode kada se postupa samo po zahtjevu oteenog, sada Sud po slubenoj dunosti
donosi rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji.
Ovom odredbom se dodatno garantuje ostvarenje pune moralne rehabilitacije.
Postupanje, ex officio, predstavlja poseban vid obavezne rehabilitacije,
a odluka se donosi u formi rjeenja koje se dostavlja organu nadlenom za voenje
kaznene evidencije.
Naknade tete osobi koja je neopravdano osuena ili neosnovano liena slobode
predstavlja jedan od osnovnih prava i sloboda ovjeka.
Analiza meunarodnih propisa u ovoj oblasti pokazuje da svaka osoba koja je rtva
nezakonitog liavanja slobode ili pritvora ima pravo na naknadu tete (l. 9. st. 5. MPGPP
i l. 5. st. 5. EKLJP).
Meunarodnopravne garancije, prava na naknadu tete zbog neopravdane osude
predviaju da ako je neka osoba konanom presudom osuena zbog krivinog djela, iako
je kasnije njena osuda bila ukinuta ili je bila pomilovana zbog toga to neka nova ili
novootkrivena injenica neosporno ukazuje na sudsku greku, osoba koja je pretrpjela
kaznu kao posljedicu takve osude dobit e naknadu tete u skladu sa zakonom ili praksom
odreene drave, ukoliko se ne dokae da je ona u potpunosti ili djelimino odgovorna za
to to nepoznata injenica nije otkrivena na vrijeme (l. 14. st. 6. MPGPP i l. 3.
Protokola 7. uz EKLJP).
Vano je napomenuti da je pravo na naknadu tete po navedenim propisima pravo koje
pojedinac ima u odnosu na dravne vlasti.U skladu s tim je i praksa ESLJP koji je
raspravljao o pravu pojedinca na naknadu tete zbog krenja navedenih konvencijskih
standarda.
Slino je uradio i Dom za ljudska prava, koji nalazi, da zakonsko pravo na naknadu,
zbog neosnovanog liavanja slobode obuhvata naknadu za tetu novane kao i nenovane
prirode.

5.b.Pretpostavke za naknadu stete osobama neopravdano osudjenim

Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude postie se ispunjenjem slijedeih
zakonskih uslova:
-ako je osobi pravosnano izreena krivinopravna sankcija ili je oglaena krivom, a
osloboena je od kazne,
-ako je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen
ili je pravosnanom presudom osloboena od optube, ili je optuba odbijena,
-ako osoba nije lanim priznanjem ili na neki drugi nain namjerno prouzrokovala svoju
osudu, osim ako je na to bila prinuena.
Pravo na naknadu tete ne postoji:
-ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to je u
ponovljenom postupku tuilac odustao od krivinog gonjenja,a do odustajanja je dolo na
osnovu sporazuma s osumnjienim, odnosno optuenim ili
-ako je u ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog nenadlenosti suda,a
ovlateni tuilac je preduzeo krivino gonjenje pred nadlenim sudom.
5.c.Pravo na naknadu stete osobi koja je neosnovano lisena slobode
Zakoni o krivinom postupku predviaju ne samo pravo na naknadu tete zbog:
neopravdane osude,nego i pravo na naknadu tete zbog: nezakonitog ili neosnovanog
liavanja slobode, neosnovanog pritvaranja i zadravanja due u pritvoru ili ustanovi za
izdravanje kazne ili mjere.
Prema lanu 439. ZKP FBiH, pravo na naknadu tete ima:
-osoba koja je bila u pritvoru,a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je
postupak obustavljen ili je pravosnanom presudom osloboena od optube ili je optuba
odbijena,
-osoba koja je izdravala kaznu liavanja slobode, a povodom ponavljanja krivinog
postupka izreena joj je, kazna liavanja slobode u kraem trajanju od kazne koju je
izdrala ili joj je, izreena krivinopravna sankcija koja se ne sastoji u liavanju slobode
ili je, oglaena krivom a osloboena od kazne,
-osoba koja je zbog pogreke ili nezakonitog rada organa neosnovano liena slobode ili je
zadrana due u pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere,
-osoba koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena,
-osoba koja je liena slobode bez zakonskog osnova ako joj nije odreen pritvor, niti joj
je vrijeme za koje je liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za
prekraj.
U okviru ovih izlaganja potrebno je naglasiti da pravo na naknadu tete zbog
neosnovanog liavanja slobode ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima
prouzrokovala liavanje slobode.
5.d.Postupak za naknadu stete osobama neopravdano osudjenim i neosnovano
lisenim slobode
Pravo na naknadu tete zastarijeva protekom tri godine od dana pravosnanosti presude
kojom je optueni osloboen od optube ili kojom je optuba odbijena, odnosno,
odnosno,pravosnanosti rjeenja tuioca ili suda kojim je postupak obustavljen, a ako je
povodom zahtjeva za podnoenje vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vijeu
apelacionog odjeljenja, od dana prijema odluke tog vijea.

Postupak ostvarivanja prava na naknadu tete ima dva dijela: upravni postupak i postnpak
pred parninim sudom.
Prvi stadij je:upravni postupak, koji se mora pokrenuti prije podnoenja tube za
naknadu tete.
Oteeni se obraa zahtjevom Federalnom ministarstvu pravde radi sporazuma o
postojanju tete, vrsti i visini naknade.
Obraanje tom ministarstvu je procesna pretpostavka i bez nje se ne moe raspravljati u
parninom postupku.
Ukoliko se sporazum postigne,njime se odreuje vrsta i visina tete.
Ako do ovog sporazuma ne doe, ili Federalno ministarstvo pravde ne donese odluku u
roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva,oteeni moe kod nadlenog suda
podnijeti tubu za naknadu tete.
Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo osteene osobe na naknadu imovmske tete.
Ako je oteeni ve podnio zahtjev, nasljednici mogu nastaviti postupak samo u
granicama ve postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske tete.
Nasljednici oteene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu
tete,odnosno, pokrenuti postupak ako je oteena osoba umrla prije isteka roka
zastarjelosti, a da se zahtjeva nije odrekla.
5.e.Postupak za rehabilitaciju osoba neopravdano osudjenih i neosnovano lisenih
slobode
Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano liavanje slobode neke
osobe prikazan u sredstvima javnog informisanja i time bio povrijeen ugled te
osobe,sud e, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog
informisanja saoptenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost ranije osude,
odnosno neosnovanost liavanja slobode.
Ako sluaj nije prikazan u sredstvu javnog informisanja,ovakvo saoptenje e se, na
zahtjev te osobe, dostaviti organu, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi u kojoj je
ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno - politikoj stranci ili
udruenju graana.
Poslije smrti osuene osobe, pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njenom
branom, odnosno vanbranom drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama.
Zahtjev za naknadu tete se moe podnijeti i ako nije bio podnesen.
Zahtjev se podnosi sudu u roku od est mjeseci.
5.f.Ostvarivanje drugih prava osoba neopravdano osudjenih i neosnovano lisenih
slobode
Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog liavanja slobode prestao radni
odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta,odnosno sta
osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili
neosnovanog liavanja slobode izgubila sta.
U sta se uraunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je dolo zbog neopravdane osude ili
neosnovanog liavanja slobode, a koja nije nastala krivnjom te osobe.

6.Potjernica i objava
6.a.Izdavanje potjernice
Postupak za izdavanje potjernice ima za cilj: da se obezbijedi prisustvo
osumnjienog, odnosno optuenog ili osuenog kada se ne zna njihovo prebivalite ili
boravite, odnosno ako se te osobe nalaze u bjekstvu ili su nedostine organima krivinog
gonjenja ili organima za izvrenje krivinopravnih sankcija.
Postupak za izdavanje potjernice ureen je zakonima o krivinom postupku.
Tako je predvieno,da ako se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno
optuenog,kad je to po odredbama ovog zakona neophodno, tuilac, odnosno sud e
zatraiti od policijskih organa da osumnjienog, odnosno optuenog potrae, i da tuioca,
odnosno sud obavijeste o njegovoj adresi.
Izdavanje potjernice moe se narediti,kad se osumnjieni odnosno optueni, protiv kojeg
je pokrenut krivini postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei
kazna zatvora tri godine ili tea kazna nalazi u bjekstvu,a postoji naredba za njegovo
dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora.
Izdavanje potjernice naredit e se, i u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj
izdrava kaznu, bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava
zavodsku mjeru vezanu s liavanjem slobode.
Izdavanje potjernice nareuje sud.
U sluaju bjekstva osuenog, naredbu izdaje upravnik ustanove.
Naredba suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim
organima radi izvrenja.
U tom smislu, potjernicu raspisuje nadleni policijski organ.
Ako se vjeruje da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inostranstvu,
Ministarstvo sigurnosti BiH, odnosnoNacionalni ured Interpola koji se nalazi u sklopu
tog ministarstva, moe raspisati meunarodnu potjernicu.
Organ koji je naredio izdavanje potjernice,duan je da je povue odmah kad se pronae
traena osoba ili kad nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili
izvrenja kazne ili
drugi razlozi zbog kojih potjernica nije vie potrebna.
6.b.Izdavanje objave
Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima (ukradene stvari-slike, nimizmatike i
druge vrijednosti) koji su u vezi s krivinim djelom ili ove predmete treba pronai, a
naroito Policijski organi mogu objavljivati i fotografije leeva, nestalih osoba ili
predmeta ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba dolo
usljed krivinog djela.
Organ koji je naredio izdavanje objave duan je da je odmah povue kad se pronae
traeni predmet, le ili zbog drugih razloga, zbog kojih objava nije vie potrebna.
Objavu raspisuje nadleni policijski organ.