ISSN 1840-3395

Univerzitet u Bihau
Islamski pedagoki fakultet u Bihau

Zbornik radova 5
Izdava:
Islamski pedagoki fakultet u Bihau
Za izdavaa:
Prof. dr. Muharem tulanovi
Priprema:
Islamski pedagoki fakultet u Bihau
Lektor:
Elma Begi, prof.
Korektor:
Mr. sc. Amra Memi
Prijevod na engleski jezik:
Nedim Boti, BA
Prijevod na arapski jezik:
Mr. sc. Hajrudin Hodi
Struna recenzija radova:
Prof. dr. Sulejman Topoljak
Prof. dr. Nusreta Kepe
Tehniki urednik:
Muamer Sedi, prof.
Tira: 300
tampa:
GRAFIS d.o.o. Cazin

UNIVERZITET U BIHAU
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET U BIHAU

ZBORNIK RADOVA
ISLAMSKOG PEDAGOKOG FAKULTETA U BIHAU

5
Redakcija:
Prof. dr. Muharem tulanovi
Prof. dr. Sulejman Topoljak
Prof. dr. Nusreta Kepe
Mr. sc. Hajrudin Hodi
Glavni urednik:
Prof. dr. Sulejman Topoljak
Adresa redakcije:
Islamski pedagoki fakultet u Bihau,
egarska aleja bb, 77000 Biha,
Bosna i Hercegovina

Biha, 2012. godine

UNIVERSITY OF BIHA
ISLAMIC PEDAGOGICAL FACULTY IN BIHA

PROCEEDINGS
OF ISLAMIC PEDAGOGICAL FACULTY IN BIHA

5
EDITORIAL BOARD:
Muharem tulanovi, Ph.D.
Sulejman Topoljak, Ph.D.
Nusreta Kepe, Ph.D.
Hajrudin Hodi, M.A.
EDITOR-IN-CHIEF:
Sulejman Topoljak, Ph.D.
EDITORIAL OFFICE ADDRESS:
Islamski pedagoki fakultet u Bihau,
egarska aleja bb, 77000 Biha,
Bosna i Hercegovina

Biha, 2012.

/
:
. . . .
. .
:
. .
:

Islamski pedagoki fakultet u Bihau
egarska aleja bb
77000 Biha
Bosna i Hercegovina

UVOD


Uzvienome Dragome Bogu, iskreno se zahvaljujemo na svim
blagodatima kojima nas obdari i koji nam omogui da i u ovoj
akademskoj 2012/2013. g., tampamo, i u ovakvom ruhu izdamo, peti po
redu, Zbornik radova Islamskog pedagokog fakulteta. Sumirajui i
prezentujui neke domete i iskorake nae visokokolske, znanstvene
ustanove, ponovo se sjeamo zajednikog djelovanja IPF-a, Univerziteta
i svih politikih subjekata i vlasti na Kantonu, na izmjeni Zakona o
visokom obrazovanju i Zakona o Univerzitetu, ime je Fakultet naao
svoje mjesto u porodici visokokolskih institucija, gdje ravnopravno
uestvuje u raspodjeli budetskih sredstava.
Na drugom ciklusu, master studija, osnovnog odsjeka Vjeronauka,
startali smo, na ope zadovoljstvo, sa predavanjima druge generacije i ve
su na redu ozbiljne pripreme za izradu magistarskih radova prve
generacije. Naglaavali smo da IPF ima samo jedan Vjeronauni odsjek
koji obrazuje nastavni kadar za predmet Vjeronauka i po miljenju
dobronamjernih kritiara donosi viestruku korist drutvu.
Sada, s radou i ponosom, istiemo da smo, konano, krenuli i sa
drugim odsjekom Socijalna pedagogija i duhovna skrb, koji je jedan
sretan spoj naune i duhovne komponente, poto je nae drutvo u
potrebi i za jednim i drugim, te mu nije dovoljno samo konvencionalno
obrazovanje, poznavanje samo nauke i egzaktnih naunih injenica, nego
i vid duhovnosti, koja se kroz svoju institucionalizaciju, na ovakav nain,
putem vjerskog morala i etike, namee kao institucionalna vrijednost i
implementira u drutvo, kako bi se ljudi oplemenili, produhovili i
usavrili moralno, jer ogoljela savremena nauka i njeni recidivi kao to su
nuklearna energija, genetiki ininjering, hemijsko oruje itd., ako
ispadnu van kontrole, u eri vrhunskog tehniko-tehnolokog razvoja,
mogu voditi u apokalipsu, strane kataklizme i unitenje. Zbog toga
savremeni ovjek, savremeno drutvo, i savremeni napredak, moraju
imati ambivalenciju u drutvenim/materijalnim, ali i duhovnim
vrijednostima koje e garantovati njihov opstanak.
Zbornik IPF-a je dobro sredstvo da se savremene ideje razliitih
humanistikih, pa i primijenjenih znanosti, predstave naem drutvu na

znanstven i savremen nain, stoga pozivamo sve profesore naeg

Univerziteta, a ne samo profesore i djelatnike IPF-a, da uzmu uea u
ovom naunoistraivakom radu i aktivnostima, a u korist naeg drutva.
Na ovaj nain, kapaciteti i intelektualni resursi, praktino, daju svoj
,,zekjat u vidu naunih radova kao vid zahvale Dragom Bogu na znanju
i intelektu, kojim ih je On Uzvieni obdario. ivimo u vrijeme velikih i
znaajnih drutvenopolitikih promjena, bitnih za nae bonjako bie,
na nacionalni i vjerski identitet, za nau dravu BiH, na Univerzitet i
obrazovanje u zemlji, uope, tako da je tematika koja moe biti tretirana
u ovakvim publikacijama, zaista iroka i raznovrsna.
Uzvienoga Dragoga Boga molimo, da nam pomogne i u ovakvom vidu
djelovanja, da On bude s nama i uz nas, da nas ne ostavlja i ne preputa samima
sebi, ak ni za treptaj oka. On, Uzvieni, dovoljan nam je Pomaga i dovoljan
Zatitnik. I molimo ga Uzvienog da objedini muslimane i njihova miljenja i
stremljenja, da d razbor, mudrost, iskrenost, dobru i iskrenu namjeru i nijjet naim
politikim i vjerskim prvacima, da ih uputi na injenje dobra, onoga to je najbolje za
islam, za muslimane i ovu zemlju, da onemogui one koji ele zlo ovoj zemlji i
njenom narodu, da im ne dopusti da u svom naumu uspiju i da se u tom zlu osile i
zaborave. I molimo Ga Uzvienog da uva nau instituciju i na Univerzitet!
AMIN!
Prof. dr. Muharem tulanovi

ISLAMISTIKA

Prof. dr. Sulejman Topoljak 1

PRAVA IZBJEGLICA I AZILANATA U ISLAMU

Saetak
Cilj ove studije je da odgovori na pitanja da li azilanti i izbjeglice, po uenju
islama, imaju svoja prava, koja su i da li ih danas istinski uivaju, a potom da
napravi komparaciju izmeu njihovih prava u islamskom zakonodavstvu i
meunarodnom pravu.
Oito je da su danas najbrojnije izbjeglice muslimani, da se njihov broj, iz
dana u dan, u svijetu poveava i da se veinom nalaze u loem poloaju. injenica je
da veina izbjeglica u mnogim zemljama ne uivaju svoja prava i to najee zato to
se drave u kojima obitavaju ogluuju kada je rije o potivanju njihovih obaveza koje
imaju prema izbjeglicama, kao i zbog nepoznavanja tih prava od strane samih
izbjeglica i azilanata. Meutim, ta prava su im zagarantovana i u islamskom uenju
i u meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima.
Da bi studija poluila oekivane rezultate, bilo je neophodno istraiti pojam
izbjeglitva u Kuranu i sunnetu, kao i u meunarodnom pravu, vrste izbjeglitva u
klasinom periodu, uzroke izbjeglitva u islamskom i meunarodnom pravu, prava
izbjeglica i prestanak statusa izbjeglice u islamskom i meunarodnom pravu.

Kljune rijei: azil, izbjeglice, islam, erijat, izbjeglica, islamsko pravo,

meunarodno pravo, prava, obaveze
Uvodni dio
Allah je na mnogim mjestima u Kur'anu rekao da je odabrao i
odlikovao ovjeka nad ostalim stvorenjima. To je i osnovni princip
islamske doktrine, koji je opeprihvaen od strane muslimana i dosljedno
primjenjivan od samog sputanja ovjeka na Zemlju, pa sve do danas,
bez ikakve rasne ili bilo koje druge diskriminacije. Dakle, islam je odmah
na poetku ljudske prapovijesti priznao ovjeku njegova prava zbog
njegove odlikovanosti i cilja, radi kojega je i stvoren.
Meutim, kao posljedica savremene civilizacije koja je zanemarila
spomenuto boansko naelo i uspostavila svoje temelje na sukobima i
konfliktima, neminovno se javio i problem izbjeglica i azilanata koji,
1

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

11

bjeei od konfliktnih i ratnih arita, trae sigurna mjesta za sebe i svoje

porodice.
Problem izbjeglica i azilanata je bez sumnje jedan od najteih i
najzamrenijih problema savremene civilizacije. Ova ljudska populacija je
danas najnezatienija i stoga je najvie izloena nepravdi i raznim
vrstama tortura. To je posebno izraeno u posljednjih nekoliko desetljea
prolog, kao i poetkom ovog vijeka, kada se javljaju bezdunici koji, bez
imalo srama i stida, poinju trgovati sa ljudskim svetim pravima, nudei
protunaknadu za njih - materijalna sredstva, naizgled lagodne ivote i
dravljanstvo zemalja u kojima borave.
Navedeni i njima slini problemi, s kojima se susree ova
populacija, potvruju znaaj i vanost ove teme, te elaboriranja iste, kako
sa strane islamskog, tako i sa strane meunarodnog prava. Ova studija
namjerava se osvrnuti na samo mali dio njihovih problema i elaborirati i
pojasniti teorijska prava izbjeglica u islamu, njihovu vanost, te
odgovoriti na pitanja da li je islam po pitanju tih prava bio pretea u
odnosu na ostale ideologije i pravne sisteme ili nije. Takoer, namjera je i
da se utvrdi koliko se ta prava uistinu potuju i primjenjuju u praksi, tj. u
zemljama u kojima ive azilanti i izbjeglice sukladno deklaracijama i
dokumentima u kojima se ona deklarativno priznaju u islamskom, ali i u
meunarodnom pravu. I na kraju, studija e se osvrnuti i na stav
islamskog i meunarodnog prava po pitanju anuliranja i kompenzacije
ovog prava.
Vanost ove studije se ogleda i u tome to e ona, nadamo se, biti
jedan skromni pokuaj odgovora na lane tvrdnje, sumnjive sugestije i
namjerne klevete upuene islamskom zakonodavstvu po pitanju prava
azilanata i izbjeglica. Dakle, pokuat e, makar i simbolino, participirati
u iznalaenju rjeenja za ovo, mogli bismo rei, najtee pitanje
dananjice. Takoer, smatramo da se, u odnosu na vanost i obim ovog
problema, malo diskutovalo i pisalo o njegovom prevazilaenju i
iskorjenjivanju, kako sa strane islamskog zakonodavstva, tako i sa strane
meunarodnog prava.

12

Pojam i definicija termina azilant - izbjeglica

Semantiko znaenje
Azilant se u arapskom jeziku naziva el-ladi' ili muhadir, rije koja je
izvedena iz glagola lede'e ili hedere. Taj glagol u naem jeziku znai izlazak,
naputanje, osamljenje, prisiljavanje na neto, traenje zatite od nekoga itd.2
Azilant u meunarodnom pravu
Definiranje azilanta u meunarodnom pravu je veoma bitno
pitanje, pa ak i esencijalno pri rjeavanju problema izbjeglica. Od te
definicije zavisi i zakonska zatita onih na koje se odnosi ta definicija.
Isto tako, ovdje je bitno istai da se definicija azilanta ili izbjeglice
razlikuje od korisnika do korisnika, kao i od geografskih podneblja i
ugovora.
Meunarodno pravo nije dalo samo jednu definiciju
azilanta/izbjeglice. Navode se i koriste dvije najpoznatije definicije koje
se upotrebljavaju u relevantnim izvorima i djelima meunarodnog prava.
Prema prvoj definiciji, azilant/izbjeglica je svaki ovjek iji su ivot,
zdravlje ili sloboda izloeni opasnosti sukladno Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim
pravima. Takvima je, po meunarodnom pravu, dozvoljeno zatraiti azil.3
Po drugoj definiciji, azilant/izbjeglica je svaki ovjek koji je napustio svoju
matinu domovinu ili je protjeran iz nje sredstvima zastraivanja pa je zbog toga
doao na teritoriju druge drave traei zatitu, ili to je osoba kojoj je zabranjeno da
se vrati u matinu zemlju.4
Srodni izrazi
Treba napomenuti da izraz azilant nije jasno naveden i koriten u
glavnom izvoru islamskog prava Kur'anu, ali postoje slini i srodni
izrazi koju odreuju njegovo znaenje poput izraza el-istidare (traenje
zaite), el-isti'man (traenje sigurnosti), el-hidra (iseljenje) i ibnus-sebil

2 Ibn Menzur, Lisanul-'arab, (1152), Fejruz Abadi, El-Kamusul-muhit, 1/27., Mufti,

Arapsko-bosanski rjenik, str. 1333-1334.
3 Ebu Hejf, Ali Sadik, El-Kanunud-devlijjul'am, str. 249.
4 Ganim, Muhammed Hafiz, Mebadi'ul-kanunid-devlijjil-'am, str. 549.

13

(putnik). Ukratko emo se osvrnuti na ove izraze i pojasniti njihova

znaenja.
El-istidare je traenje sigurnosti i zatite. U tom smislu Uzvieni
kae: Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi sasluao
Allahove rijei, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega. To zato to oni
pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevba, 6)
Arapi kau: Edareke Allahu minel-azab. (Allah te zatitio od vatre.)
El-Muste'min je onaj koji trai sigurnost i ugovor. To je onaj koji
doe u harem titei se na osnovu njegove svetosti. Islamsko pravo
poznaje ovakvu vrstu zatite ili imuniteta. Potvruju ga i Kuran i sunnet.
Uzvieni kae:
,,I uinili smo Hram utoitem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto
na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ete molitvu obavljati! I
Ibrahimu i Ismailu smo naredili: Hram Moj oistite za one koji ga budu obilazili,
koju budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali. (El-Bekare, 125)
Dakle, ko ue u mekanski harem kao azilant siguran je, a to
potvruje hadis u kojem Poslanik, a.s., kae: ,,Ko ue u mekanski harem
siguran je, ko ue u kuu Ebu Sufjana siguran je, ko baci oruje siguran je i ko
zakljua svoja vrata siguran je. 5
Hidra u arapskom jeziku, u svom osnovnom znaenju, jeste
izlazak beduina iz pustinje u urbanu sredinu, ili izlazak iz jedne u drugu
zemlju. Zbog maltretiranja i poniavanja u prvo vrijeme islama,
muslimani su bili prisiljeni uiniti preseljenje iz Mekke u Etiopiju, a
nakon toga iz Mekke u Medinu. Opisujui te dogaaje, Uzvieni je rekao:
,,I siromanim muhadirima koji su iz rodnog kraja svoga protjerani i imovine svoje
lieni, koji ele da Allahovu milost i naklonost steknu, i Allaha i Poslanika
Njegova pomognu to su, zaista, pravi vjernici. (El-Har, 8)
Ibnus-sebil je putnik namjernik koji se, nakon obavljenog posla, eli vratiti u
svoje mjesto boravka, ali nema sredstava za to. On ima pravo na zekat. Veina
islamskih pravnika smatra da je to svaki putnik koji je otputovao iz svog mjesta u
drugo.6

Biljei ga Muslim, Knjiga o dihadu i vojnim pohodima, Poglavlje o osvojenju Mekke,

hadis br. 1780.
6 Karadavi, Jusuf, Fikhuz-zeka, 1/67.
5

14

Termin azil u Kur'anu i sunnetu

U Kur'anu
Ve je reeno da termin azil nije eksplicitno upotrijebljen u
Kur'anu, ali su navedeni drugi termini koji involviraju njegovo znaenje.
U nastavku emo selektivno navesti neke ajete koji sadravaju
spomenute termine.
Uzvieni je rekao: ,,Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga
zatiti da bi sasluao Allahove rijei, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za
njega. To zato to oni pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevbe, 6)
Dakle, u ajetu se Allah obraa Poslaniku govorei mu:
,,Muhammede, ako te bilo koji idolopoklonik zamoli za zatitu daj mu je i ne ubijaj
ga. Omogui mu da saslua Allahov govor kako bi razumio Njegove naredbe i
zabrane. Pa ako odbije primiti islam vrati ga na sigurno mjesto i titi ga sve dok ne
doe do svoje domovine.7
Uzvieni veli: ''O vjernici, kada u boj krenete, na Allahovu putu, sve dobro
ispitajte i onome ko vam nazove selam ne recite: Ti nisi vjernik! kako biste se
domogli ovozemaljskih dobara; ta u Allaha su mnoge dobiti! I vi ste prije bili kao
oni, pa vam je Allah darovao milost Svoju; zato uvijek sve dobro ispitajte, a Allahu
je, zaista, poznato ono to radite. (En-Nisa, 94) U ajetu, Allah nareuje
vjernicima da daju sigurnost i garanciju onima koji su se prestali boriti
protiv njih.
Prenosi se da je Mirdas b. Nuhejk jedini primio islam iz svog
naroda. Potom je Poslanik, a.s., poslao izvidnicu njegovom narodu pod
vodstvom Galiba b. Fudale. Narod se sklonio, a Mirdas je ostao,
vjerujui da e ga to to je primio islam zatiti. Nakon to je ugledao
konje, uputio se sa svojim stadom ka vrhu planine. Kada su ga stigli,
donijeli su tekbir i on je donio tekbir, spustio se i rekao: ,,Nema boga osim
Allaha, vjerujui u te rijei i traei zatitu sa njima od njih. Meutim,
Usame b. Zejd ga je ipak ubio i potjerao njegove ovce. Kada su o tome
obavijestili Poslanika, a.s., to mu je vrlo teko palo pa ih je ukorio
rekavi: ,,Zar ste ga ubili udei za onim to je bilo s njim?!
Potom je prouio citirani ajet. Usame je rekao: Allahov Poslanie,
zatrai oprosta za mene. Kako da to uradim, a izgovorio je ehadet, odgovorio mu
je Poslanik, a.s. Usame je rekao: Neprestano je to izgovarao i negirao tako da sam
7

Kurtubi, Ebu Abdullah, El-Dami'u li ahkamil-Kur'an, 8/76.

15

poalio to sam prije toga primio islam. Nakon toga je zatraio oprosta za mene
rekavi mi da oslobodim roba.8
U sunnetu
U mnogobrojnim hadisima se dozvoljava davanje azila onima koji
se obrate Poslaniku, a.s., i njegovim ashabima, npr.:
- Od Ibrahima b. Tejmija od njegova oca se prenosi da je rekao:
,,Od Poslanika, a.s., nismo nita pisali osim Kur'ana i ovog to se nalazi na ovoj
ploi. Poslanik, a.s., je rekao: Medina je zabranjena od Atira pa do toga i toga, pa
ko uvede neku novotariju ili prihvati novotara neka je nad njim Allahovo
prokletstvo, prokletstvo Njegovih meleka i svih ljudi. Allah od njega nee primiti
nikakvo dobro djelo. Garancija muslimana je jedna i oni koji nisu muslimani ude
za njom. Pa ko od muslimana prekri tu garanciju, nad njim je Allahovo
prokletstvo, prokletstvo Njegovih meleka i svih ljudi, i Allah od njega nee primiti
nikakvo dobro djelo.9 U citiranom hadisu se jasno potvruje svetost
Medine kao i zabrana uznemiravanja nemuslimana graana islamske
drave. To je u stvari eman zatita.
Hafiz u tom smislu veli: ,,Garancija o zatiti muslimana je jedna, tj.
ispravna pa ko god je od njih dadne nemuslimanu, ostalim muslimanima je
zabranjeno zanemariti je.10
- Od Ebi Nadra, tienika Omera b. Ubejdullaha, se prenosi da ga
je Ebu Murre, tienik Ebu Talibove kerke Umm Hane, obavijestio da
je uo Umm Hanu, Ebu Talibovu kerku da je rekla: ,,Otila sam
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na dan osloboenja Mekke pa sam ga zatekla kako
se kupa, a njegova kerka Fatima ga zastire. Nazvala sam selam, a on je upitao:
Ko je to? Rekla sam: Ja, Umm Hana, Ebu Talibova kerka. Dobro dola
Umm Hana, rekao je. Kada se okupao, klanjao je osam rekjata ogrnut u jednoj
odjei. Rekla sam: Allahov Poslanie, sin moje majke Alija tvrdi da e ubiti ovjeka
kome sam dala azil, a to je Fulan b. Hubejr. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
Mi prihvatamo azil od onog kome si ga ti dala.11

Sujuti, Delaluddin, Lubabun-nukul fi esbabin-nuzul, str. 104.

Biljei ga Buharija u svom Sahihu, Knjiga o haddu, Poglavlje o Medinskom haremu,
hadis broj: 1771.
10 Askalani, Ahmed b. Hader, Fethul-Bari erhu Sahihil-Buhari, 4/125.
11 Biljei ga Buharija u svom Sahihu, Knjiga o namazu, Poglavlje o klanjanju ogrnut u
jednoj odjei, hadis broj: 350.
8
9

16

U hadisu se jasno nalae da je obaveza svih muslimana potovati azil kojeg je

dao neko od muslimana, pa makar se radilo i o muslimanki, pod uvjetom da ga
odobre nadlene vlasti.12
Razlozi azila u islamskom i meunarodnom pravu
Kroz cijelu historiju ljudskog roda azilanti su bili ljudi koji su traili
pomo, zatitu i skrb, posebno u tekim uslovima koji su se razlikovali
od vremena do vremena. Svi njihovi zahtjevi su bili zapravo prava koja
su im islamsko pravo i meunarodne deklaracije priznali. U nastavku
studije slijedi osvrt na razloge traenja azila u islamskom i
meunarodnom pravu, a potom emo izloiti vrste azila.
Razlozi traenja azila u islamskom pravu
U islamskom pravu azil se trai zbog slijedeih razloga:
1. Izlazak iz islamske drave u neislamsku
Kome se u nekoj zemlji ne dozvoljava upranjavanje vjerskih
osjeaja i obaveza, tj. kome su ugroena osnovna ljudska prava, obavezan
je uiniti hidru iz takve zemlje. O tome Kur'an jasno govori u
mnogobrojnim ajetima:
Onaj ko se iseli Allaha radi nai e na Zemlji mnogo mjesta, usprkos svojih
neprijatelja, i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika
Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. A Allah mnogo
prata i milostiv je. (En-Nisa, 100)
Hidra je bila vadib za vrijeme Poslanika, s.a.v.s., i do Sudnjeg
dana zadrala je takav status u svakom vremenu i prostoru kada god se
ispune za nju odreeni uslovi.
2. Naputanje mjesta u kojem je prevladala smutnja, nemir i
novotarija
Na to stanje Kuran jasno ukazuje u slijedeem ajetu: Kada vidi one
koji se rijeima Naim rugaju, nek si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne

12

Askalani, Fethul-Bari erhu Sahihil-Buhari, 1/70.

17

preu. A ako te ejtan navede da zaboravi, onda ne sjedi vie s nevjernicima kad se
opomene sjeti. (El-En'am, 68)
Ajet eksplicitno zabranjuje mijeanje sa nasilnicima koji inoviraju u
vjeri, koji stvaraju nesigurnost i remete red na Zemlji pa Kuran nareuje
distanciranje od njih.
3. Strah za svoju ast i imetak
Svetost tih stvari u islamu je neprikosnovena i ima status svetosti
ivota.
4. Naputanje mjesta zbog bojazni za svoj ivot i tijelo
To je milost koju je Bog podario ovjeku. Dakle, ako se neko bude
bojao za svoj ivot, Allah mu je dozvolio da napusti to mjesto i ode u
mjesto gdje e se sigurno osjeati. Prvi koji je iskoristio to pravo bio je
Ibrahim, a.s. Govorei o njegovu ivotu, u Kur'anu se kae da je on
izrekao i ovo:
Idem onamo gdje mi je Gospodar moj naredio, ree, On e me kuda treba
uputiti. (Es-Saffat, 99)
5. Izbjegavanje mjesta u kojem se pojavila neka opasna zarazna
bolest poput kuge
Poslanik, a.s., je zabranio da se ide u takvu zemlju, kao i da se izlazi iz nje
nakon to se pojavi takva bolest.13
Razlozi traenja azila u meunarodnom pravu
U meunarodnim dokumentima koji govore o azilantima navode
se slijedei razlozi za opravdano traenje azila:
1. strah koji je posljedica bojazni od kanjavanja i ugnjetavanja. To
je posebno duevno stanje koje nalae azilantu da potrai mjesto gdje e
osjeati sigurnost i mir,
2. ugnjetavanje koje je posljedica provokacija i prijetnji ivotu,
slobodi i naruavanje ljudskih prava koja su priznata putem
meunarodnih deklaracija i povelja,
13

El-Ebtah, Se'id, El-Ladiune fil-mefhumil-islami, str. 29.

18

3. segregacija razdvajanje ljudi na osnovu razliitih kriterija koji

se kose sa naelima ljudskih prava i sloboda to ima za posljedicu osjeaj
nesigurnosti,
4. porijeklo na osnovu kojeg se neko dodjeljuje ili odreuje nekoj
odreenoj rasnoj grupi koja predstavlja manjinu u odnosu na ostale
stanovnike,
5. vjera sloboda vjere zagarantovana je meunarodnim
dokumentima o ljudskim pravima,
6. pripadnost je jedan od razloga za traenje azila ukoliko se izgubi
povjerenje prema grupi kojoj osoba pripada ili prema vladajuem
sistemu, sa ime se izlae progonima i torturama,
7. politiko miljenje vjerovanje u neka politika miljenja
suprotna politici vladajueg sistema, to moe uzrokovati strah od
progona, ali takav strah mora biti opravdan poput istinskog postojanja
bojazni da e neko zbog takvih svojih miljenja biti zatvoren, maltretiran,
poniavan.
Vrste azila
Postoji nekoliko vrsta azila koje emo u nastavku spomenuti i
kratko se na njih osvrnuti.
1. Vjerski azil
Moe se rei da je ovo noviji izraz, jer, unato mome skromnom
znanju i istraivanju, nisam naao u dostupnoj mi literaturi osvrt na ovaj
izraz, definiciju ili objanjenje njegovog znaenja. Meutim, prilikom
iitavanja nekih ajeta i hadisa, mogue je uoiti i definirati ovu vrstu
azila.
O ovoj vrsti azila u Kur'anu se govori u slijedeim ajetima:
A kada Ibrahim ree: Gospodaru moj, uini ovaj grad bezbjednim i sauvaj
mene i sinove moje da se klanjamo kumirima, oni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na
stranputicu naveli. Onaj ko bude mene slijedio moje je vjere, a onaj ko bude protiv
mene ustajao, pa Ti, uistinu, prata i samilostan si. Gospodaru na, ja sam neke
potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se nita ne sije, kod Tvoga asnog hrama, da
bi, Gospodaru na, molitvu obavljali; zato uini da srca nekih ljudi eznu za njima i
opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili. (Ibrahim, 3537)
19

U njemu su znamenja oevidna mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj

ko ue u nj treba da bude bezbjedan. Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi,
svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije
ovisan ni o kome. (Ali Imran, 97)
I uinili smo Hram utoitem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto
na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ete molitvu obavljati! I
Ibrahimu i Ismailu smo naredili: Hram Moj oistite za one koji ga budu obilazili,
koju budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali. (El-Bekare, 125)
Citirani ajeti jasno ukazuju da je po osnovnom pravilu ove vrste
azila dozvoljeno zatiti svakog onog ko ga zatrai u mekanskom haremu
Kabi.
U jednom hadisu o ovoj vrsti azila se kae da je Poslanik, a.s.,
rekao:
Ibrahim je uinio Mekku svetom i dovio za njene stanovnike, a ja sam
Medinu uinio svetom isto kao to je Ibrahim uinio Mekku svetom.14
Iz naprijed citiranih ajeta i hadisa mogue je definirati vjerski azil
kao svaki bijeg iz mjesta u kojem je nekom ugroen ivot i ast u mjesto
koje je vjerski sveto i potovano od strane sljedbenika te vjere.
2. Lokalno - teritorijalni azil
To je azil koji se dobije na teritoriji neke zemlje koja ga dodjeljuje15, ili to je
azil kojeg uiva azilant na osnovu priznate neporonosti teritorije na koju je pribjegao
azilant. 16
Ova vrsta azila je poznata kao seoba ili hidra iz neislamske zemlje
u islamsku ili iz nasilnike u pravednu, a objasnio ga je Kur'an u suri EnNisa. Uzvieni je rekao: Kad budu uzimali due onima koji su se prema sebi
ogrijeili, meleci e upitati: ta je bilo s vama? Bili smo potlaeni na Zemlji,
odgovorit e. Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud
iseliti?, rei e meleci, i zato e njihovo prebivalite biti Dehennem, a uasno je on
boravite. (En-Nisa, 97)

14 Biljei ga Muslim u svom Sahihu, Knjiga o haddu, Poglavlje o odlikovanosti

Medine i Poslanikovoj, a.s., dovi, broj hadisa: 1360.
15 Ebul-Veffa, , Ahmedi, El-Kanunud-diplomasi ed-edevli, str. 276.
16 Emrullah, Burhan, Hakkul-luduis-sijasi, dirasetun fi nazirijeti hakkul-ludu'i fi kanuniddevlijj, str. 44.

20

U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima u 14. lanu stoji:

1. svaka osoba ima pravo traiti azil u drugoj dravi i uivati ga
kako bi se oslobodila progona,
2. nije dozvoljeno sluiti se ovim pravom ako postoji potjera iji
uzrok nije politiko neslaganje, a niti su djela koja su oprena intencijama
i naelima Ujedinjenih nacija.
Dakle, ratne rtve i izbjeglice koje trae utoite i azil su kategorije
na koje se odnosi ova vrsta azila. Oni predstavljaju najvei broj azilanata,
s tim to se kod azilanta uvjetuje da prije nije poinio neki kriminal, ili
ako ga je poinio da u tom sluaju izmeu dvije drave postoji
sporazum o izruenju zloinaca. Ovdje, takoer, treba istai da je ova
vrsta azila jedina vrsta koju drava koja je udomila azilante derivira kao
privilegiju koju uiva na osnovu svoga suvereniteta.17
3. Diplomatski ili politiki azil
Misli se na azil kojeg azilant trai od neke strane drave, ili njene
ambasade, ili od nekih njenih brodova, ili aviona da ga zatite na krai ili
dui period od opasnost koje ugroavaju njegov ivot i zdravlje zbog
njegovih politikih stavova koji su suprotni zvaninoj politici njegove
drave.
Dodjelom politikog azila drava koja je primila azilanta dobiva
dvije veoma bitne obaveze:
1. Potivanje azilanata od strane drave koja im dodijelila azil, to
podrazumijeva pruanje neophodne pomoi, kao i upotreba zakonskih
odredbi protiv onih azilanata za koje se smatra da predstavljaju opasnost
za nacionalnu sigurnost i dravni poredak, i to nakon to budu upozoreni
i ukae im se na njihovo krenje obaveza kojih su se bili duni pridravati
kao politiki azilanti. Potom ih ima pravo protjerati.
2. Kada neka drava dodijeli nekom politiki azil, duna ga je
uvati i titi od bilo kakvih pokuaja njegova uznemiravanja ili
likvidiranja od strane njegove matine zemlje.18

17
18

Vidi: www.un.org, www1.umn.edu, www.nchr.org

Vidi: Dairetu-u'unil-ladi'in, www.plod.org

21

Prava azilanata u islamskom i meunarodnom pravu

Prava azilanata u islamskom pravu
I pored toga to su mnoge drave prije pojave islama priznale
azilantima njihova prava, ipak su ih nakon toga prihvatale kao graane
drugog reda i nisu im priznavale pravne sposobnosti koliko su to bile
dune. Nakon to se islam pojavio, prava izbjeglica i azilanata su dobila
odgovarajue potovanje. Islam im je priznao prava na osnovu kojih su
mogli dobiti mjesto koje odgovara njihovoj situaciji. Na taj nain su im
bila zatiena osnovna ljudska prava poput prava na ivot, vjeru,
imovinu, ast i razum.
Budui da se islam, putem svojih normi i propisa, brine o pravima i
slobodama ljudi (ukljuujui i izbjeglice i azilante), u nastavku ove studije
e biti rije o nekim pravima koje je islam zagarantovao kategoriji
azilanata/izbjeglica. Rije je o slijedeim pravima:
1. Pravo azilanta da ue u islamsku dravu i boravi na njenoj
teritoriji sukladno svojim potrebama i interesima
Ukoliko azilant odlui zatraiti azil u islamskoj dravi radi zatite
svog ivota, zdravlja i sigurnosti, vladaru ili njegovom zamjeniku, tj.
nadlenim vlastima, se preporuuje ili, moda je preciznije rei da im je
to vjerska dunost, da ga zatite ako je doao radi spomenutog, jer islam
zagovara slobodu i pravdu za sve ljude i osuuje nasilje i nepravdu bez
obzira od koga dolazi i nad kim se provodi. To potvruje i slijedei ajet:
,,Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi sasluao
Allahove rijei, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega. To zato to oni
pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevbe, 6)
Dakle, ulazak u islamsku zemlju radi spomenute potrebe je jedno od prava
koje je izbjeglicama i azilantima dalo islamsko zakonodavstvo, pod uvjetom da u
tome nema tete, a niti prestanka razloga za davanje azila.19

19

evkani, Muhammed b. Ali b. Muhammed, Fethul-Kadir, 2/338.

22

2. Pravo azilanta na zatitu svoje vjere, tj. na njeno upranjavanje

i konzumiranje
Niko nema pravo prisiliti azilanta da promijeni svoju vjeru i
prihvati islam. To se jasno vidi iz slijedeeg ajeta: U vjeru nije dozvoljeno
silom nagoniti pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u
ejtana, a vjeruje u Allaha dri se za najvru vezu koja se nee prekinuti. A
Allah sve uje i zna. (El-Bekare, 256)
Tumaei ovaj ajet imam Kurtubi je rekao: ,,Ajet eksplicitno ukazuje
da se niko ne smije prisiliti na primanje islama.20
Islam potuje i zagovara vjerske slobode. Ukoliko obratimo panju
na historiju islama, pronai emo brojne dokaze za to. Ibn Ishak biljei da
je nedransko izaslanstvo (krani), kada je dolo Poslaniku, a.s., u Medinu, ulo
kod njega u njegovu damiju poslije ikindije. Poeli su obavljati svoju molitvu. Neki
od ashaba su ih htjeli sprijeili, ali je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ostavite
ih! Nakon tih rijei oni su se okrenuli istoku i obavili svoju molitvu.21
3. Pravo azilanta na ivot
Ovo pravo je ope pravo svih ljudi, pa tako i azilanata. U sluaju
da neko od muslimana namjerno ubije azilanta islamske drave, nad njim
e se izvriti smrtna kazna (odmazda) isto kao i da je ubio muslimana.
Od Abdullaha b. Amra se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: ,,Ko ubije
nemuslimana tienika nee osjetiti dennetskog mirisa koji se osjeti na daljini od
etrdeset godina.22 Isto tako se prenosi da je Alija, r.a., ubio jednog
muslimana, nakon to je dokazano da je bespravno ubio nemuslimana
tienika. On je rekao: ,,Ko ima nau zatitu, njegova krv je kao i naa.23
Dakle, iz navedenih primjera se vidi da je azilant koji doe na teritoriju
islamske drave pod njenom zatitom i brigom, pa makar bio i
nemusliman.

Kurtubi, Ebu Abdullah, El-Dami'u li ahkamil-Kur'ani, 3/276.

Ibnul-Kajjim, Zadul-me'ad, 3/39.
22 Biljei ga Buharija u svom Sahihu, Knjiga o glavarini, Poglavlje o bespravnom ubistvu
tienika, broj hadisa: 2995.
23 Ibn Abidin, Reddul-muhtar alad-Durril-muhtar, 3/273.
20
21

23

4. Pravo azilanta na zatitu razuma miljenja

Razum je preduvjet erijatske odgovornosti i radi njega je Uzvieni
odlikovao ovjeka nad ostalim stvorenjima. Uzvieni kae: Allah vam tako
objanjava propise svoje da biste razmislili. (El-Bekare, 242) Mi vam iznosimo
dokaze, ako pameti imate. (Ali Imran, 118)
Iz priloenog je posve jasno da islam daje veliku vanost razumu i
obavezuje da se on uva i titi. Bilo kakvo ugroavanje istog je strogo
zabranjeno, bez obzira na vjersko ili ideoloko ubjeenje njegovog
vlasnika. 24
5. Pravo azilanta na zatitu asti
Zatita asti je staro naelo koje je priznato i u islamu i u
predislamskom dobu. Dodjela azila od strane muslimana podrazumijeva i
zatitu njegove asti. Dakle, nije dozvoljeno ugroavati je na bilo koji
nain (klevetom, potvaranjem, ogovaranjem itd.) i od strane bilo koga.
Ibn Hazm veli: Kada ovjek okleveta ovjeka, makar bio i nemusliman, dunost je
nad njim izvriti hadd - erijatsku fiksnu kaznu, jer je Uzvieni u Kur'anu za
sljedbenike Knjige rekao da su estiti.25 (...) i estite vjernice su vam dozvoljene, i
estite keri onih kojima je data Knjiga prije vas... (El-Maide, 5)
U djelu Ed-Durrul-muhtar stoji: Dunost je otkloniti neugodnosti od njih i
zabraniti da se ogovaraju isto kao i da su muslimani.26
6. Pravo azilanta na pristojan stan
Azilant ima pravo izabrati prikladan stan gdje e boraviti.
Dozvoljeno mu je da kupi sve to mu je potrebno za vrijeme njegova
azila (prijevozno sredstvo, odjea, hrana itd.). Isto tako, njegov stan je svet i
neprikosnoven i stoga nikome nije dozvoljeno, bez njegove dozvole, ui u njega, a niti
ga je bez opravdanog erijatskog razloga dozvoljeno uznemiravati i ugnjetavati u
njemu. 27

Ibn Abidin, Reddul-muhtar alad-Durril-muhtar, 3/287.

Bagdadi, Muhammed b. Habib, El-Mihber, str. 352.
26 Ibn Abididn, Redul-muhtar aled-Durrul-muhtar, 3/273.
27 Zejdan, Abdulkerim, Ahkamuz-zimmijjine vel-must'eminin fi daril-islam, str. 125.
24
25

24

7. Pravo azilanta na privatan ivot i privatnu svojinu

a) Pravo na privatan ivot
Azilant ima pravo da surauje s ljudima, ima pravo da kupuje sve
to mu je potrebno za vrijeme svog azila (prijevozno sredstvo, odjea,
hrana). Potvreno je i preneseno od Poslanika, s.a.v.s., da je suraivao sa
nemuslimanima. Od Abdurrahmana b. Bekr, r.a., se prenosi da je rekao:
,,Bili smo s Poslanikom, s.a.v.s., kada mu je doao neki idolopoklonik, raupane
kose i visok, tjerao je sa sobom svoje ovce. Poslanik, a.s., mu je rekao da mu ih
proda, pokloni ili da na dar. ovjek je rekao: Ne, nita od toga ne dolazi u obzir
osim prodaje, pa ih je Poslanik, a.s., i kupio.28 Ove citirane rijei (pa ih je
kupio) su dokaz da je dozvoljeno vriti transakcije sa nevjernicima i
nemuslimanima.
Dakle, ukoliko neko od azilanata u islamskoj dravi bude
nemusliman ili nevjernik, dozvoljeno mu je da trguje, kupuje i prodaje, ali
u granicama onoga to dozvoljava erijat, jer isto tako je i muslimanu
dozvoljeno trgovati sa nemuslimanima samo u granicama dozvoljenog
po islamskom zakonodavstvu.
b) Pravo na privatnu imovinu
Azilant ima pravo posjedovati sve ono to mu je potrebno za
normalan ivot i pored toga to se smatra strancem u islamskoj dravi.
Ibn Tejmijje istie da je drava, nakon to je azilantu dala pravo na azil,
dala i pravo na posjedovanje i privatnu imovinu.
8. Pravo azilanta na linu slobodu
Prema islamskom uenju, Allah je stvorio sve ljude slobodne od
bilo kakve krivice, obaveze ili grijeha. Stoga je Omer, r.a., imao pravo
kada je rekao Ibnul-'Asu: ,,Od kada ste ljude uinili robovima, a njihove majke
su ih rodile slobodnim!?29 Ova vrsta line slobode zagarantovana je azilantu
radi realizacije drutvene sigurnost i mira, istie Muhammedi es-Sadik
Afifi.

Biljei ga Buharija u svom Sahihu u Knjizi o kupoprodaji, Poglavlje o kupoprodaji od

idolopoklonika i ratnika, broj hadis: 2103.
29 Afifi, Muhammedi es-Sadik, El-Mudteme'ul-islami vel-alakatud-devlijje, str. 67.
28

25

Svi ljudi su po svojoj ljudskoj prirodi jednaki. Uzvieni je rekao: Mi

smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem putuju, i
opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo
stvorili. (El-Isra, 70)
Dakle, Uzvieni Allah je dao prednost ovjeku nad ostalim stvorenjima, a to
potvruje identinost njihove prirode iz ega proistie obaveza zatite i ouvanja
ljudske line slobode, osim u onim stvarima koje je islam postavio kao naela i
principe po kojima e se ljudi razlikovati i odlikovati, tj. koje su ograniene
erijatskim propisima.30
9. Pravo azilanta da naslijedi i da bude naslijeen
Meutim, musliman moe naslijediti nemuslimana i ovo miljenje zastupa
veina pravnika ashaba.31
10. Pravo azilanta da ne bude vraen u zemlju iz koje je protjeran
Ovo je moda najvanije pravo kojem tei azilant, jer ono ga titi
da ne padne u ruke nasilnikom reimu drave koja ga je protjerala. S
obzirom na vanost ovog prava, islamsko zakonodavstvo ga je priznalo i
zatitilo. Ebu Talib je odbio da preda Allahovog Poslanika, a.s.,
Kurejeviima, rekavi, nakon to je kategoriki odbio njihov zahtjev o
njegovu izruenju, slijedee: ..Nastavi svoju misiju i radi ta eli, a ja te, tako
mi Allaha, neu nikada izruiti.32
11. Pravo azilanta na obrazovanje i edukaciju
Islam je zagarantovao svakom azilantu pravo na obrazovanje. U
djelu Kenzul-'ummal stoji: Poslanik, a.s., je naredio da svaki musliman kod sebe
uzme po jednog ovjeka iz izaslanstva Abdul-Kajsa, da ga opismeni i naui
namazu.33
Dakle, Poslanik, a.s., je ljude koji su zatraili zatitu kod njega, od
nevjernika Medra, lijepo primio, ugostio i naredio da se opismene.

Ebu Zehre, Muhammed, El-Alakatud-devlijjetu fil-islam, str. 37.

Rud, Bidajetul-mudtehid ve nihajetul-muktesid, 2/454.
32 Ibn Kesir, El-Bidaje ven-nihaje, 3/93.
33 Hindi, Alauddin Ali b. Husamuddin el-Mutteki, Kenzul-ummal, 3/113.
30

31Ibn

26

Postoji jo mnogo drugih prava koja je islam priznao azilantima.

Sva se ta prava uglavnom svode na zatitu njihovih ivota i lijepo
ophoenje prema njima
Na kraju ovog poglavlja s pravom moemo zakljuiti da islam daje
azilantima ista prava kao i svojim graanima, jer je osnovno naelo
islamske filozofije da su svi ljudi stvoreni od jednog ovjeka i jedne ene.
Dakle, ravnopravni su, i niko nema prava da jedne izdigne nad drugima
zbog nekih injenica na koje oni nisu mogli direktno ili indirektno
utjecati. ovjek je najodabranije Boije stvorenje i taj njegov poloaj
mora biti zatien. Stoga je progon i ponienje svakog ovjeka, po bilo
kojoj osnovi, suprotno islamu, a pruiti utoite prognanim i ponienim
obaveza i dio islama.
Prava azilanata u meunarodnom pravu
Pod ovim podnaslovom emo se ukratko osvrnuti na najvanija
prava azilanata u meunarodnom pravu koja su navedena u
meunarodnim dokumentima i deklaracijama o ljudskim pravima.
1. Pravo azilanta da ne bude vraen u zemlju iz koje je protjeran
Ovo je esencijalno pravo u zakonima o azilu. S obzirom na
njegovu vanost, meunarodni dokumenti o ljudskim pravima i pravima
izbjeglica su mu posvetili posebnu panju. U Univerzalnoj deklaraciji
Ujedinjenih naroda, prva stavka, treeg lana, kae: Nije dozvoljeno da
bilo koji azilant bude izloen posebnim procedurama, poput zabrane
ulaska u neku dravu na njenim granicama, ili da, nakon to ue na
teritoriju neke zemlje u koju se skloni, bude udaljen ili da silom bude
vraen u bilo koju dravu u kojoj e biti izloen torturi. 34
2. Ogranienje prava drave na izruenje azilanata
Ovo naelo se smatra primjenom prethodnog prava po kojem nije
dozvoljeno silom vratiti azilanta dravi koja ga terorie.
Ovo naelo je navedeno u Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951.
god. koja se odnosi na status zakona o azilantima, kao i u dodatnom
protokolu iz 1967. god. Burhan Emrullah u El-Ludu'us-sijasi, dirasetun fi
34

Abdul-'Ali, Muhammed evki, Hukukul-ladi'ine tibkan li mevasikil-umemil-muttehide, str. 40.

27

nazarijeti hakkil-melde'i fil-kanunid-devlijj istie da te konvencije involviraju

tri garancije zatite prethodnog prava, a to su:
a) ograniava se vlast drave po pitanju udaljavanja azilanta i to kao
zabrana protjerivanja,
b) obaveznost primjene odreene procedure pri izdavanju odluke
o izruenju, pri emu se nalae da se potuju pravila i metode koje
propisuje zakon koji nalae da se treba dati pravo azilantu da dokae
svoju nevinost, pravo na opovrgavanje odluke i pravno zastupnitvo,
c) azilant treba imati dovoljno vremena kod izdavanja odluke o
konanom izruenju kako bi imao mogao pronai novo prebivalite.
3. Prava azilanta na jednakost i zabrana rasizma
Kada je na meunarodnom nivou poelo interesovanje za ljudska
prava, naelo jednakosti meu ljudima je bilo jedno od najvanijih
principa na kojim su i zasnivani meunarodni dokumenti o ljudskim
pravima. Takoer, zauzima vano mjesto i u Konvenciji o statusu
izbjeglica iz 1951. godine gdje se u 3. lanu navodi: ,,Drave potpisnice ove
konvencije su dune na azilante primijeniti ovo naelo ne pravei meu njima razliku
na osnovu rase, vjere ili drave.35
Dakle, moe se zakljuiti da je krenje principa jednakosti jedan od
osnovnih razloga za traenje azila, zbog ega azilanti bivaju prisiljeni
potraiti utoite u stranim dravama.
4. Pravo azilanta na slobodu kretanja
Pod ovim pravom se misli na mogunost osobe da slobodno i
dobrovoljno promijeni mjesto svog boravka. Neki ovo pravo nazivaju i
pravo na kretanje.
Mogue je napraviti razliku izmeu razliitih vrsta kretanja
(kopnenim, vazdunim i vodenim putem). Ipak, najee se putuje
kopnom. U 26. lanu iz Konvencije o statusu izbjeglica iz 1954. god.
navodi se: ,,Svaka zemlja potpisnica Konvencije je zakonski duna dozvoliti

35

erkavi, Su'ad, Nisbijjetul-hurijatil-'ammeti ve in'ikasatiha 'alettenzimid-devlijj, str. 85.

28

azilantima koji borave na njenoj teritoriji pravo izbora mjesta njihova boravka kao i
slobodno kretanje na svojoj teritoriji.36
5. Pravo azilanta na povratak
U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima se potvruje pravo i
na povratak. U 13. lanu se kae: ,,Svaka osoba ima pravo napustiti svaku
zemlju pa i svoju. Isto tako ima i pravo da se vrati u svoju dravu.37
U Univerzalnoj deklaraciji se istie da je pravo svih izbjeglica i
azilanata da se vrate u svoje zemlje koje su napustili zbog progona i da je
to pravo zagarantovano svim izbjeglicama.
Prema tome, naelo prava na povratak ima svoju zakonsku osnovu koja je
zagarantovana u svim izvorima Meunarodnog zakona o ljudskim pravima i da tu
osnovu podravaju i snae svi izvori meunarodnog prava, iz ega proistie set
zakonskih obaveza ije propise i norme su duni potovati oni kojima su one i
upuene.38
6. Pravo azilanta na kompenzaciju
Misli se na kompenzaciju onoga to su izbjeglice izgubile zbog
prekida rada i nemogunosti da zatite svoju imovinu, to je rezultat
njihovog iseljenja iz matine zemlje. Pod ovim pravom se jo
podrazumijeva i nadoknada za duevne bolove koje su izbjeglice
pretrpjele zbog progonstva.
Pravo na nadoknadu se prvi put spominje u odluci Generalne
skuptine Ujedinjenih nacija. U 11. lanu se kae da se mora platiti za
izgubljenu imovinu, kao i za svaku tetu ili devalvaciju koja je nastala na
toj imovini sukladno zakonskim naelima i odredbama.
7. Pravo azilanata na obrazovanje
U 22. lanu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine stoji:
,,Drave ugovornice e u pogledu osnovne nastave primjenjivati prema izbjeglicama isti

Vidi: Posebna konvencija o statusu azilanata za 1951. god., (www.unhcr.org.eg)

Vidi: UN, Ljudska prava u Meunarodnoj deklaraciji o ljudskim pravima
(www.un.org)
38 Dundi, Ibrahim, El-Ladi'unel-felstinijin bejnel-'avde vet-tevtin, str. 22.
36
37

29

postupak kao i prema svojim dravljanima.39 Bitno je istai da je pravo na

obrazovanje jedno od osnovnih prava po kojem su svi ljudi izjednaeni,
pa tako i izbjeglice. 26. lan Ope deklaracije o ljudskim pravima izriito
istie pravo svakog ovjeka na obrazovanje: ,,Svatko ima pravo na odgoj i
obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem na osnovnom i
opeobrazovnom stupnju.40
8. Pravo azilanta na zdravstvenu zatitu
Svjetska zdravstvena organizacija je pojam primarne zdravstvene
zatite definisala kao osnovnu zdravstvenu zatitu koja je uinjena
pristupanom po cijeni koju zemlja i drutvo mogu priutiti, uz metode
koje su praktine, znanstveno i socijalno prihvaene, uz obavezu na
pravinost u distribuciji sredstava za zdravlje i zdravstvenu zatitu te
univerzalnu pokrivenost populacije sa osnovnim preventivnim i
kurativnim uslugama koje promoviraju zdravlje ili kontroliraju bolest
koja se prua svakom graaninu u nekoj zemlji.41
Prema tome, kada izbjeglice zatrae zatitu u nekoj zemlji, obaveza
te zemlje je da im omogui minimalnu zdravstvenu zatitu zbog svega
onoga emu su bili izloeni tokom njihova progona (manjak hrane,
fiziki napor, strah, stres itd.).
Drave potpisnice Konvencije o statusu izbjeglica su obavezne da
ih zatite.
9. Pravo azilanta na dravljanstvo
Neki pravnici dravljanstvo definiraju kao pripadnost jedne osobe
odreenom narodu.42 Prema toj definiciji, dravljanstvo se temelji na
postojanju drutvene veze kroz tradiciju, obiaje i elju za zajednikim
ivljenjem.
Sa pravne strane, dravljanstvo je svojstvo kod neke osobe koje implicira
postojanje zakonske veze izmeu nje i odreene drave.43

Vidi: Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. god., (www.unhcr.rs)

Opa deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., lan: 26., str. 7.
41 Vidi: Meunarodna zdravstvena organizacija (www.who.int)
42 Debr, Muhammed, El-Merkezud-devli lil-ekallijat fil-kanunid-devlijjil-'am, str. 269.
43 Ibid.
39
40

30

Poto je dravljanstvo svojstvo koje je u tijesnoj vezi sa onim koji

ga nosi, onda je nuno da ono odraava njegovu pripadnost nekoj
odreenoj dravi, te se ta pripadnost jaa i snai. Drave koje su primile
izbjeglice i azilante u potpunosti treba da shvate spomenuta znaenja i
osjeaje. Obaveza tih drava je da im omogui uivanje dravljanstva
drave u kojoj borave.44
U meunarodnom pravu postoje jo i druga prava izbjeglica i
azilanata koja se veinom odnose na opa prava i slobode poput prava
na hranu, odjeu, rad itd.
Prestanak azila u islamskom i meunarodnom pravu
1. Prestanak azila u islamskom pravu
Najei uzroci zbog kojih azilantu prestaje status azila u
islamskom pravu su:
a) smrt Smrt je prirodan uzrok putem kojeg prestaje status azila jer je
njegov kontinuitet poslije smrti umrlog nemogu.45
b) prestanak terora i nasilja Jednim studioznim prouavanjem dogaaja
koji su se desili u povijesti islama i koji su zabiljeeni u djelima o Poslanikovom
ivotopisu siri, mogue je ustvrditi da islamsko pravo sadrava set praktinih
primjera koji ukazuju da se azil zavrava sa prestankom uzroka straha i torture.
Tako npr. mnogi muslimani koji su izbjegli u Abesiniju su se vratili u Mekku kada
su Omer i Hamza, r.a., primili islam, jer je do njih doprla vijest da su muslimani
postali sigurni od kurejevikih uznemiravanja i provokacija.46
c) ismijavanje sa vjerom i muslimanima Ako azilant pokae neto
to ukazuje na poniavanje i ismijavanje islama, njegova uenja, muslimana i
njihovih velikana itd., njegov azil e se smatrati zavrenim jer mu muslimani azil
nisu dali da se ismijava s njima i poniava njihovu vjeru.47
4. izdaja pod tim se misli da azilant radi direktno ili indirektno
protiv drave koja mu je dala azil, ili da je izda. Ta izdaja moe biti
uraena na razliite naine (urovanje s neprijateljem, uestvovanje u
Vidi: Posebna konvencija o statusu azilanata za 1951. god., (www.unhcr.org.eg)
Ebul-Vefa, Ahmed, El-'Ilamu bi kava'idil-kanunid-devlijji vel-'alaktud-devlijje fi-eri'atilislamijje, 6/469.
46 Ibn Kesir, El-Bidajetu ven-nihaje, 3/114.
47 Muhammed, Abdullah, El-Ludu'u fil-islam, str. 7.
44
45

31

raznim krijumarenjima, pijunaa u korist neprijatelja itd.). U sluaju da

azilant poini neto od spomenutih ili slinih stvari, islamska drava ima
pravo uskratiti mu azil. To dokazuje slijedei tekst: ,,im primijeti
vjerolomstvo nekog plemena, i ti njemu isto tako otkai ugovor Allah uistinu ne
voli vjerolomnike. (El-Enfal, 58) Osvrui se na znaenje ovog ajeta, imam
Kurtubi kae: ,,Kada se pojave tragovi izdaje i objelodane se njeni dokazi, dunost
je prekinuti ugovor kako ne bi odugovlaenje u tome dovelo do propasti.48
Prestanak azila u meunarodnom pravu
Najvaniji razlozi zbog kojih prestaje status azila u meunarodnom
pravu su:
1. smrt,
2. ekstradicija drava koja daje azil ima pravo i da ga ogranii
ekstradicijom ili protjerivanjem azilanta. Posebna deklaracija o azilantima
i izbjeglicama je dozvolila protjerivanje azilanta, ali sukladno slijedeim
pravilima:
a) drava koja primi azilanta ili izbjeglicu nema pravo da ga
protjera osim zbog nacionalne sigurnosti ili javnog reda,
b) drava koja primi azilanta ili izbjeglicu nema pravo da ga protjera sve dok
isti ne dobije dozvolu za ulazak na teritoriju druge drave 49,
3. dobrovoljni povratak kada se azilanti ili izbjeglice dobrovoljno
vrate u svoju zemlju, to je najidealniji nain za okonanje azila,
4. primanje dravljanstva drave koja je dodijelila azil ukoliko
drava koja je ugostila azilanta njemu dodijeli dravljanstvo azil se okonava, jer
azilant tada poinje uivati dravljanstvo te drave, a ne svoje matine.50
Zakljuna razmatranja
Ova studija je poluila slijedee rezultate:

Kurtubi, Ebu Abdullah, El-Dami'u li ahkamil-Kur'an, 8/33.

El-Gunejmi, Hamdi, El-Melde'u fil-kanunid-devlijj, str. 639.
50 Ebul-Vefa, Ahmed, El-'Ilamu bi kava'idil-kanunid-devlijji vel-'alakatud-devlijje fi-eri'atilislamijje, 6/469.
48
49

32

- azil u islamskom pravu je plemenitiji nego u meunarodnom

pravu s obzirom na njegov izvor; Allah je izvor svih prava u islamu, pa i
azila i On je plemenitiji i uzvieniji od svakog drugog,
- islamsko pravo dodjeljuje azil svakoj osobi bez obzira na rasu,
vjeru i naciju, ak i neprijatelju islamske drave, ukoliko ue na njenu
teritoriju na osnovu ugovora o zatiti, tj. emana vize,
- u islamskom pravu, azilant uiva sva navedena prava na svakom
mjestu i regiji, tj. na teritoriji svih njenih drava i pokrajina s obzirom na
njegov identian izvor iz kojeg se crpe njegovi propisi i norme, za razliku
od azila u meunarodnom pravu ije konzumiranje se ograniava samo
na dravu koja ga izda i ne vai na teritoriji drugih drava,
- odnos prema azilantu u islamskom pravu zasniva se na
islamskom naelu koje se fokusira na ljudsku dimenziju, tj. na istu
ljudsku prirodu, koja po svojoj sutini i strukturi naginje istini i pravdi,
- azil se smatra jednom vrstom ugovora koji pretpostavlja
postojanje dviju strana i zbog toga se on ne moe zakljuiti, ako se ne
ispune uvjeti zakljuenja ugovora, te se moe i ponititi ukoliko azilant ne
ispuni svoje obaveze prema dravi, tj. onome koji je dodijelio azil,
- azil je ljudska potreba koja zahtijeva mijeanje drava radi pomoi
azilantu,
- islamsko pravo zagovara nuno pronalaenje i obezbjeenje
sigurnosti za azilanta nakon zavretka azila i ovo je jedinstven propis
islamskog prava kojeg meunarodna prava ne poznaju,
- naela i principi zatite azilanata, kao i zatita ljudskih prava, u
islamu su nastala davno, prije etrnaest stoljea, ali je dokazano da su
primjenljiva u svakom vremenu i prostoru, te da su utoliko inovacijske
prirode koliko se inoviraju drutvene zajednice i drave,
- povratak azilanta u dravu iz koje je izbjegao je sveto pravo, kako
u islamskom, tako i u meunarodnom pravu, stoga ga nema niko pravo
ponititi, odrei ga se, niti se s njim poigravati,
- pravo azilanta na kompenzaciju je zagarantovano, kako u erijatu,
tako i u meunarodnom pravu; to je nadoknada azilantu zbog prekida
posla, za sve uniteno zbog progona i za duevnu bol zbog trauma koje
je doivio.

33

Popis literature:
1.

Abdul-'Al, Muhammed evki, Hukukul-ladi'i tibkan li mevasikil-umemil-mettehide 2.

Ibn Abidin, Muhammed Emin b. Omer b. Abdulaziz ed-Dimiki, Haijetu Ibn
Abidin, 1900.

2.

Afifi, Muhammedi es-Sadik, El-Mudteme'ul-islamijj vel-'alakatud-devlijje, Muessesetulhandi

3.

Askalani, ihabuddin ebul-Fadl Ahmed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed ibn

Hader el-Kenani, Fethul-Bari erh Sahihil-Buhari, Kairo, Misr, Daru Ebi-Hajajn,
1996.

4.

Bagdadi, Muhammed b. Habib Umejje b. Omer el-Haimi, El-Mihber, Bejrut,

Liban, Darul-afakil-dedide, 1900.

5.

Buhari, Ebu-Abdullah Muhammed b. Ismail b. Ibrahim el-Mugire, Sahihul-Buhari,

Bejrut, Liban, Darul-fikr, 1994.

6.

Ganim, Muhammed Hafiz, Mebadi'ul-kanunid-devlijjil-am, dirasetu bi davabitihil-usulijje

ve li ahkamihil-amme, drugo izdanje, Kairo, Egipt, tamparija egipatska, 1959.

7.

Ebu Hejf, Ali Sadik, El-Kanunud-devlijjil-'am: en-nezarijatu vel-mebadi'ul-'amme, ehasulkanunid-devlijji, Aleksandrija, Egipat, 1900.

8.

Ebul-Vefa, Ahmed, El-Kanunud-diplumasijjid-devlijj, Darun-nehdatul-arabijje, Kairo,

1992.

9.

Emrullah, Burhan, Hakkul-luduis-sijasijj, dirasetu fi nezarijeti-hakkil- melde'i filkanunid-devlijji, Darun-nehdatul-arabijje, Kairo, 1982.

10. Ebtah, Al-Ladi'une fil-mefhumil-islami, muessesetud-dirastail-felestinijje,, Bejrut,

prvo izdanje, 1996.
11. Ibn Kesir, Imaduddin Ebul-Fida Ismail b. Kesir el-Kurei ed-Dimiki, TefsirulKur'anil-azim, Daru ihjail-kutubil-arabijj, 1994.
12. Kurtubi, Ebu Abdullah Muhammed b. Ahmed el-Ensari, El-Dami'u li ahkamilKur'an, tree izdanje, 1996., Darul-hadis, El-Kahire.
13. Maverdi, Ebul-Hasan ali b. Muhammed b. Habib, En-Nuketu vel-'ujun, Bejrut,
Liban, Darul-kutubil-'ilmijje, 1992.
14. Sujuti, Delaluddin Abdurrahman b. Ebi Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin elHudajri, Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzuli, et-tab'atus-salise, Bjerut, Lubnanm Daru
ihjai-ulumi, 1980.
15. ekani, Muhammed b. Ali b. Muhammed b. Abdullah, Fethul-Kadir: El-Demi'ussagir bejne fennejir-rivajeti ved-dirajeti min 'ilmit-tefsir, tree izdanje, El-Mensure, Misr,
Darul-Vefa, 2005.
16. Ibn Kesir, Imaduddin Ebul-Fida Ismail b. Kesir el-Kurei ed-Dimiki, TefsirulKur'anil-azim, Daru ihjail- kutubil-arabijj, 1994.

34

17. Muslim, Ebul-Husejn Muslim el-Kuejri en-Nejsaburi, Sahihu Muslim, Bejrut,

Liban, Darul-kutubul-ilmijje, 1994.
18. Ebu Zehre, Muhammed b. Ahmed b. Mustafa b. Ahmed b. Abdullah, El'Alakatud-devlijjetu fil-islam, El-Kahire, Misr, Darul-fikril-arebi, 1995.
19. Ibn Rud, Ebul-Velid Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Rud el-Kurtubi elEndalusi, Bidajetul-mudtehid ve nihajetul-muktesid, Bejrut, Liban, Darul-kutubil-'ilmijje,
2002.
20. Ibn Kesir, Imaduddin Ebul-Fida Ismail b. Kesir el-Kurei ed-Dimiki, El-Bidaje vennihaje, Bejrut, Liban, Mektebetul-me'arif, 1900.
21. Ibn Tejmijje, Ebul-Abbas Tekijuddin Ahmed b. Abdulhalim b. Abdusselam b.
Abdullah, Iktidaus-siratil-mustekim muhalefetu ashabil-dehim, Kairo, Egipat, Darulhadisi, 2003.
22. Hindi, Alauddin Ali el-Mutteki b. Hisamuddin, Kenzul-ummali fi sunenil-akvali vel-ef'al,
peto izdanje, Bejrut, Liban, muessestur-risale, 1985.
23. Gunejmi, Hamdi, El-Melde'e fil-kanunid-devli, risaletu duktora bi dami'atil-iskenderijje,
kullijjetul-hukuk, 1986.
24. Ibn Menzur, Demaluddin Eul-Fadl Muhammed b. Mukrim b. Alib. Ahmed,
Lisanul-arabi, Bejrut, Liban, Darus-sadir, 1900.
25. Fejruz Abadi, Ebu Tahir Medduddin Muhammed b. Jakub b. Ibrahim b. Omer
e-irazi, El-Kamusul-muhit, Bejrut, Liban, Darul-fikr, 1983.
26. Karadavi, Jusuf, Fikhuz-zekati, dirasetun makerenetun li ahkamiha ve felsefetiha fi dav'ilKur'ani ves-sunneti, peto izdanje, Bejrut, Liban, Mu'essesetur-risale, 1981.
27. Mufti, Tevfik, Arapsko-bosanski rjenik, tree izdanje, El-Kalem, Sarajevo, 1997.
28. Ebul-Vefa, Ahmed, El-Kanunud-diplumasijjid-devlijj, Darun-nehdatul-arabijje, Kairo,
1992.

Internet stranice koritene u radu:

29. www.plord.org.
30. www.un.org
31. www.nchr.org
32. www. maktoobblog.com
33. www. unhcr. org. eg
34. www.un.org.
35. www.who.int

35

Sulejman Topoljak, PhD

RIGHTS OF REFUGEES AND ASYLUM SEEKERS IN ISLAM
ABSTRACT
The aim of this study is to answer the following questions: do asylum seekers
and refugees have any rights according to the teachings of Islam, what are those rights
and what is the contemporary situation? Study then makes a comparison between
rights of asylum seekers and refugees in Islamic law and international law.
It is obvious that Muslims are today the largest refugees, their numbers increase
day by day, and the majority of them are in an unenviable position. This harsh reality
implies that the majority of refugees do not enjoy their rights in many countries. This is
mostly because of the fact that the states disregard the realization of their obligations
upon the refugees, as well as the ignorance of these rights by refugees and asylum
seekers. Those rights are guaranteed to refugees and asylum seekers in both Islamic
teachings and in international human rights and documents.
In order for the to study yield the expected results, it was necessary to explore
the notion of exile in the Qur'an and Sunnah, as well as in the international law, the
kind of refuge in the classical period, the causes of displacement in the Islamic and
international law, the rights of refugees and the cessation of refugee status in the
Islamic and international law.
Keywords: asylum, refugees, Islam, Sharia, refugees, Islamic law, international
law, the rights, obligations.

36

:

.

.



.



.
:

37

Prof. dr. Muharem tulanovi1

HALAL KVALITET PARADIGMA ''HALAL VE TAJJIB''
KONCEPTA

Saetak
Institucionalizacija islama je jedan vid razumijevanja i savremene praktine
interpretacije islama gdje se neosporne, univerzalne vrijednosti islamskog koncepta
ivljenja nude drutvu kao opa univerzalna vrijednost. Islamska ekonomija,
islamsko bankarstvo i halal kvaliteta su samo vidovi te institucionalizacije i dokazi
da je mogue da zaivi zbog svoje univerzalnosti i vrijednosti kao dio sistema i
poretka u bilo kojem drutvu i bilo kojoj zemlji. Halal kvaliteta se gradi na
doktrinarnoj paradigmi halala kao univerzalnih dobara - ,,tajjibat, koji su
nasuprot ,,habaisa ili svega onoga to oponira univerzalnom dobru.
Ovaj koncept ima ambivalentnu, doktrinarnu paradigmu:
u mnogobrojnim tradicionalnim tekstovima prikaza halala kao tajjibat,
a onda i kroz injenicu da se Uzvieni Allah obraa raznovrsnim adresatima
sa kojima korespondira logikom zdravog razuma i pameti, a ne samo doktrinarnim
pristupom i normom obaveze ili zabrane.
Eksplikacija paradigme ''halal ve tajjib'' koncepta dali smo kroz
mnogobrojne tradicionalne tekstove islama.

Kljune rijei: koncept, halal, haram, tajjib/tajjibat, habais, islamska

doktrina, islamska ekonomija, islamska misao, institucionalizacija islama,

univerzalne vrijednosti
Uvod
Koncept halala i harama u islamskoj ekonomskoj misli

Muslim biljei predanje od En-Nu'man b. Beira:

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

39

.
Od a'bija se prenosi da je uo Nu'mana kada kae da je on uo
Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao:
Halal je objanjen i haram je objanjen. Izmeu njih su sumnjive stvari.
Mnogi ljudi ih ne poznaju. Ko se uva sumnjivih stvari time ostaje neporonog obraza
i vjere. A ko upadne u sumnjivo time je pao u haram kao uvar koji napasa stado
oko zabrana sa stalnom mogunou da upadne u njega. Svaki vladar ima svoj
zabran, a Allahov zabran su njegovi harami.
Islamska ulema je na konsenzusu da je ovaj hadis temelj za
koncept na kojem poivaju granice koje omeuju ljudsku kulturu
ivljenja, svekoliku aktivnost ovjeka unutar islamskog koncepta, gdje su
date smjernice u kulturi ishrane, pia, odijevanja i cjelokupnom
ovosvjetskom ponaanju, koje podrazumijeva potivanje vjere, morala te
izbjegavanja sumnjivih situacija koje mogu odvesti u zabranjeno. Dakle,
radi se o konceptu halala (dozvoljenog) i harama (zabranjenog) koji su
jasni, dok nejasne i sumnjive situacije ne poznaje veina ljudi, ali ih
poznaje ulema i na temeljima razliitih izvora tradicionalne ili logike
prirode, analogije i sl. daje rjeenja koja su opet, u krajnjoj konsekvenci,
unutar ove ambivalentne podjele.
Prema tome, islamska ekonomija vodi rauna o ispunjenju i
zadovoljenju duhovnih ili materijalnih potreba i to samo onih koje su
dozvoljene, brinui se za ovjeiji ivot i njegove organe, duhovni
potencijal, istou i nepomuenost njegove pameti, srane, moralnoetike te intelektualne i vjerske vrijednosti, a sve to kroz preskriptivnu
aksiologiju, titei konsenzusom odabrane, zatiene i univerzalne
vrijednosti2.
I cirkulisanje vrijednosti (et-tedavul) u islamskoj ekonomiji je po
principu halala (dozvoljeno) i harama (nedozvoljeno), a to je iz razloga
to Uzvieni Zakonodavac poznaje prirodu adresata kojem se obraa sa
normom. Idui tom logikom, Uzvieni je odobrio (halal) upotrebu i
koritenje lijepog, univerzalnog dobra (tajjibat) od hrane, odjee, stana,
imetka i drugih vrijednosti, a zabranio (haram) upotrebu i koritenje

Univerzalne zatiene vrijednosti u erijatu su: vjera, ivot, imetak, pamet, porod i po
nekima ast...
2

40

runog, univerzalnog zla i nevaljaltina (habais), kako bi priskrbio korist

za ovjeka i drutvo, a otklonio tetu od njih.
Kur'an kae:

: )

(
() koji e od njih traiti da ine dobra djela, a od odvratnih odvraati ih,
koji e im lijepa jela dozvoliti, a runa im zabraniti. (El-Earaf, 157)
Doktrinarna veza halal i tajjib koncepta
Allahov Poslanik, a.s. je peat poslanstva, a Kur'an je peat svim
objavama. Sukladno ovoj istini i injenici da erijat pretendira da bude
sistemom koji e se prakticirati do Sudnjeg dana, zakljuujemo da islam,
sa svim svojim vrijednostima, nije ekskluzivitet samo za muslimane, nego
je njegovo poslanje za svo ovjeanstvo, pa ak ima i kosmiki karakter.
Adresati kojima se Bog obraa kroz Kur'an su raznovrsni. Obraa
se vjernicima razliitih kategorija:

[:]

O vjernici, esto Allaha spominjite i hvalite.

A obraa se i nevjernicima, (munaficima i muricima):

[:]

O vi koji niste vjerovali, danas se ne pravdajte, kanjavate se samo za ono to
ste zasluili.
Obraa se ljudima, ovjeku:

[:]

O ovjee, zato da te obmanjuje to to je Gospodar tvoj plemenit...

[:]
Reci: O ljudi, ja sam tu da vas javno opomenem...
Ali obraa se zemaljskim i nebeskim stanovnicima, vidljivim i
nevidljivim duhovnim biima:

41

[:]
O skupe dinski i ljudski, zar vam iz redova vas samih poslanici nisu
dolazili koji su vam ajete Moje kazivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan
doekati? Oni e rei: Mi to priznajemo na svoju tetu.
Njih je ivot na Zemlji bio obmanuo i oni e sami protiv sebe
posvjedoiti da su bili nevjernici.
Sve ovo je sama sr islamske akide, doktrine, imana.
Adresati kojima se obraa Uzvieni Allah su razliiti u svakom
pogledu, fizikom i duhovnom, zemaljskom i kosmikom,
ovodunjalukom i eshatolokom, pa i u isto imanskom ili vjerskom.
Tako imamo primjere da se Uzvieni obraa vjerniku, ali i nevjerniku,
ljudima i ovjeku uope, obraa se skupinama ljudskim i dinskim.
Usuujem se rei da se koncept halala i harama u pravnom smislu odnosi
na nosioca ehadeta, a da se njegov sinonimni koncept tajjibata (dobro) i
habaisa (runo ili suprotno od lijepog) odnosi na druge koji nisu shvatili
ehadet u doktrinarnom i akidetskom smislu i nisu ga prihvatili kao svoju
doktrinu, ali bez ikakve zadrke mogu prihvatiti koncept tajjibata kao
univerzalnog dobra, i za njega i za pripadnika ehadeta.
Prema tome, halal je ujedno i tajjibat, a haram je habais.
Zbog toga bi koncept halal kvaliteta i halal standarda mogao biti
lahko prihvaen ne samo za muslimane i pripadnike ehadeta, nego i za
sve druge koji dre do vrijednosti koje korespondiraju sa zdravom
ljudskom prirodom. Dakle, ono to je halal to je lijepo, a ono to je
haram to je runo, tako da koncept tajjibata i njihove suprotnosti habais
moe biti prihvaen i kod onih koji nisu pripadnici ehadeta upravo zbog
univerzalnosti ovog koncepta i njegove ope vrijednosti.
Naravno, vjernicima je vrlo vano znati akaidsko stajalite u
pogledu neke ekonomske aktivnosti i u skladu s tim zauzeti pozitivno ili
negativno miljenje o tome, odnosno smatrati to etiki ili neetiki, iz ega
proizlaze vani ekonomski rezultati.
Islamska ekonomija je nuno vezana za akidu koja je duhovni
izvor za ekonomski pravac ili ekonomsku politiku, budui da je ona ta
koja potie muslimana na kakvou ekonomske aktivnosti u skladu sa
42

pravcem koji proistie iz akide (u koju vjeruje i koja budi u dui

muslimana osjeaj smirenosti i zadovoljstva da je taj model aktivnosti
onaj koji proizlazi iz njegovog vjerovanja), a nije mu nametnuta izvana.
Ekonomska aktivnost nije osnovni cilj muslimana, niti je to veliki
cilj kojemu on bezuslovno tei, kao to je to sluaj sa idejom
konvencionalne ekonomije. Ekonomska aktivnost muslimana samo je
sredstvo velikog cilja, a to je postizanje Allahovog zadovoljstva da bi se
dobila eshatoloka nagrada izgraivanjem Zemlje, postizanjem
drutvenog
potpomaganja
i
osiguravanjem
zadovoljavajueg
ekonomskog nivoa drutva u skladu sa rijeima Uzvienog:

( : ()
)

On vas od zemlje stvara i daje vam da ivite na njoj! (Hud, 61)

Zbog toga je kod pripadnika ehadeta halal doktrinarno
determiniran, a to to je halal kompatibilan i sa kulturom ivota i
ponaanja ateiste to ide u prilog univerzalnosti islama i negovih
istinskih vrijednosti.
Svaki ivi ljudski stvor e umrijeti i to je istina u koju nema sumnje,
makar neki pokuavali to zaboraviti. Zbog toga se nameu pitanja koja
iziskuju odgovore za nae aktivnosti i djelovanja na ovom svijetu u
svjetlu te istine i odgovornosti koja iz nje proistie. Tako i ekonomija,
kao dio sistema, pretenduje ispunjenju krajnjeg cilja ovjeka a to je
srea na ovome i buduem svijetu. To je zapravo posljednja,
upotpunjena, zavrna, nebeska misija islama na Zemlji. El- Kurtubi je to
davno shvatio rekavi: ,,Nema razlaza po pitanju toga da je cilj nebeskih
vjerozakona uputa ljudi ka njihovim ovosvjetskim koristima (odnosno, to je
ekonomija) da biste mogli spoznati Allaha i biti mu u pokornosti, to je sredstvo
da bi se dospjelo do onosvjetske sree.3
Konvencionalna ekonomija ima za cilj ispunjenje i zadovoljenje
svih ovjekovih materijalnih potreba, bez ogranienja i bez obzira na
duhovne ili materijalne posljedice po ovjeka. Meutim, u islamu i
islamskoj ekonomiji se sve ljudske aktivnosti doktrinarno provjeravaju,
prvo na konceptu halala i harama, iji sinonimi su (ako se ne gleda sa
doktrinarnog aspekta ) tajjibat i habais, koji mogu biti u konvencionalnoj
ekonomiji ono to je halal i haram u islamskoj.
3

Vidi, Hamza El-Dumej'i, El-Iktisadu fil-islami, 123.

43

Halal i tajjibat nasuprot harama i habaisa

Cilj islamske ekonomije je ispunjenje najvee mogue koliine
drutvene sree i prosperiteta za pojedinca i drutvo u njegovom
historijskom i vremenskom totalitetu (ovosvjetski i eshatoloki), a
sredstva bi bila sadrana u sistemu islamskih ekonomskih kategorija i
vrijednosti, kao to su privatno vlasnitvo, sloboda ograniena etikim
vrijednostima i sl., ali i koritenje dostignua do kojih je dola savremena
nauka u materijalnom, idejnom, pravno-normativnom i svakom drugom
pogledu konvencionalnih znanosti.
Islamska ekonomija i njeni principi su doktrinarnog ibadetskog
karaktera i sprovode se autonomijom volje svakog pojedinca, to je
daleko efikasnije i iznad dravnog upliva i mogunosti dravne kontrole.
Kao to smo ve naznaili, Uzvieni je odobrio halal tj. upotrebu i
koritenje lijepog, univerzalnog dobra (tajjibat) kada je rije o hrani, piu,
odjei, imetku i drugim vrijednostima. Dakle, ono to je, pored razloga i
efektivnog uzroka normiranja Zakonodavca i po ocjeni zdrave ljudske
pameti, lijepo, korisno i ne proizvodi tetu, ono to je etino sa stajalita
erijata, ali i sa stajalita zdravog razuma. Uzvieni je zabranio haram ili
upotrebu i koritenje runog, univerzalnog zla i nevaljaltina (habais), to
je runo i sa stajalita erijata i sa stajalita zdravog razuma, a sve to kako
bi priskrbio korist za ovjeka i drutvo i otklonio tetu od njih. To
razumijemo iz mnogobrojnih tradicionalnih tekstova. U Kuranu se
kazuje:

(:( )
O vjernici, jedite dobra (tajjibat) kojim smo vas opskrbili i budite Allahu
zahvalni ako doista samo Njega oboavate. (172) On vam doista zabranjuje: strv,
krv, svinjsko meso i ono to je prineseno kao rtva u neije drugo ime, a ne u
Allahovo. A onome koji bude primoran bez svoje elje i pohlepe, nije mu grijeh.
Allah doista prata i milostiv je. (El-Bekare, 173)
Na drugom mjestu kae:





)

( : ( )

44

O vjernici, vino, i kocka, i kumiri, i strjelice za gatanje odvratne su stvari,

ejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli to elite. (90) ejtan eli
pomou vina i kocke unijeti meu vas neprijateljstvo i mrnju i od sjeanja na Allaha
i obavljanja molitve odvratiti vas. Pa, hoete li se okaniti? (El-Maide, 91)
Kuran je zabranio kamatno poslovanje i historija nije zabiljeila
nijedan primjer kamatnog poslovanja ashaba. Cilj te zabrane nije da
udovolji nekoj od drutvenih klasa, nego da promovie etiku vrijednost
islamske ekonomije. Islam nastoji ostvariti drutvenu korist prije nego
to nastoji ostvariti najveu moguu zaradu.
Takoer, u Kur'anu je zabranjen obiaj da dugovanje bude
uzrokom ropstva, to je bio sluaj kod predislamskih Arapa, u antikoj
Grkoj i kod drugih drava i naroda.4
Kuran je to dokinuo posebnim tekstom:


)
(: ( )
A ako je u nevolji, onda priekajte dok bude imao; a jo vam je bolje, nek
znate, da dug poklonite. (El-Bekare, 280)

( : ( )
A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a
od nevaljalih odvraaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku
Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. Allah je
doista Silan i Mudar. (Et-Tevbe, 71)

( : ()
)
Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i bogobojaznosti, a ne sudjelujte u
grijehu i neprijateljstvu. (El-Maide, 2)
Kada je rije o hrani, Kur'an govori o dozvoljenim jelima i
univerzalnim dobrima, tako da se njihovo svojstvo lijepog i dobrog

4 U Aristotelovom Ustavu atenskom je prije Solonovih reformi stajalo: Kmeti i

estinari... pa ako nijesu davali zakupnine, padali su u ropstvo i sami i djeca njihova.
Vidi, Dr. Raifa Festi, Stari kodeksi, Sarajevo, 1998., 83. U hetitskoj maloazijskoj dravi
(dananja Anadolija), gdje se primjenjivalo obiajno pravo u vidu Hetitskog zakonika,
slobodna ena je, udajom za travara ili pastira, naredne dvije, tri ili etiri godine
postajala robinja; ibid., 57., 69.

45

vezuje za dozvolu i halal. Takoer, govori i o runim jelima i hrani koju

vezuje za haram.



( : ()
)
O ljudi, jedite od onoga to ima na Zemlji, to je dozvoljeno i lijepo. (ElBekare, 168)

( : ()
)
Pitaju te ta im se dozvoljava. Reci: dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono to
vam ulove ivotinje koje ste lovu poduili. (El-Maide, 4)

( : ()

)
Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela onih
kojima je data Knjiga. (El-Maide, 5)
Prema tome, lijepo je prihvatljivo za svakog bio on vjernik ili ne,
odnosno halal je istom tom logikom lijep i prihvatljiv za sve.
Nasuprot tome, Kur'an govori o nevaljalim, runim jelima i piima
koja postaju zabranjena za jesti i piti:

(:( )

Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ona ivotinja koja je zaklana
u neije drugo a ne u Allahovo ime, i koja je udavljena i ubijena; i koja je
strmoglavljena, i rogom ubodena, ili od zvijeri naeta - osim ako ste je preklali - i
koja je na rtvenicima rtvovana, i zabranjuje vam se gatanje strjelicama. To je
porok! - Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ete vi otpasti od svoje vjere, zato
se ne bojte njih, ve se bojte Mene. Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat
Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. - A onome
ko bude primoran, kada hara glad, bez namjere da uini grijeh, Allah e oprostiti i
milostiv biti. (El-Maide, 3)

(: ( )
O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari,
ejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli to elite. (El-Maide, 90)
46

Prema tome, svojstvo runoe i odvratnosti hrane je uzrok njene

zabrane.
Kada je rije o odjei, Kur'an kae:

(
)

(:)
O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete namaz obaviti! I jedite i pijte,
samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. (El-Earaf, 31)
Kur'an zabranjuje otkrivanje, egzibicionizam i nepristojnost u
oblaenju:



)

(: ( )

O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika
neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee
napastvovane biti. A Allah prata i Milostiv je. (El-Ahzab, 59)
Po pitanju posla, rada i ekonomske aktivnosti, Kur'an kae:

)

(: ( )

One koji budu vjerovali i dobra djela inili Mi doista neemo dopustiti da
propadne nagrada onome koji je dobra djela inio. (El-Kehf, 30)

( : ()
)
Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka ini dobra djela... (ElKehf, 110)
Kur'an zabranjuje nevaljaltine i loa djela:

( : ()
)
A onaj ko otpadne od prave vjere uzalud e mu biti djela njegova... (ElMaide, 5)

(: ( )
)
() a onaj ko bude uradio i koliko trun zla vidjet e ga. (Ez-Zelzele, 8)

47

Ovi kuranski tekstovi o vrijednosti rada stari su vie od etrnaest

vjekova, a podsjeamo da je tek Adam Smith5, kao predstavnik klasine
kole politike ekonomije, dao prvi cjelovit sistem ekonomske teorije
ustvrdivi da je rad uope6 osnovni faktor bogatstva. I kod Marksa7, kao i
kod klasiara ekonomske misli, rad je izvor svake vrijednosti.
Prema tome, ekonomska misao koja se izvodi i razumije iz
tradicionalnih tekstova islamske doktrine za itav milenij i nekoliko
stoljea vie, pretekla je ova ekonomska teoretisanja dodjeljujui radu
posebnu ulogu u sveukupnoj, izmeu ostalog i ekonomskoj ljudskoj
djelatnosti, izravnavajui ga (pod uvjetom da je amelun salih, dobar rad) sa
doktrinom vjerovanja. U preko osamdeset ajeta u Kur'anu spominje se u
sintagmi zajedno sa vjerovanjem (iman) i dobar rad (amelun salih).

(: )
Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da
proivi lijep ivot i doista emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili.
(En-Nahl, 97)

( : )
Allah obeava da e one meu vama koji budu vjerovali i dobra djela inili
sigurno halifama na Zemlji postaviti, kao to je postavio one prije njih... (En-Nur,
55)
Ova dva ajeta upuuju da vjerovanje (iman) i dobro djelo (el-'amelussalih) zajedno dovode do bogatstva i snage pojedinca ili drutva. Ove
dvije vrijednosti su cilj ekonomije. Zbog toga islam, kako bi se realizirao
taj cilj, proklamuje da je prvi uvjet vjerovanja dobro djelo, a da je samo
dobra rije bez dobrog djela prezrena kod Allaha koji kae:

(- :)

Adam Smith (1723-1790), veliki predstavnik britanske klasine politike ekonomije.

Merkantilisti su smatrali da je to rad u prometu - trgovini, a fiziokrati da je u
poljoprivredi.
7 Karl Henrich Marx (1818-1883), glavni predstavnik marksistike politike ekonomije.
5
6

48

O vjernici, zato govorite ono to ne inite? (2) Veoma je prezreno kod Allaha
da govorite ono to ne inite! (Es-Saff, 3)
Prema tome, samo izgovaranje formule vjerovanja bez dobrog
djela je licemjerje i prevara. Uzvieni Allah kae:



.

(- :( )

Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i drugi svijet, a nisu vjernici! (8)
Oni (svojim djelima misle da) varaju Allaha i one koji vjeruju, iako, ne osjeajui to,
sami sebe varaju. (El-Bekare, 9)
Pravo, iskreno vjerovanje mora biti propraeno sa dobrim djelom
kao to to proklamuje i Muhammed, a.s.:
Vjerovanje je srana spoznaja, izgovor jezikom te rad i praksa sastavnih
dijelova vjere. Ako je dobro djelo uslov za iskrenost vjerovanja i osnova
koja upuuje na njega, onda je i vjerovanje uslov da bi i dobro djelo bilo
validno i korisno. Aktivnosti koje upranjava ovjek pod imanskim
pobudama i stimulansima ukazuju na njegovu volju da ostvari neki
koristan cilj. Ova meusobna uslovljenost i korelacijska veza izmeu
ovih dvaju uslova obavezni su za svaku aktivnost da bi ona bila
,,ekonomian rad". Tako se i vjernik obavezuje u svakom svom radu i
aktivnosti da u njima bude umjeren, pazei na to da ne pretjeruje ili
zanemaruje. Vezivanje imana i dobrog djela ini rad korisnim za
pojedinca i drutvo u isto vrijeme, a i proizvodnju ini ispunjenjem
duhovnih i materijalnih zakonskih potreba.
Dakle, moemo zakljuiti da iskreno vjerovanje donosi duhovno
bogatstvo kroz obredoslovlje, a u isto vrijeme i materijalno kroz
kategoriju dobrog djela.
Uzvieni Allah kae:

( : )
Da se oni pridravaju Tevrata i Indila i onoga to im objavljuje Gospodar
njihov, imali bi ta jesti, i od onoga to je iznad njih i od onoga to je ispod nogu
njihovih. Ima ih i umjerenih, ali runo je ono to radi veina njih. (El-Maide, 66)
Jedan od savremenih komentatora Kur'ana, Sejjid Kutb,
komentariui ovaj ajet je rekao: ,,elimo da potvrdimo vanost harmonije u
49

Allahovom programu izmeu imana i bogobojaznosti, i uspostave tog realnog

programa u ivotu ljudi s jedne strane, i izmeu rada, proizvodnje i vrenja hilafeta
na Zemlji s druge strane. Ta usklaenost i harmoninost je, ustvari, realizacija uslova
kojeg je Allah zadao sljedbenicima Knjige i svakoj drugoj zajednici da bi imali
ta jesti i iznad njih i ispod nogu njihovih na dunjaluku, da im grijesi budu oproteni,
da uu u Dennet na ahiretu, da imaju i zemaljski firdevs u vidu obilja,
zadovoljenja potreba uz mir i sigurnost, a i ahiretski firdevs sa njegovim uicima i
zadovoljstvom.
Ali i pored ove potvrde ne smijemo zaboraviti da je prvi i osnovni temelj iman,
odanost Allahu i primjena Allahovog programa u stvarnom ivotu. To involvira i
djelo, proizvodnju, razvoj i napredak u ivotu...8
Kur'an kazuje o imetku:

(:) ( )
I jedite ono to vam Allah daje, to je dozvoljeno i lijepo; i bojte se Allaha, u
Kojeg vjerujete. (El-Maide, 88)
Prema Kurtubiju, ovo je najspecifiniji nain koritenja imetka,
gdje se metafora o jedenju ili hranjenju odnosi na izdravanje i sve druge
vidove potronje koja je halalen tajjiba (dozvoljena i lijepa).
Zbog toga, Uzvieni Zakonodavac ne dozvoljava vrijednosti koje
ne spadaju u tajjibat, odnosno one koje u svojoj osnovi sadre moguu
tetu ili su opisane kao habais (alkohol, droga i sl.). Takoer, ne
dozvoljava da se imetak uzme i prisvoji na nezakonit nain, te se
zabranjuju razni vidovi njegovog nezakonitog prisvajanja kamatom,
zakidanjem, prevarom, mitom, korupcijom, hazardnom igrom,
proricanjem, gatanjem, kraom, pljakom i sl.:

(: ( )

O vjernici, jedni od drugih na nedozvoljen nain imanja ne prisvajajte, osim
trgovinom uz obostrani pristanak, i sami sebe ne ubijajte! Allah je doista prema
vama milostiv! (En-Nisa, 29
Uzvieni zabranjuje:
1. kamatu:
8

Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, (Sarajevo, 1997.), 6, 245.

50


( : ()
)
A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu... (El-Bekare, 275)

(: ( )

)
Allah unitava kamatu, a umnoava milostinje. Allah ne voli nijednog
nevjernika, grjenika! (El-Bekare, 276)
2. uzimanje imetka siroetu, zakidanje na mjerenju i sve vrste
prevare:





)

(:( )
(...) i da se imetku siroeta ne pribliavate, osim na najljepi nain, sve dok
punoljetno ne postane, i da krivo na litru i na kantaru ne mjerite; Mi nikoga preko
njegove mogunosti ne zaduujemo; i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se
ticalo i srodnika, i da obaveze prema Allahu ne krite, eto, to vam On nareuje da
biste to na umu imali. (El-Enam, 152)

( : ( )
(...) zato pravo na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne
zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je ve na njoj uspostavljen red. To je bolje
za vas, ako vjerujete. (El-Earaf, 85)
3. mito i korupciju:

)


(: ( )
Ne jedite imovinu drugoga na nepoten nain dajui dio sudijama kako biste
na grjean nain i svjesno dio imovine drugih ljudi pojeli. (El-Bekare, 188)
A Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Allah je prokleo podmiivaa i
podmienog...
4. opojna pia i hazardne igre, proricanje i gatanje:

(: ( )

51

O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje odvratne su stvari,

ejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli to elite. (El-Maide, 90)
5. krau, pljaku, smutnju i nered na zemlji:

)
(

(:)
Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono to su
uinili i opomena od Allaha! A Allah je silan i mudar. (El-Maide, 38)
Ljudski faktor i resursi su veoma bitni u ekonomiji. Islam propisuje
posebne uvjete i daje specifinu legislativu za porodino pravo i
reprodukciju ljudskog roda. Brak je vana institucija u islamu koja pravno
regulira ljudsku proizvodnju i njihovu reprodukciju te, takoer, podlijee
posebnim propisima halala i harama, tako da ono to je lijepo, to je
etino i moralno to je halal, a ono to je nemoralno, runo, pokueno
to je haram i nedozvoljeno.
Kur'an kae:

(:( )

Udajite neudate i enite neoenjene, i estite robove i robinje svoje; ako su

siromani, Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.
(En-Nur, 32)
Kur'an zabranjuje izvanbrane odnose:

(: ( )

)
I ne pribliavajte se bludu, jer je to razvrat, kako je to ruan put! (El-Isra,
32)
Propisi islama, njegove norme, ibadeti (obredosovlje) imaju
svevremenu aktualnost, svrhovitost, mudrost i nadnaravan boanski
karakter.
To se moe zapaziti kod jednog ozbiljnog naunog pogleda i
pristupa u razumijevanju vjere i njenih sastavnih ibadetskih
(obredoslovnih) aktivnosti.

52

Moemo dati i konkretan primjer za to vjerujui i tvrdei da

propisi islama, njegove norme, ibadeti (obredosovlje) imaju svevremenu
aktualnost, svrhovitost, mudrost i nadnaravan boanski karakter.
Uzet emo ivotni primjer koji moemo komparirati i na osnovu
njega izvui korisne zakljuke, a odnosi se na jedan aspekt naglaen kroz
hadis kao vid predskazanja koje se ostvarivalo kroz historiju, pa i u
naem vremenu.
Biljee Ibn Madde, Bejhekijja i Bezzar od Ibni Omera, r.a., a i
Hakim od Burejde vjerodostojno predanje, po kriterijima Muslima, u
kome se kae:
: :
:
...
Doao nam je Allahov Poslanik, a.s.,i rekao:
Muhadiri! Sa pet svojstava, ako se nau pri vama, biete iskuani, a ja se
utjeem Allahu molei Ga da vi to ne doekate: Nikada se nee pojaviti razvrat u
nekom narodu koji ga bude javno inio a da se paralelno s tim ne proire kuga i
bolesti, potpuno nepoznate ranijim, prolim generacijama9
U verziji ovoga predanja kojeg biljei Malik, navodi se:

Niti e se proiriti zinaluk (blud/prostitucija) u nekom narodu, a da se
paralelno sa tim ne proiri i povea smrtnost.10
Razvrat spomenut u hadisu, islamski uenjaci su prokomentirali
prostitucijom, homoseksualizmom i drugim vidovima perverzije koja se
javno i bestidno upranjava.
A zato su ove nemoralnosti i rune aktivnosti zabranjeni i zbog
ega su opasne?
Naime, kada bi se dozvolile te nastranosti i kada bi se udovoljilo
zabranjenim porivima homoseksualizma ili lezbijstva, dola bi u pitanje
9 Vidi, Zekijjud-din El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhibu minel-hadisi-erif, (Stimuliranje i
zastraivanje kroz hadis Allahovog Poslanika a.s.), (Muessesetut-tarih vet-turasil-arebi,
1968), 2, 568.
10 Ibid.,569.

53

reprodukcija ovjeka na Zemlji i opstanak ljudskog roda, takoer bi bio

doveden u pitanje, a da ne govorimo o zastraujuim spolnim bolestima
koje se javljaju kao dunjaluka kazna i odgovor na sve ove seksualne
izopaenosti.
Dakle, kazna za ove nemoralnosti je nagovijetena i obeana na
jeziku Allahova Poslanika, s.a.v.s., prije 1400. g. kao nove nepoznate
bolesti o kojima govori spomenuti hadis a koje savremeni uenjaci,
izmeu ostalog, tumae da se odnose na spolne bolesti kao to su SIDA i
druga savremena aktualna oboljenja koja nisu bila poznata ranijim
generacijama.11
Naravno, ovim izreenim proroanstvima Allahovog Poslanika,
a.s., nije potreban nikakav poseban komentar.
Dovoljno je da se imaju zastraujue informacije o oboljelima od
SIDE i o progresivnoj smrtnosti onih kod kojih je dolo do inficiranja i
zaraze uzrokovane nemoralom i razvratom.
Nasuprot toga, u zemljama u kojima se dri do erijatskih normi i
braka, a kloni se razvrata, ove bolesti su nepoznate.
Iz ovakvih primjera moemo zakljuiti da su islam kao vjera-religija
i erijat kao njegov pravni sistem, nadnaravni, boanskog karaktera i
prihvatljivi za svakog normalnog, bio vjernik ili ne.
Islamska ekonomija i etika
Naravno, da bi sve ove tekstove i prijanje ideje mogli staviti u
kontekst razmatranja odnosa islamske ekonomije, morala i etike, a da
bismo razumjeli tu vezu, moramo razumjeti prvo vezu prava i morala.
Moral svoju obaveznu snagu vue iz samog sebe, bez osobite
potrebe da se to ostvaruje nekom sankcijom spolja. Moralne norme vae
same po sebi, i one su autonomne, a ne heteronomne. Pravni subjekt
usvaja moralne norme i pokorava im se autonomijom volje, a ne zato to
mu se to namee.

11 O ovoj temi sa erijatskog aspekta i spolnim bolestima od kojih su: sida, klamidija
N.G.U., gonoreja N.G.D., sifilis i druge bolesti, pogledaj u knjizi Spolne bolesti od dr.
Muhammeda Ali El-Barra u izdanju Visokog saudijskog komiteta za pomo BiH,
Sarajevo 1998.

54

Autonomni elementi u moralu su vrlo bitni zato to iz njih

proizlazi najkarakteristinija njegova sankcija, a to je gria savjesti. To je
sankcija koju svaki subjekt primjenjuje sam na sebe u odreenom vidu i
intenzitetu; bilo kao neto tipino relativno i karakteristino za svakog
pojedinca, bilo kao neto tajanstveno i mistino, ili kao glas Boiji ili
konano kao neki neobjanjivi unutranji poriv i sl.
Ako se pravo shvati kao norma koju sankcionira drava, onda se
jasnije profiliraju razlike izmeu prava i morala. Meutim, ako se pravo
shvati kao norma koju sankcionira samo drutvo, onda se moral i pravo
jae proimaju, blii su i tee se razlikuju. Ovo je posebno sluaj sa
moralnim kodeksom u islamu koji je neodvojiv od prava zbog njegove
unutranje sankcije koja proizlazi iz specifinosti erijata koji ima i
eshatoloke elemente sankcioniranja
Jedno od najpoznatijih stajalita u teoriji prava o meusobnom
odnosu morala i prava jest Jelinikovo, koje pravo definira kao minimum
morala, u smislu da ono pretvara u pravne norme samo one moralne
norme koje su neophodne za odravanje drutva.12
U islamu se pravo poklapa sa moralom i to je jedan od razloga to
se mnogobrojne erijatske norme mogu odravati u praksi i bez dravne
sankcije, upravo zato to posjeduju tu unutranju moralnu snagu i
unutranju sankciju, koja ima ovosvjetski, ali i eshatoloki karakter.13
U savremenim konvencionalnim
nalazimo da su one liene etikih normi.

ekonomskim

doktrinama

Historijski je poznata pojava da kad god se drutvo nije dralo

moralno-etikih normi u svom ponaanju i njegov ekonomski ivot je
bio lien blagostanja i istinske sree, mira i spokoja, pa makar imalo
snagu i bogatstvo. Zulum i nepravda, koji su najizrazitiji rezultat
nepridravanja moralnih normi, raaju mrnju koja se manifestuje
neprijateljstvom i nepovjerenjem u drutvu, to negativno utjee na
materijalnu i duhovnu aktivnost, a time i na ekonomiju i proizvodnju, to
opet izaziva drutvene i ekonomske krize, ali i promjene.

Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979., 717.

Vidi, dr.Muharem tulanovi, URF, obiaj kao pomoni izvor erijatskog prava, sa
osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (Bemust, Sarajevo, 2004.), 323.

12
13

55

Tako je zulum feudalizma doveo sebe do vlastite propasti, i do

pojave merkantilizma, a zulum ovog do pojave kapitalizma i komunizma.
Udaljavanje moralno-etikih normi iz ekonomskih odnosa dovodi do
onoga od ega boluje dananji Svijet, posebno nakon to je komunizam
zanijekao vjeru, a kapitalizam je odvojio od ekonomije, i nakon to je
ideologija materijalizma zavladala u odnosima ljudi, kao jedina vrijednost
za koju se bore i kojoj streme i koja je jedini cilj, bez gledanja na moralno
i nemoralno, na halal i haram. Nasuprot toga, Allahov Poslanik, koji je
doao sa misijom islama prije vie od 14 vjekova, proklamuje:
Poslan sam da usavrim moral.
Dakle, ne samo da su mu prerogativi njegove misije proklamacija
moralno-etikih normi, nego da u tom domenu d jedno savrenstvo.
Uzvieni Allah ga opisuje i svjedoi mu da je to postigao:

(:) ( )
I, zaista, ti si na velikom (stepenu) udorea. (El-Kalem, 4)
Drutvo koje je izgraeno na svim vidovima tajjibata: na istini,
pravdi, slobodi, jednakosti, nauci, vjeri, iskrenosti, povjerljivosti,
dobroinstvu, milosru, plemenitosti, rtvovanju, ljubavi i samilosti a
sve ovo islam zagovara jeste drutvo koje u sebi sadri duhovnomoralne vrijednosti koje ne zaostaju za materijalnim vrijednostima.
Allahov Polanik, a.s., je rekao:
Allaha se boj ma gdje bio. Ako uini neto nevaljalo pobrii to dobroinstvom
a sa ljudima se ophodi lijepim moralom.
Nema nita tee na vazi djela kod eshatolokog obrauna od lijepog morala.
Ljude neete pridobiti imetkom nego prijaznou i lijepim moralom.
Uzvieni Allah zabranjuje:

)



(: ( )
Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i tajni, i grijehe, i
neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav
dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate." (El-E'araf, 33)

( : ()
)

I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen. (El-Earaf, 56)

56

( :( )
O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su oni bolji od
njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i
ne zovite jedni druge runim nadimcima! O kako je runo grjeniko ime nakon
vjerovanja! A oni koji se ne pokaju sami sebi ine nepravdu. (11) O vjernici,
klonite se mnogih sumnjienja, neka su sumnjienja, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni
druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog
brata svoga a vama je to odvratno zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima
pokajanje i Milostiv je. (El-Hudurat, 12)

( :) ()
Allah nikako nee ukazati na Pravi put onome ko je laljivac i nevjernik.
(Ez-Zumer, 3)
Islamska ekonomija je usko vezana za moralno-etike norme koje
su kod muslimana toliko izotrene i naglaene da on u svojoj
ekonomskoj aktivnosti voli svome bratu isto ono to i samome sebi, pa
ak mu daje i prednost. Kur'an kae:




)

( : ()
(...) i vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se
uuvaju lahkomosti i tvrdiluka, oni e sigurno uspjeti. (El-Har, 9)

(:( )
)

Neete postii dobro sve dok ne budete dijelili od onoga to vam je drago! A to
god da dijelite, Allah to dobro zna! (Ali-Imran, 92)
U islamu je veza izmeu etikih normi i ekonomije vidljiva kroz
razliite aspekte:
- u islamu vlasniku kapitala je zabranjeno da ga upotrijebi na nain
koji moe donijeti tetu drugom ili drutvu, jer u erijatu vrijedi pravno
pravilo:

57

teta se ne ini niti se tetom uzvraa.

- muslimanu je zabranjeno da svoj imetak razvija i oplouje
kamatom koja je zabranjena najstroijom zabranom,
- muslimanu je zabranjeno da vara u bilo kakvom obliku; Allahov
Poslanik je rekao: Ko nas prevari nije od nas i Monopolom se ne bavi osim
grjenik.
- u islamu je zabranjeno gomilanje zlata, srebra ili novca ili tzv.
iktinaz imetka i njegovo odvajanje od proizvodnje sankcionirano svake
godine zekjatom koji treba da bude poticaj upoljavanja kapitala u proces
proizvodnje,
- u islamu je zabranjeno pretjerivanje i rasipnitvo, u Kur'anu se
kae:

(: ( )
)

I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre

sredine.(El-Furkan, 67)

)





( : ( )
Daj blinjemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne
rasipaj mnogo, (26), jer su rasipnici braa ejtanova, a ejtan je Gospodaru svome
nezahvalan. (El-isra, 27)
Ova tijesna veza islamske ekonomije i etike sigurno daje nova
razumijevanja u definiranju ekonomske kategorije vrijednosti koja su
sasvim razliita od tumaenja i razumijevanja koje nalazimo u
konvencionalnoj ekonomiji, u kojoj tek krajem 18. i poetkom 19. vijeka
neki ekonomisti primjeuju vrijednost moralno-etikih normi u
ekonomiji.
Tako Adam Smith (1723-1790), koga posebno anglosaksonski
ekonomsko-teorijski historiari smatraju prvim koji je dao cjelovit sistem
politike ekonomije, pie djelo Theory of Moral Sentiments (Teorija moralnih
osjeanja) u kojem daje teoriju morala zasnovanu na prirodi ljudske
linosti koja odie altruizmom i simpatijama prema drugim ljudima.

58

Adam Mller (1779-1829) smatra da ekonomska nauka nije nauka samo

o materijalnom bogatstvu ve i o onom duhovnom, nauka o srei i nesrei jednog
naroda.14
De Sismondi (1773-1842), vicarac talijanskog porijekla, plemi iz
sveenike porodice, tvorac Teorije kriza subkonsomacije, uvidio je
vrijednost morala u ekonomiji i poznat je po svojoj kritici kapitalistikog
drutveno-ekonomskog poretka, posebno po kritici slobodne
konkurencije, polazei od interesa ovjeka koji je za njega vaniji od bogatstva 15, a
teite njegove ekonomske misli je na pravilnom iskoritavanju stvorenog
bogatstva, pravilnoj raspodjeli i potronji.16
Zakljuak
Institucionalizacija islama je jedan vid razumijevanja savremene
praktine interpretacije islama, gdje se univerzalne vrijednosti nude
drutvu kao ope u vidu islamske ekonomije, islamskog bankarstva, halal
kvaliteta, vrijednosti koje su zaivjele u praksi, ne samo doktrinarno,
nego i zbog svoje univerzalnosti i vrijednosti.
Halal kvalitet se gradi na doktrinarnoj paradigmi halala kao
univerzalnih dobara tajjibat nasuprot habaisa ili svega onoga to oponira
univerzalnom dobru, a kao koncept gradi se na ambivalentnoj,
doktrinarnoj paradigmi prikaza halala kao tajjibat, ali i kroz injenicu da se
Uzvieni Allah obraa raznovrsnim adresatima sa kojima korespondira
logikom zdravog razuma i pameti, a ne samo doktrinarnim pristupom i
normom obaveze ili zabrane.
Sukladno istini da je Allahov Poslanik, a.s., peat poslanstva, a
Kur'an peat svim Objavama, i iz razloga to erijat pretendira da bude
sistem koji e se prakticirati do Sudnjeg dana, Islam sa svim svojim
vrijednostima nije ekskluzivitet samo za muslimane, nego je njegova
misija za svo ovjeanstvo na Zemlji, ak ima i kosmiki karakter, jer se
Dragi Bog obraa raznovrsnim adresatima, razliitim u svakom pogledu,
fizikom i duhovnom, zemaljskom i kosmikom, ovodunjalukom i
eshatolokom, pa i u isto imanskom ili vjerskom pogledu. Koncept
halala i harama u pravnom smislu se moe odnositi na nosioca ehadeta,
14 Vidi, dr, Obren Blagojevi, Ekonomske doktrine, (Privredni pregled, tree izdanje,
Beograd 1979.),169.
15 Ibid., 132.
16 Ibid., 135.

59

a njegov sinonimni koncept tajjibata (dobra) i habaisa (runo ili opozit

lijepom) moe se odnositi na druge koji nisu shvatili ehadet u
doktrinarnom i akidetskom smislu, ali bez ikakve zadrke mogu prihvatiti
koncept tajjibata kao univerzalnog dobra koje je dobro i za ateistu i za
pripadnika ehadeta.
Zbog toga bi koncept halal kvaliteta i halal standarda mogao biti
potpuno prihvatljiv, ne samo za muslimane i pripadnike ehadeta, nego i
za sve druge koji dre do vrijednosti koje korespondiraju sa zdravom
ljudskom prirodom. Dakle, ono to je halal to je lijepo, a ono to je
haram to je runo, tako da koncept tajjibata i njihove suprotnosti habais
moe biti prihvaen i kod onih koji nisu pripadnici ehadeta upravo zbog
razloga univerzalnosti ovog koncepta i njegove ope vrijednosti.
Ono to se razumije, iz mnogobrojnih tradicionalnih tekstova, jeste
da je Uzvieni odobrio halal, tj. upotrebu i koritenje lijepog,
univerzalnog dobra (tajjibat) od hrane, pia, odjee, imetka i drugih
vrijednosti, dakle ono to je pored razloga i efektivnog uzroka
normiranja Zakonodavca i po ocjeni zdrave ljudske prirode i pameti
lijepo, korisno i ne proizvodi tetu, dakle ono to je etino, sa stajalita
erijata, ali i sa stajalita razuma/pameti i logike. Uzvieni je zabranio je
haram, upotrebu i koritenje runog, univerzalnog zla i nevaljaltina
(habais), to je runo i po erijatu i po razumu/pameti, a sve to kako bi
priskrbio korist za ovjeka i drutvo i otklonio tetu od njih.
Tajjibat (lijepo) je prihvatljivo za svakog bio on vjernik ili ne,
odnosno halal je istom tom logikom lijep i prihvatljiv za sve.
Uzvieni Zakonodavac ne dozvoljava vrijednosti koje ne spadaju u
tajjibat, odnosno one koje u svojoj osnovi sadre moguu tetu ili su
opisane kao habais, ili da se imetak uzme na nezakonit nain, te
zabranjuje razne vidove njegovog nezakonitog prisvajanja: kamatom,
zakidanjem, prevarom, mitom, korupcijom, hazardnom igrom,
proricanjem, gatanjem, kraom, pljakom i sl.
Tako su u islamu neke stvari bez vrijednosti, jer su vjerom
zabranjene, kao to su svinjetina i alkohol, a zabranjene su i neke
ekonomske aktivnosti, kao to je proizvodnja zabranjenih stvari koje su
haram, kao to su alkohol, droga, pornografija i sve ono to upropatava
moral i rui vjerske postulate, dakle sve ono to spada u tzv. munkerat
(nepodoptine, nevaljaltine, prezrenosti) od ugovora, trgovine i kamate,
prevara svake vrste i onoga to moe naruiti zdravlje ljudi. Islam se
60

brine za vrijednosti openito i zabranjuje njihovo upropatavanje,

zabranjuje rad u haram oblastima. kao to su svodnitvo, prostitucija,
proizvodnja alkohola i sl., podstie ili obavezuje da se vre odreene
aktivnosti koje su od drutvenog znaaja, ograniava cijenu i zaradu u
sluaju njihove nestabilnosti i neprimjerene skupoe, zabranjuje
posrednitvo i tzv. presretanja vlasnika robe koji dolaze na pijacu i jo ne
poznaju cijene i trite.
Ljudski faktor i resursi su veoma bitni, tako da islam propisuje
posebne uslove i daje specifinu legislativu za porodino pravo i
reprodukciju ljudskog roda. Brak je vana institucija u islamu koja pravno
regulira ljudsku proizvodnju i njihovu reprodukciju i isto podlijee posebnim
propisima halala i harama, tako da ono to je lijepo, to je etino i
moralno to je halal, a ono to je runo, pokueno to je haram i
nedozvoljeno.
U savremenim konvencionalnim ekonomskim doktrinama
nalazimo da su one liene etikih normi, a kad god se drutvo nije dralo
moralno-etikih normi u svom ponaanju i njegov ekonomski ivot je
bio lien blagostanja i istinske sree, mira i spokoja, pa makar to drutvo
imalo snagu i bogatstvo. Zulum i nepravda, koji su najizrazitiji rezultat
nepridravanja moralnih normi, raaju mrnju koja se manifestuje
neprijateljstvom i nepovjerenjem u drutvu. Sve to negativno utjee na
materijalnu i duhovnu aktivnost, a time i na ekonomiju i proizvodnju, to
opet izaziva drutvene i ekonomske krize, ali i promjene.
Tako je zulum feudalizma doveo do pojave merkantilizma, a zulum
ovog do pojave kapitalizma i komunizma. Udaljavanje moralno-etikih
normi iz ekonomskih odnosa dovodi do drutvenih bolesti, posebno
nakon to je komunizam zanijekao vjeru, a kapitalizam je odvojio od
ekonomije, nakon to je ideologija materijalizma zavladala u odnosima
ljudi kao jedina vrijednost za koju se bore i kojoj streme, koja je jedini cilj
bez gledanja na moralno i nemoralno, na halal i haram. Nasuprot toga,
Allahov Poslanik proklamuje da je poslan kako bi usavrio moral.
Drutvo koje je izgraeno na moralu i etici, na svim vidovima
tajjibata istini, pravdi, slobodi, jednakosti, nauci, vjeri, iskrenosti,
povjerljivosti, dobroinstvu, milosru, plemenitosti, rtvovanju, ljubavi i
samilosti (a sve ovo islam zagovara) jeste drutvo koje u sebi nosi
duhovno-moralne vrijednosti.

61

Tijesna veza islamske ekonomije i etike sigurno daje nova

razumijevanja u definiranju ekonomske kategorije vrijednosti, sasvim
razliita od tumaenja i razumijevanja koje nalazimo u konvencionalnoj
ekonomiji u kojoj tek krajem 18. i poetkom 19. stoljea neki ekonomski
teoretiari primjeuju vrijednost moralno-etikih normi u ekonomiji kao
to je to bio Adam Smith (1723-1790), koji je prvi dao cjelovit sistem
politike ekonomije sa teorijom morala zasnovanoj na prirodi ljudske
linosti, koja odie altruizmom i simpatijama prema drugim ljudima.
Treba spomenuti i Adama Mllera (1779-1829) koji smatra da
ekonomska nauka nije samo nauka o materijalnom bogatstvu, ve i o
onom duhovnom, nauka o srei i nesrei jednog naroda, te De Sismondi
(1773-1842), vicarac italijanskog porijekla, plemi iz sveenike
porodice, tvorac Teorije kriza subkonsomacije, koji vidi vrijednost morala u
ekonomiji.
Literatura:
1.

Abdullah Et-Turejki, Islamska ekonomija, usus ve mebadi' ve ehdaf, (Rijad, muessesetulDurejsi, deseto izdanje, 2005.)

2.

Dr. Abdulkerim Zejdan, El-Vedizu fi usuli-l-fikh (Kompendij metodologije islamske

jurisprudencije), Muessesetur- risale, 1987.

3.

Demaluddin Ez-Zejlei, Nasbur-rajeti liehadisi-l-Hidaje (Postavljanje znaka za hadise

knjige El-Hidaje), Daru-l-hadis, bez godine izdanja

4.

Ebu-Hamid Muhammed el-Gazali, El-Mustesfa min ilmi-l-usul (Izbor iz nauke o

metodologiji islamske jurisprudencije), Daru-l-ulumi-l-hadise, Bejrut, bez godine izdanja, i
sa dodatkom u istom kompletu-knjizi: Fevatihur-rehamut bierh musellemis-subut
(Osvajanja samilosti sa komentarom onoga to je apriori vjerodostojno), Muhibbullah b.
Abduekur, Daru-l-ulumi-l-hadise.

5.

Ebu-Ishak Ibrahim b. Musa e-atibi, El-Muvafekatu fi usuli-eriah (Sklad u temeljima

islamskog prava), Daru-l-marife, bez godine izdanja

6.

El-Fenderi, Muhammed, evki, El Mezhebu -l -iktisadi fil- islami, (Mektebetu Ukaz,

1981.)

7.

Fikret Hadi, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, (Ekonomski fakultet u Sarajevu,

2005.)

8.

Ibn-Menzur, Lisanu-l-Arebi-l-muhit (Veliki/obuhvatni arapski rjenik), Daru Lisani-lAreb.

9.

Ibnu-Kajjim el-Devzijje, Ialamu-l-muvekkiin an rabbi-l-alemin (Upozorenje znancima o

Gospodaru svjetova), Daru-l-kutubi-l-ilmijje, 1991., Bejrut, 1., 66.

62

10. Imamu-l-Haramejn, Ebu-l-Meali Abdulmelik el-Duvejni, El-Gijasi, Gijasu-l-umem

filtijasiz-zulem (Spas, Spas ummeta kad tama zavlada), Mektebetu Ibni-Tejmije, 1401. h.
g.)
11. Muharem tulanovi, Uvod u erijatsko pravo (fikh) i njegovu metodologiju (usuli fikh).
12. Muharem tulanovi, URF, obiaj kao pomoni izvor erijatskog prava, sa
osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (Bemust, Sarajevo, 2004.).
13. Muhammeda Ali El-Barr Spolne bolesti (Visoki saudijski komitet za pomo BiH,
Sarajevo, 1998.).
14. Muhammed el-Hudari Beg, Tarihut-terii-l-islami (Historija islamskog zakono-davstva),
El-Mektebetut-tidarijjeti-l-kubra, 1960., 114., 127.
15. Muhammed et-Tahir, Usulu-l-fikh (Metodologija islamske jurisprudencije), Dar Bu Selame,
Tunis.
16. Muslih Abdul-Hajj En-Nedar, En-Nizamul-mali vel-iktisadi fil-islam, (MektebeturRud, Riyadh, 2005.)
17. Obren Blagojevi, Ekonomske doktrine, (Privredni pregled, tree izdanje, Beograd
1979.).
18. Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979.
19. Dr. Raifa Festi, Stari kodeksi, (Sarajevo, 1998.)
20. Sejfuddin Ebu-l-Hasen, poznat kao El-Amidi, El-Ihkam fi usuli-l-ahkam (Savrenstvo
u temeljima pravnih propisa), Daru-l-kitabi-l-Arebi, 1984.
21. Sejjid Sabik, Fikhus-sunne (Islamsko pravo u sunnetu), Daru-l-fikr, Bejrut, 1977.
22. Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, (Sarajevo, 1997.)
23. ihabuddin el-Abbas, el-mehur bi-l-Karafi, El-Furuk (Razlike), Alemu-l-kutub, 1.,
176.
24. Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhu-l-islamijju ve edilletuh (Islamsko pravo i njegovi dokazi), Darul-fikr, Damask, 1984.
25. Vehbe ez-Zuhajli, Usulu-l-fikhi-l-islami (Metodologija islamske jurisprudencije), Daru-l-fikr,
1986.
26. Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979.
27. Zekijjud-din El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhibu minel-hadisi-erif, (Stimuliranje i
zastraivanje kroz hadis Allahovog Poslanika a.s.), (Muessesetut-tarih vet-turasilarebi, 1968).

63

Muharem tulanovi, PhD

HALAL QUALITY PARADIGM OF HALAL WE TAYYIB
CONCEPT
ABSTRACT
The institutionalization of Islam as an aspect of understanding and practical
contemporary interpretation of Islam offers to the society indisputable and universal
values of the Islamic concept of life as a general universal value. Islamic economics,
Islamic banking, Halal quality are only forms of that institutionalization and the
evidence that Islam can be practiced and be a part of the system and order in any
society and in any country because of its universality. Halal quality is built upon a
doctrinal paradigm of Halal as universal goods the Tayyibat which are opposite of
everything that opposes universal good or the ,,Khabais".
This concept has an ambivalent, doctrinal paradigm;
1. (First) many traditional texts display Halal as Tayyibat;
2. Allah speaks to various addressees through the logic of common sense and
intelligence and not just by doctrinal approach and standard norm of obligations or
prohibitions.
We explained the Halal we Tayyib concept through many traditional
Islamic texts.
Keywords: concept, Halal, Haram, Tayyib / Tayyibat, Habais, Islamic
doctrine, Islamic economics, Islamic thought, the institutionalization of Islam and
universal values.

64


- " "

.

)( .

: :

:
.
" "
.
: /

65

Mr. Hakija Kanuri1

ODABIR SPOLA EMBRIONA KROZ PRIZMU ERIJATA

Saetak
Moderni stil ivota i savremena tehnika dostignua inicirali su mnoga pitanja
koja klasini islamski pravnici nisu razmatrali. Kur'an, posljednja Boija objava, i
sunnet, izreke i djelo posljednjeg Poslanika, kao temeljni izvori vjere islama, direktno
ili indirektno, u sebi sadre sud o svim inovacijama i pojavama koje e se deavati sve
do Sudnjeg dana. Izuavanjem tih pojava, s ciljem prepoznavanja erijatskih propisa
o njima, u kur'anskim ajetima i rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji
ne govori po hiru svome, uoava se Boanska svjetlost i savreno znanje, jer iako su
izreeni u vremenu kada je ljudsko znanje bilo na vrlo niskom nivou, u potpunom su
skladu sa savremenom spoznajom i modernim naunim otkriima.
Formiranje spola embriona, poput svega ostalog u prirodi koja nas okruuje,
odvija se po ustaljenom zakonu koji je uspostavio Uzvieni Allah. Savremeni ovjek
otkrio je detalje tog zakona koji su ranije ljudskoj vrsti bili nepoznati, ime se
otvorila mogunost utjecaja na spol embriona. S druge strane, vjernik dobro zna da je
Uzvieni Allah taj koji stvara i odabire i sve se, na poetku i na koncu, Njemu
vraa. On je taj koji poklanja onome kome eli muku djecu, a onome kome eli
ensku djecu, a koga eli ostavlja bez potomstva. Stoga je odabir spola embriona
pitanje koje se posmatra sa aspekta islamske doktrine akideta, koja tretira
vjerovanje i ubjeenje muslimana, i sa aspekta islamskog prava fikha, koji tretira
praktinu stranu, odnosno djela i postupke.
Metode odabira spola su brojne i njihovi propisi se razlikuju, a islamski
autoriteti su iznijeli svoja miljenja o njima, kao to e kroz ovaj rad, Allahovom
dozvolom, biti prikazano.

Kljune rijei: Spol, dijete, sjeme, embrion, odabir, muki, enski,

metode...
Uvod

Odabir spola novoroeneta je drevna elja mnogih ljudi. Jo od

davnina su ljekari, filozofi i mudraci postavljali razne teorije kako
ostvariti tu elju. Pretee u tome bili su grki filozofi poput Parmenida,
Anaksagorija, Hipokrata i Aristotela. Jedan od najpoznatijih drevnih
1

Doktorant na islamskom univerzitetu El-Imam, Rijad-Saudijska Arabija.

67

naina odabira spola djeteta jeste tzv. kineska metoda. Ova metoda
bazirana je na pretpostavci da spol djeteta reguliraju dva faktora: starost
ene i mjesec u kojem se desi oplodnja. Na osnovu toga je napravljena
posebna tabela poznata pod nazivom kineska tabela. Ova i druge drevne
metode nemaju nikakve naune osnove, radi se samo o pukom
pretpostavljanju, nagaanju i praznovjerju.
Moderna nauka ponitila je sve te teorije i zamijenila ih drugim
metodama koje se baziraju na naunim injenicama i laboratorijskim
eksperimentima. Znanstvenici su, zahvaljujui modernim otkriima,
uspjeli pomno izanalizirati i jajnu eliju i spermatozoide i tako otkriti
mnoge njihove tajne. Otkrili su da jajna elija nosi samo enske osobine
(x), a svaki od miliona spermatozoida, koji se zajedno izbace, nosi enske
(x) ili muke (y) osobine, te da se jajna elija oplodi ulaskom jednog od
tih spermatozoida u nju. Bude li to spermatozoid (koji nosi oznaku
mukog spola-y), dijete biva muko, a bude li to spermatozoid (koji nosi
oznaku enskog spola-x), dijete biva ensko, dozvolom Sveznanog
Stvoritelja. 2
Nastanak mukog i enskog spola u opisu Poslanika, sallallahu
slejhi ve sellem
Sevban, radijallahu anhu, je rekao: ,,Stajao sam kod Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad doe jedan jevrejski uenjak te kaza: Esselamu alejke, Muhammede... Doao sam da te pitam o djetetu! Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: Voda mukarca je bijela, a voda ene je uta, pa
kada se sastanu, te sjeme mukarca nadvlada sjeme ene, od ta dva sjemena e, uz
Allahovu dozvolu, nastati muko, a kada ensko sjeme nadvlada muko sjeme, od ta
dva sjemena e, uz Allahovu dozvolu, nastati ensko.3
Ranije se vjerovalo da je iskljuivo ena odgovorna za spol
novoroeneta, ili da je za to odgovoran iskljuivo mukarac, a da ena
raa samo ono to se u nju ''posije'', dok se iz ovog hadisa razumije da u
formiranju mukog ili enskog spola uestvuju mukarac i ena zajedno i
da nastanak spola ovisi od toga ija voda (sjeme) e nadvladati. Kako
Pogledati: El-Mevsuatul-arebijjetul-alemijje (Arapska svjetska enciklopedija), termin: ettekasurul-beeri/el-ihsab (ljudsko razmnoavanje/oplodnja), 7/95, i dr. Muhammed elBar, Halkul-insani bejnet-tibbi vel-Kur'ani, str. 297, Darus-Saudije, Didda, sedmo izdanje,
1409. h.g.
3 Biljei Muslim, knjiga: Hajd, poglavlje: Osobine mukog i enskog sjemena i da se dijete stvara
od oba sjemena, br. 315.
2

68

izgleda to nadvladavanje, najbolje zna Uzvieni Allah, meutim, postoje

pokuaji da se na osnovu najmodernijih naunih otkria pojasni sutina
tog nadvladavanja.
Nauno je poznato da se ljudsko tijelo sastoji od stotine biliona
ivih elija. Svaka od tih elija sadri 46 kromosoma sastavljenih od 23
para, a samo jedan od njih je odgovoran za odreivanje spola embriona.
Spolne elije imaju polovian broj hromosoma (23), to je prilagodba za
odravanje karakteristinog diploidnog broja nakon oplodnje. Od
ukupno 46 hromosoma u ovjeka, 44 su autosomi, a preostala dva su
heterohromosomi (spolni hromosomi ili gonosomi) koji odreuju spol
osobe: x i y (kombinacija xx za enski, a xy za muki spol). Kod ena, sve
jajne elije koje se nalaze u jajnicima su identine, tako da se svaka od
njih sastoji od 22 hromosoma + dodatni enski hromosom koji se
oznaava sa x tj. (22 + x). Dok se kod mukaraca, u testisima, nalaze
spermatozoidi kojih ima dvije vrste, pola njih su sa hromosomom tipa x,
koji nose oznaku enskog spola, tj. (22 + x), a druga polovina su tipa y,
koji nose oznaku mukog spola, tj. (22 + y). Kada se spermatozoid sa
hromosomom tipa y, koji nosi oznaku mukog spola (22 + y) spoji sa
jajnom elijom, embrion biva muki, tj. dvadeset i trei par hromosoma
nosi oznaku xy, a kada se spermatozoid sa hromosomom tipa x, koji nosi
oznaku enskog spola (22 + x) spoji sa jajnom elijom, embrion,
Allahovom dozvolom, biva enski, tj. dvadeset i trei par hromosoma
nosi oznaku xx. 4
Dakle, muko sjeme nosi muki i enski spol, a to se moe
razumjeti iz rijei Uzvienog Allaha: I da On par, muko i ensko,
stvara od kapi sjemena kad se izbaci. (En-Nedm, 45-46)
Meutim, od ega ovisi da li e jajna elija prihvatiti spermatozoid
tipa x ili tipa y??
Moderna znanost otkrila je da membrana jajne elije posjeduje
elektronaboj i da taj naboj nije fiksan, nego se mijenja, tako da biva
pozitivan, neutralan i negativan, u ciklusu koji je nazvan polarni ciklus
membrane jajne elije (The polarity cycle of the ovum membrane) i taj
naboj mogue je predvidjeti. U vremenu kada membrana poprimi
Pogledati: El-Mevsuatul-arebijjetul-alemijje (Arapska svjetska enciklopedija), termin: ettekasurul-beeri/el-ihsab (ljudsko razmnoavanje/oplodnja), 7/95, i Nasir el-Mejmani,
En-Nevazilut-tibbijje, str. 127, Daru-ibnul-Devzi, prvo izdanje, 1430. h.g., Demam,
Saudijska Arabija.

69

pozitivni naboj, privui e spermatozoid x (koji nosi oznaku enskog

spola) koji nosi negativni naboj i nastat e enski embrion. U vremenu
kada membrana poprimi negativni naboj, privui e spermatozoid y (koji
nosi oznaku mukog spola) i, Allahovom dozvolom, nastat e muko
dijete.5
Na osnovu otkria spermatozoida sa hromosomima tipa y (koji
nose oznaku mukog spola) i tipa x (koji nose oznaku enskog spola)
zavladalo je miljenje da je iskljuivo mukarac odgovoran za nastajanje
mukog ili enskog spola, te da ena u tome nema nikakve uloge, dok se
iz Poslanikovih rijei dalo naslutiti da tu odgovornost nose mukarac i
ena zajedno. Tako naprimjer, u spomenutom hadisu Sevbana,
radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje
meusobno nadvladavanje mukog i enskog sjemena, te da je
nadvladavanje jednog od dva sjemena uzrok da dijete poprimi spol
roditelja ije je sjeme nadvladalo. Ukoliko su ova nauna otkria tana,
mogue je da se ''nadvladavanje'' odnosi na pozitivni naboj, jer pozitivni
naboj je superiorniji od negativnog, zbog daleko vee teine protona koji
nosi pozitivni naboj od elektrona koji nosi negativni naboj. Primijeni li se
to na proces oplodnje, uoit emo da jajna elija po primitku negativnog
naboja privlai spermatozoid tipa y, pozitivnog naboja, sa oznakama
mukog spola i time nadvladavanje biva na strani spermatozoida, jer je
pozitivnog naboja u odnosu na jajnu eliju koja je tada negativnog naboja
tada nastaje muko dijete. Na to aludiraju rijei iz hadisa: ,,(...) pa kada se
sastanu te sjeme mukarca nadvlada sjeme ene, od ta dva sjemena e, uz Allahovu
dozvolu, nastati muko. Kada jajna elija poprimi pozitivni naboj, privui e
spermatozoid tipa x koji nosi negativni naboj i oznake enskog spola, a
time e ensko sjeme nadvladati muko: (...) a kada ensko sjeme nadvlada
muko sjeme, od ta dva sjemena e, uz Allahovu dozvolu, nastati ensko.6
Drugi nain savremenog tumaenja ''nadvladavanja'' spomenutog u
hadisu jeste da je tekuina mukarca luasta (alkalna), a tekuina ene
kisela. Kada se dvije ''vode'' sastanu, te enska tekuina nadvlada muku,
nastaje kisela sredina koja oteava kretanje spermatozoida koji nose
muke osobine, a spermatozoidima koji nose enske osobine odgovara
5 Babychoice / Selnas Method, Baby choice Hong Kong, www.babychoice.hk
/Method.html. Pogledati lanak pod naslovom: ''Ko je odgovoran za odreivanje spola
embriona?'', dr. Demal Hamid, El-I'adazul-'ilmij, br. 29, str. 8, izdava: Svjetski kolegij
za naune mudize (nadnaravnost) u Kur'anu i sunnetu, safer1429. h.g.
6 Ibid., str. 9.

70

takva kisela sredina, te uspijevaju proi do jajne elije i oploditi je i tako

nastane ensko dijete. U suprotnom sluaju, kada muka tekuina
nadvlada ensku, sredina postaje luasta, to onemoguava kretanje
spermatozoida koji nose enske osobine, a omoguava spermatozoidima
koji nose muke osobine dolazak do jajne elije koju oploavaju i tako
nastaje muko dijete.7 Postoje i druga moderna tumaenja hadisa, a
Svemogui Allah najbolje zna.8
Uzvieni Allah u asnom Kur'anu, kao i Njegov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, u svom sunnetu, obraa se jezikom koji je svijet u
vrijeme objave mogao razumjeti, ali su, istovremeno ti izrazi toliko
precizno izreeni da ostaju stalno udo, jer se razvojem nauke i novim
otkriima mogu razumijevati pojedinosti kakve su u ranije vrijeme bile
nedokuive. Rekao je Uzvieni Allah: Mi emo im pruati dokaze Nae u
prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je
Kuran istina. A zar nije dovoljno to to je Gospodar tvoj o svemu obavijeten? (ElFussilet, 53)
Metode odabira spola djeteta
Znanstvenici su istraili osobine spermatozoida tipa y i x, te su
uoili razlike meu njima, od kojih su najistaknutije:

Spermatozoid tipa y se bre kree od spermatozoida tipa x, te stie

do jajne elije otprilike za est sati, dok onaj tipa x stie za 12 ili vie
sati,

Spermatozoid tipa y krae ivi od spermatozoida tipa x,

Spermatozoid tipa y tei luastoj sredini, dok spermatozoid tipa x

tei kiseloj sredini,

Spermatozoid tipa y je bljetav za razliku od spermatozoid tipa x.

Ova otkria su imala sutinski utjecaj na odreivanje metoda

odabira spola u modernom vremenu, jer se te metode u osnovi baziraju
na omoguavanju da spermatozoid eljenog tipa doe do jajne elije i
oplodi je. Najpoznatije metode odabira spola novoroeneta su slijedee:

7
8

Ibid., str. 10.

Ibid., str. 8-12.

71

1. Vremensko reguliranje snoaja

Ova metoda je poznata kao etlesova metoda. To je jedna od
prirodnih metoda odabira spola novoroeneta, jer se oslanja na fizike
osobine spermatozoida. Ve smo vidjeli da su spermatozoidi y
pokretljiviji, bri i da krae ive u odnosu na one tipa x. To znai da, to
odnos bude blii ovulaciji, vremenu oslobaanja jajne elije, koja se kod
28-dnevnog ciklusa dogaa 14 dana poslije poetka menstruacije, prilika
spajanja spermatozoida y (sa oznakama mukog spola) sa jajnom elijom
biva vea i time raste mogunost zaea mukog djeteta. Vea
mogunost zaea enskog djeteta biva kada se odnos desi dva ili tri dana
pred ovulaciju. etles tvrdi da se procent uspjenosti ove metode kree
od 79% do 90%.
2. Jelovnik ili prehrambena metoda
Jedna od prirodnih metoda odabira spola djeteta realizira se
konzumiranjem odreenih vrsta hrane. Rezime ideje na kojoj je bazirana
ova metoda jeste da poveanje procenta sodijuma i kalijuma, uz
smanjenje procenta kalcija i magnezija, uzrokuje promjene na membrani
jajne elije tako da privlai spermatozoide tipa y koji nose oznake
mukog spola, a odvraa spermatozoide tipa x koji nose oznake enskog
spola. Suprotno tome e rezultirati privlaenjem spermatozoida tipa x, a
odbijanjem onih tipa y. ena koja eli da zanese muko dijete treba to
vie jesti hranu bogatu sodijumom i kalijumom, a ena koja eli ensko
dijete treba da to vie jede hranu bogatu kalcijem i magnezijem i da
smanji konzumiranje hrane bogate sodijumom i kalijumom. Ljekari su za
to napravili odreenu tabelu koje se ena pridrava kroz period od
najmanje tri mjeseca. Veina onih koji su pisali o ovoj metodi ukazuju da
je uspjena, iako postoje medicinari koji smatraju da ova metoda ne
koristi i ne daje rezultate.
3. Ispiranje ulaza u maternicu s ciljem da sredina postane kiselasta
ili luasta
Rezime ove metode jeste da kisela sredina vie odgovara enskim
spermatozoidima, te da luasta sredina vie odgovara spermatozoidima
tipa y. ena koja eli muko ili ensko dijete, prema ovoj metodi, e
isprati spolni organ tekuinom koja e utjecati na jaanje kiselog ili
luastog stanja. Neki medicinari su potvrdili uspjeh ove metode, iako u
niskim procentima, dok drugi ljekari tvrde da ova metoda nema utjecaja
u formiranju spola djeteta.
72

4. Oplodnja po odabiru
Najprije se odvoje spermatozoidi tipa y sa oznakom mukog spola
od spermatozoida tipa x sa oznakom enskog spola, a zatim se eljeni tip
spermatozoida ubrizga u maternicu da se sastanu sa jajnom elijom.
Medicinari tvrde da je ova metoda uspjena do 98%.
5. Dijete iz epruvete
Bazira se na tome da se ispita spol djeteta nakon to se oplodnja
desi van maternice, a zatim se eljeni spol unese u maternicu. Ostale
oploene jajne elije se uklone.
6. Odabir spola abortusom
Ova metoda se bazira na saznanju spola embriona u maternici te
abortiranju neeljenog spola.9
Ove metode se razlikuju u procentu uspjeha, meutim, stvar u
koju nema sumnje jeste da je sada, uz Allahovu dozvolu, mogue utjecati
na spol embriona. Meutim, pitanje koje se samo namee jeste: ,,Koliko
je to erijatski dozvoljeno?
Odabir spola djeteta kroz prizmu islamskog akaida (doktrine)
Odabir spola djeteta je pitanje koje se vee za akidet vjerovanje
muslimana, s jedne strane, i za fikh islamsko pravo, s druge strane. Sve
to je sporno sa akaidske strane, definitivno je sporno i sa fikhske, stoga
emo prvo razmotriti akaidsku stranu ovog pitanja.
Na prvi pogled se moe stei utisak da je odabir spola djeteta u
kontradiktornosti sa islamskom akidom, a to se vraa na dvije postavke:
vjerovanje da su stadiji razvoja embriona i njegov spol gajb koji zna samo
Uzvieni Allah i vjerovanje da je odreivanje spola djeteta vid uplitanja u
volju Uzvienog Allaha, o emu slijedi detaljniji govor.
Prvo: Da li je spol embriona u utrobi majke od stvari gajba koje
niko osim Allaha ne moe znati?
Uzvieni Allah kazao je: Samo Allah zna kad e Smak svijeta nastupiti,
samo On sputa kiu i samo On zna ta je u maternicama, a ovjek ne zna ta e

Pogledati: Nasir el-Mejman, En-Nevazilut-tibbijje, str. 131-133.

73

sutra zaraditi i ne zna ovjek u kojoj e zemlji umrijeti; Allah, uistinu, sve zna i o
svemu je obavijeten. (Lukman, 34)
Ovih pet stvari, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao je
kljuevima gajba, rekavi: Pet je kljueva gajba: samo Allah zna kad e Smak
svijeta nastupiti, samo On sputa kiu i samo On zna ta je u maternicama...10
Allahovo znanje o onome ta je u maternicama je precizno znanje
o svim detaljima koji se tiu embriona, njegovim fizikim, moralnim,
uroenim i steenim osobinama, te ta e mu se desiti u budunosti.
Allah zna sve o njemu, prije njegovog stvaranja, od trenutka kada je bio
kap neznatne tekuine, zatim novoroene i sve do njegove smrti, kao i
nakon smrti na ahiretu. Uzvieni Allah obavjetava da je ovakvo
univerzalno znanje svojstveno samo Njemu, a to ne negira mogunost
spoznaje odreenih detalja vezanih za embrion, kao to je njegov spol.
Tako su ajet, jo prije modernih otkria, shvatili klasini islamski
uenjaci. Ilustracije radi navest u nekoliko primjera:
Ibn Kesir11 u komentaru spomenutog ajeta kae: ,,Isto tako, niko
osim Njega ne zna ta je u maternicama tj. ta Allah eli da u njima stvori ali
kada On naredi da dijete bude muko ili ensko, ili pak nesretan ili sretan, onda to
saznaju i meleki koji su za to zadueni kao i neka Njegova druga stvorenja kojima
je on to dozvolio.12
Imam El-Kurtubi13 zakljuio je da se ajetom ustvari ele
opovrgnuti tvrdnje vraara, proroka i njima slinih koji o tome govore, a
ne oslanjaju se na stvarne uzroke i iskustva. On je u vezi s ovim ajetom
rekao: ,,Cilj je ponititi govore vraara, proroka i onih koji od zvijezda trae kiu, a
moda se dugotrajnim iskustvom mogu znati stvari poput mukog ili enskog spola
djeteta u stomaku, kao to je ranije reeno u suri El-En'am, ipak ponekad to
iskustvo moe i zakazati, a pravo znanje ostaje jedino kod Allaha.14

Buharija, knjiga: Tefsir, poglavlje: Kod Njega su kljuevi gajba, niko ih osim Njega ne zna, br.
4627.
11 Ebul-Feda Ismail bin Omer bin Kesir, umro 774. h.g. / 1372. g.
12 Ebul-Feda Ismail bin Omer ibn Kesir, Tefsirul-Kur'anil-'azim, 3/462, obrada: Sami bin
Muhammed Selame, Daru Taibe lin-neri vet-tevzi, drugo izdanje, 1420. h.g.
13 Ebu Abdullah Muhammed ibn Ahmed el-Kurtubi, umro 671. h.g. / 1272. g.
14 Ebu Abdullah Muhammed bin Ahmed el-Kurtubi, El-Dami'u li ahkamil-Kur'ani,
14/82, Darul-kutubil-misrije, drugo izdanje, Kairo, 1384. h.g.
10

74

El-Maverdi15 konstatira da se Allahove rijei: (...) i samo On zna

ta je u maternicama..., mogu odnositi na dvije stvari:
- da samo On zna da li je dijete u maternici mukog ili enskog
spola i da li e biti zdravo ili bolesno;
- da samo On zna da li je dijete u maternici vjernik ili nevjernik,
sretan ili nesretan. 16
Uzvieni Allah nije rekao da spol djeteta u utrobi majke ne zna
niko osim Njega, niti da to niko osim Njega nee znati, a to nije kazao ni
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nego je u komentarima Kur'ana kao
primjer znanja o onome to je u maternicama navoen spol djeteta, jer je
to prvo to pada na pamet u vezi s embrionom, a nema sumnje da je
znanje o spolu djeteta u tom vremenu ljudima bilo nedokuivo. Danas
kada je to mugue, zna se da to ne spada u ''kljueve gajba'' koje zna
samo Uzvieni Allah, jer ono to samo Allah zna niko drugi ne moe ni
znati 17. Ajet se odnosi na potpuno znanje o onom to je u maternicama,
a ne na puku spoznaju spola, kao to je u drugom ajetu Uzvieni Allah
rekao: U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna ta je na
kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da On za nj ne zna... (El-En'am,
59), ime se ne negira mogunost da ovjek spozna neto od onoga to je
na kopnu i ta je u moru ili da zna kada neki od listova opadne.
Znanje spola djeteta u utrobi majke je poput ostalih tajni
Allahovog stvaranja, koje je Allah omoguio ljudima da ih spoznaju, a u
njima su, za razumom obdarene, jasni znakovi Allahove moi i beskrajne
mudrosti.
Drugo: Da li je odabir spola djeteta u kontradikciji sa Allahovom
voljom?
Svevinji Allah kazao je: Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On
stvara ta hoe! On poklanja ensku djecu kome hoe, a kome hoe muku, ili im
daje i muku i ensku, a koga hoe, uini bez poroda; On uistinu, sva zna i sve
Ebul-Hasan bin Muhammed el-Maverdi, umro 450. h.g. / 1058. g.
Ebul-Hasan bin Muhammed el-Maverdi, En-Nuketu vel-'ujun, 3/330, Darul-kutubililmije, Bejrut-Libanon, obrada: Es-Seid ibn Abdul-Maksud.
17 Abbas el-Baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru dinsil-mevludi ve tahdiduhu kable
tehallukihi ve viladetihi bejnet-tibbi vel-fikh, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja
tibbijje muasire, 2/867, Darun-nefais, Jordan, prvo izdanje, 1421. h.g. i prof. dr. Nasir elMejman, En-Nevazilut-tibbijje, str. 139.
15
16

75

moe. (E-ura, 49-50) Musliman vrsto vjeruje da je Allah taj koji

poklanja djecu kakvu eli i kome eli. Vjeruje da Uzvieni Allah radi ta
On hoe, u Njegovoj vlasti se deava samo ono to On eli, prema tome
nikako nije doputeno zamisliti da je mogue stvorenju da se umijea u
volju Stvoritelja. Sve to se deava na svijetu biva Allahovim znanjem i
Njegovom univerzalnom voljom. ovjekov utjecaj u izboru spola djeteta
ne izlazi iz ovog pravila. Sve to ovjek ini na tom polju biva Allahovom
voljom i znanjem i u krugu uzroka na kojima je uspostavljen ivot: ''A vi
ete htjeti samo ono to Allah hoe Allah, uistinu, sve zna i mudar je.'' (EdDehr, 30) Allah je taj koji je omoguio ovjeku da dokui ono to On
hoe od znanja i niko ne moe izai iz kruga Allahovog htijenja i
Njegove odredbe. U tom znaenju su rijei Omera, radijallahu anhu,
kada je odluio da ne ue u zemlju u kojoj je zavladala kuga, nakon to
mu je prigovoreno rijeima: ,,Da li to bjei od Allahove odredbe?, na to je
on kazao: ,,Da, bjeimo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi! 18
Radi se o uzroku poput ostalih uzroka, koji kada se uine,
Allahovom voljom, daju rezultate, jer Allah je za odreivanje spola
djeteta uinio da postoje prirodni uzroci, kao to je na to Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ukazao u spomenutom hadisu Sevbana,
radijallahu anhu: ,,Voda mukarca je bijela, a voda ene je uta, pa kada se
sastanu, te sjeme mukarca nadvlada sjeme ene, od ta dva sjemena e, uz Allahovu
dozvolu, nastati muko, a kada ensko sjeme nadvlada muko sjeme, od ta dva
sjemena e, uz Allahovu dozvolu, nastati ensko. Bez imalo sumnje,
Poslanikove rijei, uz Allahovu dozvolu, ne negiraju ulogu uzroka
spomenutog u hadisu. Isto tako, srea, nesrea, opskrba i sl. su vezane za
Allahovu odredbu, a deavaju se odreenim uzrocima. Sve to se ini,
pokuaj je ostvarenja potrebnih uzroka, zatim ako Allah hoe, uinit e
da daju rezultat, a ako hoe, uinit e ih beskorisnim. Stvar je na poetku
i na kraju u Allahovoj ruci.
Prema tome, izbor spola djeteta nije u oprenosti sa islamskim
vjerovanjem i nije kontradiktoran svetim tekstovima. Preostaje da vidimo
kakav je fikhski propis odabira spola djeteta.

Buharija, knjiga: Medicina, poglavlje: Predaje o kugi, br. 5397, i Muslim, Knjiga o
selamu, poglavlje: Kuga i sujevjerje, br. 2219.

18

76

Odabir spola djeteta kroz prizmu islamskog prava

Suvino je rei da je pitanje odabira spola djeteta jedno od
modernih pitanja o kojem nije doao izravan kur'anski ili hadiski tekst
koji bi to zabranio ili dozvolio, niti su raniji uenjaci izuavali to pitanje.
Ovo pitanje je isprepleteno, jer se vraa na vie pravila, tie se akide i
fikha, pojedinca i zajednice, te se u njemu odmjeravaju koristi i tete, a
metode odabira spola djeteta u pogledu erijata nisu istovjetne, neke od
njih su same po sebi dozvoljene, a to su prirodni putevi, a druge su
neostvarive bez injenja zabranjenog djela, kao to je otkrivanje stidnog
mjesta, ili bojazni da se pomijea sjeme i tako izmijeni porijeklo, poput
laboratorijskih metoda.
S te strane, istraivanje ovog pitanja mora biti temeljno i
obuhvatno, u svjetlu parcijalnih dokaza, pravila, ciljeva i intencija erijata,
a uzimanjem u obzir ope koristi Allahovih robova u sadanjosti i
budunosti.
Miljenja modernih uenjaka po ovom pitanju su raznolika. Neki
su to zabranili, mnogi dozvolili, uz odreene uvjete i pravila, neki su
ostali suzdrani, a neki su napravili razliku shodno metodama i stanjima.
Prvo miljenje: Veina uenjaka je miljenja da je odabir spola
djeteta ukoliko se ispune precizni uvjeti koji ograniavaju to djelo i
smanjuju domenu njegove primjene dozvoljen. Najistaknutiji pobornici
ovog miljenja su: dr. Jusuf el-Karadavi19, prof. dr. Muhammed Osman
ubejr20, dr. Muhammed Re'fe Osman i drugi.21
Drugo miljenje: Odabir spola djeteta je zabranjen. Ovo je
miljenje nekih uenjaka poput Abdurrahmana Abdul-Halika22, a takoer

19 Dozvolu je ograniio na stanje prijeke potrebe (darure) ili velike potrebe, koja
poprima propis darure, a preporuio je ostavljanje pokuaja odabira spola i potpuno
oslanjanje na Allahovu volju. Jusuf el-Karadavi, Fetava mu'asire, 1/575, Darul-Kalemi,
Kuvajt, etvrto izdanje, 1424. h.g. Preuzeto iz: Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje,
str. 151.
20 Muhammed Osman ubejr, elaborat pod naslovom: Mevkiful-islami minel-emradilvirasijjeti, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 1/339-340.
21 Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 151-153.
22 Nedvetul-indabi fi davil-islami, 110. Preuzeto iz: Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje,
str. 153.

77

iz fetvi Stalne komisije za fetve u Saudijskoj Arabiji razumije se zabrana

ovog postupka.23
Tree miljenje: Prirodne metode, koje ne iziskuju otkrivanje
avreta pred stranim licima i druge erijatom zabranjene radnje, su
dozvoljene, za razliku od drugih metoda. Ovo miljenje zastupa dr.
Abdullah ibn Bih i drugi.24
Dokazi dozvole odabira spola djeteta i opaske na njih
Prvi dokaz:
Dozvoljeno je doviti Allahu da podari dijete odreenog spola, kao
to su dovili Allahovi poslanici, a oni u dovi nisu traili ono to je
zabranjeno. Zekerija, a.s., dovio je Allahu rijeima: ,,Bojim se roaka svojih
po krvi poslije mene, a ena mi je nerotkinja, zato mi pokloni od Sebe sina, da
naslijedi mene i porodicu Jakubovu, i uini, Gospodaru moj, da bude s njim
zadovoljan. (Merjem, 5-6) Ovaj ajet jasno ukazuje da je dozvoljeno i
propisano upuivati Uzvienom Allahu dovu kojom se trai odreeni
spol djeteta, jer je Zekerija, a.s., dovio traei sina sa kojim je Allah
zadovoljan, te, ako je dozvoljeno dovom traiti dijete odreenog spola,
dozvoljeno je to initi i drugim sredstvima.25
Ovom argumentu se moe prigovoriti opaskom da u upuivanju
dove Allahu nema opasnosti oslanjanja na druge uzroke, kao to je u
sluaju kada se dijete odreenog spola eli dobiti nekom od ranije
spomenutih metoda. Dovom se izravno trai od Uzvienog Allaha, ime
se potvruje vjera u Njegovu mo i vlast, dok u primjeni drugih uzroka
postoji opasnost da se osloni na te uzroke i zaboravi Onaj koji ini da
uzroci daju svoje rezultate Svemogui Allah.
Na ovu opasku, moe se replicirati konstatacijom da su te metode
samo pokuaj da se ostvari neto to je dozvoljeno. One su poput ostalih
uzroka i sredstava, kojima se ovjek slui, a rezultat je u Allahovoj ruci.
Fetava El-Lednetid-daime, el-medmuatul-ula, 2/171, fetva br. 1552, i el-medmuatussanije, 2/14, fetva br. 19458.
24 Abdur-Reid Kasim, Ihtijaru dinsil-denin diraseten fikhije tibbijje, str. 59-60. Preuzeto iz:
Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 154.
25 Muhammed Osman ubejr, Mevkiful-islami minel-emradil-virasijjeti, zbirka elaborata:
Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 1/339 i Nasir el-Mejmani, En-Nevaziluttibbijje, str. 156.
23

78

Ve je ranije naveden hadis Sevbana: ,,Voda mukarca je bijela, a voda ene je

uta, pa kada se sastanu te sjeme mukarca nadvlada sjeme ene, od ta dva sjemena
e, uz Allahovu dozvolu, nastati muko, a kada ensko sjeme nadvlada muko
sjeme, od ta dva sjemena e, uz Allahovu dozvolu, nastati ensko, to znai da
muki ili enski spol djeteta imaju prirodne uzroke, a sve to se ini tim
metodama je ostvarenje tih uzroka.26
Drugi dokaz:
Analogno dozvoli kontracepcije, dozvoljava se i odabir spola.
Islamski pravnici potvrdili su dozvolu azla (izluivanja sjemena izvan
rodnice radi spreavanja trudnoe) uz pristanak ene 27, te kao to je
dozvoljeno reguliranje same trudnoe, dozvoljen je i odabir spola djeteta
odreenim metodama.28
Trei dokaz:
Osnova u svemu je dozvola, sve dok ne doe dokaz koji potvruje
suprotno29, a u naem pitanju nema takvog dokaza, jer odreivanje spola
ne vodi haramu, niti se ostvaruje putem harama.30
Ovom argumentu moe se prigovoriti opaskom da laboratorijske
metode sadre harame poput otkrivanja avreta i opasnosti da doe do
mijeanja sjemena i time greke u pripisivanju porijekla i oinstva.
etvrti dokaz:
Pravilo: teta se otklanja31 i pravilo o otklanjanju potekoa u vjeri
utemeljeno rijeima Uzvienog Allaha: ,,I u vjeri vam nije nita teko
Abbas el-Baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru dinsil-mevludi, zbirka elaborata:
Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/875, i Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje,
str. 156.
27 El-Mevsuatul-fikhijetul-Kuvejtije, 30/81, izdava: Ministarstvo vakufa i vjerskih pitanja,
Kuvajt, 1404. 1407. h.g.
28 Abdur-Reid Kasim, Ihtijaru dinsil-denin diraseten fikhije tibbijje, str. 67-68. Preuzeto iz:
Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 156.
29 Zejnul-abidin ibn Nudejm, El-Ebahu ven-nezair, str. 66, Darul-kutubil-ilmije,
Libanon, 1980. g. i Abdurrahman ibn Ebi Bekr es-Sujuti, El-Ebahu ven-nezair, str. 133,
Darul-kutubil-ilmije, Libanon, prvo izdanje, 1983.
30 Abbas el-Baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru dinsil-mevludi, zbirka elaborata:
Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/875, i Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje,
str. 157.
26

79

propisao (El-Hadd, 78), dokaz su u ovom pitanju, jer ena koja raa
samo djecu jednog spola moe neopravdano i potpuno neosnovano biti
izloena neugodnostima od strane mua, kao to moe doi i do razvoda
braka, a moe se desiti da djeca jednog spola bivaju izloena bolesti za
razliku od drugog, pa je potrebno odrediti spol kako ne bi dolo do
bolesti.32
Dokazi zabrane odabira spola djeteta i opaske na njih
Prvi dokaz:
Rijei Uzvienog Allaha: ,,Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On
stvara ta hoe! On poklanja ensku djecu kome hoe, a kome hoe muku, ili im
daje i muku i ensku, a koga hoe, uini bez poroda; On uistinu, sva zna i sve
moe. (E-ura, 49-50) Ajet upuuje na to da se odabir spola vraa
iskljuivo Uzvienom Allahu, pa je, prema tome, ovo akaidsko pitanje, a
odabir spola djeteta je uplitanje u Allahovu volju i odredbu.33
Ve je ranije bilo govora o prividnoj oprenosti ovog ajeta i
dananje stvarnosti, glede mogunosti odabira spola djeteta, te da odabir
spola djeteta nije u kontradiktornosti sa ajetom.
Drugi dokaz:
U ovim metodama je vid mijenjanja Allahovog stvaranja i njegovog
preusmjeravanja. Potrebno je to ostaviti da tee svojim tokom bez
uplitanja, jer Allah stvara shodno Svojoj velikoj mudrosti, koju mi ne
moemo uvijek dokuiti.34
Na ovaj dokaz se moe odgovoriti da se ove metode ne smatraju
mijenjanjem Allahovog stvaranja, jer mijenjanje se deava nakon
postajanja, ne prije, a ovdje se radi samo o pokuaju da se odreeni tip

Zejnul-abidin ibnu Nudejm, El-Ebahu ven-nezair, str. 85, i Abdurrahman ibn Ebi
Bekr es-Sujuti, El-Ebahu ven-nezair, str. 172.
32 Abdur-Reid Kasim, Ihtijaru dinsil-denin diraseten fikhije tibbijje, str. 68-69. Preuzeto iz:
Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 157.
33 Nedvetul-indabi fi davil-islami, str. 110-111. Preuzeto iz: Nasir el-Mejmani, En-Nevaziluttibbijje, str. 159.
34 Nedvetul-indabi fi davil-islami, str. 111, iz rijei ejha Abdurrahmana Abdul-Halika.
Preuzeto iz: Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 159.
31

80

spermatozoida sastane sa jajnom elijom i to prije stvaranja embriona i

njegovog formiranja.35
Trei dokaz:
Omoguavanje odabira spola djeteta rezultira poremeajem u
omjeru mukaraca i ena, to opet uzrokuje mnoge probleme na raznim
poljima ljudskog ivota. Praktian primjer je Kina koja je ograniila
porod na jedno dijete, to je uinilo da mnoge ene abortiraju kada
saznaju da nose ensko dijete iz elje za mukim djetetom, a to je dovelo
do poveanja procenta mukaraca, te sada kineske vlasti predlau
zabranu otkrivanja spola djeteta u utrobi majke.36
etvrti dokaz:
To indirektno vodi smanjenju broja lanova ljudske zajednice, jer
e se zadovoljiti brojem roene djece nakon to se dobije eljeni spol, a
to je suprotno islamskoj uputi i poticaju na poveanje poroda i broja
djece.37
Na ovaj i prethodni dokaz moe se odgovoriti da bi tako bilo, ako
bi se odabir spola omoguio svima bez kontrole i pravila. Meutim, to
nije dozvoljeno, nego je dozvola uvjetovana prijekom potrebom i
svedena je na samo odreena stanja.38
Peti dokaz:
Primjena ovih metoda vodi poigravanju sa oinstvom i porijeklom,
a islam batini uvanje porijekla i krvne veze. Eventualno mijeanje
porijekla uzrokuje nered, koji se ne moe tolerirati, radi ostvarenja puke
elje roditelja.39
Nedvetul-indabi fi davil-islami, rijei dr. Omera el-Ekara, str. 103. Preuzeto iz: Nasir elMejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 161.
36 Objavljeno u lanaku pod naslovom: ''Kineski zakonodavaci pozivaju da se odrede
stroge kazne za otkrivanje spola embriona'', 1. 3. 2005. g. na www.china.cn. Preuzeto
iz: Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 160.
37 Abbas el-Baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru dinsil-mevludi, zbirka elaborata:
Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 872-873.
38 Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 162.
39 Nedvetul-indabi fi davil-islami, rijei Abdurrahmana Abdul-Halika, str. 111. Preuzeto iz:
Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 161.
35

81

Na ovaj dokaz moe se odgovoriti time da je dozvola uvjetovana

sigurnou da ne doe do mijeanja sjemena.40
esti dokaz:
Za odabir spola neophodno je otkrivanje stidnog mjesta to se ne
dozvoljava radi ostvarenja elje roditelja.41
Na ovaj dokaz se moe odgovoriti time da je dozvola uvjetovana
postojanjem darure prijeke potrebe ili velike potrebe koja poprima
propis darure, a darura dozvoljava zabranjeno u mjeri koja je
neophodna.42
Rezime:
Nakon to smo upoznali metode odreivanja spola djeteta, te
vidjeli dokaze oba miljenja i odgovore na njih, zakljuujemo slijedee:
1. Odabir spola djeteta metodom abortiranja neeljenog spola je
zabranjen, jer su uenjaci konsenzusom sloni da je abortus haram nakon
to se udahne dua u embrion43, dok po pitanju abortiranja prije udisanja
due uenjaci imaju razliita miljenja, a preferira se zabrana abortusa ak
i prije udisanja due, osim u izuzetnim sluajevima kada za tim postoji,
po erijatu, validno opravdanje.44
2. to se tie prirodnih metoda odabira spola djeteta, moemo
primijetiti da se veina dokaza zabrane ne odnosi na te metode, jer u
njima nema uplitanja medicinara, nego se ostvaruju izmeu samih
branih parova. Na te metode se mogu odnositi dokazi koji se baziraju
na tvrdnji da je odabir spola uplitanje u Allahovu volju i odredbu, a ve
je ranije odbijena ovakva tvrdnja. Prema tome, ove metode su
dozvoljene, ukoliko ne uzrokuju neto to je vjerom zabranjeno, kao to
je oslanjanje na njih uz zaborav Uzroka svih uzroka: Uzvienog Allaha.

Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 162.

Abdur-Reid Kasim, Ihtijaru dinsil-denin diraseten fikhije tibbijje, str. 71. Preuzeto iz:
Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 161.
42 Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 162.
43 El-Mevsuatul-fikhijetul-Kuvejtije, 2/56.
44 Dr. Muhammed Osman ubejr, Mevkiful-islami minel-emradil-virasijjeti, zbirka elaborata:
Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 1/345, i Nasir el-Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje,
str. 163.
40
41

82

Uvjet je da se vrsto vjeruje da su to samo uzroci, koji e dati rezultat

ako to Allah eli, a sve je, na poetku i na kraju, Allahova odredba.
3. Miljenje da su laboratorijske metode, kada se za to ispune
potrebni uvjeti, dozvoljene i erijatski legitimne, preferirajue je zbog
jaine navedenih argumenata i mogunosti odgovora na dokaze drugog
miljenja, a Uzvieni Allah najbolje zna.
Uslovi dozvole su slijedei:

da se laboratorijskoj metodi pristupi samo u sluaju darure prijeke

potrebe ili velike potrebe koja uzima propis darure,

da zahvat bude izveden od strane pouzdanog ljekara muslimana, koji

e udovoljiti elji roditelja, tek nakon to se uvjeri da za tim postoji
stvarna potreba,

da odabir spola djeteta ne obuhvati irok dijapazon ljudi, nego da

ostane u uskim granicama i na nivou pojedinaca,

da se vjeruje da sve to ovjek ini samo je uzrok, a krajnji rezultat je

u Allahovoj ruci, On odreuje ta eli i poklanja muku i ensku
djecu kome On hoe,

da se ispune uslovi dozvole vjetake oplodnje, tj. da nakon to se

ustanovi stvarna potreba za vjetakom oplodnjom, da se provjeri
postojanje ispravne brane veze izmeu para koji eli dijete, da
prevlada miljenje ljekara da e oplodnja uspjeti, da se preduzmu sve
mogue i potrebne mjere da ne doe do mijeanja sjemena, kao to
su: da se oplodnja uini odmah u prisustvu mua, da se uniti sjeme
koje preostane nakon oplodnje i da se operacija izvede u zvaninim
centrima u kojima je sigurno da nee doi do mijeanja sjemena.
Takoer, obavezno je pridravati se opih propisa o otkrivanju
stidnog mjesta, tj. da se otkrije samo u mjeri koja je neophodna, te da
ljekar bude ena muslimanka, a ako ne, onda pouzdana
nemuslimanka, zatim pouzdan musliman, te pouzdan nemusliman i
da ne doe do osamljivanja.45

Abbas el-Baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru dinsil-mevludi, zbirka elaborata:

Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/880, i Nasir el-Mejmani, En-Nevaziluttibbijje, str. 163.
45

83

Zakljuak
Iz rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, razumije se da na spol
novoroeneta utjeu oba roditelja, a savremena znanost je to nauno
objasnila.
Savremena medicina potvrdila je da muko sjeme nosi
spermatozoide tipa y koji nose oznake mukog spola i spermatozoide
tipa x koji nose oznake enskog spola i da se spol djeteta odreuje ve
kod prvog spoja odreenog tipa spermatozoida s jajnom elijom, a na to
ukazuju kur'ansko-hadiski tekstovi.
Ne postoji oprenost izmeu naeg vjerovanja izgraenog na
ajetima i hadisima, koji potvruju da Uzvieni Allah zna ta je u
maternicama i da kome On eli poklanja muku ili ensku djecu, i
mogunosti spoznaje spola djeteta prije roenja i utjecaja na vrstu spola.
Postoje brojne metode kojima se odabire spol djeteta, neke su
prirodne, poput vremenskog reguliranje snoaja i konzumiranja odreene
hrane, a druge su laboratorijske, poput oplodnje po odabiru. Te metode
su razliite u stepenu i procentu uspjenosti.
Prirodne metode su dozvoljene uz uslov da se ne oslanja na njih,
nego da se vrsto vjeruje da su to samo uzroci koji e dati rezultat ako to
Allah eli, i da je stvar, na poetku i na kraju, u Allahovoj ruci.
Ukoliko postoji prijeka potreba (darura) ili velika potreba koja
poprima propis darure, laboratorijski odabir spola djeteta je dozvoljen, ali
je dozvola ograniena uslovima i pravilima koji dozvolu svode samo na
posebna stanja i sprjeavaju neeljene posljedice.
Uzvieni Allah najbolje zna. Njemu hvala na poetku i na kraju.
Neka su salavati i selami na Allahovog miljenika, odabranog roba i
poslanika, Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve koji slijede
njegovu uputu.
Literatura:
1.

Abdurrahman bin Ebi Bekr Delalud-din es-Sujuti: El-Ebahu ven-nezair, Darulkutubil-ilmije, Libanon, prvo izdanje, 1983.

2.

Ebu Abdullah Muhammed bin Ahmed el-Kurtubi: El-Dami'u li ahkamil-Kur'ani,

Darul-kutubil-misrije, drugo izdanje, Kairo, 1384. h. g.

3.

Ebul-Feda Ismail bin Omer bin Kesir: Tefsirul-Kur'anil-'azim, obrada: Sami bin
Muhammed Selame, Daru Taibe lin-neri vet-tevzi, drugo izdanje, 1420. h. g.

84

4.

Ebul-Hasan bin Muhammed el-Maverdi: En-Nuketu vel-'ujun, Darul-kutubil-ilmije,

Bejrut-Libanon, obrada: Es-Seid ibn Abdul-Maksud.

5.

El-I'adazul-'ilmij, nauni asopis, br. 29, izdava: Svjetski kolegij za naune

mudize (nadnaravnost) u Kur'anu i sunnetu, safer 1429. h.g .

6.

El-Mevsuatul-arebijjetul-alemijje (Arapska svjetska enciklopedija), izdava: Organizacija

za pripremu enciklopedije, drugo izdanje.

7.

El-Mevsuatul-fikhijetul-Kuvejtije, izdava: Ministarstvo vakufa i vjerskih pitanja,

Kuvajt, 1404. 1407. h. g.

8.

Fetava El-Lednetid-daime, el-medmuatul-ula ves-sanije, sabrao: Ahmed bin Abdurrezak ed-Duvej.

9.

Muhammed el-Bar: Halkul-insani bejnet-tibbi vel-Kur'ani, Darus-Saudije, Didda,

sedmo izdanje, 1409. h. g.

10. Muhammed bin Ismail el-Buhari: Sahihul-Buhari (Buharijeva zbirka hadisa), Daruuab, Kairo, prvo izdanje, 1987.
11. Muslim bin el-Haddad en-Nejsaburi: Sahihu Muslim (Muslimova zbirka hadisa),
Daru ihjait-turasil-arabij, Bejrut, obrada: Muhammed Fuad, Abdul-Baki.
12. Nasir el-Mejmani: En-Nevazilut-tibbijje, Daru-ibnul-Devzi, Demam, Saudijska
Arabija, prvo izdanje, 1430. h. g.
13. Omer Sulejman el-Ekar, Muhammed Osman ubejr, Abdun-Nasir ebul-Besal,
Arif Ali Hidazi i Abbas Ahmed el-Baz: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire,
Darun-nefais, Jordan, prvo izdanje, 1421. h. g.
14. Zejnul-abidin bin Nudejm: El-Ebahu ven-nezair ala mezhebi Ebi Hanifeten-Nu'man,
Darul-kutubil-ilmije, Libanon, 1980.

85

Hakija KANURIC, MA
GENDER SELECTION OF EMBRYO THROUGH THE PRISM
OF SHARIAH
ABSTRACT
Modern lifestyle and technical achievements initiated many questions that were
not considered by classical Islamic jurists. The Qur'an, the last Revelation of God,
and the Sunnah, the sayings and actions of the Prophet, sallallaahu alayhi wa sallam,
as the fundamental sources of Islamic faith, directly or indirectly contain judgments
about all the innovations and trends that will happen until the Day of Judgment.
In order to recognize Sharia regulations regarding these phenomena, we can
clearly see the divine light and perfect knowledge through the Quranic verses and words
of the Prophet, sallallaahu alayhi wa sallam, who does not speak of his whim. They
are in perfect conformity with modern knowledge and scientific discoveries even though
they were expressed at the time when human knowledge was at a very low level,.
Formation of embryo gender, like everything else in nature that surrounds us,
is regulated by the law which were established by Allah. Modern man discovered
details of that law, which had previously been unknown to humankind. That opened
the possibility of influencing the sex of the embryo. On the other hand, the believer
knows that Allah is the One who creates and selects and to Whom everything returns.
He is the One who gives to whom He wants male and female children and He leaves
some without offspring. Therefore, the issue of gender selection of embryo are studied
from the aspect of Islamic doctrine - aqidah that treats beliefs and convictions of
Muslims, and the aspect of Islamic jurisprudence - fiqh, which treats the practical side,
or acts and practices in Islam.
Methods of gender selection are numerous and their regulations are different.
Islamic scholars have expressed their opinions on them, which shall be shown in this
paper, by Allah's permission.
Keywords: gender, child, seed, embryo, selection, male, female, methods .

86

.


.

.

.

.


.

.
:
.

87

Prof. dr. Izet Terzi 1

PERCEPCIJA EHLI-KITABIJA U TEFSIRU IBNI-AURA

Saetak
Ovom studijom nastojat u ukazati na kur'anske principe u pogledu
sljedbenika Knjige. Muslimani ive u zajednicama sa ljudima koji imaju drugaije
svjetonazore; negdje su veina, a negdje su manjina. Kako je poeo i kako se odvijao
ivot i meusobna komunikacija meu razliitim religijskim zajednicama u vrijeme
dolaska posljednje Allahove Knjige, Kur'ana, govori nam sam Kur'an.
Kao dodatni element za bolje razumijevanje kur'anskog izraza na spomenutu
tematiku, pomogli smo se stavovima i miljenjima jednog savremenog tumaa
Kur'ana. Ibni-Aur nam je pomogao da predstavljanje sljedbenika Knjige bude dosta
jasnije. italac ove studije e se, bar nakratko, zamisliti ili provjeriti svoju raniju
spoznaju naslovljene tematike. Vidjet e se uloga sljedbenika Knjige u ivotu
posljednjeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., i njihov odnos prema islamu u tom
vremenu. To i nama moe posluiti da, koristei metode Kur'ana i sunneta,
izgradimo ispravan stav u odnosu na Jevreje i krane.
Da, to su Allahove rijei u Njegovoj Knjizi. Nije rijedak sluaj da ujemo
kako je neko od Jevreja, a pogotovo od krana, prihvatio islam. Motiva je mnogo i
jako su raznovrsni, to ukazuje na primamljivost i ljepotu posljednje Allahove Knjige
Kur'ana i vjere islama.

Kljune rijei: Kur'an, Ehli-Kitabije, Jevreji i krani, islam, Ibni-Aur,

meuvjerski dijalog, Boiji kitabi, Boiji poslanici, Muhammed, s.a.v.s., vjera,
Knjiga.
Uvod
Knjiga kao pojam nalazi se u rjenicima svih jezika. Knjiga je i
najbolji prijatelj ovjeku, kako kae naa poslovica.
Meutim, kategorija koja se naziva Ehli-Kitabije, sintagma je koja
se u naem jeziku prevodi kao sljedbenici Knjige, sinonim je za dananje
Jevreje i krane. Osnovna razlika u poimanju ove dvije vrste knjiga jeste
u njihovim autorima. Svi ljudi mogu da se bave itanjem, ali sljedbenik

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

89

Knjige moe biti samo onaj koji ita i slijedi Boiju Knjigu, kao boansku
uputu.
Nedavno se pojavila informacija o jednom novom muslimanu,
kome je razlog za prihvatanje islama bio ajet s poetka sure El-Bekare.
Naime, proitao je: Ovo je Knjiga u koju nema sumnje. Sam je zakljuio:
Nikada u ivotu nisam imao priliku da itam knjigu od bilo kojeg autora, a da je
rekao kako je njegova knjiga ista Istina. A kada tako pie na poetku knjige
Kur'ana, onda mora da je i njen Autor Istina.
Posljednja Objava
Allahovom, d. ., voljom na tlu Arabijskog poluotoka pojavljuje se
najsvjetliji lik ovjeka u ljudskoj povijesti. Svakako da ga takvim, jo i
veim, smatraju svi muslimani svijeta. Muhammed, a.s. ovjek od krvi i
mesa i sa svim ivotnim potrebama i zahtjevima biva odabranim
poslanikom od Allaha, d. ., da obavi jednu ogromnu misiju za
ovjeanstvo.
Roen je u estom vijeku, a poslaniku misiju dobiva na poetku
sedmog vijeka, kroz prve rijei Objave: IKRE Ui, itaj, studiraj. Desilo
se to u ramazanu 610. godine po Isau, a.s., i dostava Objave je trajala
naredne 23 godine. Posljednji Allahov poslanik u tom periodu primio je
Boansku Objavu Kur'an, a. . U irokoj lepezi kur'anskog sadraja,
Allah, d. ., slao je ajete, svete tekstove Svoje Knjige, u kojoj mudre
rijei sadravaju sva najbitnija pitanja za ureenje svijeta. U toj
posljednjoj Allahovoj Objavi nalaze se moralni, zakonodavni, povijesni i
svi drugi bitni sadraji potrebni jednom ovjeku.
Kada kaemo da je Muhammed, a.s., posljednji Boiji poslanik,
prihvatamo injenicu i vjerujemo u sve ranije Njegove poslanike. Isto
tako, kada kaemo za Kur'an da je posljednja Boija objava, prihvatamo i
vjerujemo u injenicu da je Allah, d. ., preko Svojih poslanika i ranije
dostavljao objave Boije knjige. Veoma mnogo je bilo slinih sadraja
u svim tim objavama, uz jo neke odreene specifinosti koje su bile
potrebne povijesnom vremenu i prostoru. Osnova svih boanskih objava
jeste poziv na vjerovanje u Jednog Stvoritelja svijeta i injenje dobra na
ovome svijetu.
S obzirom na to da je Allah, d. ., prepustio ljudima da u svojoj
slobodi primjenjuju postulate date u Njegovim knjigama, oni su tu
slobodu zloupotrijebili, te unosili i neke vlastite intervencije u njih. Iz tog
90

razloga, ne moemo rei za ranije Boije objave da ih posjedujemo u

originalu, jer su pomijeani tekstovi Objave sa tekstovima kojima je izvor
ovjek.
Za posljednju Svoju objavu Uzvieni Allah je obeanjem rekao da
e je On nakon dostave ljudima zasigurno uvati, tako da joj se nikad
nee desiti ono to se desilo ranijim objavama: ,,Mi, uistinu, Kuran
objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti! 2 Zato Uzvieni Allah, d. ., u
Kur'anu spominje Ehli-Kitabije sljedbenike Knjige i podsjea ih na
njihov originalan sadraj.
Ehlul-Kitabije
Pridajui znaaj sljedbenicima Knjige, Ehli-Kitabijama, Allah, d.
., ih pod tim imenom spominje na oko trideset mjesta u Kur'anu. 3
Ehlul-Kitabijama, sljedbenicima Knjige, smatraju se dananji
Jevreji i krani, sa svim svojim vjerskim podjelama. Najblie reeno, to
su oni koji posjeduju posljednje svete knjige pod kur'anskim nazivima:
Tevrat, Zebur i Indil. Pod ovim imenima i sa njihovim izvornim
tekstovima kako su objavljeni pripadnici islama imaju obavezu da u
njih vjeruju kao u sastavni dio vjerske obaveze.
S druge strane, muslimani nisu u obavezi da apsolutno vjeruju u
svete knjige Jevreja i krana zbog njihove intervencije i mijeanja
Boijeg Teksta i tekstova kojima pojava Kur'ana oznaava novu Boiju
intervenciju u zatiti Njegovog izvornog teksta.
Tokom samog perioda objave Kur'ana i poslanstva Muhammeda,
s.a.v.s., ukazivano je na neke anomalije ljudi koji su se uplitali i mijenjali
pojedine Boanske poruke i odredbe. 4 Meutim, ljudskih intervencija u
sadraju Boijih tekstova je bilo i ranije, pa i nakon zavretka misije
posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
Nakon dovretka posljednje objave Kur'ana, a. ., islamski uenjaci
su davali komentare i pojanjenja za pojedine ajete koji govore o EhliEl-Hidr, 9.
Tanije, Ehlul-Kitabije se spominju na 31 mjestu i jo jednom u izrazu Ehlu-l-Indil;
vidi: M. F. Abdulbaki,
Mu'demul-mufehres lielfazil-Kur'anil-kerim, str. 117 i 783.
4 Poznat je sluaj Jevreja koji su rukama prekrivali Toru u kojoj je naznaena vrsta
kazne za blud. Vidi: Sahihul-Muslim, Muslimova zbirka hadisa saetak, str. 452., br.
1040.
2
3

91

Kitabijama. Svim tumaima Kur'ana nije promaklo da u svojim tefsirima

daju svoja pojanjenja i vienja realnog stanja i odnosa sljedbenika
Knjige prema drugima.
U ovom radu iznijet emo poglede na ovu tematiku kroz knjige
teksta Ibn-Aura. 5
On je svoje djelo nazvao Tefsirut-tahriri vet-tenviri. S obzirom na to
da je autor ivio i djelovao u drugoj polovici dvadesetog vijeka, moemo
rei da je i na savremenik. S druge strane, ivio je u Tunisu sredini u
kojoj ivi, iako kao manjina, kranski i jevrejski narod sa svojim
bogomoljama. Ti navedeni podaci su me ponukali da u slijedeim
redovima predstavim i ukaem na naine na koje ih autor predstavlja.
Osvrt Ibn-Aura na prijanje objave
Uzvieni Allah u u asnom Kur'anu kae:
,,Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi doekali da vas, poto ste postali vjernici,
vrate u nevjernike, iz line zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali, vi oprostite i
preko toga preite dok Allah Svoju odluku ne donese. Allah, zaista sve moe. 6
Pojava Nove Objave, Kur'ani-Kerima, izazvala je kod sljedbenika
ranijih objava jednu vrstu nelagodnosti i nevjerice. Naalost, veina nije
mogla prihvatiti injenicu da je stigao Posljednji Allahov poslanik
Muhammed, s.a.v.s., a s njim i posljednja objava.
S obzirom na to da su u poetku veina onih koji su priznavali
Muhammeda, s.a.v.s., za poslanika, ranije bili mnogoboci (murici),
sljedbenici ranijih knjiga iskazuju elju da bi ih radije ponovo vidjeli kao
murike, nego kao muslimane. Ovdje je upotrijebljena arapska rije hased
u znaenju zavisti koje kitabije nose u sebi. Svakako je nepobitna
injenica da zavidnik moe biti samo osoba koja je inferiorna, slabija ili
manje vana u odnosu na osobu prema kojoj je zavist usmjerena.
Zavidnici zavide samo onima koji su bolji od njih ili, pak, posjeduju
neto bolje.

Muhammed Tahir Ibn-Aur je jedan od najveih alima naeg vijeka. Poznati je

malikijski pravnik i nekadanji rektor Univerziteta Zejtuna u Tunisu. Napisao je vie
djela od kojih su najpoznatiji tefisr Et-Tahriru vet-tenvir i Mekasidu-eri'ah. Na pisanju
svoga tefsira proveo je 39 godina. Umro je 1972. godine u Tunisu.
6 El-Bekara, 109.
5

92

Ibni-Aur navodi injenicu da su sveenici iz reda Jevreja i krana,

sa svojim uenjacima, ulagali veliki trud na prostoru gdje su ivjeli Arapi
pozivajui ih u svoju vjeru, ali su imali vrlo malo uspjeha. Zato su se
udili uspjehu Muhammeda, s.a.v.s., koji ih je pozivao u isti
monoteizam vjeru u Jednog Boga a u isto vrijeme pozivao je i na
potivanje poslanika Musaa, a.s., i Isaa, a.s., koji su ranije dolazili sa
Boijim kitabima.7
Ibni-Aur, takoer, razlae i analizira injenicu da je Allah, d. .,
rekao kako Ehli-Kitabije znaju i da im je potpuno jasna Istina na kojoj se
nalaze muslimani, te da su sa tom injenicom najbolje upoznati najueniji
sljedbenici Knjige.8
I pored zlobe i zavisti u duama Jevreja i krana prema
muslimanima, Allah, d. ., u formi imperativa trai od muslimana da
iskau spremnost na toleranciju i oprost, te da se osvetniki ne ponaaju
prema njima.9
U konanici, Allah, d. ., je taj koji e presuditi, pogotovo onima
koji preu granicu zavisti i izvre neprijateljski fiziki akt protiv
pripadnika islama. Takav je sluaj bio sa nekoliko plemena koji su
pripadali jevrejskoj zajednici (Benu-Nadir i Benu-Kurejza).10
Kur'anski tekst navodi dalje kako se, nakon zavisti iskazanog
prema muslimanima, spas i Dennet, po njima, moe nai samo u
okvirima njihovog uenja, pa kae: ,,Oni govore da e u Dennet ui samo
Jevreji, odnosno samo krani. To su puste elje njihove! - Ti reci: Dokaz svoj dajte
ako je istina to to govorite! 11 Svojatajui i rezerviui Dennet (Raj) samo
za sebe, oni kau da e svi drugi biti kanjeni i nee im biti spasa. Na
ovaj iskljuivi stav po tom pitanju, nailazimo i na drugom mjestu u
Kur'anu gdje se kae: ,,A nije tako! Onoga ko se bude Allahu pokoravao i uz to
dobra djela inio, toga eka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se nee niega
bojati i ni za im nee tugovati. 12
Tonui dublje, u svom iskljuivom stavu po ovom pitanju, EhliKitabije i sami se meusobno spore ko ima pravo, tj. nije im dovoljna
Vidi; Muhammed Tahir, Ibn-Aur, Tefsirut-tahriri vet-tenviri, 1/669.
Ibid., 1/670.
9 Ibid., 1/671.
10 Ibid.
11 El-Bekare, 111.
12 El-Bekare, 112.
7
8

93

zajednika zavist prema muslimanima, nego ele istai sebe ispred

drugih. Kur'an kae: ,,Jevreji govore: Krani nisu na pravom putu!, a krani
vele: Jevreji nisu na pravom putu! - a oni itaju Knjigu. Tako, slino kao oni,
govore i oni koji ne znaju. Allah e im na Sudnjem danu presuditi o onome u emu se
oni ne slau. 13
Ibni-Aur navodi dogaaj iz vremena Poslanika, s.a.v.s., kojega je
posjetila jedna vea delegacija krana meu kojima je bilo i sveenika.
Kada su to primijetili Jevreji Medine, i oni dooe i vrlo brzo se
meusobno poee svaati pred Poslanikom, s.a.v.s. Bilo je tu psovki i
tekih, uvredljivih rijei koje su uputili jedni drugima, pa ak su se
vrijeale i suprotne vjerske svetinje.14
Kada se suprotstave dva stava po jednom odreenom pitanju,
kakav je sluaj sukoba izmeu Jevreja i krana, realno je to da jedni od
njih nisu upravu. Prema islamskom nainu prosuivanja problema koji su
od strane sljedbenika Knjige izneseni, ne daje se za pravo ni jednima ni
drugima, a razlog tome lei u injenici da su se i jedni i drugi odvojili od
autentinih i izvornih uenja, koja su im dostavljali Allahovi poslanici
(Musa i Isa, a.s.).
U vremenu objave Tevrata i za ivota Musaa, a.s., Uzvieni Allah
kae: ,,Mi smo objavili Tevrat, u kome je uputstvo i svjetlo. Po njemu su Jevrejima
sudili vjerovjesnici, koji su bili Allahu posluni i estiti ljudi, i ueni, od kojih je
traeno da uvaju Allahovu knjigu, i oni su nad njom bdjeli.
Zato se, kada budete sudili, ne bojte ljudi, ve se bojte Mene, i ne zamjenjujte
rijei Moje za neto to malo vrijedi! A oni koji ne sude prema onome to je Allah
objavio, oni su pravi nevjernici. 15
Isto tako, za vrijeme objave Indila, za ivota Isaa, a.s., imamo
pohvalni izraz za sadraj Objave: ,,Poslije njih smo Isaa, sina Merjemina,
poslali, koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen, a njemu smo dali Indil, u
kome je bilo uputstvo i svjetlo, i da potvrdi Tevrat, prije njega objavljen, u kome je
takoer bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali, i sljedbenicima Indila
smo bili naredili da sude prema onome to je Allah objavio u njemu. Oni koji nisu
sudili prema onome to je Allah objavio pravi su grjenici. 16

El-Bekare, 113.
Vidi; Ibn-Aur: 1/675, 676
15 El-Maide, 44.
16 El-Maide, 46-47.
13
14

94

U drugom dijelu citiranog ajeta eli se kazati da su murici

(idolopoklonici) jo i gori. Oni ne samo da ne priznaju Jevreje i krane,
nego ni i muslimane zbog odreenih meusobnih slinosti. 17
Jedino opravdanje za sebe mogu imati u tome to ih je Allah, d.
., nazvao onima koji nemaju znanja (neznalicama).
Kada je rije o zajednikom stavu sljedbenika Knjige prema
muslimanima, Uzvieni kae: ,,Ni Jevreji, ni krani nee biti tobom zadovoljni
sve dok ne prihvati vjeru njihovu. Reci: Allahov put je jedini pravi put! A ako bi
se ti poveo za eljama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne
bi mogao zatititi niti odbraniti. 18
U arapskom tekstu je upotrijebljena rije len koja ima znaenje
vrste i apsolutne negacije za radnju (glagol) koji se odvija u budunosti.
To znai da muslimani moraju biti svjesni istinitosti Allahovih rijei koje
ukazuju na to da nikada ni Jevreji ni krani nee biti zadovoljni sa njima
dok ne napuste islam i postanu jedni od njih. Vano je to upozorenje sa
akaidsko-ideoloke strane, to znai da se ne mogu neke vrste
ovozemaljskih poslova odvijati sa osobama koje imaju drugaiji
svjetonazor.
U kur'anskoj suri Ali-Imran nailazimo na ajete koji ukazuju na to
da postoje odreena uenja koja su proimala i ranije Boije knjige, kao i
Kur'an. Tako se u 64. ajetu spomenute sure kae: ,,Reci: O sljedbenici
Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome
osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge,
pored Allaha, bogovima ne drimo! Pa ako oni ne pristanu, vi recite: Budite
svjedoci da smo mi muslimani!19
Zajedniki elementi na koje Kur'an poziva:
a) isti monoteizam Bog je Jedan,
b) odbacivanje bilo kakvog boanstva mimo Njega Allaha,
c) zabrana da se ljudi podiu na stepen boanstva (svetosti).
Prve dvije stavke se nalaze i u temeljnim uenjima sljedbenika
Knjige u sadraju Deset zapovijedi. Trea stavka je upozorenje na to da
Vidi; Ibn-Aur: 1/677
El-Bekara, 120.
19 Ali-Imran, 64.
17
18

95

se ljudsko bie (stvorenje) ne moe dii na stepen boanstva, pa makar to

bio i Isa, a.s. 20
Da, i muslimani kao krani vjeruju da je Isa, a.s., doao na ovaj
svijet bezgrjenim zaeem njegove asne majke Merjeme (Marije), ali to
ne znai da mu se mogu dati boanska svojstva. Ako ve elimo isticati
udan dolazak na ovaj svijet, onda je pojava Adema, a.s. (Adama)
svakako jo neobinija. Doao je na ovaj svijet i bez oca i bez majke, ali
ga niko nikada nije nazvao Bogom ili Boijim sinom.
Allah, d. ., je rekao: ,,Isaov sluaj je u Allaha isti kao i sluaj Ademov:
od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: Budi! i on bi. 21
Vraajui se pozivu na zajednike elemente u svim Boijim
knjigama, nai emo mnogo toga to je zajedniko, ak i vie nego to je
to u 64. ajetu sure Ali-Imran spomenuto.
Podsjetimo se i jedne mudre odluke biveg Visokog predstavnika
za Bosnu i Hercegovinu, koji je imao znaajnu ulogu da, nakon rata u
naoj zemlji, iznae neka zajednika rjeenja. Bio je to Portugalac Carlos
Vestendorp koji je, umjesto nacionalnih simbola u zastavama Bonjaka,
Srba i Hrvata, ponudio upotrebu zastave koja je od njegovog vremena
postala zajednika zastava BiH u dananjem obliku.
Kada je rije o registraciji vozila u BiH, imali smo priliku gledati
nacionalna obiljeja spomenutih naroda, pa na tablicama vidjeti ljiljane,
etiri irilina s i ahovnicu.
U zamjenu za ta tri oblika, spomenuti Visoki predstavnik je iznaao
prihvatljivo rjeenje za sve. Uzeo je zajednika slova u irilici i latinici i,
tako u kombinaciji sa arapskim brojevima, dobivamo jedinstvene tablice
u BiH.
Latinina slova:
A B C D D E F G H I J K
L Lj M N Nj O P R S T U V Z
irilina slova:
B

20
21

Vidi; Ibni-Aur, 3/268.

Ali-Imran, 59.

96


Izgleda kao da je Visoki predstavnik znao za spomenuti kur'anski
ajet i oko nama zajednikih stvari pronaao ono to je svima u BiH
zajedniko i doao do sretnog rjeenja za sve. Tako npr. imamo tablicu
na vozilu 416 - M - 975 iz ega se ne moe prepoznati da li je vlasnik
vozila Bonjak, Srbin ili Hrvat. Takvim rjeenjem je zadovoljena forma
koja ima veoma bitnu ulogu u naem drutvu.
Vraajui se na ideoloko polje i razmatrajui djelovanje
sljedbenika Knjige, vidjet emo kako ih Uzvieni Allah opisuje u
slijedeem ajetu u kojem kae: ,,A jest! Samo onoga ko obavezu svoju ispuni i
grijeha se kloni Allah voli. 22
Ibni-Aur u ovom tefsiru pojanjava kako postoje dvije grupacije
Kitabija jedni koji stoje iza zadate rijei i drugi na koje se ne moe
raunati. Kao primjer pozitivnog Kitabije navodi se Abdullah b. Selem, a
kao negativac je spomenut Finhas b. Azurae, a oba su bili pripadnici
medinskih Jevreja.23 Svojom intervencijom Jevreji su postavili tekst u
svoju svetu knjigu u kojoj se na razliite naine tretiraju ljudska prava.
Tako se obaveza Jevreja prema Jevreju mora ispotovati, dok obaveza
Jevreja prema nejevreju ne mora. Meusobna dugovanja Jevreja se mogu
otpisati i oprostiti, dok Jevrej ne smije da otpisuje dug nejevreju. 24
Ibni-Aur takoer navodi rijei Ibni-Kelbija o stavovima Jevreja,
pa kae: ,,Sva imovina je bila naa, tako da sve to je u rukama Arapa pripada
nama. Oni su to uzeli od nas silom, pa emo i mi uzimati od njih. 25
U suri Ali-Imran u 78. ajetu je izreena kritika Uzvienog Allaha
upuena sljedbenicima Knjige i upozorenje da ne lau na Boga da im je
On dozvolio da se tako dvojako ponaaju: ,,Neki od njih uvijaju jezike svoje
itajui Knjigu da biste vi pomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore:
To je od Allaha! a to nije od Allaha, i o Allahu svjesno govore lai.
U 98. i 99. ajetu spomenute sure kae se: ,,Reci: O sljedbenici Knjige,
zato u Allahove dokaze ne vjerujete kad je Allah svjedok svega to radite? Reci:

Ali-Imran, 76.
Ibni-Aur: 3/285.
24 Ibid., 3/288.
25 Ibid.
22
23

97

O sljedbenici Knjige, zato onoga koji vjeruje od Allahove vjere odvraate, nastojei
da je krivom prikaete, a znate da je istina? A Allah motri na ono to radite! 26
I ove rijei Uzvienog su rijei upozorenja Ehli-Kitabijama da ne
poriu Allahove dokaze, te da ne odvraaju s Njegovog puta, jer dobro
im je poznato iz ranijih knjiga da je Bogu sve poznato i da Mu nita ne
moe promai.
U tom pogledu, Ibni-Aur podsjea Ehli-Kitabije na injenicu u
koju oni vrsto vjeruju od ranije, a ona se sastoji od toga da Bog
Stvoritelj ima svojstvo da sve vidi i svemu svjedoi.27 Stoga, nikada ne
trebaju smetnuti sa uma da je Allahu, d. ., sve poznato.
U 110. ajetu sure Ali-Imran Uzvieni Allah kae: ,,Vi ste narod
najbolji od svih koji se ikada pojavio: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih
odvraate, i u Allaha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi
bolje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, veinom su nevjernici. 28
Ibni-Aur smatra da ajet, iako usmjeren na Jevreje i krane
openito, prvenstveno aludira na Jevreje. To je iz razloga to je Poslanik,
s.a.v.s., dolaskom u Medinu imao priliku daleko vie sretati Jevreje, nego
krane kojima se da'vetski (misionarski) obraao. Navedenim ajetom im
se ukazuje i prua prilika za njihovu osobnu dobrobit naravno ukoliko
prihvate vjeru islam. S tim u vezi Ibni-Aur navodi sahih hadis u kome
Muhammed, a.s., kae: ,,Da su desetorica Jevreja povjerovala u mene, svi bi Jevreji
povjerovali u mene. 29
U tumaenju ovoga hadisa se kae da ovdje nije rije o bilo kojoj desetorici
Jevreja, nego da se misli na desetak Jevreja od autoriteta koji bi utjecali na to da i
svi ostali postanu muslimani. Jer, zasigurno je daleko vei broj obinih Jevreja
prihvatilo islam, od kojih Ibni-Aur u svome tefsiru navodi i kae najmanje dvanaest
osoba.30
Gore citirani ajet je potakao i krane iz Nedrana, te krane
Abesinije. Zanimljiv je i sluaj Jevreja Muhajrika koji je prvo materijalno

Ali-imran, 98. i 99.

Ibni-Aur: 4/25.
28 Ali-Imran, 110.
29 El-Buhari, hadis br. 3941.
30 Ibni-Aur: 4/53.
26
27

98

pomagao muslimane, a nakon toga i islam kao vjeru prihvatio, tako da je

djelima i rijeima potvrdio svoju vjersku opredijeljenost.31
Pogledajmo sada slijedee ajete i uoit emo znaajnu vezu sa
ranijim tekstom:
,,Ali, nisu svi oni isti. Ima ispravnih sljedbenika Knjige koji po svu no
Allahove ajete itaju i mole se; Oni u Allaha i u onaj svijet vjeruju i trae da se ine
dobra djela, a od nevaljalih odvraaju i jedva ekaju da uine dobroinstvo; oni su
estiti; bilo kakvo dobro da urade, bie za nj nagraeni. A Allah dobro zna one
koji se Njega boje. 32
Allahu ekber! Koliko li je Uzvieni Gospodar dobar prema Svojim
robovima! On nas obavjetava da meu sljedbenicima Knjige ima tako
dobrih vjernika. Ibni-Aur podsjea na mogue injenice i znaajan
podatak da su dobri vjernici meu Jevrejima prihvatili oekivanja
Allahovog poslanika Isaa, a.s., a u isto vrijeme se drali uenja iz Tevrata.
Takoer, po pojavi Muhammeda, s.a.v.s., kao Allahovog poslanika, jedan
broj Jevreja, a jo vei broj krana je priznalo posljednjeg Vjerovjesnika,
s.a.v.s. 33
Nastavljajui pozitivno kazivanje o sljedbenicima Knjige, Uzvieni
kae: ,,Ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha i u ono to se objavljuje vama
i u ono to je objavljeno njima, ponizni su prema Allahu, ne zamjenjuju Allahove
rijei za neto to malo vrijedi; oni e nagradu od Gospodara njihova dobiti. Allah
e zaista brzo raune svidjeti. 34
Allahova informacija data u Kur'anu nam govori i o dobrim
sljedbenicima Knjige koji, faktiki, u svome vjerovanju slie islamskim
vjernicima. Tumaei ovaj ajet, jedni su mislili da se to odnosi na one koji
su nekada bili sljedbenici Knjige, pa preli na islam, dok drugi smatraju
da je rije zaista o onima koji su uistinu Jevreji i krani.
Kao primjer za prve, uzima se Abdullah b. Selam bivi jevrejski
rabin koji je postao musliman. Primjer za drugi stav jeste sluaj
abesinskog vladara Nedaija, koji je bio kranin, ali je priznao

Ibni-Aur: 4/54.
Ali-Imran, 113-115.
33 Ibni-Aur: 4/57-58.
34 Ali-Imran, 199.
31
32

99

Muhammeda, a.s., i njegovo vjerovjesnitvo. Poznato je i to da mu je

Poslanik, s.a.v.s., klanjao denazu u odsustvu.35
S obzirom na to da ima i dobrih sljedbenika Knjige i onih koji to
nisu, slijedei ajet poziva na ispravljanje pojedinih postupaka, kao to
moe biti sakrivanje pojedinih ajeta tekstova Boije objave, pa Gospodar
na kae: ,,O sljedbenici Knjige, doao vam je poslanik Na da vam ukae na
mnogo ta vi iz Knjige krijete, i preko mnogo ega e i prei. A od Allaha vam dolazi
svjetlost i Knjiga jasna. 36
Ibni Aur smatra da se ovdje cilja na one koji su predvodnici
Jevreja i krana, njihovi sveenici, koji vie svjesno, nego nesvjesnoprikrivaju dijelove boanske upute. Zato je pojava Muhammeda, a.s., i
Kur'ana nain da se ispravi ono to je pogreno ueno kod Kitabija uz
spremnost da im se oprosti mnogo toga to su uinili.37
U tom kontekstu moemo dodati i slijedei ajet, gdje Uzvieni
kae: ,,A da sljedbenici Knjige vjeruju i grijeha se uvaju, Mi bismo preli preko
runih postupaka njihovih i sigurno bismo ih uveli u dennetske bae uivanja. 38
Opratanje i dennetska nagrada su rezultat ispravne vjere Kitabija
i neinjenje grijeha, a temeljni dio lei u vjerovanju u poslanstvo
Muhammeda, a.s.39
Koliko god esto bili spominjani Jevreji i krani pod jednim
zajednikim imenom Ehli-Kitabijama, u Kur'anu ima i situacija kada su
dati razliiti opisi jednih i drugih. Tako Uzvieni kae: ,,Ti e sigurno nai
da su vjernicima najljui neprijatelji Jevreji i mnogoboci; i svakako e nai da su
vjernicima najblii prijatelji oni koji govore: Mi smo krani, zato to meu njima
ima sveenika i monaha i to se oni ne ohole. Kada sluaju ono to se objavljuje
Poslaniku, vidi kako im liju suze iz oiju, jer znaju da je to Istina, pa govore:
Gospodaru na, mi vjerujemo, pa upii i nas meu one koji su posvjedoili.
Zato da ne vjerujemo u Allaha i u Istinu koja nam dolazi, kada jedva ekamo da i
nas Gospodar na uvede sa ljudima dobrim.40

Ibni-Aur: 4/207.
El-Maide, 15.
37 Ibni-Aur: 7/150.
38 El-Maide, 65.
39 Ibni-Aur: 7/252.
40 El-Maide, 82-84.
35
36

100

Jevreji i mnogoboci su svrstani u zajedniku skupinu zbog njihove

pojaane mrnje prema Muhammedu, s.a.v.s., nakon ve ranijeg napada
na Isaa, a.s. Meutim, krani pojavom Isaa, a.s., postaju, kako povijesno
tako i ideoloki, neto blii muslimanima, te ne udi to je vie krana
nego Jevreja koji su prihvatili islam.
Ibni-Aur smatra da, kada je rije o bliskosti krana sa
muslimanima, krani su prvi koji se prijateljski odnose prema
pripadnicima islama.41 Svakako je divno uti da u redovima krana, a
pogotovo sveenika, ima onih koji iskazuju ovosvjetsku skromnost, a ne
oholost osobinu koja nikome nije draga. Koristei informacije od
ranijih mufesira, Ibni-Aur navodi i miljenje kako se spomenuti ajeti
odnose na ezdeset i dva sveenika koji su djelovali na prostoru Abesinije
i ama te su za ivota Muhammeda, s.a.v.s., prihvatili islam.42
Allah, d.., je dao opu uputu vjernicima da prilikom voenja
dijaloga sa drugima vode rauna da to bude na najbolji nain, a posebnu
napomenu da se tako lijepo ophodimo sa sljedbenicima Knjige. Tako
Uzvieni kae: ,,I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepi nain, ne sa
onima meu njima koji su nepravedni i recite: Mi vjerujemo u ono to se objavljuje
nama i u ono to je objavljeno vama, a na Bog i va Bog jeste jedan, i mi se Njemu
pokoravamo. 43
Ovdje izraena posebnost u voenju lijepog dijaloga sa
sljedbenicima Knjige je, po miljenju Ibni-Aura, izmeu ostalog i zbog
toga to je Autor svih knjiga Jedan. On, Jedan i Jedini, eli da su odnosi
meu svima koji potuju Boije objave, puni meusobne bliskosti.44
Izuzetak iz voenja prijatnog dijaloga i diskusija su oni koji ine
nepravdu (u originalnom arapskom tekstu zulum), to bi vodilo
neuspjehu dijaloga. Nepravedni (zalimi) ne ele sluati drugaija
miljenja, jer je u biti takvih osoba apsolutna elja za dominacijom, bez
obzira da li bili u pravu ili ne.

41Ibni-Aur:

7/6.
Ibni-Aur: 7/9.
43 El-Ankebut: 46.
44 Ibni-Aur: 21/7.
42

101

Zakljuak
Rezimirajui gore navedeno, moemo rei da nam Allah, d. .,
daje uputstva kako i sa kime voditi dijalog. Na ivotnim stazama ljudi su
potrebni jedni drugima voenje dijaloga je neto bez ega nema pravog
suivota. Drimo li se Allahovih uputa, bit emo sigurni da neemo
pogrijeiti.
Korisno je da na kraju puta rezimiramo osnovnu viziju koja
predstavlja osvjetljavanje i razumijevanje krize ummeta, te podcrtavanje
elemenata koji nedostaju u projektima dodirnih i slinih tema.
Islamski ummet nosi misiju upute i svjetla. U prolosti je taj
ummet izvrio korekciju toka ljudske civilizacije i uzdigao je na najvie
visine moralnosti, naunosti i univerzalnosti dajui joj polazita koja stoje
iza svih dostignua savremenog dijaloga. Mora se ponovo vratiti islamska
civilizacijska vizija bazirana na vjeri u Jednog Boga, te civilizacijskoj
kreativnosti razgovora u kojima nee biti lai niti poniavanja onog
drugog.
Zahtjev za takvim dijalogom izveden je iz same naravi islama i
njegova uenja o Jednome Bogu (et-tawhid), jer je to temeljni nalog koji je
muslimanima posredovan Boijom objavom, gdje Uzvieni Allah poziva
sljedbenike Knjige da se okupe oko jedne rijei zajednike i jednima i
drugima: da se nikome osim Allahu ne klanjaju, da nikoga Njemu ravnim
ne smatraju i da jedni druge, pored Boga, bogovima ne dre. Svetost je
jedna, religija je jedna, ali su raznoliki putevi njezinoga zahvata u
miljenju, jeziku i vjerskoj praksi, a Allah e iz svakoga naroda uzeti
svjedoka, jer je On stvorio za svaki narod njegov zakon i njegov put.
Meutim, spomenuto naelo tradicionalne religijske metafizike na kojem
i islam i kranstvo zasnivaju svoje uenje o potivanju religijskih sloboda
drugih tokom povijesti dobivat e, vrlo esto, suprotna znaenja.
Muslimanima i kranima Boanske poruke su zajednike od
Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, s.a.v.s., te je
nepotivanje bilo kojeg od Boijih vjerovjesnika nepotivanje Boanske
objave.
Molimo Uzvienog Allaha da nam na pomoi bude i da povea
meusobno razumijevanje.

102

Literatura:
1.

Besim Korkut, Kur'an s prijevodom znaenja na bosanski jezik

2.

Muhammed Fuad Abdulbaki, Mu'demul-mufehres lielfazil-Kur'anil-kerim, Darul-hadis,

Kairo, 1996.

3.

Muhammed Tahir Ibn-Aur, Tefsirut-tahriri vet-tenviri, Darut-tunisijje linner, Tunis,

1984.

4.

Muhammed b. Ismail el-Buhari, Sahihul-Buhari, grupa prevodilaca, Sarajevo,

1430.h.g./2009.

5.

Muslim, Sahihul-Muslim, Muslimova zbirka hadisa saetak, grupa prevodilaca, ElKalem, Sarajevo, 2004.

103

Izet Terzic, PhD

PERCEPTION OF THE AHL AL-KITAB IN THE TAFSIR OF
IBN ASHUR
ABSTRACT
In this interesting study, I will try to point out the Qur'anic principles
regarding the People of the Book. Muslims live in communities with people who have
different worldviews; somewhere as a majority, and in some places as a minority. The
Qur'an tells us how the life and mutual communication between the various religious
communities started and how it unfolded during the Revelation of the final Book of
Allah.
As an additional element for the better understanding of the Qur'anic
expression on the mentioned topic, we used statements and opinions of one
contemporary Qur'anic scholar. Ibn Ashur has helped us to present People of the
Book in a lot clearer manner. The readers of this study will certainly reflect or check
their previous knowledge of the addressed topics. This article describes the role of the
People of the Book in the life of the last Prophet Muhammad, peace be upon him, and
their relationship to Islam at that time. This may help us to build the correct position
in relation to the Jews and Christians by using the methods of the Qur'an and
Sunnah.
Yes, these are the words of Allah in His Book. It is not uncommon to hear
that some of the Jews, and especially Christians, accepted Islam. There are many
motives and they are very diverse, which indicates the lure and beauty of the Allah's
final Book, the Qur'an and the religion of Islam.
KEY WORDS: Qur'an, Ahl Al-Kitab, Jews and Christians, Islam, IbnAshur, interfaith dialogue, The Books of God, The prophets of God, Muhammad,
Faith, The Book

104

.

.

.
.

.
.

.
.
.
:

105

Prof. dr. Fuad Sedi 1

OSMIJEH NA POSLANIKOVOM, S.A.V.S., LICU

Saetak
U vremenu preokupacije ljudi dunjalukim potrebama, njihov osmijeh na licu
je zamijenila briga, tuga i potitenost. To stanje je preraslo u pesimizam i rezultiralo
je prekidom odnosa meu ljudima ili svoenjem njihove komunikacije na ono
poslovno, minimalno.
Lice vjernika koji svojim ivotom nastoji oponaati najveeg autoriteta,
Muhammeda, s.a.v.s., je ozareno, nasmijano. Ovaj rad ima za cilj da ljudima
pokae kako da pokuaju povratiti nadu i optimizam u njihovim promiljanjima,
kako bi njihova lica ponovo bila nasmijana i ozarena.
Osmijehom se pribliavamo milosti naeg Stvoritelja i osmijeh je taj koji ini
bogatim i one koji ga daju i one koji ga primaju.

Kljune rijei: hadis, sunnet, poslanikov osmijeh

Uvod
Svakodnevne obaveze su ovjeku nametnule takav tempo ivota
koji je teko izdrati. Pored toga to se ljudi nemaju vremena obilaziti i
posjeivati, dolo je vrijeme da se nemaju vremena skoro ni poselamiti,
upitati za zdravlje. Takva situacija je ljude uinila zabrinutim, potitenim,
esto i namrtenim, pa nemaju vremena ni da se nasmijee jedan drugom.
Odlika i karakteristika vjernika je da bude nasmijan. Ponekad ovjek, i
pored elje da uini dobro djelo, to nije u mogunosti zbog toga to
nema vika imetka kojeg bi podijelio. Poslanik, s.a.v.s., nas upuuje na
djelo koje nas ne kota ni para ni vremena, niti bilo kakvog zahmeta, a za
to emo biti kod Allaha, d. ., nagraeni. Poslanik, s.a.v.s., kae:
()
Tvoj osmijeh upuen tvom bratu je sadaka.
) (

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

107

,,Vi ljude neete moi zadovoljiti niti podmiriti svojim novcem ali ete ih moi
podmiriti svojim osmijehom i lijepim ponaanjem. 2
To djelo nije veliko, niti ga je teko uraditi, pa Poslanik, s.a.v.s.,
dalje upuuje i kae:

( )
,,Nemoj od dobrih dijela nita potcjenjivati, pa makar da svoga brata sretne
nasmijana lica. 3
Kada skupe tablete sedativa ne mogu pomoi oputanju, postoji
jedan prastari, neobian, besplatan lijek: osmijeh i smijeh. Ko njega
koristi, ne samo da e sauvati zdravlje, ve i zdravlje svojih najbliih:
lanova porodice, roaka, prijatelja i saradnika.
Psiholozi istiu da je smijeh ovjekova potreba, da je izgubljen dan
u kojem se nismo nasmijali, u kojem svoj osmijeh nismo podarili nekom.
U smijehu je vie ovjenosti nego u strogoj ozbiljnosti. Smijati se
znai osloboditi se napetosti, ukoenosti, pesimizma, crnih misli.
Osmijeh je snaga koja ljude pribliava, sjedinjuje, razgaljuje, kako u krugu
porodice, tako i u drutvu... Zato, bez obzira na svakodnevne probleme,
ne idite namrgoeni, ljutiti, kao da su vam svi krivi, kao da je sve
propalo.
Smijeh i osmijeh treba razumjeti kao svakodnevnu potrebu, kao
nasuni hljeb, kao preventivu za ouvanje zdravlja.
Osmijeh ini bogatim one koji ga daruju i one koji ga primaju.
Malo je u ivotu nauio, ko nije nauio da se raduje i smije.
Pokuajte da budete ljubazni, da se nasmijeite, zbog toga neete
doivjeti neprijatnosti... Igrajte se vie sa vaom djecom, alite se s
prijateljima, saradnicima, to e svima biti drago, opustit e, razveseliti i
nasmijati, odagnati eventualne crne misli i povratiti radost ivota. (Ismet
Dedi)

2
3

Hadis je zabiljeio Muslim.

Hadis je zabiljeio Hakim u Mustedreku i Bejheki u uabul-imanu.

108

Osmijeh na Poslanikovom, s.a.v.s., licu

Hvala Allahu, d. ., koji nam je poslao Muhammeda, s.a.v.s., da
nam bude uzor u naem ivotu i neka je salavat i selam na njega, njegovu
asnu porodicu, njegove ashabe i sve one koji ga budu slijedili do
Sudnjeg dana.
U historiji ovjeanstva nema osobe o kojoj je pisano sa vie
ljubavi i panje od Muhammeda, s.a.v.s. ak su i uenjaci koji su pisali o
linosti Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izdvojili zasebnu vrstu literature
koja se bavila ovom tematikom, a to su kutu-email, tj. knjige koje govore
o detaljima Poslanikovog, s. a. v .s., izgleda i visini njegovih moralnih
osobina.
Ashabi su ga mnogo potovali. Pojedinci ga, iz stida i potovanja
prema njemu, nisu mogli ni gledati u lice, a istovremeno su udili za
njegovom blizinom. Pojedinci bi iznalazili razloge i povode da se s njim,
s.a.v.s., sretnu. Opet, oni koji bi s njim razgovarali, imali su osjeaj da su
mu oni najdrai na svijetu i da su najbolji ljudi, zbog njegove ljubazne
komunikacije i posveenosti sagovorniku.
Evo kako generacija onih koji su bili poaeni druenjem sa njim
objanjavaju te Poslanikove, s.a.v.s., vrline:
) :
]
: . ( ) : : . [ :
. ( ) :
(
Amr ibn El-A's, r.a., kae: ,,Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi
razgovarao i sa najgorim ljudima lijepo bi ih gledao u lice i ljubazno bi im se obraao,
pokuavajui time da pridobije njihova srca. Jednom prilikom kada je sa mnom
razgovarao prijazno mi se okrenuo svojim licem i ljubazno mi se obratio tako da sam
pomislio da sam ja najbolji ovjek, pa sam ga upitao: - Allahov Poslanie, jesam li ja
bolji ili Ebu Bekr? On ree: - Ebu Bekr. Ja opet upitah: - Allahov Poslanie, jesam
li ja bolji ili Omer? On ree: - Omer. Ja ponovo upitah: -Allahov Poslanie, jesam li

109

ja bolji ili Osman? On ree: - Osman. Nakon to sam Poslanika, s.a.v.s., to pitao i
on mi je iskreno odgovorio, poelio sam da ga nisam o tome ni pitao. 4
) :
( ) : . (
Derir ibn Abdullah, r.a., kae: ,,Otkako sam primio islam nikada mi
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije zabranio da uem kod njega niti me je kada pogledao
a da mi se nije nasmijao (u drugoj predaji stoji: nasmijeio).5
Poslanik umjerenosti i srednjeg puta
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tokom svog ivota prolazio kroz razne
situacije, radosti, veselja, alosti, nelagode i tuge, i sa svim tim situacijama
i okolnostima se nosio dostojanstveno i umjereno, upuujui i svoje
sljedbenike kako treba da se odnose u takvim situacijama. S obzirom da
smo mi pripadnici ummeta srednjeg, umjerenog puta, na to ukazuje
kur'anski ajet:



()

,,I Mi smo tako vas uinili zajednicom sredinjom da biste bili svjedoci protiv
svijeta ostalog, i da Poslanik bude protiv vas svjedok6 tako nas je i Poslanik,
s.a.v.s., svojom praksom poduavao, drei se u svim spomenutim i
slinim situacijama sredine i umjerenosti. Ako se veselio, nije prelazio
granicu u tom veselju, a ako je za neim alio, ni tada nije prelazio mjeru.
Upravo zbog toga se spominje da je i njegovo smijanje i veselje bilo
umjereno i u granicama, onoga koji je svjestan da ga Allah, d. ., uvijek
vidi. Na to ukazuju predaje koje govore o nainu na koji se Poslanik,
s.a.v.s., smijao, bolje reeno o tome da je blagi osmijeh bio sastavni dio
opisa njegovog mubarek lica.
) :
) : (
(
4 Hadis je sahih a biljee ga Buhari, Musilim (2385) i Tirmizi u E-emailul-muhammedijje,
broj: 327.
5 Hadis je sahih a biljee ga Buhari, Muslim (2475) i Tirmizi u E-emailul-muhammedijje,
broj: 231.
6 Sura El-Bekare, 143.

110

Abdullah ibn El-Haris ibn Dez', r.a., je rekao: ,,Nisam nikoga vidio
da se vie smijeio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. U drugoj predaji ovog hadisa
se kae: Smijeh Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nije bio nita nego blagi osmijeh na
njegovom licu.7
Ovo potvruje i slina predaja od Dabira ibn Semure, r.a., u kojoj
stoji:
... ) :

(...

,,Allahov Poslanik, s.a.v.s., se nije smijao osim blagim osmijehom. 8

Pored toga to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., svoj ummet poduavao
umjerenom nainu smijanja svojim ponaanjem, to je inio i rijeima,
podstiui ih na umjerenost u svemu, pa ak i u smijanju.

.
Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
da je rekao: ,,Kada biste znali ono to ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste
plakali.9
Kao povod izreke ovog hadisa, u predaji koju biljei Taberani
navodi se, slijedei dogaaj:

:
:

.

Abdullah ibn Omer, r.a., kae: Jednom prilikom je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., uao u damiju i zatekao ljude kako razgovaraju i smiju se pa im je rekao:
Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, kada bi znali ono to ja znam, malo
biste se smijali, a mnogo biste plakali.10
Ovaj hadis ne treba razumjeti da se ovjek ne treba smijati i da mu
je to haram/zabranjeno. Meutim, vjernik u svemu treba da ima mjeru i
Hadis je sahih a biljei ga Tirmizi u Sunenu (3645) i u E-emailul-muhammedijje, broj:
217. i ovo je od hadisa s kojima se on izdvaja od ostalih autora.
8 Hadis je daif a biljei ga Tirmizi u Sunenu (3648) i u E-emailul-muhammedijje, broj: 193.
9 Hadis je zabiljeio Buharija 11/319 (6486) u Kitabur-rikak i Tirmizi 6/603 (2415) u
Kitabuz-zuhdu od Ebu Hurejre.
10 Pogledaj Fethul-Bari 11/320 i Tuhfetul-ahvezi 6/603.
7

111

da se dri umjerenosti, pa je takva situacija i sa smijanjem u kojem ne

treba da prelazi granicu. ovjek bi, bar s vremena na vrijeme, trebao da
plae zbog svojih grijeha i propusta, zato to Poslanik, s.a.v.s., u ovom
hadisu kae: ,,Kada bi znali ono to ja znam, tj. kada biste znali strahotu
Allahove, d. ., kazne za grjenike i potekou polaganja rauna na
Sudnjem danu, ,,malo bi se smijali, a mnogo bi ste plakali, tj. dugo biste
plakali iz straha od Allaha, d. ., i bojei se runog zavretka (su'ulhatime) na ovom svijetu.
Hasan el-Basri kae: ,,Ko bude svjestan da mora umrijeti zatim biti
proivljen, stati pred Allaha, d. ., i polagati raun, taj treba da se puno alosti
(plae) na dunjaluku. 11
Evo hadisa u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., hvali i obeava
nagradu oima koje budu suzile iz straha od Allahove, d. ., patnje:

).
:
(
,,Dva oka dehennemska vatra nee dotai: oko koje plae iz strahopotovanja
prema Allahu, d. ., i oko koje je bilo budno uvajui strau na Allahovom
putu.12
Prethodni hadisi nas podsjeaju i pripremaju za polaganje rauna
na Sudnjem danu. Iz spomenutog se moe zakljuiti da je pokueno
pretjerano i nekontrolisano smijanje, jer je Poslanikov, s.a.v.s., nain
smijanja bio samo blagi osmijeh na licu, bez dizanja glasa. Ovakvi
tekstovi nas podstiu i na razmiljanje o tekoama Sudnjeg dana i da je
potrebno povremeno plakati zbog vlastitih grijeha i izbjegavati pretjerano
smijanje. Uenjem Kurana, spominjanjem Allaha, d. ., mi inimo svoja
srca smirenim i istimo ih od runih osobina i oholosti.
ala je dozvoljena
Prethodne hadise ne treba razumjeti da se u islamu nije dozvoljeno
aliti, niti smijati. Sve je to dozvoljeno i s vremena na vrijeme je potrebno
da se ovjek naali, nasmije, igra sa lanovima svoje familije, posebno sa
djecom koja to oekuju od svoga oca. Evo nekoliko hadisa koji ukazuju
na to:
11
12

Pogledaj Fethul-Bari 11/320.

Hadis je hasen, a zabiljeio ga je Tirmizi.

112

Enes, r.a., prenosi i da bi se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmijeio kada

bi prolazio pored djece i nazivao im selam! Na taj nain privlaimo
panju djece i prodobijamo njihove simpatije.
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poljubio svoga unuka
Hasana, sina Alijinog, pa mu je El'-Akre ibn Habis kazao: Ja imam desetero
djece i nijedno od njih nikada nisam poljubio!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu ree:
"Nee se ukazati milost onome koji nema milosti."13
Poslanik, s.a.v.s., se alio sa svojim ashabima, ali je uvijek bio
iskren. Nije sebi dozvoljavao da govori neistinu, pa makar to bilo u ali.
U hadisima je Poslanik, s.a.v.s., podsticao na iskrenost u govoru pa
makar se radilo i o ali:

Prenosi se od Ebu Umameta, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao:
,,Ja garantujem kuu u podnoju Deneta onom ko ostavi raspravu pa makar
bio u pravu, garantujem kuu u sredini Deneta onom ko ostavi la pa makar ona
bila i u ali i garantujem kuu u najviem dijelu Deneta onom ko uljepa svoje
ponaanje. 14
Navest emo nekoliko situacija u kojima se Poslanik, s.a.v.s.,
naalio:
) : . : :

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je reeno: Allahov Poslanie, ti se uistinu s

nama ali? On ree: Da, ali ja ne govorim nita nego samo istinu.15
Evo i drugog primjera iz svakodnevnog Poslanikovog, s.a.v.s.,
ivota:

Hadis je zabiljeio Buharija.

Hadis su zabiljeili Ebu Davud 13/156 (4776), Tirmizi 6/128 (2061) i drugi.
15 Hadis je sahih a biljei ga Tirmizi u Sunenu (1991) i u E-emailul-muhammedijje, broj:
227. i ovo je od hadisa s kojima se on izdvaja od ostalih autora.
13
14

113

 ) : . :
) : : (
(
Enes ibn Malik, r.a., pria: ,,Neki ovjek je traio od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da mu dadne jahalicu (kako bi iao u borbu), pa mu Poslanik,
s.a.v.s., ree: Ja u ti dati mladune deve. ovjek tada ree: Pa ta u od
mladuneta deve? Poslanik mu ree: Pa zar sve (pa i odrasle) deve nisu mladunad
(starijih) deva!?16
I jo jedan vrlo interesantan primjer Poslanikove, s.a.v.s., ale sa
ashabima:
: :
) : . : .( ) : .
( . . :
Hasan je rekao: ,,Neka starica je dola Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekla mu:
O Allahov Poslanie, moli Allaha da me uvede u Dennet! Poslanik, s.a.v.s., joj
ree: O majko tog i tog, zaista starci nee ui u Dennet. Ona se tada okrenula i
poela plakati, pa Poslanik, s.a.v.s., ree prisutnima: Obavijestite je da ona nee ui
u Dennet kao starica, jer Allah, d. ., u Kur'anu kae: A zbilja emo
stvaranjem novim hurije stvoriti, i djevicama ih uiniti, milim muevima njihovim, i
godina istih. (sura El-Vaki'a, 35-37)17
Razni su povodi i situacije bile razlogom da se Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nasmije ili bar nasmijei. Evo nekih od tih situacija:
Smijeh zbog Allahove, d.., milosti
) : :
: :
: : .
) : .( : .
(

Hadis je sahih a biljee ga Ebu Davud (4998) Tirmizi u E-emailul-muhammedijje, broj:

229.
17 Hadis je hasen a biljei ga Tirmizi u E-emailul-muhammedijje, broj: 229.
16

114

Ebu Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ,,Ja

zaista znam prvog ovjeka koji e ui u Denet i posljednjeg ovjeka koji e izii iz
Dehenema: Taj ovjek e biti doveden na Sudnjem danu pa e se rei: Pokaite mu
njegove male grijehe a prikrijte njegove velike grijehe! Zatim e mu se rei: Tog i tog
dana si uradio to i to. On e to sve priznati i nee nita od toga poricati, bojei se
svojih velikih grijeha. Zatim e se rei: Zamijenite sve njegove grijehe dobrim
djelima. Tada e taj ovjek rei: Ja sam poinio grijehe koje ne vidim ovdje. Ebu
Zerr, r.a., kae: Pa sam vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se nasmijao toliko
da su mu se vidjeli kutni zubi.18
) : :
: . :
: :
: . : . : : . :
) : ( : : .
(
Abdullah ibn Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Ja zaista znam ovjeka koji e posljednji izii iz Vatre i koji e izii puzei.
Zatim e mu se rei: Idi i ui u Denet! On e otii da ue pa e nai ljude kako
su ve zauzeli svoja mjesta. Vatit e se i rei: Gospodaru, ljudi su ve zauzeli svoja
mjesta. Tada e mu se rei: Sjea li se onoga vremena u kojem si bio? On e rei:
Sjeam. Tada e mu se rei: Poeli to hoe! On e poeljeti, pa e mu se rei:
Bie ti dato to to si poelio i jo deset puta koliko vrijedi sve to je na dunjaluku.
Tada e ovjek zaueno rei: Pa zar se Ti sa mnom ismijava, a Ti si Gospodar?!
Ibn Mes'ud, r.a., ree: Pa sam vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se nasmijao
toliko da su mu se vidjeli kutni zubi."19
Osmijeh zbog Allahove, d. ., blagodati
Ponekada bi se Poslanik, s.a.v.s., prisjetio neke od Allahovih, d. .,
blagodati, pa bi se osmjehnuo.
:
) : : :
) ( ) ( : . ( .
Hadis je sahih a biljee ga Buhari, Muslim(190) i Tirmizi u E-emailul-muhammedijje,
broj: 219.
19 Hadis je sahih a biljee ga Buhari, Muslim(186), Tirmizi i Ibn Made (4339).
18

115

 : . . (
: :
: ) :
(
Alija ibn Rebi'a je rekao: ,,Bio sam prisutan kada je Aliji, r.a., dovedena
jahalica da je uzjae. Kada je stavio svoju nogu u uzengiju rekao je: Bismillah.
Zatim je uzjahao pa je rekao: El-hamdu lillah. Onda je prouio: Subhanellezi
sehhare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin ve inna ila rabbina le
munkalibun/Slavljen i Uzvien neka je Onaj Koji nam je ovo potinio, mi to sami
ne bismo mogli postii, i mi emo se sigurno Gospodaru svome vratiti. (sura EzZuhruf, 13.) Zatim je tri puta izgovorio: El-hamdu lillah, tri puta: vallahu
ekber, a zatim: Subhaneke inni zalemtu nefsi, fagfir li fe innehu la jagfiruzzunube illa ente/Hvala Allahu, Allah je najvei. Slava Tebi (moj Gospodaru). Ja
sam prema sebi nasilje uinio, pa mi oprosti, jer grijehe ne oprata niko osim Tebe!
Nakon toga se nasmijao, pa sam ga upitao: Zato si se nasmijao o vladaru
pravovjernih? On ree: Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je uradio isto
to sam i ja uradio i onda se nasmijao. Ja sam ga upitao: Zato si se nasmijao o
Allahov Poslanie? On ree: Zaista se tvoj Gospodar divi Svome robu kada kae:
,,Rabbigfir li zunubi/Gospodaru oprosti mi grijehe'', a svjestan je da grijehe ne
oprata niko osim Njega."20

Ebu Umame, r.a., pria da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednog dana upitao
svoje ashabe: Ima li neko od vas da je osvanuo kao posta? Svi su utjeli, pa je
Ebu Bekr, r.a., rekao: Imam ja, Allahov Poslanie. Poslanik, s.a.v.s., ponovo
upita: Ima li neko meu vama da je obiao bolesnika? Svi prisutni su utjeli, pa je
Ebu Bekr, r.a., opet rekao: Jesam ja, Allahov Poslanie. Poslanik, s.a.v.s.,
ponovo upita: Ima li neko od vas da je podijelio sadaku? Svi su utjeli, pa je Ebu
Bekr, r.a., rekao: Jesam ja, Allahov Poslanie.Poslanik, s.a.v.s., se tada glasno

20

Hadis je sahih a biljee ga Ebu Davud (2602), Tirmizi (3443), Nesai i Ahmed.

116

nasmijao, a zatim ree: Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, koji god vjernik
sve ovo spomenuti uradi u jednom danu ui e zbog toga u Dennet." 21
Poslanikov, s.a.v.s., osmijeh zbog ale njegovih ashaba, r.a.
Ponekad je Poslanik, s.a.v.s., sjedio sa svojim ashabima, priao sa
njima o njihovim ivotnim situacijama, sluao o njihovim
dogodovtinama u vremenu prije islama.
,
: : :
,
:
.
,,Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednoga dana, dok je
meu njima bio neki beduin (pastir iz pustinje), priao o tome kako e neki ovjek u
Dennetu traiti odobrenje od svoga Gospodara da sije. Allah, d. ., e mu rei: Pa
zar nema sve to eli? ovjek e rei: Imam, ali ja volim sijati. ovjek je
posijao sjeme pa je niklo i poraslo poput brda. Tada mu Allah, d. ., ree: Eto ti
ovjee, ali te nita ne moe zasititi. Tada taj beduin ree: Tako mi Allaha, to e
vjerovatno biti neki Kurejija, ili Ensarija (stanovnik Medine) jer oni se bave
zemljoradnjom, a mi beduini nismo poljoprivrednici. Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
nasmijao. 22
Omerova, r.a., strogost
Omer, r.a., je bio poznat po svojoj strogosti i principijelnosti po
pitanju vjerskih propisa. Bio je vrlo pronicljiv, to potvruju slijedei
tekstovi. Alija, r.a., kae: ,,Govorili smo da melek govori preko Omerovog jezika.
Ovu izreku pojanjava slijedei hadis u kojem Poslanik, s.a.v.s., kae:
,,Allah, d. ., je uinio da istina bude u Omerovom srcu i na njegovom jezik. 23

Hadis je zabiljeio Taberani u Velikom Mu'demu, 8/204.

Hadis je zabiljeio Buhari, 2/826.
23 Hil-jetul-evlija', 1/42.
21
22

117

Bilo mu je dozvoljeno da za vrijeme Poslanikovog ivota sudi. U

jednoj predaji stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ,,uvajte se Omerove srdbe,
jer se Allah ljuti zbog toga. 24
ak su i pojedini kur'anski ajeti objavljeni u skladu sa njegovim
miljenjem. Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je njegov otac Omer,
r.a., rekao: ,,Moje miljenje je Allah, d. ., podrao u tri sluaja: vezano za
Mekami-Ibrahim, propis hidaba i sluaj zarobljenika na Bedr. Prenosi se da je
Omer predloio da se pored Mekami-Ibrahima klanja, pa je objavljen
kur'anski ajet u kojem se nareuje da se nakon tavafa klanja dva rekata
pored Mekami-Ibrahima. Takoer je kur'anski tekst podrao Omera po
pitanju obaveznosti pokrivanja i njegovo miljenje o zarobljenicima na
Bedru je bilo ispravnije. Poznat je i dogaaj kada je umro glavni munafik
Abdullah ibn Ubejj ibn Selul, Poslanik je pozvan da mu klanja denazenamaz. ,,Kada se Poslanik primakao elei da mu klanja denazu, priao je Omer,
r.a., i rekao: Allahov Poslanie, pa zar e njemu klanjati denazu, a on je radio to
i to i govorio to i to!? Poslanik se blago osmjehnuo i rekao: Pusti me, Omere, meni
je dato da izaberem i ja sam izabrao. Misli na kur'anski ajet o munaficima:
'Molio ti za njihov oprost ili ne molio, pa ak kada bio molio sedamdeset puta za
njih, Allah im nee oprostiti.' Poslanik tada ree: Kada bih znao da e im Allah
oprostiti ako budem molio vie od sedamdeset puta, ja bih molio vie od sedamdeset
puta. Tada je Poslanik njemu klanjao denazu, ispratio ga i stajao pored njegovog
kabura (molei za njega). Mnogi su se zaudili Omerovoj, r.a., hrabrosti da se protivi
Poslaniku, s.a.v.s. Nije prolo malo vremena nakon toga pa je objavljen ovaj
kur'anski ajet: Nemoj vie nikom od njih klanjati, niti stajati pored njegovog
kabura! Tako Poslanik, s.a.v.s., za svoga ivota nije vie klanjao danuzu-namaz
nikom od munafika. 25
Evo nekoliko situacija gdje se Poslanik, s.a.v.s., nasmijao u drutvu
Omera, r.a., zbog nekog njegovog postupka i tome slino:


:
.
,,Sead ibn Ebi Vekkas, r.a., je rekao da je Omer ibn Hattab, r.a., uao kod
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a kod njega su bile neke ene kurejevike koje su
24
25

El-E'alam od Ziriklija, 5/45.

Hil-jetul-evlija', 1/42.

118

buno i glasno razgovarale, pa kada su ule Omerov, r.a., glas ustukle su i uutale.
Na to se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao a Omer, r.a., im je rekao: O vi koje
ste same sebi neprijatelji, bojite se mene a ne bojite se Allahovog Poslanika, s.a.v.s.!
Poslanik, s.a.v.s., tada ree: Omere, kada te ejtan sretne na putu on bjei drugim
putem mimo onoga kojim ti ide.26


.
Aia, r.a., je ispriala: ,,Kod mene se jednom prilikom nalazila neka ena
koja mi je pjevala neto. Kada je uao Allahov Poslanik, s.a.v.s., ona je i dalje isto
radila, ali kada je uao Omer, r.a., ona je sjela. Na to se Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
nasmijao, pa je Omer, r.a., preupitao: ta te je nasmijalo, o Allahov Poslanie?
On mu je to ispriao a onda je rekao: Tako mi Allaha, neu se pomaknuti sa ovog
mjesta sve dok Poslanik, s.a.v.s., ne uje od nje to.On joj je tada naredio da nastavi
pjevati i ona je nastavila sve dok je Poslanik, s.a.v.s., nije posluao. 27
Poslanikov, s.a.v.s., smijeh zbog ljubomore njegovih supruga, r.a.
U nekoliko situacija Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je prisiljen da
rjeava sporove meu svojim enama, koji su bili rezultat njihove
ljubomore. Evo jedne od tih situacija:



.
Aia, r.a., pria: ,,Donijela sam jednom prilikom hranu Vjerovjesniku,
s.a.v.s., koju sam pripremila za njega, a on se tada nalazio kod svoje supruge Sevde.
Dok je Vjerovjesnik, s.a.v.s., stajao izmeu nas dvije ja sam joj rekla: Bujrum,
jedi! Ona nije htjela, a ja sam joj zaprijetila: Ili e jesti ili u ti lice umazati tom
hranom. S obzirom da je ona odbila da jede ja sam rukom zagrabila te hrane i
namazala joj lice time. Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmijao i dodao Sevdi posudu
sa hranom, te joj je rekao: Eh, sada ti nju umai! Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
nasmijao i njoj. U tom momentu je prolazio Omer, r.a., pored kue, te je povikao:
26
27

Hadis je zabiljeio Ibn Hibban u svom Sahihu, 15/316.

Hadis je zabiljeio Ishak ibn Rahujeh u svom Musnedu, 3/664.

119

O Allahov robe, o Allahov robe! On je pomislio da e Omer, r.a., ui, te je njima

dvjema rekao: Idite i operite svoja lica! Aia, r.a., je tada rekla: Od tada sam se
bojala Omera, r.a., s obzirom da sam vidjela da ga i Poslanik, s.a.v.s., uvaava.28
Poslanikov, s.a.v.s., smijeh zbog nepromiljene upornosti ashaba,
r.a.
Evo jedne od situacija kada se Poslanik, s.a.v.s., nalazio skupa sa
ashabima u vojnom pohodu:
: :
: :
. :
Abdullah ibn Omer, r.a., pripovijeda: ,,Kada je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., opsjedao Taif i nije uspio nita da postigne, rekao je: Odustajemo i sutra,
ako Bog da, kreemo nazad! To je ashabima teko palo, te su rekli: Idemo a
nismo osvojili Taif. Tada im Poslanik, s.a.v.s., ree: Onda sutra ujutro kada
osvanemo krenut ete opet u napad. Kada su ashabi dopali rana, Poslanik, s.a.v.s.,
ponovo ree: Odustajemo i sutra, ako Bog da, kreemo nazad! Sada se to ashabima
dopalo (kao da su jedva doekali naredbu za povlaenje). Na to se Poslanik, s.a.v.s.,
nasmijao. Sufjan u drugoj predaji kae: nasmijeio.29
Molimo Allaha, d. ., da nas uputu umjerenosti u svemu i da
budemo pravi sljedbenici Muhammeda, s.a.v.s.
Zakljuak
Polazei od injenice da je Allahov Poslanik, Muhammed, s.a.v.s.,
poslan kao milost svim svjetovima, ljudima i dinima, insanima,
hajvanima, pa ak i biljkama, svojim ivotom i praksom trasirao je put
kojim njegovi sljedbenici treba da idu. Njegov misionarski rad koji je
trajao pune dvadeset i tri godine, kao i njegov etrdesetogodinjih ivot
prije toga, bio je ispunjen i zraio je blagou, prijaznou prema sredini
koja ga je okruivala, a koja je ponekada bila i gruba i neprijateljski
raspoloena prema njemu. Nije ostavio nikakvo dobro, a da svoje
sljedbenike nije na to uputio, niti kakvo zlo, a da ih na to nije

28
29

Hadis je zabiljeio Ebu Je'ala u svom Musnedu, 7/449.

Hadis je zabiljeio Buhari, 4/1572.

120

blagovremeno upozorio. Pozivao je u islam svojom rijeju, svojim

djelima i svojim izgledom koji je plijenio one oko njega.
Jedna od najprimamljivijih metoda koje je Poslanik, s.a.v.s., u svom
komuniciranju sa ljudima koristio bila je njegov blagi osmijeh koji je bio
sastavni dio i obiljeje njegovog lica. Izmeu svega ostalog, to je ono u
emu ga takoer trebamo oponaati, kako bismo se nadali uspjehu i
zasluili nagradu kod naeg Stvoritelja.
Osmijeh na licima ljudi, to je ono za im ljudi ude i to je mehlem
rana svakom ljudskom biu kojeg je dunjaluka preokupacija danas
opteretila. Radujmo se i osmjehnimo se, zato to smo sljedbenici najveeg
uzora u iji efa'at/zauzimanje se nakon Allahove, d.., milosti nadamo.
Literatura:
1.

Kur'an s prevodom, preveo Besim Korkut, Medina 1412. h. g.

2.

El-A'lam od Ez-Ziriklija, Bejrut, VI izdanje, 1984.

3.

Fethul-Bari bi erh sahihil-Buhari, Ahmed ibn Ali ibn Hader El-Askalani,

Mekteberur-rijad el-hadise

4.

El-Dami'us-sahih, Imam Muslim, Daru ihja'il-kutub, Kairo, 1375. h. g.

5.

Es-Sunen, Imam Tirmizi, sa komentarom Tuhfetul-Ahvezi, Darul-fikr

6.

Es-Sunen, Imam Ebu Davuda, sa komentarom Avnul-meabud, Darul-fikr, Bejrut,

III izdanje.

7.

Es-Sunen, Imam Ibn Made El-Kazvini, El-Mektebe el-ilmije, Bejrut, Liban.

8.

Es-Sunen, Imam Nasai, II izdanje, 1412. h. g. 1992.

9.

E-email el-muahmmedijje, od Tirmizije, Darul-matbuatil-hadise, III izdanje, 1409. h.

g. 1988.

10. El-Mustedrek, od Hakima, Darul-mearife, Bejrut.

11. El-Musned, od Imama Ahmeda, El-Mekteb el-islami, Bejrut.
12. uabul-iman, od Imama Bejhekije.
13. El-Mu'dem el-kebir, od Imama Taberanija, Vizaretul-evkaf u Iraku.
14. Hiljetul-evlija, od Ebu Nuajma, Darul-kitab el-arebi, V izdanje, 1407. h. g. 1987.
15. Es-Sahih od Ibn Hibbana, Muessesetur-risale, II izdanje, 1414. h.g.
16. El-Musned od Ebu Jeala, Darul-kible lissekafe, I izdanje, 1407. h. g.
17. Tefsir Ibn-Kesir, skraeno izdanje, Muhammed Nesib Er-Rifa'i, prijevod na bosanski grupa prevodilaca, Visoki Saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2000. (1420. h. g.)

121

Fuad Sedic, PhD

THE SMILE ON THE PROPHETS, PEACE BE UPON HIM,
FACE
ABSTRACT
Smile on the faces has been replaced by concern, sadness and depression during
the time of preoccupation with worldly needs. This condition has evolved into
pessimism and disrupted relations between people thus reducing their communication to
a basic minimum.
The face of a believer who is trying to follow Muhammad, peace be upon him,
is always radiant and smiling. This paper aims to show to people how they can regain
hope and optimism in their thinking, and bring back the smile and radiance on their
face.
Through smile we bring ourselves closer to the grace of our Creator and the
smile makes the rich and those who give and those who receive it.
Keywords: Hadith, Sunnah, Prophets smile

122

.
.

.

.
.
:

123

Prof. dr. efik Kurdi1

ISLAMSKA PERCEPCIJA FENOMENA SMAKA SVIJETA

Saetak
Smak svijeta ili Kijametski dan bio je i ostao fenomen koji je uvijek
pobuivao matu kod mnogih ljudi u svim generacijama, a posebno u posljednje
vrijeme, kada se to pitanje i medijski itekako aktualiziralo.
Mnogi su, osvrui se na kalendar starih Maja na temelju kojeg se svijet
zavrava 21. decembra 2012. godine, razumjeli da e tada i nastati Smak svijeta, pa
je ovaj tekst doprinos boljem razumijevanju ovog fenomena.
Ovaj tekst tretira ovaj fenomen i iznosi njegovu islamsku percepciju sa bitnim
detaljima koji ga pokuavaju pribliiti ljudskom poimanju, spominje temeljnu podjelu
simptoma ovoga fenomena i navodi po jedan primjer malog i velikog njegovog
predznaka.

Kljune rijei: Smak svijeta, mali predznaci, veliki predznaci.

Uvod
Pojam apokaliptinog postao je simbolom Kraja svijeta ili
vremenskog intervala pred Smak svijeta. On e, prema miljenjima i
predvianjima nekih, biti obiljeen stranim pojavama, ogromnim
udarima mora, ruenjem planina, pucanjem tla, poarom s neba...
Prema mnogim predvianjima poplave, zemljotresi, ''cunamiji'',
velike sue, erupcije super vulkana, lude voe, rat, nuklearno naoruanje,
udar meteora, suneva super oluja, promjena magnetskih polova zemlje,
drastina promjena klime, smrtonosni toksini, globalna epidemija sve
su to pojave i fenomeni koje bi u nekom drastinom scenariju mogle biti
realno opasne za preivljavanje ovjeanstva i koje bi mogle teorijski
prouzrokovati Apokalipsu.
Tako ekoloka kriza personificirana u nestaici vode i razaranju
okolia, preko opasnosti nanotehnologije i umjetnih bolesti, do
kataklizme novog ledenog doba ili pada u crnu rupu, svakoga treba
navesti na angairanije razmiljanje i duboko ga zabrinuti.

Islamski pedagoki fakultet Univerziteta u Zenici.

125

Drevna civilizacija Maja nestala je sa zemlje 500 godina prije

otkria Amerike, a iza sebe je ostavila niz zagonetki i enigmi. Jedna od
najvanijih je njihov ritualno-kosmiki kalendar koji jo uvijek fascinira
savremenike svojom tanou i preciznou.
Prema ovom kalendaru Maja, era tzv. Petog Sunca u kojoj
ovjeanstvo egzistira danas, zavrava se 21. 12. 2012. godine. Na
temelju ove injenice, zapadnjaka civilizacija je ustanovila brojne
hipoteze prema kojima se Smak svijeta trebao dogoditi 2012. godine.
ak je i najpoznatiji meu onima koji su proricali budunost,
Nostradamus, ije su se prognoze u posljednjih 400 godina (uglavnom)
ostvarivale, najavio Smak svijeta do kraja 2012. godine.
Nostradamus je najavio udan kosmiki fenomen, najvjerovatnije
asteroid koji e dovesti do niza prirodnih katastrofa, erupcije svih
vulkana na zemlji, kao i pojave ''cunamija'', tornada i zemljotresa.
Promjenom polova Zemljina kugla bi stala, a onda bi poela da se okree
na drugu stranu oko svoje ose, to bi dovelo do toga da Sunce izlazi na
zapadu, a zalazi na istoku.
O ovom fenomenu govorio je ak i Ajntajn, koji je smatrao da je
promjena polova Zemljine kugle sasvim mogui scenarij kraja
ovjeanstva.
Tumaei Nostradamusova proroanstva, savremeni strunjaci
smatrali su da je mogu Trei svjetski rat u novembru 2012. godine u
kojem je trebalo doi do upotrebe hemijskog i biolokog oruja, kao i
sukob izmeu Evrope i SAD-a, te izmeu Velike Britanije i Francuske.
Najavljivana je, za kraj 2012. godine, tragedija u Rimu i veliki sukob
Amerike sa Iranom i Sjevernom Korejom.
Nostradamus predvia kako e se veliki sukobi vrtjeti, uglavnom,
oko nuklearnog oruja i to najvie na podruju Mediterana. Jedna
atomska bomba e, prema njegovim predvianjima, umjesto na kopno,
pasti u more i pobiti sav podvodni svijet na tom podruju.
Prema njegovim predvianjima, nita bolja sudbina ne oekuje ni
SAD. Osim prirodnih katastrofa, Nostradamus im predvia graanske
ratove, politike konflikte, oaj i naglo siromatvo.

126

Islamska percepcija ovog fenomena

Allah Uzvieni jasno govori u Svojoj Knjizi:
,,Pitaju te o Smaku svijeta kada e se zbiti. Reci: To zna jedino Gospodar
moj, On e ga u njegovo vrijeme otkriti, a teak e biti nebesima i Zemlji, sasvim
neoekivano e vam doi. Pitaju te kao da ti o njemu neto zna. Reci: To samo
Allah zna, ali veina ljudi ne zna.2
,,Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: To jedino Allah zna! A ti ne zna,
moda je Smak svijeta blizu! 3
,,Pitaju te o Smaku svijeta: Kada e se dogoditi? Ti ne zna, pa kako da o
njemu zbori, o njemu samo Gospodar tvoj zna. 4
Allahovi poslanici nisu znali kada e nastupiti Smak svijeta.
Abdullah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
,,U noi Isra'a, sreo sam se sa Ibrahimom, Musaom i Isaom. Spominjali su Smak
svijeta, pa su pitanja uputili Ibrahimu, na to je on rekao: Ja o tome nita ne
znam! Nakon toga su upitali Musaa, a on je odgovorio: Ja o tome nita ne znam!
Napokon su upitali Isaa, pa je odgovorio: to se tie njegove neizbjenosti, to niko
drugi, osim Allaha, ne zna, kao i o tome kada e me Allah obavijestiti da se pojavio
Deddal. A sa mnom e biti dvije britke sablje, pa kada me vidi Deddal topit
e se, kao to se olovo topi. Potom e ga Allah Uzvieni unititi! 5
O tanom nastupanju Smaka svijeta nita nije znao ni Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ali ni najodabraniji melek Dibril. To se jasno nazire
iz onog dugog hadisa o imanu, islamu i ihsanu, u kojem Poslanik, s.a.v.s.,
na pitanje Dibrila o nastanku Kijametskog dana, jasno konstatira: ,,Nita
upitani ne zna vie od onoga koji ga pita! 6
Allah Smak svijeta naziva i Jevmu-l-azifeti/Dan bliski, zbog njegove
blizine i bliskosti, a u kojem e, od straha i iznenaenja, srca do grkljana
doprijeti: ,,I upozori ih na bliski Smak svijeta, kada e srca do grkljana doprijeti i
poprijeiti se! 7

El-A'raf, 187.
El-Ahzab, 63.
4 En-Nazi'at, 42-44.
5 Hadis biljei Ahmed u svom Musnedu, 5/189. Ahmed akir tvrdi da je ova
Ahnmedova predaja pouzdana!
6 Muslim.
7 El-Mu'min, 18.
2
3

127

Dakle, o njegovom iznenadnom nastupanju ne zna niko izuzev

Gospodar svjetova, koji to posebno i istie u ovom ajetu: ,,Smak svijeta se
pribliava, Allah e ga jedini otkriti! 8
Bliskost Smaka svijeta je u tome to je on stalno sve blii, a to se
eksplicite i vidi na temelju brojnih predznaka koji se sve vie i vie
pokazuju i realiziraju.
Treba napomenuti da su veliki predznaci Smaka svijeta spomenuti i
u Kur'anu i u sunnetu, dok je veliki broj malih predznaka spomenut u
brojnim autentinim Poslanikovim, s.a.v.s., predskazanjima. Obzirom da
i Kur'an i sunnet tretiraju ovaj fenomen, onda nam postaje sasvim jasno
da je to vana injenica koju vjernici treba da uvaavaju i o tim
nagovjetajima razmiljaju.
Dovoljno je kazati da se nekoliko stotina vjerodostojnih hadisa
bavi malim ili velikim predznacima Smaka svijeta to upuuje na istinsku
vanost i znaaj, jer Allah i Poslanik, s.a.v.s., govore o onom to je vano
za ovjeka i cjelokupan ljudski rod.
Iako, prema islamskom poimanju ovog fenomena, niko ne zna
kada e se on odigrati, ipak su o njemu pisali i govorili svi islamski umovi
u prolosti, ali i danas. Svi oni smatraju da, analizirajui taj dogaaj, mi
iznjedrujemo brojne pouke i poruke koje emaniraju iz samoga
nagovjetaja takvoga dogaaja.
Stvarna korist od vjerovanja u ovaj fenomen i njegove predznake
ta, ustvari, dobivamo naim vjerovanjem u ovaj fenomen i
poznavanjem detalja koji nagovjetavaju konaan nestanak ovoga svijeta?
ta dobivamo sa posljednjim velikim predznakom koji nedvojbeno
nagovjetava sputanje zavjese na pozornici ovoga svijeta?
Neki islamski autori naveli su brojne koristi koje njedri ovaj
fenomen, kao i simptome koji ga nagovjetavaju. Izmeu ostalih, to su:
- Potvrivanje vjerovanja u transcendentalni svijet ili svijet gajba,
svijet nevidljivoga i neopipljivoga, to predstavlja jedan od est temelja
cjelokupnog islamskog uenja. Allah Uzvieni na poetku najdulje sure u
Kur'anu definira iskrene vjernike i govori kakvi oni treba da budu: ,,onima

En-Nedm, 57-58.

128

koji u nevidljivi svijet budu vjerovali! 9 Naime, vjerovanje u jo nevidljive

preznake Smaka svijeta (pojava Isa, a.s., pojava Deddala, izlazak
Je'duda i Me'duda, izlazak misteriozne ivotinje koja e govoriti,
sasvim neobian i ljudskoj logici oprean zakon pojavljivanja Sunca sa
zapada i brojna druga Vjerovjesnikova, s.a.v.s., predvianja spomenuta u
autentinim predanjima) jasno potvruje nae vrsto vjerovanje u
nevidljivi svijet.
- Vjerovanje u Smak svijeta i poznavanje njegovih predznaka
vjerniku jo vie jaa vjeru i razvija svijest o Sudnjem danu i vanosti
pripreme za taj dan, a nemarne i grjene potie da se prenu iz nemara i
utonua u grijehe, da se vrate pokajanju svome Gospodaru i odupru se
ovosvjetskim nasladama i raznim vrstama delikata.
- Konkretna korist poznavanja detalja predznaka Smaka svijeta
osposobljava nas da prepoznamo opasnost koja nam prijeti sa nekim od
njih, u smislu da se odupremo iskuenju koje e vjernike zadesiti
njihovim pojavljivanjem. Tako e, primjera radi, vjernici umjeti
prepoznati Deddala i njegovo zavoenje i nee se dati uhvatiti u
njegovu mreu u koju e uhvatiti sve one koji ne budu svjesni ko je on i
koji ne budu poznavali njegov opis, karakteristike i brojne vjetine
kojima e zavoditi ljude u zabludu, tako da e ga mnogi smatrati i
bogom. Naravno, kada nita od toga ne bismo znali, zapali bismo u
brojne dileme i probleme koji bi nas kotali moda ak i vjere.
- Brojni predznaci Smaka svijeta i detalji vezani za njih uveliko
otvaraju vrata nade ljudima, jer se iz poznavanja tih predznaka spoznaje
da budunost pripada islamu koji e se izuzetno brzo iriti, a sve druge
ideje i ideologije, pa i religije e stagnirati a njihova uenja devalvirati i, na
koncu, nestati!
- Vjerovanje u fenomen Smaka svijeta i znanje o njegovim
predznacima zasiuje radoznalost koja emanira iz svake osobe, a
manifestira se u tenji da se sazna ta e se desiti u budunosti, pogotovo
to ti nagovjetaji nisu produkt neijih nagaanja ili nesigurnih
predvianja, nego stvarne istine, zasnovane na Allahovoj Knjizi i
sigurnim i provjerenim Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., predanjima.
- Predznacima koji su najavljeni savrenim kur'anskim ajetima i
sigurnim Poslanikovim, s.a.v.s., predanjima, a pogotovo onim koji su se
9

El-Bekare, 3.

129

ve ostvarili, minimiziraju se i neutraliziraju najave raznih laljivaca koji

tvrde da poznaju budunost. Astrolozi, vraare, gatare, sihirbazi i drugi
manipulatori ljudima otkrivaju budue dogaaje bez ikakvih
argumenata i stvarnog znanja. Tek sa ovim realiziranim predznacima, na
temeljima islamskih pouzdanih izvora, otkrivaju se lana predvianja
raznih svjetskih demagoga ije najave nisu bile utemeljene na znanju,
nego na neznanju i nesigurnim izvorima.
- Poznavanje ovih dogaaja i njihovih detalja, a posebno kada
budemo svjedoci njihovog pojavljivanja, poveava i uvruje nae
vjerovanje. Dosadanji nagovijeteni i ostvareni simptomi Kijametskog
dana izvanredan su dokaz istinitosti Allahove vjere i njene originalnosti.
- Poznavanjem detalja nekih predznaka Smaka svijeta,
razumijevamo i pravilno shvatamo i neke erijatsko-pravne propise.
Tako, primjera radi, u vjerovjesnikim predskazanjima o Deddalu i
njegovom boravku na Zemlji se govori da e dan trajati poput godine, a
onda poput mjeseca, pa su ashabi pitali Vjerovjesnika, s.a.v.s., da li e biti
dovoljno obaviti taj dan samo pet dnevnih namaza kada dan bude toliko
trajao, kao to ih mi obavljamo u ovim naim danima. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je odgovorio da, kada se to desi, onda e se raunati. Iz ovakvih
predanja o posljednjim dunjalukim danima, pojavi Deddala i tolikom
trajanju dana i noi, islamski uenjaci su izvukli propis za namaz onih
stanovnika zemlje gdje dan i no traju neobino dugo.10
Naravno, iz poznavanja predznaka Smaka svijeta moglo bi se jo
iznjedriti veliki broj poruka i koristi, ali i ovo je dovoljno da se spozna
koliko je znaajno biti upuen u ovaj fenomen i sve detalje koji e mu
prethoditi.
Vrste predznaka Smaka svijeta
Veina islamskih autora predznake Smaka svijeta dijele na dvije
osnovne vrste: male i velike.
Male predznake definiraju kao predznake koji e se odigrati prije
deset velikih predznaka. Oni se pojavljuju prije Smaka svijeta na dui
vremenski period i uobiajene su prirode. 11 Meutim, neki autor male

10
11

O ovim koristima i konkretnim porukama, pogledaj: Kraj svijeta, str. 5-8.

Vidi: Fuad Sedi, Mali predznaci Sudnjeg dana, str. 15.

130

predznake Kijametskog dana dijele na davne i trajne, koje neki nazivaju

srednjim predznacima.
Davni predznaci, po ovoj definiciji, su oni koji su se davno pojavili
i okonali, a nazivaju se malim predznacima zato to su se davno desili i
to izmeu njih i stvarnog Smaka svijeta postoji dug vremenski interval,
kao to je najava poslanstva Muhammeda, s.a.v.s., njegova smrt,
rascjepljenje Mjeseca, pojava ogromne vatre u Medini i sl.
Srednji ili trajni predznaci su oni znakovi koji su se pojavili, ali se
nisu zavrili i okonali, nego jo traju, pa ak se i uveavaju. Ovi
predznaci su mnogobrojni. Meu njima je pojava laljivaca, povjeravanje
vodstva nedostojnim, pojava razvrata i nemorala, mnotvo ubistava,
uestalost zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda i dr.
Veliki predznaci Smaka svijeta definiraju se kao velike i neobine
stvari koje e se pojaviti pred samo nastupanje ovog fenomena. Kada se
oni ponu realizirati, onda moemo oekivati veoma brzo nastupanje
Kijametskog dana. To su, ustvari, neobini fenomeni koji e se
manifestirati jedan za drugim, kao to se biseri niu u nisku bisera.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je spomenuo deset znakova, nakon kojih e
Smak svijeta neodlono nastupiti i nabrojao ih je: Dim, Deddal,
ivotinja, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isaa, a.s., sina Merjeminog,
pojava Je'duda i Me'duda, tri propadanja u zemlju jedan na istoku,
jedan na zapadu i jedan na Arapskom poluotoju, a zadnji predznak je
vatra koja e izai iz Jemena tjerajui ljude prema maheru sastajalitu.12
Mali predznaci Smaka svijeta
Neki autori su, na temelju autentinih hadisa Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., nabrojali preko stotinu simptoma malih predznaka Smaka
svijeta.13 Mi emo u ovom radu spomenuti samo fenomen uestalosti
zemljotresa kao jedan od najavljenih malih predznaka Smaka svijeta.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nagovjetava ovaj fenomen u vie
vjerodostojnih hadisa. Navedimo neke:

Hadis biljei Muslim u Sahihu.

Muhammed ibn Abdurrahman el-Arifi u svom djelu o ovom fenomenu navodi ak
131 mali predznak Smaka svijeta. (Vidi: Kraj svijeta, str. 25-29).

12
13

131

,,Nee nastupiti Kijametski dan dok se ne podigne znanje, ne budu uestali

zemljotresi, ne nestane bereketa u vremenu, ne pojave brojne smutnje, ne umnoe
ubistva i ne rairi bogatstvo. 14
,,Pred Kijametski dan e se pojaviti velika smrtnost, nakon koje e uslijediti
uestali zemljotresi. 15
Abdullah b. Havale, r.a., prenosi: ,,Allahov Poslanik, s.a.v.s., stavio je
ruku na moju glavu, pa rekao: Sine Havalov, kada vidi meusobna
razmimoilaenja na Svetim mjestima, znaj da su se pribliili zemljotresi, nesree i
ogromne tekoe. Tada e nastupanje Sudnjeg dana biti blie ljudima nego to su moje
ruke blizu tvoje glave! 16
,,Moj ummet je ummet milosti, za njega nema kazne na ahiretu. Allah je
uinio da ubistva, zemljotresi i smutnje budu njihova kazna na ovome svijetu. 17
Nauka tvrdi da zemljotres nastaje kao posljedica dejstva
unutranjih sila, tektonskih pokreta i poremeaja u Zemljinoj kori,
vulkanskih erupcija ili pomicanjem stjenovitih masa iz viih u nie
planinske dijelove, 18 to uope ne oponira Vjerovjesnikovim, s.a.v.s.,
predanjima, jer oito je da se te tektonske ploe aktiviraju ljudskim
grijeenjem, velikim nemoralom, upotrebom kamate i drugim
anomalijama.
Od prolog stoljea zemljotresi su esta pojava u svijetu.
Zabiljeeni su veliki zemljotresi u Tokiju i Jokohami, u Japanu, 1923.
godine sa 99.000 poginulih; u Mesini, Italija, 1908. godine, sa 160.000
poginulih; u Kansu, Kina, 1920. godine, sa 180.000 poginulih; u Nananu, Kina, 1927. godine, sa 200.000 poginulih i u Tanganu, Kina, 1976.
godine, sa 655.000 poginulih.19
Najjai zemljotres u XXI stoljeu desio se u decembru 2004. na
zapadnoj obali Sjeverne Sumatre. 227.898 ljudi je poginulo ili se smatra
nestalima, a 1,7 miliona ljudi je ostalo bez domova zbog zemljotresa i
cunamija koji je nakon njega uslijedio. Cunami je tada pogodio
etrnaest zemalja u Junoj Aziji i Istonoj Africi.
Hadis biljee Buhari, Muslim, Ibn Made i Ahmed.
Hadis biljee Ahmed, Ibn Hibban, Hakim, Taberani, Bezzar i Ebu Ja'la a ocijenjen je
kao sahih.
16 Hadis biljee Ebu Davud i Ahmed a ocijenjen je kao sahih.
17 Hadis biljee Ebu Davud, Ibn Made, Ahmed i Hakim i ocijenjen je kao sahih.
18 Pogledaj: Mala enciklopedija, Prosveta, Beograd, 1978, 1/661.
19 Uporedi: Sva uda svijeta, str. 423.
14
15

132

Rije cunami je japanskog porijekla i znai okrutni i razorni

morski valovi. Nazvan je tim imenom jer se ta vrsta potresa esto javlja u
blizini Japana. Cunami se ponekad naziva i ''morskim podrhtavanjem'',
a morski talasi koji nastanu kao posljedica takvog podrhtavanja doseu
visinu od nekoliko desetina metara i unitavaju velika obalna podruja na
koja udare svom svojom silinom, posebno onda kada ispred njih ne
postoji nikakva prirodna brana koja bi ih ublaila.
Posljedica tih silovitih potresa unutar okeana su dinovski vodeni
talasi koji napadaju morsku obalu brzinom koja ponekad dosee i 750
km na sat u visini od 30 do 40 metara, udarajui na jedan kvadratni metar
obale snagom od oko 100 hiljada tona vode, nanosei tako mnogo veu
tetu nego to su posljedice samog potresa, s obzirom na ogroman
pritisak i snagu vode.
Nisu samo zemljotresi uzronici cunamija (ali su najei), tu su i
tektonska slijeganja, vulkanska aktivnost i pad nekih svemirskih tijela kao
to su meteori.
Najvei cunami koji poznaje savremena ljudska povijest jeste
onaj koji se desio 5. juna 1869. godine koji je, kao posljedica
podrhtavanja morskog dna Japanskog kanala, pogodio istonu obalu
japanskog ostrva Honu. Talas visok trideset metara potpuno je zbrisao
cijela sela, unitio vie od 10 hiljada domova i usmrtio oko 26 hiljada
ljudi. Talasi tog cunamija krenuli su istono preko Tihog okeana do
ostrva Hilo na Havajima, potom su krenuli ka obali SAD-a od koju su se
odbili i udarili u obale Novog Zelanda i Australije.
Zemljotresi i vulkani su velika Allahova znamenja za Njegova
stvorenja, u kojima vjernici opaaju posebnu imansku dimenziju. U
islamskim izvorima navodi se da e uzrok uestalosti zemljotresa biti
kamata i njena velika upotreba, kao i velika anarhija.20
Alija b. ebu-Talib, r.a., rekao je: Svaka kazna uslijedi iskljuivo poslije
grijeha, a otklanja se jedino pokajanjem (tevbom). Svi kur'anski ajeti o kazni
objavljeni su kao odgovor na ljudske grijehe. Jedan od najupeatljivijih
kur'anskih ajeta koji govori o zemljotresima nalazi se u suri En-Nahl, 26.
ajet, u kojem na Uzvieni Gospodar kae: I oni prije njih su spletke pleli, pa
je Allah iz temelja zgrade njihove poruio, i krov se na njih sruio stigla ih je
kazna odakle nisu oekivali.
20

Vidi: El-Gimari, Mutabekatu-l-ihtira'ati-l-'asrijje lima ahbere bihi Sejjidu-l-berijje, str. 105.

133

Zar je mogue nai precizniji opis zemljotresa od ovog kur'anskog,

a uistinu je mnogo ajeta koji govore o kanjavanju neposlunih
Allahovih, d. ., robova.
Openito gledajui, sve kosmike pojave poput zemljotresa,
vulkana i uragana jesu dio Allahove, d. ., vojske podinjene, kao kazna
za neposlune, iskuenje za poslune i opomena za spaene. Takve
pojave ne moemo poimati na nain da mi moemo njima ovladati ili ih
odvojiti od toga da one jesu dio Allahove, d. ., vojske.
esto se kae da su zemljotresi Allahova kazna zbog ovjekovog
nereda i opomena drugima. Zanimljivo miljenje ima Miroljub Petrovi,
koji je u TV-emisiji Na rubu znanosti rekao da su, u posljednje
vrijeme, dva najvea zemljotresa pogodila Japan, zbog toga to se u
njemu nalazi procentualno najvei broj ateista, a Haiti zbog toga to se u
njemu nalazi najvei broj satanista na svijetu.
Zanimljivo da naunici tvrde da se to deava pokretanjem
tektonskih ploa, ali i pored svih savremenih sprava nisu u stanju
predvidjeti ovaj fenomen, to svakako upuuje na nepoznanicu koju je
Allah ostavio kao Svoj bi neposlunim robovima. Jednima je to kazna
zbog nevjerovanja, ateizma i satanizma, a drugima oprost od grijeha i
spaavanje od Vatre na Sudnjem danu.
Vjerniku su ove nesree otklanjanje grijeha i sankcija na Sudnjem
danu. Kolika je Allahova milost spram muslimana, najilustrativnije
oslikava posljednji hadis u kojem se kae da e muslimani sa iskuenjem
smutnje, ubistava i zemljotresa svoju kaznu ve pretrpjeti na ovome
svijetu i ona e ih oistiti od grijeha i kazni onoga svijeta. Nevjernici e
iskusiti i ovozemaljsku, prolaznu, ali i onosvjestsku vjenu kaznu, tako da
sva iskuenja, muke i belaje koje doive na ovome svijetu nee nimalo
umanjiti njihovu kaznu na onome svijetu.
Kako nam samo na Poslanik, s.a.v.s., odailje signal nade. Kako je
to lijepo uti. Pa zar da ne budemo ponosni to smo muslimani?! Zar ne
izdrati jo malo ova iskuenja, prije vjenog uivanja i onosvjetskog
blagostanja?!
Veliki predznaci Smaka svijeta
Ve smo spomenuli deset velikih predznaka Smaka svijeta koji e
se nizati jedan za drugim. Sve e to biti fenomeni koji e ljudima

134

posebno zaokupiti panju. To e, ustvari, biti posljednja upozorenja

ljudima na kraj ovog svijeta i poziv na njihovo konano pokajanje.
Jedan od ovih predznaka je pojavljivanje udne ivotinje koja e
govoriti ljudima i koja e razotkrivati koji od njih su vjernici, a koji
nevjernici. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je spomenuo ovu tajanstvenu ivotinju u
vie autentinih predanja. Neke od njih emo navesti u nastavku teksta.
Pourite sa dobrim djelima prije estero: prije izlaska sunca sa zapada, prije
dima, prije Deddala, prije ivotinje, prije smrti i prije Opeg dogaaja. 21
Prvi predznak Sudnjeg dana koji e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i
izlazak ivotinje meu ljude. 22
Zaista je prvi predznak koji e se pojaviti: izlazak sunca sa zapada i
izlazak ivotinje pred ljude u jutarnjem vremenu. Bilo koji od ova dva predznaka da
se prvi dogodi neposredno poslije njega e uslijediti drugi. 23
Troje kad izae tada ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako
prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio: izlazak sunca sa
zapada, Deddal i ivotinja iz zemlje. 24
Pojavit e se ivotinja iz zemlje s kojom e biti Sulejmanov peat i Musaov
tap, pa e na vjernikovo lice staviti bijeli biljeg a nevjernikov nos peatom popeatiti.
Ljudi e se okupiti, pa e ovaj onome govoriti vjernie, a onaj ovome nevjernie. 25
Oito je da e Uzvieni Allah pred sami kraj ovoga svijeta poslati
jednu posebnu ivotinju koja e ljudima govoriti i upozoravati ih na ono
to nije dobro.26 To je zbog toga to e se, u tom vremenu, ljudima razni
harami initi normalnim i to e u prakticiranju raznovrsnih harama
uestvovati i iskreni vjernici, zajedno sa dokazanim nevjernicima i
licemjerima.
Na alost, u vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
nema vie detalja vezano za ovu ivotinju koja e biti jedan od prvih
velikih predznaka Kijametskog dana. Upravo zbog toga postoje
razilaenja meu islamskim uenjacima gdje e ta ivotinja izai. Jedni
tvrde da e izai iz breuljka Safa u Mekki, dok drugi smatraju da e
Hadis biljee Muslim i Ahmed.
Hadis biljei Muslim.
23 Hadis biljee Muslim, Ebu Davud, Ibn Made, Ahmed i Tahavi.
24 Hadis biljee Muslim i Tirmizi.
25 Hadis biljee Tirmizi, Ibn Made i Ahmed i ocijenjen je kao hasen.
26 Uporedi: Dr. Omer Sulejman el-Ekar, El-Kijametu-s-sugra, str. 286.
21
22

135

pojaviti ispod Kabe, trei u Jemenu, a etvrti vjeruju da e se pojaviti iz

pustinje.27
Neki autori klasinih djela daju joj zanimljiva i udna svojstva, pa
kau da e imati glavu vola i ui slona, a neki smatraju da e to, ustvari,
biti Salihova, a.s. kamila koju je njegov narod zaklao. Neki tvrde da se
radi o mladunetu Salihove, a.s., kamile. Imam Kurtubi smatra ovo
miljenje najispravnijim.28
Neki smatraju da je to ivotinja Dessasa, spomenuta u hadisu
Temim ed-Darija, r.a., u kazivanju o Deddalu. Nazvana je Dessasom jer
je krijumarila vijesti o Deddalu.29
Ima ih koji misle da je to zmija okaena na zid Kabe koju je ElIkab strgao kad su Kurejije htjele sagraditi Kabu.
Jedni su miljenja da je Dabbetun ivotinja, zbirna imenica za sve
to pue zemljom. Nije rije ni o kakvoj udnovatoj i neuobiajenoj
ivotinji.
Ima i onih koji pretpostavljaju da se moda mislilo na bakterije
koje opasno razaraju ljudsko tijelo i zdravlje.
Ako analiziramo brojne komentare Kur'ana, naii emo na razliite
opise ove ivotinje da joj je glava poput glave vola, oi poput oiju
svinje, ui kao u slona, rogovi kao u jelena, vrat poput vrata noja, grudi
kao u lava, boja koe kao u tigra, struk kao u make, rep kao u ovna,
noge kao u deve, da je ezdeset arina duga, da ima perje, kopito i
bradu!30
Naime, prema najveem broju islamskih uenjaka, oito je da se
radi o ivotinji, jer je to eksplicite navedeno u Kur'anu. Allah Uzvieni o
tome kae: I kada doe vrijeme da oni budu kanjeni, Mi emo uiniti da iz
zemlje izie jedna ivotinja koja e im kazivati da ljudi u dokaze Nae nisu bili
uvjereni 31
Ono to je posve jasno je da e ova ivotinja izai pred sami
Kijametski dan, nakon to ljudi ogreznu u grijehu, neposlunosti Allahu,
Pogledaj: El-Keaf, 3/371.
Pogledaj njegovu elaboraciju ovog fenomena: El-Dami'u li ahkami-l-Kur'an, 13/243-248.
29 Uporedi: Ez-Zamaheri, El-Keaf, 3/371.
30 Vidi o tome: Ez-Zamaheri, El-Keaf, 3/371 i Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, 20/26-27.
31 En-Neml, 82.
27
28

136

nakon afirmiranja zla, devalviranja dobra, nakon pojave razvrata i nakon

to prevladaju smutnje i anarhija.32
Dakle, kako vidimo u ovom ajetu, potpuno je jasno da e ivotinja
govoriti ljudima i iznositi im jasne i nedvosmislene dokaze. Tako Ibn
Durejd prenosi od Ibnu-z-Zubejra, r. a, da e ivotinja rei: O ti, taj i
taj, budi radostan, ti si jedan od stanovnika Denneta!, a zatim: O ti, taj i taj, ti si
stanovnik Vatre! 33
U jednom predanju od Imama Ahmeda i Tirmizije spominje se da
e ova ivotinja stavljati biljege na ljude, tako da e se znati ko je vjernik,
a ko nevjernik. Naime, ona e izai sa Musaovim, a.s., tapom i
Sulejmanovim, a.s., prstenom, pa e igosati nos nevjernika sa tim
prstenom. Lice vjernika dodirnut e tapom, tako da e ljudi, kada sjednu
za sofru, jedni drugima rei: O vjernie!, odnosno: O nevjernie! 34, jer e
na njihovom elu, nakon dodira ove ivotinje, pisati: Vjernik ili
Nevjernik!
Ustvari, kada dodirne vjernika, njegovo lice e blistati i to e biti
znak njegovog imana, dok e nevjerniku utisnuti prsten, tj. peat na
njegov nos i to e biti znak njegovog nevjerstva.35
ak ima i onih koji smatraju da e to zapravo biti ovjek koji e
ljudima donositi dokaze protiv njih. Oni, naime, pretpostavljaju da je
ivotinja insan koji e polemisati sa sljedbenicima novotarija i kufra ne bi
li prestali, pa e svako propasti ili biti spaen nakon to je upoznat sa
Istinom. Ovo miljenje spominje i Kurtubi u svom tefsiru, ali ga
odbacuje. Da je ivotinja ovjek, koji raspravlja sa sljedbenicima
novotarija, onda u tome ne bi bilo neprirodnosti i to ne bi bio jedan od
deset velikih predznaka Sudnjeg dana.36
Nuno je vjerovati kako e Allah d. . na kraju vremena ljudima
poslati ivotinju iz zemlje koja e razgovarati sa njima. Njen govor e im
biti jasan dokaz kako su, zbog njihovog poricanja Allahovih znakova,
zasluili ispunjenje prijetnje. Kada ivotinja izae, ljudi e shvatiti kako je
Vidi: Tefsir Ibn Kesira (na bosanskom), str. 984 i Muhammed Ali es-Sabuni, Safvetu-ttefasir, 11/22.
33 Ibn Kesir, Tefsir, str. 985 i Ez-Zamaheri, El-Keaf, 3/371.
34 Vidi o tome: El-Benkani, Eratu-s-sa'ati-l-kubra, str. 198; El-Arifi, Kraj svijeta, str. 289 i
El-Vabil, Predznaci Sudnjeg dana, str. 258.
35 Vidi: El-Keaf, 3/372.
36 Uporedi: El-Dami'u li ahkami-l-Kur'an, 13/247.
32

137

to jasna natprirodna opomena o blizini Sudnjeg dana. Prije toga nisu

vjerovali u Allahove ajete niti u Obeani dan.
Hasan el-Basri smatra da e ova tajanstvena ivotinja izlaziti iz
Zemlje tri dana. Alija b. ebi-Talib, r.a., isto smatra da e ona izlaziti tri
dana i da e se za ta tri dana samo treina te ivotinje pojaviti. Neki
smatraju da e joj se samo pojaviti glava koja e dosezati do oblaka ili ak
do nebesa.37
Zamaheri navodi predanje da e se ova udnovata ivotinja
pojaviti dok Isa, a. s, bude sa muslimanima obavljao tavaf oko Kjabe.
Dok oni budu u tavafu, Zemlja e puknuti i iz Safe, u blizini Kjabe,
pojavit e se ova ivotinja. 38
Spominjanje ivotinje u suri En-Neml jaa miljenje kako je rije o
ivotinji koja ima mo govora sa ljudima. Upravo u ovoj suri En-Neml se
spominje razgovor izmeu insekata, ptica, dina i Sulejmana a.s.
Spominjanje ivotinje je dolo u odgovarajuoj harmoniji sa surom.39
Ahmed akir kae: Ajet je jasan, rije je o arapskoj imenici (dabbetun)
ije je znaenje poznato i jasno u arapskom jeziku i nema nikakve potrebe za
odstupanjem u znaenju (...) Brojni hadisi u Sahihima i drugim zbirkama govore o
ivotinji kao predznaku koji e se pojaviti na kraju vremena. Zabiljeene su i brojne
vijesti koje nisu direktno vezane za Vjerovjesnika, s.a.v.s. - dostavljaa Objave i
komentatora Knjige - pa zato bi sve to ostavili?!
Meutim, nai pojedini savremenici, pripadnici islama u kojima se proirila
nevaljalost govora i miljenja, ne ele vjerovati u gajb (nevidljivo), ne ele prei granicu
materije koju su im zacrtali njihovi uitelji i uzori, nevjernici idolopoklonike
raskalaene Evrope, otpadnici od svih ljudi i vjera, oni ne mogu vjerovati u ono u ta
mi vjerujemo niti to mogu jasno porei, nego samo umotavaju govor, raspravljaju i
petljaju a zatim izokreu smisao rijei od njenog ispravnog znaenja inei ih tako
slinijim znakovima nego onom to oni poriu i kriju duboko u sebi. 40
Na kraju, treba rei da je pojava ivotinje i njeno obraanje ljudima
fenomen koji treba da se razlikuje od onih obinih pojava u naem
ivotu. Zar svi veliki predznaci nisu upravo fenomeni koji e ljudima
zaokupiti matu i ukazati im na neto to je, do kraja, vano?
Zanimljive navode donosi Zamaheri: El-Keaf, 3/371.
El-Keaf, 3/372.
39 Vidi: Fi zilali-l-Kur'an, 5/2667
40 Komentar na Musned Ahmeda, 15/82
37
38

138

Zar fenomen pojave Deddala nije neto sasvim posebno: njegov

izgled, njegovo ponaanje i nadnaravne moi koje e ljudima
demonstrirati?! Zar pojava Isaa, a.s., nije neto posebno zanimljivo,
udno i neobino?! Zar pojavljivanje i izlazak Sunca sa zapada ne
predstavlja fascinantnu i udnu pojavu o kojoj ljudi ni sanjali nisu?!
Otuda i pojavljivanje ove ivotinje i njen govor upuen ljudima
treba da bude poseban in i jedan od dogaaja koji treba da usredsrede
ovjeka na posebno razmiljanje o njemu i njegovoj svrsi bitisanja na
ovome svijetu.
Ako mogu da iskaem i svoje skromno miljenje, onda smatram,
pored svih ostalih pouka i poruka slanja ove ivotinje, da e ona svojim
dolaskom i kritikom upuenom onim ljudima koji su zapostavili vjeru u
Allaha i ostavili prakticiranje Njegovih propisa, ustvari poniziti,
minimizirati i devalvirati grjenike i nevjernike toga vremena, jer e ona
ivotinja biti svjesnija od njih. Ona je svjesna Allaha i Njegove moi, a
ljudi kojima je Allah dao mo govora, razmiljanja, analizirana i
meditiranja bit e na niem stepenu od nje!
Ovim e se samo zorno pokazati kako ovjek moe biti i gori od
ivotinje, kao to Allah konstatira u Svojoj Knjizi: Mi smo za Dehennem
mnoge dine i ljude stvorili: oni pameti imaju a njima ne shvaaju, oni oi imaju
a njima ne vide, oni ui imaju a njima ne uju: oni su kao stoka, ak i gori oni
su, zaista, nemarni! 41
Zanimljivo je, na kraju, spomenuti razmiljanje Ibn Hadera elAskalanija. Naime, on smatra da e se ova misteriozna ivotinja pojaviti
u istom danu kada i izlazak Sunca sa zapada. Njegov zakljuak je da e
izlaskom Sunca sa zapada ovjeku biti onemogueno da se pokaje, pa e
ivotinja koja e stavljati peat na elo svakog ovjeka, ustvari, pokazati
ko je pokajnik, a ko grjenik, jer e na svakom od njih pisati: Vjernik ili
Nevjernik! 42
Zakljuak
Nakon analiziranja brojnih autentinih hadisa koji se bave sa ovim
fenomenom, a koji eksplicite govore o trijumfu islama i muslimana,
zakljuak je da se ne smijemo pasivizirati, uspavati, ulijeniti i ekati te
41
42

Al-A'raf, 179.
Vidi: Blizina pojave Mehdije, str. 139.

139

trenutke bez naeg angamana na planu ispravnog interpretiranja

Allahove vjere.
Bez ulaganja naeg maksimalnog truda, bez davanja svega od sebe,
bez istrajnog rada na svim poljima naeg ivota i pokuaja ispravljanja
negativnosti i afirmiranja dobra ne moemo se ni nadati Allahovoj
pomoi!
Ove vijesti o trijumfu islama i muslimana treba samo da ojaaju
nae slabe strane, da preuzimajui iskustva iz ostavtine i batine naih
predaka doprinesemo afirmiranju istinskih vrijednosti i ljepota.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je obeao trijumf muslimana, ali on se nee
realizirati sve dok su muslimanski narodi ovako zaostali, podijeljeni,
nemoni, lijeni, izgubljeni, pasivizirani i meusobno neprijateljski
raspoloeni!
Neophodno je da islamski aktivisti, reformatori i da'ije, bez obzira
na odreene razlike, nau modalitete meusobne suradnje, kako bi se
Ummet iznutra promijenio, transformirao i aktivirao sve svoje
potencijale. Muslimani trebaju nai mehanizme sa kojima e nadoknaditi
proputeno u posljednjih nekoliko stoljea i sustii napredni svijet,
apsorbirajui od njega ono to je dobro i pozitivno, dajui mu ono to on
nema od svojih vrednota i ljepota!
Moemo primijetiti da su ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bili
nesumnjivo uvjereni da e im Allah pomoi, da e njihove vojske
izvojevati pobjede, kako je Allah i obeao, ali ovo ubjeenje ih nije
sprijeilo da marljivo rade i da se maksimalno pripremaju za te borbe, ali
i da se do kraja angairaju u svim segmentima ivota.
Analizirajui autentine hadise koji govore o fenomenu Smaka
svijeta, pored onih zabrinjavajuih i zastraujuih, nailazimo i na veliki
broj onih hadisa koji nagovjetavaju trijumf islama i muslimana.
Poznavanje i prezentiranje ovakvih autentinih predanja znaajno
je zbog slijedeih razloga:
- zato to se ovim predskazanjima pokazuje da e na kraju svijeta
biti olakanje za islam i muslimane, kao to je, u biti, i islamski princip:
Olakavajte, a nemojte oteavati, i obradujte a nemojte rastjerivati!
- zato to muslimani, kroz nepravdu, nasilje i tiraniju nad njima u
posljednjih nekoliko stoljea, osjeaju gorinu i neku vrstu bezizlazne

140

situacije. Ukoliko bi se nastavilo sa ovakvim osjeanjem ogorenosti i

nemoi, unitit e u sebi ambicije, odlunost i aspiracije za promjenama i
pokuajem transformacije sebe i drutva. Otuda ovakve Vjerovjesnikove,
s.a.v.s., najave trijumfalnih uspjeha koje e muslimani imati na samom
kraju ovog dunjalukog putovanja. Te najave su vjetar u lea islamskom
ummetu i velika motivacija da se sva iskuenja stoiki i strpljivo podnesu,
da barjak islama hrabro uvaju i dostave generacijama nakon njih,
- zato to brojni pojedinci i grupe u svijetu vode psiholoki rat
protiv islama i muslimana, imputirajui im ekstremizam,
fundamentalizam i terorizam, ime im ubijaju nadu u bolje sutra i elju za
svjetlijom budunou. Zbog toga je izuzetno znaajno iriti ovakve
vjerodostojne hadise koji nagovjetavaju trijumf islama, ime e se
ispuniti srca muslimana takvim zrakama koje e unititi tamu oaja,
maglu nemoi i oblake besperspektivnosti,
- zato to je meu brojnim vjernicima proirena pogrena i
deprimirajua predstava o kraju dunjaluka ili budunosti ummeta,
potpuno crna slika koja se temelji samo na tretiranju smutnji,
nesporazuma i meusobnom sukobu muslimana.
Zakljuak je da treba iriti ove radosne vijesti koje su najavljene
kur'anskim i sunnetskim tekstovima ili su ve viene u povijesti. Mnogo
toga smo imali prilike saznati preko Poslanikovih, s.a.v.s., hadisa i
njegove asne biografije, gdje je i najvee iskuenje bilo prevladano
Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., vjerom u bolju budunost i sretan zavretak
svih stvari.
Osobine stalnog afirmiranja nade i sretnog zavretka pokazivali su
brojni islamski velikani kroz povijest. Tako Hasan el-Benna na jednom
mjestu kae: injenice dananjice su snovi prolosti, a snovi dananjice su injenice
sutranjice! 43
Literatura:
1.

El-Kur'ani-l-kerim, prijevod: Besim Korkut, Medina, S. Arabija, 1412. h. g.

2.

Ahmed, b. Hanbel e-ejbani: El-Musned, El-Mektebu-l-islami, Bejrut, 1983.

3.

El-Albani, Muhammed Nasiruddin: Sahihu-l-dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, ElMektebu-l-islami, Bejrut-Damask, 1988.

43

Dr. Jusuf el-Karadavi, Radosne vijesti o trijumfu islama, str. 12.

141

4.

El-Albani: Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha, Mektebetu-l-me'arif, Rijad, 1995.

5.

El-'Arifi, Muhammed ibn Abdurrahman: Kraj svijeta, Udruenje za promociju i

afirmaciju mladih intelektualaca PAMI, Sarajevo, 2011.

6.

El-Benkani, Ebu Enes Madid: Eratu-s-Sa'ati-l-kubra ve deliluha mine-l-Kur'ani ve

sahihi-s-Sunneti-n-nebevijjeti, Mektebetu 'Ibadu-r-Rahmani i Mektebetu-l-'ulumi ve-lhikemi, Egipat, 2006.

7.

El-Buhari, Muhammed b. Isma'il: Buharijeva zbirka hadisa, prijevod i komentar:

grupa prevodilaca, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2009.

8.

El-Buhari: Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-l-'arebi, Bejrut, bez god. izdanja.

9.

Ebu Davud, Sulejman es-Sidistani: Es-Sunen, Daru ihjai-s-sunneti-n-nebevijjeti,

bez mjesta i god. izdanja.

10. El-Ekar, dr. Omer Sulejman: El-Kijametu-s-sugra, Mektebetu-l-felah, Kuvajt, 1988.

11. El-Gimari, Ahmed b. Muhammed el-Haseni: Mutabekatu-l-ihtira'ati-l-'asrijje lima
ahbere bihi Sejjidu-l-berijje, Daru-l-Kahire, Kairo, 2000.
12. El-Hakim, Ebu 'Abdullah en-Nejsaburi, El-Mustedreku 'ale-s-sahihajni, Daru-l-fikr,
Bejrut, 1978.
13. Ibn Hibban, Muhammed el-Busti, Es-Sahih, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut.
14. El-Karadavi, dr. Jusuf, Radosne vijesti o trijumfu islama, s arapskog: Hajrudin Hodi,
Muslimansko Bratstvo, Sarajevo, 2004.
15. Ibn Kesir, Isma'il: Tefsir, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2002.
16. El-Kurtubi, Muhammed b. Ahmed: El-Dami'u li ahkami-l-Kur'an, Daru-l-hadis,
Kairo, 1996.
17. Kutb, Sejjid: U okrilju Kur'ana, FIN, Sarajevo, 1997.
18. Ibn Made, Muhammed el-Kazvini: Es-Sunen, Daru-l-hadis, Kairo, 1994.
19. Mala enciklopedija, Prosveta, Beograd, 1978.
20. Muslim, b. Haddad en-Nejsaburi: Es-Sahih, Daru Ibn Hazm, Bejrut, 1995.
21. Muslimova zbirka hadisa, prijevod: . Kurdi, Kua mudrosti, Zenica, 2003.
22. En-Nesai, Ebu 'Abdurrahman: Es-Sunen, Daru-l-fikr, Bejrut, bez god. izdanja.
23. Es-Sabuni, Muhammed Ali: Safvetu-t-tefasir, Daru-l-Kur'ani-l-Kerim, Bejrut, 1981.
24. Sedi, dr. Fuad: Mali predznaci Sudnjega dana, AIO, 1996. (bez mjesta izdanja).
25. Sva uda svijeta vodi kroz najvee prirodne ljepote, s engleskog: Tamara Levak
Potrebica, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004.
26. Et-Tahavi, Ebu Da'fer Ahmed b. Muhammed, erhu Me'ani-l-asar, Daru-l-kutubi-l'ilmijje, Bejrut, 1996.

142

27. Tirmizi, Ebu 'Isa Muhammed b. 'Isa, El-Dami'u-s-sahih, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje,

Bejrut, 1987.
28. Timizijina zbirka hadisa, prijevod: prof. Mahmut Karali, Eli Ibrahim-paina
medresa, Travnik, 2000.
29. Al-Wabil, Yusuf: Predznaci Sudnjeg dana, s arapskog: Rasim Brkovi i Senad eman,
Bemust, Sarajevo, 2001.
30. Ez-Zamaheri, Ebu-l-Kasim: Tefsiru-l-keaf, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 2003.

143

efik Kurdi, PhD

ISLAMIC PERCEPTION OF THE END OF THE WORLD
PHENOMENON
ABSTRACT
End of the world or the Last Day was and still is a phenomenon that has
inspired the imagination of many people in all generations, especially in recent times,
when this issue was actualised by the media .
Many have been referring to the ancient Mayan calendar, which claims that the
world ends on 21st December of 2012. People understood that on that same day the
End of the World will occur, so this article is a contribution to a better understanding
of this phenomenon. This text treats the mentioned phenomenon and its Islamic
perception, with a few important details that try to explain it better to a human
perception. Article also mentions a fundamental division of this phenomenon
symptoms and cites one example of a small and large sign of the Judgement Day.
Key words: end of the world, little signs, large signs.

144


" "

.
:

145

PEDAGOKOPSIHOLOKE
ZNANOSTI

Doc. dr. Nusreta Kepe 1

ETIOLOGIJA POREMEAJA PONAANJA KOD
ADOLESCENATA U BIH

Saetak
BiH drutvo je zadnjih godina suoeno sa pojavom drutveno neprihvatljivog
ponaanja kod maloljetnika koje iz dana u dan poprima sve vee razmjere. Ovaj rad
je samo jedan mali i skromni doprinos u rasvjetljavanju ovog problem,a budui da na
egzaktan nain analizira njegovu pojavnost i etiologiju. Sutina istraivanja jeste da
se na osnovu utvrenog faktikog stanja u kolama dodatno analizira, sistematizuje i
izvri komparacija uzrono-posljedinih faktora nastanka drutveno neprihvatljivog
ponaanja kod uenika. Dobiveni rezultati mogu posluiti u pronalaenju
adekvatnih strategija koje bi dale trajne i uinkovite rezultate u prevalenciji
poremeaja ponaanja kod uenika osnovnih i srednjih kola.
Problem drutveno
adolescenata

neprihvatljivih

oblika

ponaanja

kod

Statistika u Evropi govori da je svako tree krivino djelo poinio

maloljetnik koji se u kasnijoj dobi, u skoro 95% sluajeva, oda kriminalu.
Popularni magazini Der Spiegel i Stern vrlo esto u svojim izvjetajima piu
o nasilju meu mladima u Evropi koje se manifestuje u raznim
destruktivnim oblicima, kao to je ubijanje svojih vrnjaka, hladnokrvno
muenje kunih ljubimaca, razna barbarska razaranja uz posjedovanje i
upotrebu oruja, uestala silovanja, konzumiranja opojnih droga i
alkohola u kolama, te mnogim drugim devijantnim radnjama (Henting,
H.,1997:11). Bosna i Hercegovina se sve vie susree sa slinim vidovima
drutveno neprihvatljivog ponaanja kod djece i mladih. Iako je teko
tvrditi da je stopa maloljetnikog kriminala u naoj zemlji u porastu,
injenice govore da su problemi maloljetnikog krivinog pravosua
izuzetno izraeni. Ukupno ekonomsko i politiko stanje u Bosni i
Hercegovini objektivno pogoduje porastu socijalno-devijantnih i
patolokih pojava u drutvu koje znatno utjeu i na pojavu
maloljetnikog prijestupnitva. Na osnovu ovogodinjih podataka o
stanju i kretanju broja prijavljenih maloljetnih poinilaca krivinih dijela
koji su dobiveni iz slubenih podataka za Federaciju BiH, moe se
1

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

149

konstatovati da svaki osmi izvrilac krivinog djela ima ispod 18 godina.

U Tuzlanskom kantonu, na inicijativu Udruenja Vijea kola i roditelja,
u 2006. godini sprovedeno je istraivanje sa uenicima V, VI i VII
razreda osnovnih kola.2 Rezultati pokazuju da je oko 65% djece koja su
uestvovala u istraivanju bilo izloeno nasilju od strane druge djece.
Prema slubenim podacima Kantonalnog tuilatva Zeniko-dobojskog
kantona, od 2005. godine do 2007. godine, evidentirano je 752 prekraja,
od kojih je samo 180 na podruju Opine Zenica.3 Iako nam se ini da je
brojka od 180 mala, ne treba zanemariti podatak da su u istoj godini, od
strane Centra za socijalni rad Zenica, evidentirana 203 maloljetnika koja
su bila na granici sukoba sa zakonom, te da je otvoreno 119 novih
predmeta od ega je novoevidentiranih prijestupnika 72, a recidivista 47.4
Naime, zabrinjava podatak koji se odnosi na karakter krivinog djela,
dob poinitelja i trend koji ukljuuje sve vei broj udruivanja
maloljetnika u manje ili vie organizirane grupe, ne samo sa svojim
vrnjacima nego i s punoljetnim poiniteljima krivinih djela.5 Prema
podacima Kantonalnog tuilatva i sudova s podruja Zenikodobojskog kantona, najvie krivinih djela koja poine maloljetnici
odnosi se na krae, ali nisu zanemarljivi ni prekraji poinjeni protiv
ivota, tijela, spolnog integriteta i drugih djela poput: ubistva,
edomorstva, tekih tjelesnih povreda, uestvovanja u tui i tekim
kraama, razbojnitva, umske krae, nedozvoljeno dranje oruja,
oteenja tuih stvari, posjedovanja i uivanja opojnih droga, spolnog
odnosa maloljetnika, ugroavanja sigurnosti, lanog prijavljivanja,
neovlatenog snimanja, povrede mira pokojnika i druga nasilnika
ponaanja gdje je recidivizam vie nego evidentan. Ispitivanja sive brojke
kriminaliteta pokazuju da je broj maloljetnih poinilaca krivinih djela
znatno vei nego to to proizlazi iz statistikih podataka slube socijalne
zatite, policije, javnih tuilatava ili sudova. Ovo nam govori samo da
trebamo biti oprezniji u donoenju zakljuaka o maloljetnikom
prijestupnitvu na temelju slubenih podataka. Stanje maloljetnikog
Udruenje Vijea kola i roditelja (2006). Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja
nad djecom i omladinom. Tuzla.
3 Iz istih izvora saznajemo da je u Zeniko dobojskom kantonu u 2006 godini
evidentirano 201 krivino djelo meutim u 2007 godini dolo je do smanjenja
maloljetnih poinilaca krivinih djela na 193.
4 Naa rije, 19.02.2008, ( str. br.5)
5 Jo zanimljiviji je podatak da se sve vie sniava starosna dob izvrilaca, da meu
djecom uzrasta od 14 -16 godina ima i onih sa vie stotina krivinih djela u svojim
dosjeima.
2

150

prijestupnitva, posmatrano kroz djelokrug organa unutranjih poslova,

nikada nije bilo tee. Jedan od razloga jeste i nedostatak kaznenopopravnih zavoda zatvorenog tipa za maloljetnike. Naime, esta praksa je
da sud izrekne neku od kaznenih mjera za poinioce koju oni nemaju
gdje izdravati. Zbog navedene situacije, prognoze strunjaka koji se
bave ovom problematikom govore da e Bosna i Hercegovina za deset
godina imati vie od 1.000 visokoeduciranih kriminalaca koji su sada u
fazi regrutacije. Prethodno navedeno, samo je jedan od pokazatelja kako
delikventno ponaanje u najranijoj dobi uveliko doprinosi kriminalnom
povratu maloljetnih poinitelja, kao i daljnjem nastavku kriminalne
karijere.6 Iako ne postoje zvanini podaci o broju maloljetnika koji su u
riziku da ispolje neke od oblika antisocijalnog, devijantnog i
prijestupnikog ponaanja, navest emo i podatak da je u osnovnim
kolama u BiH oko 20% djece evidentirano s posebnim odgojnim i
obrazovnim potrebama. 7 Nastavnici ih uglavnom opisuju kao uenike
koji ometaju obrazovni proces, koji bjee sa asova, agresivno se
ponaaju ili su pasivni i ne uestvuju u nastavi. Ovi uenici esto
izbjegavaju uee u aktivnostima i dolaze u situaciju da obnavljaju
godinu. Za njih moemo rei da su u riziku da usvoje drutveno
neprihvatljive oblike ponaanja i dou u sukob sa zakonom. U koli se
ovakva djeca tretiraju tek na kraju razvoja devijantnog ponaanja, tj. kada
su ve steene odreene navike i zabiljeeni brojni prekraji.8 Iako postoji
itav niz oboljenja koja su udruena sa poremeajem u ponaanju, u
starijoj adolescentnoj dobi prisutna je i zloupotreba psihoaktivnih
supstanci. Epidemioloka istraivanja na podruju ZE-DO kantona
ukazuju da adolescenti s ovim poremeajem najprije poseu za tzv.
legalnim drogama (nikotin i alkohol), a potom prelaze na marihuanu,
nerijetko i na heroin. Istraivanja pokazuju da su krivina djela
Djeca mlaa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv njih podnosi
kaznena prijava. Za njih su odgovorni roditelji. Njihovo se ponaanje ispravlja iskljuivo
odgojnim metodama i pedagokim postupcima u obitelji, koli i djejim domovima.
7Najee koriena klasifikacija poremeaja u ponaanju djece i adolescenata je ona iz
Dijagnostikog i statistikog prirunika za duevne poremeaje (DSM-IV, 1998). Ta
klasifikacija poremeaje svrstava u slijedee kategorije: poremeaji uenja, poremeaji
motorikih vjetina, pervarzivni razvojni poremeaji, deficit panje i poremeaji s
nasilnikim ponaanjem, poremeaji uzimanja hrane i hranjenja u dojenakom dobu ili
ranom djetinjstvu, tikovi, poremeaji komuniciranja, poremeaji eliminacije, te drugi
poremeaji.
8 Centar za socijani rad u Zenici je u 2007. godini zabiljeio 371 sluaj odgojno
zaputene djece, a 820 djece iji je razvoj ometen porodinim prilikama.
6

151

maloljetnika usko povezana sa rasturanjem i konzumiranjem opojnih

droga. U Bosni i Hercegovini veoma malo je raeno na pronalaenju
uzroka koji dovode do ovakvih oblika ponaanja kod djece i mladih.
Dosadanja istraivanja pokazuju da su to faktori vezani za linost i
porodicu maloljetnika, socijalni uslovi u kojima on ivi, pritisak vrnjaka,
utjecaj medija i mnotvo drugih elemenata. Upozorenja strunjaka iz
razliitih naunih oblasti ukazuju na to da se moraju hitno poduzeti
mjere prevencije koje imperativno nameu potrebu sveobuhvatne akcije i
veeg nadzora nad maloljetnom djecom. Naime, prouavanje faktora
rizika za razvoj tzv. hroninog delikventnog ponaanja, pokazalo je da je
upravo delikvencija u djeijoj dobi jedan od vanijih pokazatelja kasnijeg
kriminalnog povrata (Ajdukovi, M., 1994: 6). Iako je jo 2006. godine
usvojena Strategija prevencije maloljetnikog prijestupnitva, u nekim
kantonima se ne primjenjuje, a u nekim je tek zapoeta primjena, kao to
je sluaj sa Zeniko-dobojskim kantonom. U provoenju mjera
suzbijanja maloljetnikog prijestupnitva neophodno je izlaz traiti u
adekvatnom sprovoenju programa prevencije koji ima multidisciplinarni
pristup u svojoj sprovedbi. Naime, neophodna je mobilizacija svih
drutvenih faktora (ekonomskih, socijalnih, obrazovnih, odgojnih,
kulturnih, zdravstvenih i dr.), kako bi se maloljetnicima pruili to bolji
uslovi za pravilan razvoj ili im se pomoglo da postignu svoju potpunu
resocijalizaciju.
Cilj istraivanja
Istraivanje ima za cilj da utvrdi faktiko stanje poremeaja
ponaanja kod uenika ranog adolescentnog uzrasta, dodatno analizira,
sistematizuje i izvri komparaciju uzrono-posljedinih faktora njegovog
nastanka. Specifini cilj rada je usmjeren ka iznalaenju prirode
povezanosti rizinih faktora sa poremeajem u ponaanju uenika, kako
bi se poduzele adekvatne mjere u pronalaenju strategija koje bi dale
trajne i uinkovite rezultate u prevalenciji i korekciji poremeaja
ponaanja. Istraivanjem je obuhvaeno 1.080 uenika iz osam osnovnih
i osam srednjih kola uzrasta od 13 do18 godina na podruju opine
Zenica. U ovom istraivanju zanima nas u kojoj mjeri uenici osnovnih i
srednjih kola ispoljavaju:

152

nesocijalizovani poremeaj ponaanja u kome je prisutno trajno

antisocijalno ponaanje sa znaajno rasprostranjenim oteenjem
odnosa s drugom djecom (nasilno, osvetoljubivo i agresivno

ponaanje, nebriga, suprotstavljanje, druenje s agresivnim

vrnjacima, ometanje kolskih aktivnosti, uivanje u nasilju i
ekstremna povuenost),

socijalizovani poremeaj ponaanja koji se manifestuje stalnim

antisocijalnim ponaanjem pojedinca koji je uglavnom dobro
integriran u grupu vrnjaka (la, skitnja, ovisnost, promiskuitet),

nesocijalizovan poremeaj ponaanja koji se manifestuje u tihoj

agresivnosti izraenoj kroz: izrugivanje, ismijavanje, omalovaavanje,
vrijeanje i irenje loih glasina, ignorisanje i nagovaranje, izazivanje i
upuivanje prijeteih pogleda, zastraivanje i slanje uznemirujuih i
okrutnih prijetnji, nedozvoljeno snimanje i fotografisanje itd.,

drutveno neprihvatljivo ponaanje prijestupnikog tipa koje se

manifestuje kroz sauesnitvo u napadu, krau ili unitavanje,
koritenje hladnog i vatrenog oruja.

Da bismo osvijetlili ovaj problem, ispitat emo frekventnost

fenomena drutveno neprihvatljivog ponaanja meu uenicima, potom
emo ispitati najee vidove poremeaja ponaanja i od strane koga su
oni poinjeni da li se radi o vrnjacima, mlaim ili starijim uenicima i
kojeg su spola. Imajui u vidu potrebu ranog uoavanja i tretiranja
poremeaja u ponaanju kod uenika osnovnih i srednjih kola, predmet
istraivanja je obuhvatio i pitanja koja se tiu ispitivanja povezanosti
drutveno neprihvatljivog ponaanja sa porodinim, sredinskim i
kolskim faktorom. To svakako ukljuuje uoavanje izvjesnih zakonitosti
o spomenutim faktorima koji su presudni za razvoj atipinih formi
ponaanja i naina njihovog djelovanja. Dobiveni rezultati mogu dati
skromni doprinos u iznalaenju adekvatnih odgojnih preporuka,
programa pa ak i intervencija rizinog ponaanja kod djece i mladih.
Hipoteze
Polazei od predmeta istraivanja, cilja i definiranih zadataka, u
ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod
uenika osnovnih i srednjih kola postoji statistiki signifikantan procent
drutveno neprihvatljivog ponaanja koje nalazi svoje mjesto u
repertoaru
nesocijalizovanog
poremeaja
ponaanja,
trajnog
antisocijalnog ponaanja, tihe agresivnosti i prijestupnikog ponaanja,

153

koje zahtijeva potrebnu intervenciju od strane strunih lica. Iz glavne

hipoteze proizlazi est razraujuih podhipoteza, a to su:

prva podhipoteza pretpostavlja da e se sa poveanjem starosne

granice uenika poveati i pojavnost drutveno neprihvatljivog
ponaanja koje zahtijeva potrebnu intervenciju od strane strunih
lica,

druga podhipoteza pretpostavlja se da je drutveno neprihvatljivo

ponaanje vie zastupljeno kod mukih nego kod enskih ispitanika,

trea podhipoteza pretpostavlja da je drutveno neprihvatljivo

ponaanje uenika preteno urbani fenomen,

etvrta podhipoteza pretpostavlja da izvanporodini faktori kao to

su: zaposlenost roditelja, obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i
veliina porodice, utjeu na drutveno neprihvatljivo ponaanje
uenika,

peta podhipoteza pretpostavlja da unutarporodini faktori kao to su:

neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo kontrole roditelja,
smanjen obim i kvaliteta komunikacije s djetetom, utjeu na
drutveno neprihvatljivo ponaanje uenika,

esta podhipoteza pretpostavlja da pretrpljeno nasilje ima za

posljedicu ispoljavanje drutveno neprihvatljivih oblika ponaanja
kod uenika.

Odreivanje veliine uzorka i metode

Ispitivanjem je bilo obuhvaeno 1.352 uenika od kojih je bilo 607
mukih i 745 enskih ispitanika. Kako bismo osigurali reprezentativnost i
homogenost uzorka kao i pouzdanost u procesu izvoenja zakljuaka,
odluili smo se za slijedeu stratifikaciju:
- rana i srednja adolescencija starosti od 13 do 15 godina (540
uenika) 49.9%,
- stariji adolescenti u dobi od 16 do 18 godina (540 uenika)
50.1%.
Prosjena dob uenika je 15,5 godina. Njihova dobna starost je u
rasponu od 13 do 18 godina. Imajui u vidu da se radi o maloljetnim
osobama, jedan dio istraivakih pitanja je uraen uz pristanak roditelja
154

ili staratelja. to se tie kriterija koji tretira uzorak kole, istraivanje je

obuhvatilo ukupno 15 kola, od kojih je osam osnovnih i sedam srednjih
kola. Dizajn istraivanja predstavlja kompilaciju kvantitativnog i
kvalitativnog istraivanja. Kvantitativno istraivanje je obuhvatilo
statistiku obradu podataka iz upitnika samoprocjene ispitanika, dok je
komponenta kvalitativnog dijela obuhvaena kroz analizu prikupljenih
podataka iz studija sluaja, fokus-grupa i intervjua s djecom koju su
nastavnici, pedagozi, socijalni radnici i odgajatelji prepoznali kao djecu
koja ispoljavaju poremeaje u ponaanju.
Analiza i interpretacija rezultata poremeaja ponaanja
Izuavanje devijantnog ponaanja djece i mladih ima ogroman
praktini znaaj, jer se time omoguava efikasnije suzbijanje drutveno
neprihvatljivih pojava kod najmlaih starosnih kategorija. U ovom
istraivanju nismo se oslanjali samo na postojeu literaturu i saznanja
drugih o djeci, nego smo ovaj rad posvetili i konkretnim situacijama i
iskustvima djece kada je rije o drutveno neprihvatljivom ponaanju.
Ovo istraivanje je raeno na velikom i reprezentativnom uzorku
uenika osnovnih i srednjih kola na podruju BiH (1.080). Podaci
dobiveni upitnikom ne omoguavaju donoenje iznijansiranih zakljuaka.
Meutim, ono to smo dobili ovim istraivanjem smatramo relevantnim i
pouzdanim pokazateljem stanja neprilagoenih oblika ponaanja kod
uenika. Polazei od utvrenih rezultata, faktorskom analizom je
omogueno prepoznavanje esto iskazanih tipova ponaanja uenika
koja se odnose na psihosocijalno profiliranje karakteristinih skupina
adolescenata koje smo razvrstali u etiri grupe. Utvrena je statistika
znaajnost i stepen povezanosti sklonosti sva etiri tipa ponaanja u
odnosu na spol, uzrast i socijalnu teritoriju, dok je pojavljivanje ostalih
sociodemografskih obiljeja kao znaajnih izvora razlika, ovisilo o
analiziranom tipu ponaanja. Dobiveni rezultati dovoljno svjedoe o
velikoj toleranciji koje drutvo ima prema ponaanju maloljetnih osoba.
ak, i kada bi dobiveni rezultati bili dvostruko manji, pojedini vidovi
ponaanja bi i dalje bili alarmantni.
Rezultati prve kategorije drutveno neprihvatljivog ponaanja u
kome je prisutan nesocijalizovani poremeaj ponaanja maloljetnika
pokazuju da je kod uenika osnovnih i srednjih kola u prosjeku 28.8%
prisutan ovaj vid ponaanja. To se moe vidjeti u tabeli br. 1. Analizom
deskriptivnih podataka pojedinanih varijabli utvreno je konstantno
155

suprotstavljanje roditeljima u 39.1% sluajeva i da ne postoji povezanost

u ponaanju suprotstavljanja roditeljima kod uenika osnovnih i srednjih
kola (r = -0,042 p > 0.01). Djeaci se vie suprotstavljaju roditeljima i to
u 22.59% sluajeva, za razliku od djevojica koje se suprotstavljaju
roditeljima u 16.48% sluajeva.
Tabela br. 1: Prikaz frekvencije rezultata uzroka suprotstavljanja roditeljima
Uzroci

Konstantno se suprotstavljam roditeljima

Suprotstavljanje roditeljima

da

Ne

da i ne

nikada

Total

pametovanje roditelja
ne suprotstavljam se
roditeljima
nefer odnos prema meni
kada mi uskrate neto
kad me poniavaju i
podcjenjuju
kad me prisiljavaju na neto
potujem roditelje i ne ljutim
se
fiziko maltretiranje
Nerazumijevanje
kada me optue bez razloga
kada diraju moje stvari
psovanje bez razloga
kad mi ne vjeruju

66

147

45

261

65

226

38

15

344

39
35

100
75

27
13

0
0

166
123

21

74

16

111

14

22

12

3
2
0
1
1
0

8
5
1
3
2
1

7
2
3
0
0
0

1
1
0
0
0
0

19
10
4
4
3
1

245
(23.51%)

658
(60.92%)

157
(14.53%)

20
(1.85%)

1080
(100%)

Total

U okviru prve kategorije poremeaja, utvreno je da postoji

povezanost izmeu gledanja filmova i igranja igrica koji su puni nasilja sa
agresivnim ponaanjem uenika, te je ona statistiki znaajna na oba
nivoa znaajnosti (r = 0,209; p < 0,01). Takoer, utvreno je da postoji
povezanost igranja kompjuterskih igrica koje obiluju nasiljem sa
ponaanjem uenika koje se manifestuje povlaenjem u sebe. Uenici
ispoljavaju agresivno ponaanje, kako prema odraslima, tako i prema
maloljetnim osobama i to u 14,9% sluajeva. Nije utvreno da postoji
povezanost tipa porodice i druenja njihove djece sa vrnjacima koji
imaju agresivno i nasilno ponaanje (r = 0.00, p >0.01). Kod
adolescenata je izraena burna reakcija koja se manifestuje nasilnim i
osvetoljubivim ponaanjem u 31,9% sluajeva. Nije utvrena povezanost

156

drutveno neprihvatljivog ponaanja koje se manifestuje u nasilnom

ponaanju i varijable koje nas informiu o statusu branosti roditelja
maloljetnika (r = 0,00, p >.0,01). U tabeli br. 2 prikazana je prisutnost
devet rizinih ponaanja kod uenika osnovnih i srednjih kola koja
mogu prerasti u drutveno neprihvatljivo ponaanje ukoliko se ne
poduzmu pravovremene interventne mjere koje imaju za cilj suzbijanje
ovakvih vidova ponaanja.
Tabela br. 2: Prikaz statistikih pokazatelja varijabli nesocijalizovanog poremeaja
ponaanja
N=1080
Imam lou panju i ne mogu
se koncentrisati nikada
Na kritike i zadirkivanje
reagujem nasilno i
osvetoljubivo
Uivam u agresivnom
ponaanju iako za to nemam
razloga
Ne brinem za osjeanja i
prava drugih
Konstantno se
suprotstavljam odraslima i
roditeljima
Imam prijatelje koji su
agresivni i neposluni
esto ometam kolske
aktivnosti bez ikakvog
povoda
Uivam u igricama i
filmovima koji su puni nasilja
Povuem se i ne elim da
komuniciram s bilo kim

Da % Ne %

Mean

Std.dev Chi-Squar

df

p. Sig

26.2

73.8

1.7380

.43995

244.626

.000

31.9

68.1

1.6806

.46648

140.833

.000

14.9

85.1

1.8509

.35633

532.004

.000

15.8

84.2

1.8417

.36522

504.300

.000

39.1

60.9

1.6093

.48814

51.570

.000

45.0

55.0

1.5500

.49772

10.800

.001

19.8

80.2

1.8019

.39879

393.615

.000

43,5

56.5

1.5648

.49601

18.148

.000

23.0

77.0

1.7704

.42079

315.793

.000

Prema izjavama uenika, najee je prisutno druenje uenika sa

maloljetnicima koji ispoljavaju agresivno ponaanje (45%) i uivanje u
nasilnim medijima (43.5%). Uoljivo je prisustvo i agresivnog ponaanja,
konstantno suprotstavljanje roditeljima i poremeaj panje na nastavi to
se moe vidjeti iz tabele br. 2. Hi-kvadrat test je statistiki znaajan na
nivou od 0.001% i govori nam da su u populaciji adolescenata
zastupljena ponaanja iz tabele br. 2.

157

U drugoj kategoriji nesocijalizovanog poremeaja ponaanja

prisutno je 30, 9% trajnih antisocijalnih ponaanja koja se manifestuju u
razliitim vidovima koji su prikazani u tabeli broj 3.
Tabela br. 3: Prikaz statistikih pokazatelja varijabli nesocijalizovanog poremeaja
ponaanja
N=1080
Laem
bjeim sa nastave
bjeim od kue
koristim cigarete

Da Ponekad
40.4
1.2
43.0
3.3
6.1
3.7
30.6
1.3

Ne
58.4
53.7
90.2
68.1

Mean
2.1806
2.1074
2.8407
2.3741

Std. dev
.97788
.97776
.50632
.92081

Chi-Squar
554.517
456.089
1571.756
725.506

df
2
2
2
2

p. Sig
.000
.000
.000
.000

koristim alkohol

40.6

1.2

58.2

2.1769 .97856

552.372

.000

koristim droge
kockam se
gledam porno
filmove
intimni odnosi sa
suprotnim spolom
intimni odnosi sa
istim spolom

5.8
27.4

0.9
1.4

93.2
71.2

2.8741 .47639 1748.106 2

2.4380 .89165 806.672 2

.000
.000

45.6

1.6

52.9

2.0731 .98986

498.872

.000

25.5

25.5

49.1

2.2361 .83082

120.417

.000

3.9%

0.9%

96.1% 2.9315 .35099 1916.022 2

.000

Korienje lai je prisutno u procentu od 41, 6%, te je utvreno da

uenici srednjih kola dva puta vie lau od osnovaca. Utvreno je i da
ne postoji statistiki znaajna razlika u odgovorima djeaka i djevojica
kada je rije o laima. Takoer, utvrena je povezanost sredine
stanovanja maloljetnika sa korienjem lai (r = 0,078, p < 0,01), gdje su
uenici iz ruralnih sredina manje skloniji lai od uenika iz urbanih
sredina. Rezultati pokazuju da se moralni sudovi u izvjesnoj mjeri
razlikuju u sluaju kada uenici znaju da e oni biti saopeni odraslima ili
vrnjacima i u sluaju kada su oni anonimni. Bjeanje sa nastave prisutno
je u 46.3% sluajeva. Uenici srednjih kola skoro dva puta vie bjee sa
asova nego uenici osnovnih kola. Djeaci dva puta vie bjee sa
nastave u odnosu na djevojice. Tri najfrekventnija izgovora koja uenici
navode za bjeanje sa nastave su: dosadna i nezanimljiva nastava
(30.5%), nerealno ocjenjivanje (27.3%), izbjegavanje loe ocjene, tj.
nespremnost za nastavu (19.6%). Zabiljeili smo i bjeanje od kue u 9.8
% sluajeva. Utvrena je povezanost bjeanja od kue sa spolom (r =
0,091; p < 0,01). Naime, djeaci vie bjee od kue nego djevojice. Nije
utvrena povezanost bjeanja od kue i socijalne teritorije (r = -0,023, p
158

> 0,01). Ne postoji statistika znaajnost u pogledu bjeanja starijih i

mlaih maloljetnika (r = -0,011, p > 0,01). Utvrena je povezanosti
roditeljskih stilova i bjeanja maloljetnika od kue. Naime, indolentan,
autoritativan i permisivan odgojni stil negativno utjee na bjeanje
maloljetnika od kue. S druge strane, autoritativni tip roditeljstva
prevenira bjeanje djece od kue. Kada je u pitanju ovisnost, utvreno je
da svaki trei maloljetnik konzumira duhan. Uenici osnovnih kola
koriste dva puta manje duhan u odnosu na srednjokolce. Djeaci vie
konzumiraju cigarete od djevojica. Razlozi za konzumiranje duhana su
prikazani u tabeli br. 4, a dobivena korelacija koritenja duhana i socijalne
teritorije ne ukazuje na njihovu povezanost (r = 0,048, p > 0,01).
Tab. br. 4: Ueniko vienje razloga koritenja cigareta
UZROCI
esto
ponekad
rijetko
jednom
planiram
Total 1
Ne konz.
Bez odg.
Total 2

A
22
32
19
32
4
109
140
0
249

B
10
4
6
5
2
27
20
0
47

C
3
3
0
6
0
12
32
0
44

D E
12 3
9 6
2 2
8 5
0 0
31 16
43 24
0 0
74 40

F
3
4
1
5
0
13
25
0
38

G
8
9
6
7
2
32
41
0
73

I
1
1
1
0
2
5
12
0
17

J
3
1
0
0
2
6
13
0
19

K
1
0
0
2
0
3
8
0
11

L
0
1
0
0
0
1
6
0
7

M
2
3
3
0
0
8
13
0
21

N
5
2
1
2
2
12
28
0
40

O
3
0
0
0
2
5
5
0
10

P Tot
2 98
4 94
2 50
5 89
1 14
14 294
14 424
0 311
28 1080

LEGENDA: A - iz radoznalosti, B - da se osjea vanim, C - neznanje,

D - dosada,
E - nagovor vrnjaka, F - elja da bude kao drugi, G - ljubav, I strah od kazne, J - obaveze, K - neslaganje s roditeljima, L - neslaganje sa lanovima
porodice, M - elja za samostalnou, N - interes, O - konflikt s prijateljima, P
stres;
Adolescenti konzumiranju alkohol u procentu od 41.8 %. Djeaci
dva puta vie koriste alkohol u odnosu na djevojice. Srednjokolci dva
puta vie koriste alkohol u odnosu na maloljetnike iz osnovnih kola. Ne
postoji povezanost izmeu koritenja alkohola i socijalne sredine iz koje
dolaze maloljetnici (r = 0,046, p > 0,01).

159

Grafikon br. 1: koritenje alkohola (uzrast)

Grafikon br.2: koritenje alkohola ( spol)

Kada su u pitanju droge, 6.75% maloljetnika je jednom ili vie puta

probalo drogu. Ne postoji statistiki znaajna razlika u pogledu koritenja
droge izmeu uenika osnovnih i uenika srednjih kola. Takoer, ne
postoji statistiki znaajna razlika u koritenju droga kod djeaka i
djevojica. Istraivanje nije pokazalo statistiki znaajnu razliku u
pogledu koritenja droga izmeu maloljetnika koji ive u urbanim i
ruralnim sredinama (r = 0.005, p > 0.01). U ovoj kategoriji ispitana je i
ovisnost o kockanju mladih. Pokazalo se da 28.08% maloljetnika
redovno posjeuje kladionice, od ega 5.55% djevojica i 23.24% djeaka
redovno kocka. Maloljetnici iz urbanih sredina ne iskazuju znaajno veu
pojavnost posjeivanja kladionica od maloljetnika iz ruralnih sredina.

160

Tabela br. 5: Uestalost koritenja kladionica i aparata za kockanje kod

maloljetnika (kat-razred)
KOCKAM SE
( kladionice,
aparati)
veoma esto
ponekad
u posebnim prilikama
samo jednom probao
imam namjeru
ne pomiljam
bez odgovora
Total

VII

VIII

IR

II R

III R

IVR

Total

17
40
11
5
2
222
13
310

7
11
2
1
3
88
3
115

7
15
5
5
0
80
3
115

10
30
9
4
0
125
2
180

10
33
6
10
6
110
5
180

10
31
8
9
4
118
0
180

61
160
41
34
15
743
26
1080

U varijabli ovisnosti gledanja neprimjerenih sadraja, utvreno je

da porno filmove gleda 47.2% maloljetnika, dok 50% posjeuje porno
stranice na Internetu. Vei interes pokazuju uenici srednjih kola. Oko
38.55% djeaka gleda porno filmove, za razliku od djevojica koje to
gledaju u 9.07% sluajeva. Nije utvrena povezanost socijalne teritorije
stanovanja maloljetnika i gledanja porno sadraja (r = -0,003, p > 0,01).
Grafikon br.3: Gledanje porno filmova uzrast

161

Grafikon br. 4: gledanje porno stranica - uzrast

Gledanje pornografskih sadraja se dovodi u vezu sa ranim

stupanjem u intimne odnose. Utvreno je da 25.5% mladih stiu prva
seksualna iskustva u prosjeku sa 13.8 godina. Oko 21.25% djeaka i
4.25% djevojica stupa u intimne odnose. Razlike meu posmatranim
varijablama na uzrastu pokazuju da postoji vrlo slaba korelacija u odnosu
na uzrast koja sa poveanjem dobi raste (r = -0.124, p < 0,01). Utvrena
je povezanost mjesta stanovanja maloljetnika i ulaska maloljetnika u
intimne odnose sa suprotnim spolom (r = 0,064 p < 0,01). Uenici iz
gradskih sredina su skloniji ulasku u intimne odnose od uenika iz
ruralnih sredina. Ispitan je i ulazak u rizine seksualne radnje sa istim
spolom gdje je 3.8% maloljetnika imalo ovu vrstu seksualnog iskustva,
od ega su 1, 20% djevojice i 2, 68% djeaci. Nije utvrena povezanost
socijalne teritorije stanovanja maloljetnika i ulaska u intimne odnose sa
istim spolom (r = -0,054, p > 0,01).

162

Grafikon br. 5: Ulazak u intimne odnose kategorija spolnosti

U treoj kategoriji drutveno neprihvatljivog ponaanja koje se

manifestuje u tihoj agresivnosti, u prosjeku je zastupljeno 23.93%
sluajeva. Analizom deskriptivnih podataka pojedinanih varijabli
utvreno je da u 20.8% sluajeva maloljetnici ispoljavaju tihu agresivnost
koja se manifestuje u ispoljavanju izrugivanja, ismijavanja,
omalovaavanja, vrijeanja i irenja glasina o drugim osobama. Nije
utvrena povezanost ovog tipa ponaanja sa uzrastom maloljetnika (r =
0,024, p > 0,01). to se tie spolnosti, utvrena je veoma niska korelacija
sa ovim vidom ponaanja (r = 0,076, p > 0,01). Djeaci su ti koji ee
koriste ovaj vid ponaanja. Nije utvrena povezanost u ponaanju
maloljetnika iz urbanih i ruralnih sredina (r = -0,025, p > 0,01). Svaki
trei maloljetnik, tj. 34.7% maloljetnika ignorie osobu i nagovara druge
da se ne drue sa njom. Ne postoji povezanost nagovaranja drugih da se
ne drue sa kategorijom uzrasta (r = -0,007, p > 0,01), spolom ispitanika
(r = 0,056, p > 0,01) i socijalnom sredinom (r = -0,005, p > 0,01). Oko
17.07% uenika izaziva i upuuje prijetee poglede, stalno zastrauju i
prate osobe. to se tie uzrasta, ne postoji povezanost (r = -0,007, p >
0,01), kao i u pogledu povezanosti ovog tipa ponaanja i spola ispitanika
(r = 0,29, p > 0,01). Nije utvrena statistika znaajnost u pogledu
povezanosti ovog vida ponaanja sa socijalnom sredinom stanovanja
maloljetnika (r = 0,091, p > 0,01).

163

Grafikon br. 6: Prijetnja i zastraivanje (spol)

Grafikon br. 7: Prijetnja i zastraivanje (uzrast)

U istoj kategoriji ispitanih varijabli utvreno je da 23.09 %

maloljetnika uputi svojim vrnjacima zlobnu i okrutnu prijetnju. Ne
postoji statistiki znaajna povezanost ovog tipa ponaanja i uzrasta
maloljetnika (r = 0.021, p > 0.01), ali je utvrena potpuna povezanost u
odgovorima djeaka i djevojica (r = 0.156, p < 0.01). Ovo ponaanje je
prisutnije kod djeaka nego kod djevojica. Usporeivanjem odgovora
uenika iz ruralnih i urbanih sredina, ustanovilo se da ne postoji
povezanost u odgovorima koji se odnose na slanje zlobnih i okrutnih
prijetnji (r = -0.027, p > 0.01). Oko 24% maloljetnika snima ili
fotografie neku osobu bez njenog pristanka, od ega je 5.5%
maloljetnika taj snimak zloupotrijebi. Ne postoji statistika znaajnost u
pogledu povezanosti ovog tipa ponaanja sa uzrastom (r = 0.44 p >

164

0.01). Rezultati su pokazali da postoji potpuna povezanost na varijabli

neovlatenog snimanja osoba sa spolnou ispitanika (r = 0.147, p <
0.01). Djevojice su sklonije ovom tipu ponaanja. Nije utvrena
povezanost u ponaanju maloljetnika koji se bave neovlatenim
snimanjem i fotografisanjem sa socijalnim teritorijem (r = 0.038, p <
0.01).
Tabela br. 7: Prikaz statistikih pokazatelja antisocijalnog ponaanja i tihe
agresivnosti
N=1080
Izrugiva, ismijava,
omalovaava, vrijea i iri
glasine o drugima;
Ignorie osobu i nagovara
druge da se ne drue sa
njom/njim;
Izaziva i upuuje prijetee
poglede, stalno zastrauje
osobu;
alje uznemirujue i okrutne
prijetnje;
Snima i fotografie osobu
bez njenog znanja;

Da Ponekad Ne
%
%
%

Mean

Std.
Chi-Squa Df
dev.

Sig

8.2

12.6

79.2 2.7093 .60940 1024.006 2

.000

19.0

15.7

65.3 2.4630 .79299 497.639

.000

10.6

7.1

82.3 2.7176 .64354 1167.906 2

.000

10.9

13.0

76.0 2.6515 .66796 888.280

.000

12.8

11.2

75.9 2.6321 .69915 884.165

.000

Rezultati etvrte kategorije drutveno neprihvatljivog ponaanja u

prijestupnitvu pokazuju da je u 18.44% sluajeva prisutno ovo
ponaanje kod uenika osnovnih i srednjih kola. Analizom deskriptivnih
podataka pojedinanih varijabli utvreno je da 11.6% uenika osnovnih i
srednjih kola krade. Ne postoji povezanost u ponaanju mlaih i starijih
maloljetnika sa kraom (r = -0,013, p > 0,01). Izvodom iz korelacijske
matrice utvrena je povezanost krae i odnosa sa spolom (korelacija je
signifikantna na nivou p < 0.01, r = 0.190). Djeaci ispoljavaju vei
stepen krae od djevojica. to se tie povezanosti krae sa socijalnim
teritorijem stanovanja maloljetnika, utvreno je da ne postoji statistika
znaajnost (r = 0.024, p > 0.01).

165

Grafikon br. 8: Krae (spol)

Grafikon br. 9: Krae (uzrast)

Kod 11.57% uenika osnovnih i srednjih kola prisutno je

ponaanje koje se odnosi na krau sa unitavanjem imovine. Djevojke
dva puta manje sudjeluju u krai sa unitavanjem imovine. Ne postoji
povezanost poinjenog delikta i uzrasta (r = 0.052, p > 0.01). U pogledu
mjesta stanovanja uenika koji kradu i unitavaju tuu imovinu, u naem
istraivanju nismo dobili korelaciju statistiki znaajnu (r = -0,003 p >
0.01). To znai da meu uenicima koji stanuju u razliitim socijalnim
sredinama ne postoji razlika u krai sa unitavanjem imovine.
Povezanost materijalnog statusa i delikta krae sa unitavanje imovine
takoer ne postoji (r = -0.017, p > 0.01). Oko 22.4% uenika osnovnih i
srednjih kola koristi hladno oruje u konfliktu sa vrnjacima.
Postupkom korelacione analize utvreno je da ne postoji povezanost u
noenju hladnog oruja i uzrasta. (r = -0,015, p > 0,01 ). Djevojice tri
puta manje koriste hladno oruje od djeaka. Nije utvrena povezanost
166

noenja hladnog oruja sa mjestom stanovanja maloljetnika (r = -0,017, p

> 0,01). Priblino 12.6% uenika esto nosi vatreno oruje, a 3.7%
povremeno. Korelacionom analizom ustanovljena je statistika
znaajnost u pogledu noenja vatrenog oruja i uzrasta ( r = -0.126, p <
0.01). Noenje vatrenog oruja je uestalije kod starijih maloljetnika.
Postoji statistika znaajnost u pogledu korelacije noenja vatrenog
oruja i spola ( r = 0.320, p < 0.01). Jedna od mjera koje kola koristi u
suzbijanju noenja hladnog oruja je i fiziko kanjavanje gdje 14.90%
uenika istie da se u koli esto primjenjuje fiziko kanjavanje uenika,
dok je 7.59% uenika izjavilo da se to radi ponekad. Nije utvrena
povezanost u kanjavanju mukih i enskih ispitanika (r = 0.08, p > 0.01
), premda djeaci koriste vie vatreno oruje od djevojica. Sauesnitvo
je kod maloljetnika prisutno u 30.27% sluajeva. Nije utvrena
povezanost sauesniva i uzrasta (r = -0.032, p > 0.01). Dobiveni
rezultati ukazuju da djeaci sudjeluju u 21.85% sluajeva u sauesnitvu, a
djevojice u 8.42% sluajeva. Ne postoji statistiki znaajna razlika
izmeu sauesnitva u deliktu i mjesta stanovanja. ( r = -0.006, p > 0.01).
Rezultati istraivanja ne pokazuju povezanost noenja vatrenog oruja i
mjesta stanovanja ( r =0.012, p < 0.01), tj. mjesto stanovanja ne uvjetuje
odreene neprilagoene oblike ponaanja. Svako etvrto dijete doivjelo
je barem jedan od oblika nasilja u koli, porodici i na putu od kue do
kole, pri emu su 49.79% djece pasivne rtve fizikog nasilja, 7.63% su
rtve krae s napadima i 0. 80% su rtve seksualnog nasilja. Postupkom
korelacione analize utvrena je povezanost pretrpljenog nasilja sa
koritenjem hladnog oruja (r = -0.064, p < 0.01), koritenjem droge (r =
-0.066, p < 0.01), bjeanjem sa nastave (r = -0.091, p < 0.01), ulaskom u
intimne odnose sa suprotnim spolom (r = -0.068, p < 0.01) i koritenjem
alkohola (r = -0.120; p < 0.01).
Tabela br. 8: Prikaz statistikih pokazatelja prijestupnikog ponaanja maloljetnika
N=1080
sauesnitvo u napadu
ukradem ili unitim
koristim hladno oruje
kradem
nosim vatreno oruje

Da %
18.5
7.6
15.5
10.6
12.6

Ponekad
%
11.8
4.0
6.9
1.0
3.7

Ne % Mean
69.7
88.4
77.7
88.4
83.7

2.5120
2.8083
2.6222
2.7787
2.7111

Std.
dev.
.78791
.55414
.73812
.61951
.67654

Chi-Squa Df

Sig

650.939
1477.217
968.017
1245.867
1.490

.000
.000
.000
.000
.000

2
2
2
2
2

S obzirom da je kod uenika osnovnih i srednjih kola u prosjeku

ustanovljena prisutnost od 20.51% drutveno neprihvatljivog ponaanja
167

koje nalazi svoje mjesto u repertoaru nesocijalizovanog poremeaja

ponaanja, trajnog antisocijalnog ponaanja, tihe agresivnosti i ponaanja
koje ima elemente maloljetnikog prijestupnitva, u tabeli br. 9 prikazani
su neki od razloga zbog ega adolescenti ispoljavaju poremeaje
ponaanja.
Tabela br. 9: Razlozi ulaska u sauesnitvo protiv ivota i tijela
Razlozi konflikta
Verbalni konflikti
odbacivanje
fiziki konflikti
dosadni su i nerviraju me
nisam u konfliktu
La
prisiljavanje
ironian stav
izazivanje
Osveta
poniavanje i ogovaranje
kad uzmu moje stvari i ne
vrate
nepravda
Total

da
42 ( 3.88%)
14 ( 1.29%)
22 (2.03%)
14 (1.29%)
93 (8.61%)
5 (0.46%)
2 (0.18%)
4 (20.37%)
3 (0.27%)
0 (0%)
0 (0%)

sauesnitvo u napadu
ponekad
ne
27 (2.5%) 189 (17.5%)
10 (0.92%) 82 (7.59%)
13 (1.20%) 60 (5.55%)
11 (1.01%) 36 (3.33%)
46 (4.25%) 256 (23.70%)
9 (0.83%) 77 (7.12%)
2 (0.18%) 14 (1.29%)
4 (20.37%) 16 (1.48%)
4 (20.37%) 9 (0.83%)
0 (0%)
4 (20.37%)
1 (0.092%) 6 (0.55%)

Total
258 (23.88%)
106 (9.81%)
95 (8.79%)
61 (5.64%)
395 (36.57%)
91 (8.42%)
18 (1.66%)
24 (13.33%)
16 (1.48%)
4 (20.37%)
7 (0.64%)

1(0.092%)

0 (0%)

1(0.092%)

2 (0.18%)

0 (0%)

0 (0%)

3(0.27%)
753
(69.72%)

3(0.27%)

200 ( 18.51%) 127 (11.75%)

1080 (100%)

Zakljuci
Prezentirani rezultati potvruju nau glavnu hipotezu koja
pretpostavlja da je kod uenika osnovnih i srednjih kola prisutno
drutveno neprihvatljivo ponaanje koje zahtijeva potrebnu intervenciju
od strane strunih lica.
1. U pogledu uestalosti problema u ponaanju uenika osnovnih i
srednjih kola nije bilo statistiki znaajnijih razlika u klinikom i
graninom ispoljavanju pojedinih opserviranih problema, osim u pojavi
graninih oblika internalizirajuih problema gdje uenici osnovnih kola
pokazuju manju uestalost drutveno neprihvatljivog ponaanja nego
srednjokolci. Stariji ispitanici su pokazali statistiki znaajno vee
168

skorove za iskazane tipove ponaanja kao to su: noenje vatrenog

oruja, stupanja u intimne odnose sa razliitim spolom, gledanje porno
filmova, koritenje alkohola, koritenje duhana, laganje i bjeanje sa
nastave itd. Pregledom dobivenih rezultata mogue je prihvatiti prvu
podhipotezu koja pretpostavlja da se sa poveanjem starosne granice
poveava i pojavnost drutveno neprihvatljivog ponaanja koje zahtijeva
potrebnu intervenciju od strane strunih lica;
2. Isto tako je mogue prihvatiti i nau drugu podhipotezu koja
pretpostavlja da je drutveno neprihvatljivo ponaanje vie zastupljeno
kod mukih nego kod enskih ispitanika, jer su u svim oblicima
drutveno neprihvatljivog ponaanja zastupljeniji djeaci, osim u tipu
neovlatenog snimanja u kojem su djevojice u prednosti;
3. Istraivanje odbacuje nau treu podhipotezu prema kojoj su
socijalne devijacije preteno urbani fenomeni. Naime, nije utvreno da
postoji povezanost drutveno neprihvatljivog ponaanja koje se
manifestuje u: sauesnitvu u deliktu, krai, tihoj agresivnosti, u pogledu
nedozvoljenog snimanja, slanja okrutnih prijetnji, ignorisanja, izrugivanja,
koritenja duhana, alkohola i droge, kockanja i varijable koja nas
informie o socijalnoj teritoriji stanovanja maloljetnika. Samo u
varijablama koje se odnose na la i stupanje uenika u intimne odnose sa
razliitim spolom je utvrena je statistiki znaajna razlika. Naime,
maloljetnici iz urbanih sredina ispoljavaju vei stepen ovih radnji u
odnosu na maloljetnike iz ruralnih sredina;
4. Na temelju rasprave o utjecaju izvanobiteljski faktora, utvreno
je da sociodemografska obiljeja kao to su zaposlenost, obrazovanje
roditelja, materijalni status, tip i veliina porodice, ne utjeu na pojavu
drutveno neprihvatljivog ponaanja. Dakle, moemo zakljuiti da nije
potvrena ni etvrta podhipoteza u kojoj smo pretpostavili da
izvanobiteljski faktori utjeu na pojavu drutveno neprihvatljivog
ponaanja;
5. Uz pomo multifaktorske analize podataka zakljuujemo da
intraobiteljski faktori imaju veoma veliki utjecaj na kompleksnost
disocijalnih i asocijalnih oblika ponaanja. Najvei utjecaj ima roditeljski
stil u odgoju, zatim odsustvo kontrole roditelja, smanjen obim i kvaliteta
komunikacije sa djetetom. Ovi faktori su prikazani kao znaajni
prediktori koji se dovode u vezu sa pojavom drutveno neprihvatljivog
ponaanja maloljetnika. Na osnovu dobivenih rezultata potvrena je naa

169

peta podhipoteza u kojoj smo pretpostavili da intraobiteljski faktori

utjeu na ponaanje maloljetnika;
6. Kanonikom korelacijskom analizom meu varijablama
pretrpljenog nasilja i drutveno neprihvatljivog ponaanja tipa krae s
napadima, seksualnog nasilja, koritenja hladnog oruja, koritenja droga,
bjeanja sa nastave, ulaska u intimne odnose sa razliitim spolom i
koritenja alkohola, utvrena je statistiki znaajna korelacija, to
potvruje i nau estu podhipotezu da pretrpljeno nasilje ima za
posljedicu poremeaj ponaanja kod uenika.
Iako mnogi znanstvenici tvrde da je porodica najodgovornija za
razvoj djeteta, jer ima utjecaj na njega tokom cijelog ivota, ne treba
zanemariti ni druge agense kao to su vrnjaci, mediji i nain koritenja
slobodnog vremena, koji svakako doprinose negativnom razvoju i
poremeaju ponaanja. Dobiveni rezultati u apsolutnim i relativnim
frekvencijama udjela ispitanika s pojedinim oblicima poremeaja u
ponaanju, u promatranim subuzorcima pokazuju da 62% maloljetnika
nekorisno
provodi
slobodno
vrijeme.
Unato
odreenim
nedoreenostima i manjkavostima u praenju stanja rizinog ponaanja
kod maloljetnika, prikazano stanje i kretanje mora biti dovoljan poticaj za
pronalaenje adekvatnih strategija prevencije poremeaja u ponaanju
djece i mladih. Praksa pokazuje, a iskustvo ui, da dobro istraeni razlozi
i motivi koji potiu maloljetnike na takvo ponaanje mogu znatno
utjecati na pravilnu dijagnostiku koja e dati smjernice nastavnicima,
vaspitaima i drugim djelatnicima za adekvatne odgojne i korektivne
mjere. Provedene analize i rezultati ovog istraivanja posluit e za
elaboraciju mogue predikcije ponaanja djece i mladih u odreenim
fazama odrastanja, na osnovu kojih se mogu planirati preventivne mjere
u cilju suzbijanja devijantnih oblika ponaanja. Sljedea sekcija upravo
govori o preporukama rada sa roditeljima, djecom i nastavnicima koje
mogu biti odgovor na poetna rizina ponaanja djece za razliku od
intervencije koja slijedi na kraju procesa razvoja devijantnosti.
Preporuke
Rezultati istraivanja pokazuju da je kod uenika osnovnih i
srednjih kola prisutno drutveno neprihvatljivo ponaanje koje moe da
se smanji u koordinaciji sa vie strunih timova i institucija koje pripadaju
istim ili razliitim slubama (ministarstvima). Naime, bez obzira na
dosadanje pozitivne rezultate u prevenciji drutveno neprihvatljivih
170

oblika ponaanja, i dalje je potrebno raditi na meusektorskoj suradnji i

konkretizaciji programskih aktivnosti. U ovoj sekciji izdvojit emo
nekoliko preporuka koje mogu pomoi u radu sa roditeljima,
nastavnicima, te uenicima osnovnih i srednjih kola, i u radu sa
maloljetnim poiniocima krivinog djela.
U radu s roditeljima
Suradnja sa roditeljima je kljuni faktor preventivnog rada i
suzbijanja nepoeljnih oblika ponaanja kod djece. Ona je potrebna kako
bi se razmijenile informacije i ostvario odnos povjerenja koje e porodici
pomoi u odgoju njihove djece i to na nain da roditelji:
a. razviju osjeaj empatinosti i bliskog odnosa sa svojom djecom koji
se zasniva na uzajamnom razumijevanju,
b. podravaju i ohrabruju svoju djecu kada je to potrebno, ali isto tako
da ih ue da ne budu zavisni o roditeljima,
c. budu modeli prihvatljivog ponaanja svojoj djeci,
d. koriste adekvatne metode sankcionisanja
ponaanja i nastoje da se isto ne ponovi,

nepoeljnih

oblika

e. upoznaju djecu sa posljedicama nasilja koje rtva doivi, kao i

sankcijama kojim podlijeu poinioci nasilja,
f. prihvate svoje dijete i daju mu priliku da popravi svoje ponaanje,
g. razviju sposobnosti i vjetine za prepoznavanje i uspjeno rjeavanje
problema sa kojima se njihovo dijete suoava,
h. prate pohaanje nastave, kolski uspjeh i vladanje svog djeteta putem
redovnih odlazaka na roditeljske sastanke i informativne razgovore sa
razrednim starjeinom,
i.

kontroliu i ogranie vremensko koritenje Interneta, gledanje

filmova i openito sadraja koji obiluje nasiljem,

j.

paljivo prenose informacije o izvrenju nekog kriminalnog djela,

izbjegavanje detaljnog opisa brutalnog ina.

171

U radu s uenicima osnovnih kola

Uzimajui u obzir da su trenutni nastavni planovi i programi u
osnovnim kolama preobimni, te da onemoguavaju kvalitetnu provedbu
slobodnog vremena, u radu sa uenicima se mogu realizirati slijedee
aktivnosti, ime bi se otvorio put usvajanju socijalnih vjetina, znanja i
sposobnosti potrebnih za siguran rast i razvoj djece kao dio
cjeloivotnog uenja:
a. edukacija djece o nainu reagiranja u sluaju da budu predmet
fizikog ili psihikog nasilja,
b. radioniki pristup u radu sa djecom koji potie otvoren razgovor o
problemu nasilja meu vrnjacima i nainima njegove prevencije,
c. uspostavljanje djeijih klubova i omladinskih centara gdje bi djeca i
mladi mogli kvalitetno provoditi svoje slobodno vrijeme, ali i
edukovati se o mehanizmima zatite od nasilja meu djecom,
d. u redovnom odgojno-obrazovnom procesu neophodno je raditi na
razvijanju socijalnih vjetina kod uenika koji su usmjereni na
unaprjeenje komunikacijskih vjetina, jaanje samopotovanja, slike
o sebi, razvoj suradnje i tolerancije, suosjeanja, prijateljstva,
upoznavanje vlastitih potreba te uenje konstruktivnog i asertivnog
rjeavanja problema,
e. jaati djeije kapacitete da se mogu suprotstaviti osobi koja ini
nasilje i da je prijavi. Institucija kolskog policajca je vrlo korisna
ideja u ohrabrivanju prijave nasilja, s tim da se dodatno edukuju
kolski policajci kako bi dobili vie informacija o problemima sa
kojima se susreu djeca kolskog uzrasta i efikasnim nainima
njihovog rjeavanja.
U radu s uenicima srednjih kola
Srednje obrazovanje predstavlja etapu u rastu i razvoju mladih
kada moraju rijeiti mnoge ivotne zadatke u raznim podrujima i postii
odreene rezultate. Iako u ovom periodu postaju emocionalno stabilniji,
kod veine maturanata je prisutan osjeaj nesigurnosti zbog moralnog
gledita i shvaanja da nakon zavretka srednje kole treba da nastave sa
kolovanjem ili da se zaposle. Sloena ekonomska i politika situacija u
zemlji onemoguava upis eljenog fakulteta ili pronalazak adekvatnog
zaposlenja. Uglavnom, veina adolescenata zavri na crnom tritu rada,
172

a nije rijetka pojava da se bave ilegalnim radnjama kako bi sebi priutili

novac za ivot ili vanrednu naobrazbu. U cilju ublaavanja ovog
problema i smanjenja nepoeljnih oblika ponaanja kod mladih, mogu se
poduzeti slijedei koraci:
a. u okviru funkcionisanja srednjih strunih kola potrebno je razviti
suradnju sa poslodavcima kako bi se uenicima obezbijedila
adekvatna praksa (razmotriti mogunost poreskih olakica za
poslodavce koji obezbjeuju praksu, to zahtijeva i kasniji
monitoring u cilju kontrole izvrenja i kvaliteta prakse),
b. u programe srednjih kola potrebno je uvrstiti i kratak kurs o
osnovnim karakteristikama i funkcioniranju trita rada i planiranju
poslovne karijere,
c. sistem pomoi u profesionalnoj orijentaciji treba da bude dostupniji i
prilagoeniji uenicima, to se moe ostvariti kroz razgovore sa
psiholozima, testiranja, kroz organiziranje radionica ili projekata koji
bi kombinirali rad, usavravanje i razvoj linih vjetina.
U radu s nastavnicima
Savremena kola trai nove, kompetentne nastavnike koji e
osigurati dobru komunikaciju sa strunim suradnicima, roditeljima i
uenicima kako bi se smanjio stepen prisustva drutveno neprihvatljivog
ponaanja kod uenika. Obrazovni sektor treba da obezbijedi nastavnom
kadru slijedee:
a. stvoriti poticaje i mogunosti za kontinuirano struno usavravanje
nastavnog osoblja putem seminara, treninga, supervizija, sudjelovanja
u projektima, savjetovanja u cilju obezbjeenja kvaliteta nastavnog
procesa,
b. adekvatan sistem praenja i rane identifikacije svih oblika nasilja koje
uenici ispoljavaju u koli. Neophodno je uspostaviti trajnu
evidenciju kroz kartoteke u kojima bi se formirala baza podataka sa
rtvama nasilja i poiniteljima. Ovaj proces treba da bude
monitorovan od strane strunih radnika u kolama i drugim
institucijama u kojima borave djeca. Izuzetnu panju treba obratiti
sluajevima seksualnog uznemiravanja, kako u odnosu odraslih
prema djeci, tako i u odnosima meu vrnjacima. Posebnu suradnju,

173

kada je rije o identifikaciji ovog oblika nasilja, je potrebno razviti

izmeu policije, kole, sudova i centara za socijalni rad,
c. senzibilizaciju u praenju razvoja i uslova u kojima ive djeca kako bi
se pravovremeno preduzele mjere za otklanjanje tekoa u razvoju
djeteta, naroito poremeaja u njegovom drutvenom ponaanju. O
tome je neophodno redovno informisati nadlenu zdravstvenu
ustanovu, kao i nadleni centar za socijalni rad,
d. nastavnici moraju biti u toku, ne samo sa novim dostignuima u
okviru njihovog predmeta, nego i sa novijim istraivanjima koja se
tiu razvoja djeteta i novijim pristupima u obrazovanju,
e. razviti nove metode ocjenjivanja kako bi nastavnici mogli dobiti
povratnu informaciju o onome to su uenici zaista razumjeli i
nauili,
f. poticati na razvoj kole u otvorenom sistemu organizirati
edukativne, kulturne i rekreativne sadraje za ispunjavanje slobodnog
vremena uenika u saradnji sa roditeljima i lokalnom zajednicom.
U radu sa vladinim i nevladinim organizacijama
Najuinkovitija mjera u sprjeavanju maloljetnikog prijestupnitva
jeste prevencija. U preventivne aktivnosti valja ukljuiti kolu, socijalnu i
zdravstvenu slubu, vjerske institucije, nevladin sektor i druge
progresivne drutvene snage koje se brinu o djeci i mladima. Javnost
treba educirati i senzibilizirati za problem u kojem su i sami poinioci
krivinog djela esto izloeni bezobzirnom psihikom i fizikom nasilju,
brutalnom premlaivanju i zlostavljanju od vlastitih roditelja, lanova
obitelji i osoba kojima je poinjena teta. U preventivnom radu
predlaemo slijedee mjere:
a. na nivou primarne prevencije, ponuditi programe resocijalizacije koji
bi motivirali djecu i maloljetnike rizinog socijalnog ponaanja da, uz
struni nadzor osoba, pohaaju radionice, igraonice ili organizirane
oblike zajednikog druenja,
b. na nivou kurativnog rada, diferenciran struni rad sa djecom i
maloljetnim izvriocima krivinih djela, odnosno djecom i
maloljetnicima koji manifestuju druge oblike poremeaja u
ponaanju. Struni rad treba da ima individualni pristup baziran na
praenju individualiziranih planova i programa,
174

c. konstantna suradnja socijalnih radnika i predstavnika lokalne

zajednice,
d. meusektorska saradnja izmeu kole, zdravstvene ustanove, policije,
tuilatva, suda, nevladine organizacije, centra za socijalni rad i
porodice maloljetnog poinitelja krivinog djela,
e. motiviranje sugraana da prijavljuju prekraje/delikte maloljetnih
poinilaca krivinih djela,
f. formiranje mree volontera, tzv. Street workers, koji bi direktno radili
na ulici sa djecom koja nisu pod nadzorom roditelja,
g. da se postupak prema maloljetnicima okona u to kraem vremenu i
uz to manji broj roita na kojima bi se utvrdile sve neophodne
injenice i dokazi,
h. ohrabriti porodicu da smogne snage da otvoreno, jasno i odluno
razgovara o problemu koje ima sa svojim djetetom i da trae pomo
od socijalnih i zdravstvenih slubi, savjetovalita za djecu, mlade,
porodicu i brak kako bi se poduzele potrebne mjere zatite, te kako
bi se pomoglo djetetu i roditeljima,
i.

uticati na to da se vri kontrola informacija na televizijskim

programima, radiju i novinama, u cilju zatite identiteta maloljetne
osobe kao poinioca krivinog djela.

Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da je veoma bitno

raditi na prevenciji i rjeavanju problema drutveno neprihvatljivih oblika
ponaanja kod djece i omladine. Iako je istraivanje obuhvatilo dobnu
skupinu od 13 do 18 godina, preventivni rad sa djecom treba otpoeti
mnogo ranije. Naime, roditelji, odgajatelji u vrtiu i uitelji trebaju djecu
uiti da probleme rjeavaju nenasilno, razgovarati sa njima na nain da
shvate ono to im se savjetuje, postavljati vrste, konzistentne granice
prilagoene uzrastu djeteta. elim istai da se ovom problemu treba
pristupiti interdisciplinarno kako bi zajednica prepoznala potrebu rada na
suzbijanju faktora koji omoguavaju njegovo nastajanje i irenje.
Literatura
1.

Ajdukovi, D.: Socijalna rekonstrukcija zajednice, Psiholoki procesi, rjeavanja sukoba

i socijalne akcije, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, 2003. (str. 218-220)

2.

Amerika psihijatrijska udruga DSM-IV: Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne

poremeaje s MKB-10 iframa. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1998.

175

3.

Andrilovi, V., udina, M.: Psihologija uenja i nastave, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
(str. 152)

4.

Aronson, E., Wilson, T. D.,& Akert, R. M.: Social psychology. NJ: Prentice Hall,
Upper Saddle River, 2002.

5.

Bajri, M., Stevanovi,M.: Direktor, pomonik i pedagog u koli, R&S, Tuzla, 1999. (str.
218.)

6.

Bandura, A.: Imitation of film-inedited aggressive models. In: Journal of Abnormal and
Social Psychology,66, p. 3-11, 1963.

7.

Goleman, D.: Socijalna inteligencija, nova nauka o ljudskim odnosima Geopoteka,

Beograd, 2007. (str. 138, 278)

8.

Hartmut von Henting: Die Schule neu denken:Eine Ubung in praktischer, Munchen,
1993.

9.

Healy W., Alper B.: Criminal Youth and the Borstal System, New York, 1941.

10. Henting, H.: Humana kola, EDUCA, Zagreb, 1997. (str. 11)
11. Hercigonja, D., i autori: Hiperaktivno dijete, uznemireni roditelji i odgajatelji, Naklada
Slap, Jastrebarsko, 1999. ( str. 28,29)
12. Hinsaw, S. P., Zupan, B. A: Assessment of antisocial behavior in children and adolescents. U:
D. M. Stoff, J. Breiling, J. D. Maser (ur.), Handbook of Antisocial Behavior (str.
36-50), New York: John Wiley & Sons Inc. 1997.
13. Hoffman, L.: The family life cycle and discountinuous change, in B. Cartter and
M.McGoldrick ( Eds.)The changing family life cycle, Boston, Allyn Bacon, 1989.
14. Hrnjica, S.: Opta psihologija sa psihologijom linosti, Nauna knjiga nova, Beograd,
2005. ( str. 111)
15. Jaovi, .: Kriminologija maloljetnike delinkvencije, Beograd, 1978.
16. Kastratovi, .: Adolescentna kriza. Psihijatrija danas, VIII, 1976. (str. 3-4)
17. Konig, E., Zedler, P.: Teorije znanosti o odgoju, EDUCA, Zagreb, 1998. (str. 59).
18. Kuukali, A.: Lijeenje psihikih poremeaja uslovljenih stresom, Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 1998. ( str. 35).
19. Kuki, S.: Sociologija, teorije drutvene strukture:Sarajevo, 2004. (str. 382, 388, 390-396)
20. Kundaina, M., Brki, M.: Pedagoka statistika,Uiteljski fakultet u Uicu Univerzitet
u Kragujevcu, Uice, 2006. (str. 47-54)
21. Mavrak, M.: Agresivnost kao odgojni problem, Zbornik radova sa okruglog stola i
seminara, Zenica, 1999. (str. 131)
22. Muminovi,H. (2000.): Mogunosti efikasnijeg uenja u nastavi, DES, Sarajevo (str. 47)
23. Mui, V. (1999.): Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja, EDUCA,
Zagreb (str. 43)

176

24. Ostoji E., Kova, B. (1999.): Ne ivjeti s nasiljem, Drugi pogled 2, Medica, Zenica,
(str. 77)
25. Paali-Kreso, A. (2004.): Koordinate obiteljskog odgoja; Filozofski fakultet u Sarajevu
Sarajevo, (str. 323)
26. Philipps,S. (1998.): Montesori priprema za ivot, odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada
Slap, Zagreb, (str. 74.)
27. Piage, J. (1948.): The moral development of the child, Glencon, Free Press.
28. Piaget, J. (1969.): Le jugement moral chez lenfant, Paris,
29. Plut, D. ; Marinkovi, LJ. (1994.): Konflikti i ta sa njim, Prirunik, trea knjiga,
Kreativni centar, Beograd ( str. 12)
30. Praktikum projektivni predstava ideja za grupi rad, za kreativniji i zajedniki rad uenika i
nastavnika: (2002.) MDD-Multidisciplinarno drutvo za unaprjeenje mentalnog i
socijalnog zdravlja, Sarajevo
31. Savi, J. i suradnici (2005.): Djeca o sebi, Istraivanje o poloaju djece u porodici ,
koli i okruenju ( str. 21, 29)
32. Stevanovi, M. (1998.): Metoda recepcije u nastavi, R&S, Tuzla, (str. 21)
33. Stoiljkovi, S. (1986.): Psihijatrija sa medicinskom psihologijom, Medicinska knjiga,
Beograd-Zagreb (str. 145)
34. oi, I. ( 2004.): Primijenjena statistika; kolska knjiga, Zagreb
35. Tadi, N. (2006.): Psihijatrija djetinjstva i mladosti, Nauna KMD, Beograd (str. 354)
36. Tadi, N. i suradnici (2004.): Psihoanalitika psihoterapija djece i mladih; Nauna KMD,
Beograd (str. 99, 354, 433)
37. Tomi, R. (2005.): Komunikacija sa djecom delinkventnog ponaanja, DENFAS, Tuzla,
(str. 53)
38. Uzelac, M. (1999.): Za damire i nemire, prema nenasilju, Prirunik miroljubivog
rjeavanja problema u koli i ublaavanje trauma, Zagreb (str. 67)
39. Veljkovi,V. (2002.): Hiperaktivnost, Prirunik za inkluzivnu nastavu, HO Duga,
Sarajevo, ( str. 51)
40. Zvonarevi, M. (1981.): Socijalna psihologija. kolska knjiga, Zagreb, (str. 642)
41. uul, M. (1989.): Agresivno ponaanje Psihologijska analiza. Radna zajednica
Republike konferencije Saveza socijalistike omladine Hrvatske, Zagreb
42. Winkel, R. (1994.): Djeca koju je teko odgajati, EDUCA, Zagreb (str. 63)
43. Wood, D. (1995.): Kako djeca misle i ue, Zagreb

177

Nusreta Kepe, PHd

ETIOLOGY OF DISORDER BEHAVIOR WITH ADOLESCENTS
IN BIH
APSTRACT
B&H society in recent years has been faced with emergence of sociallyunacceptable behavior in juveniles that is taking bigger and bigger proportions with
each day. This paper is a small and modest contribution aimed to clarify this problem
by analysing its occurrence and etiology. Essance of this reasearch is based on using the
established factual sittuation in schools to further analyse, systematize and make
comparisons of casual connection factors that triggered this socially-unacceptable
behavior. Results can be used to find adequate strategies that would give permanent
and efficient results that help prevent behaviour disorders with elementary and
highschool students.

178

179

Refik ati 1 i Emina Turali 2

POVEZANOST DEPRESIJE SA MENTALNIM
SPOSOBNOSTIMA I SOCIO EKONOMSKIM STATUSOM
POJEDINCA

Saetak
Depresija je bolest savremenog drutva. Ona ima bioloku podlogu, a ogleda se
u dominantnom snienom raspoloenju. Depresija dovodi i do smetnji u pamenju,
panji, koncentraciji, ozbiljnim tjelesnim promjenama kao i promjenama u ponaanju
linosti.
Sama etiologija moe biti potaknuta razliitim psiholokim i drutvenim
stresovima (npr. rat, prirodne katastrofe, razvod, gubitak bliske osobe, saobraajni
udes i slino).
Predmet istraivanja ovog rada jeste ispitivanje povezanosti nivoa depresivnosti
i mentalnih sposobnosti. Naa polazna hipoteza je da e se depresija ee i
intenzivnije javljati kod osoba oskudnih mentalnih sposobnosti i u osoba slabijeg
socio-ekonomskog statusa i naruene porodine atmosfere to je istraivanje i potvrdilo.

Kljune rijei: depresija, mentalne sposobnosti, socio-ekonomski status,

stres, trauma.
Uvod

Depresija ili bolest naeg vremena, kako je jo nazivaju, predstavlja

veliki izazov za svakog lijenika, kako u primarnoj zdravstvenoj zatiti
tako i za svakog porodinog ljekara. Kada govorimo o depresiji, meu
laicima ona oznaava privremeno razdoblje snienog osnovnog
raspoloenja koje nastupi nakon loe provedenog dana ili jednostavno
neraspoloenje. Zapravo, rije je o ozbiljnoj bolesti koja dovodi do
smetnji u pamenju, panji, koncentraciji, ozbiljnijim tjelesnim
promjenama, kao i promjenama u ponaanju linosti. Depresija je bolest
koja ima bioloku podlogu, tj. moe biti potaknuta razliitim psiholokim
i drutvenim stresovima (rat, prirodne katastrofe, razvod, gubitak bliske
osobe, saobraajni udes...). Pri dijagnosticiranju, ranom prepoznavanju i
upuivanju bolesnika na pravovremeno lijeenje te preventivnom
1
2

Univerzitet u Zenici, profesor na Pedagokom fakultetu u Zenici.

JU Dom zdravlja Izudin Mulabeirovi-Izo Teanj, Centar za mentalno zdravlje

181

djelovanju, ne moemo zanemariti ulogu psihologa, socijalnog radnika,

medicinskog radnika, pedagoga, prosvjetnog radnika i vjerskog
slubenika. Zajedniko traenje moguih uzroka njihovog straha,
nesanice, smanjenja potencije, te patnje osoba koje se bore sa raznim
psihosomatskim oboljenjima, esto navodi na postavljanje pitanja
ouvanja zdravog razuma, odnosno preventivnog djelovanja u svrhu
ouvanja mentalnog zdravlja istih. Masovna traumatizacija za vrijeme rata
u Bosni i Hercegovini dovela je do naglog porasta razliitih psihijatrijskih
poremeaja, osobito depresije. injenica je da ivimo i radimo u zemlji
koja je u tranziciji, svakodnevno je sve vei broj nezaposlenih, osoba koje
poseu za alkoholom, narkotikim sredstvima u elji da zaborave
probleme, tegobe, traumatina iskustva. Zbog svega toga jako je vano
blagovremeno prepoznavanje depresije ili depresivnog poremeaja radi
terapijskog djelovanja, jer 40% 60 % depresivnih bolesnika povoljno
reaguje ve na prvo lijeenje.
Depresija (lat. deprimere potitenost, utuenost, klonulost,
tupost, bezvoljnost) predstavlja psihijatrijski poremeaj patoloki
snienog raspoloenja. Moe se javiti kao simptom ili sindrom u okviru
razliitih psihijatrijskih poremeaja, ili kao samostalan entitet.
U pedagokoj enciklopediji depresija (depression) predstavlja
intenzivno neraspoloenje trajnijeg karaktera. Kao mentalno oboljenje,
predstavlja veoma heterogen skup pojava vezanih uz prolazno ili trajno
opadanje neuropsihike tenzije. Osnovne promjene se ogledaju u
promjenama afekta koje su praene promjenama kognitivnih procesa,
socijalnih odnosa te motorike. Oboljele osobe iznose alost, tuno
raspoloenje, plaljivost, pesimizam, osjeaj krivnje, osjeaj tuge,
usamljenost, odbaenost, osjeaj nie vrijednosti itd., kao i usporenje
intelektualnih funkcija miljenje, gubitak interesovanja, slabija
koncentracija.
Dakle, ukoliko je posmatramo kao simptom, depresija je patoloko
raspoloenje, motivaciono, kvantitativno i kvalitativno razliito od
normalne tuge. Kao sindrom, depresija obuhvata razne kombinacije
psihikih, psihomotornih i somatskih simptoma koji se ispoljavaju
razliitim intenzitetom od blagih do psihotinih oblika.

182

Metodologija istraivanja
Uzorak istraivanja ine pacijenti Centra za mentalno zdravlje u
Tenju kod kojih je dijagnosticiran depresivni poremeaj. Ukupan broj
ispitanika jeste 110. Ispitanici se razlikuju po spolu, starosti, tj. starosnoj
dobi, nivou obrazovanja i socijalno-ekonomskom aspektu. Najmlai
ispitanik ima 16 godina,a najstariji ispitanik 63 godine.
- Struna sprema ispitanika
Od ukupno 110 ispitanika, njih 8 ili 7.27% je nepismeno. Osnovno
obrazovanje stekla su 22 ispitanika, tj. 20% od ukupnog broja ispitanih.
Sa srednjim obrazovanjem ih je 57 ili 51, 82%. Viu kolsku spremu, od
ukupno 110 ispitanih, ima 5 ispitanika, to je u odnosu na ukupan broj
ispitanih 4.55%. Sa visokokolskom spremom ukupno ih 18 u odnosu na
110 ispitanika u cijelom istraivanju, to je, izraeno u postocima,
16.36%.
- Brani status ispitanika
U naem istraivanju, od ukupno 110 ispitanika, njih 35 je
slobodnih (31.82%), nisu u branoj niti u emocionalnoj vezi. Najvei
broj ispitanih, ukupno 58, je u branoj zajednici (52.73%). Samo 3
ispitanika, od ukupnog broja ispitanih, su udovac ili udovica (2.73%).
Njih 14 je razvedeno (12.73%).
- Zaposlenost ispitanika
U naem istraivanju od ukupno N=110 ispitanika, njih 52 je
zaposleno, ili 47, 27% u odnosu na 52, 73% ili 58 ispitanih koji su
nezaposleni.
- Domicilnost ispitanika
Od ukupno N=110 ispitanika koji su sudjelovali u istraivanju, njih
87 ili 79.09% pripada starosjedilakoj populaciji, u odnosu na
doseljeniku populaciju tj. izbjeglice. Prognanih na podruje opine
Teanj u naem istraivanju je 20.91% ili 23 ispitanika od ukupno 110.
- Mjesto stanovanja
Najvei broj ispitanika u naem istraivanju je pripadao gradskoj
naseljenoj zoni (njih 46 od ukupno N=110 ispitanika, ili, izraeno u
postocima, 41.82%). U prigradskom naselju ih je, od ukupnog broja

183

ispitanika, bilo 30, tj. 27.27%. I sa prebivalitem u seoskoj, ruralnoj

sredini, od ukupnog broja ispitanih njih 34 ili 30.91%.
- Socijalni status ispitanika
U jako loim socijalnim uvjetima stanovanja (bez struje, bez vode,
u uslovima ivljenja vie lanova porodice u jednoj zajednikoj
prostoriji...), od ukupno N= 110 ispitanika, njih je 3 (2.73%). Loi uslovi
stanovanja koji podrazumijevanju da kuanstvo ima prikljuak vode,
struje, jednu zajedniku prostoriju, TV-prijemnik, grijanje na ogrjev itd.,
od ukupnog broja ispitanih, u takvim uvjetima ivi njih 29 (26.36%).
Gotovo svako prigradsko, gradsko i ruralno kuanstvo ima prikljuak
struje, vode, telefona i grijanje. Naveli smo kategoriju prosjenog
socijalnog statusa. Navedene kriterije prosjenog socijalnog statusa u
naem istraivanju ispunjavaju 44 ispitanika (40%). Zadovoljavajui
uvjeti stanovanja koji podrazumijevaju (pored telefonskog prikljuka,
grijanja, vie TV-prijemnika i Internet konekcije) i vie stambenog
prostora za ivot, u naem istraivanju od ukupnog broja ispitanika,
zadovoljava njih 34 ili 30.91 % od ukupnog broja ispitanih.
- Ekonomski status ispitanika
U naem istraivanju imali smo kategoriju u kojoj su ispitanici ija
su mjesena primanja manja od 400,00 KM. Njih je u naem istraivanju
18 (16.36%), od ukupno N = 110 ispitanika koji su sudjelovali u
istraivanju. U kategoriji ispitanika kod kojih su mjeseni prihodi izmeu
400,00 800,00 KM, ukupno ih je 36, odnosno 32.73%. Trea kategorija
ispitanika u kojoj su ispitanici kojima mjeseni prihodi iznose preko
800,00 KM, u istraivanju ih je bilo 46 u odnosu na ukupan broj
ispitanika, to je izraeno u postocima 41, 82%. U posljednjoj, etvrtoj
kategoriji, je njih 9.09%, odnosno 10 ispitanika.
Instrumentariji
- D-92 skala depresije,
- PERDUE neverbalni test mentalnih sposobnosti,
- Opi upitnik na osnovu kojeg dobijemo uvid o obrazovanje i
socio-ekonomske uslove ivota ispitanika;

184

Rezultati istraivanja
Nivo depresivnosti izraen u postocima u odnosu na ukupan broj
ispitanika N = 110 ispitanika je slijedei: bez znakova depresivnosti
10% ispitanika, odnosno samo 11; blaga depresivnost 3% ili samo 3
ispitanika od ukupnog broja koji je sudjelovao u istraivanju (110);
umjerena depresivnost ukupno 7 ispitanika ili, izraeno u postocima,
6%; teka depresivnost ukupno 81% ili njih 89 u odnosu na ukupan
broj ispitanih N = 110, to je najvei broj od ispitanih u istraivanju.
Samo 10% ispitanih nema znakova depresivnosti, to je jo jedan od
pokazatelja koliko je ozbiljna tendenca porasta oboljelih. Dakle, 81% od
ispitanih ima teku (duboku) depresivnost, to je zabrinjavajua injenica
ako to gledamo sa stanovita lijeenja i tretmana depresije.
Pojava depresivnosti u odnosu na spol, kao jedan od zadataka u naem
istraivanju, je ispitana statistikom metodom t-testa te smo dobili
slijedee vrijednosti: srednja vrijednost, tj. prosjean rezultat koji
ostvaruju ispitanici M = 2, 44; SD = 1, 05, a ispitanice M = 2, 71; SD =
0.82, te smo dobili da je konaan t = -1, 49; nivo znaajnosti 0, 138, to
se na nivou rizika od 5% nije pokazalo kao statistiki znaajna razlika.
Ako posmatramo depresiju u odnosu na zaposlenost ispitanika, dobili
smo slijedee vrijednosti: od ukupno 110 ispitanika kojih je sudjelovalo u
istraivanju, zaposlena su 52 ispitanika, srednja vrijednost depresivnosti
je M = 2,33, SD = 1,13, u odnosu na nezaposlene ispitanike kojih je
ukupno 58, gdje smo dobili da je M = 2,81, SD = 0,69. Tako smo
primjenom t-testa, dobili vrijednost t = -2 ,74, p = 0,007, to na nivou
rizika od 5% moemo tvrditi da varijabla zaposlenost pokazuje statistiki
znaajnu razliku u odnosu na nivo depresivnosti, i to tako da nezaposleni
ispitanici u veoj mjeri pokazuju vei nivo depresivnosti u odnosu na
zaposlene ispitanike.
Depresija u odnosu na starosnu dob Prosjena starosna dob ispitanika
u naem istraivanju je 37, 5 godina. Najmlai ispitanik je imao 16
godina, a najstariji 63 godine. Kao to moemo vidjeti u tabeli broj 4,
gdje je opisana deskriptivna statistika, imamo ispitanike ispod 37, 5
godina starosti, njih je 53 od ukupnog broja ispitanika ( N = 110 ).
Srednja vrijednost za iste je M = 2,81, SD = 0,59. Ispitanici iznad 37, 5
godina, kojih je u naem istraivanju bilo 57, gdje je srednja vrijednost
depresivnosti iznosila M = 2,36, SD = 1,15. Statistikom obradom, ttestom, smo dobili da je t = 2, 49, gdje je p = 0, 014. Tako moemo
zakljuiti da stariji ispitanici imaju vei nivo depresivnosti, to su
185

potvrdila i druga istraivanja koja su se bavila ispitivanjima depresije i

starosne dobi. Tako se dolo do zakljuka da se depresija najee javlja u
dobi izmeu tridesete i pedesete godine ivota. Broj depresivnih
pacijenata vei u poznim godinama ivota.
Kada govorimo o domicilnosti, od ukupno 110 ispitanika, njih 87 je
starosjedilaca, tj. i ranije, prije ratnih deavanja, su ivjeli na podruju
opine Teanj. Srednja vrijednost nivoa depresije za tu kategoriju iznosi
M = 2,60; SD = 0,92; u odnosu na njih 23 koji su svrstani u kategoriju
doseljenike populacije, kod kojih srednja vrijednost iznosi M = 2,48;
SD= 1,08. Statistikom obradom, tj. primjenom t-testa smo dobili da je t
= 0,59, p = 0,56 , to u statistikom smislu moemo tumaiti da nema
znaajne razlike u pojavi depresije kod osoba koje su iz starosjedilake
populacije u odnosu na lica koja su doseljenici (izbjegli i protjerani za
vrijeme rata ).
Za testiranje pojave depresije u odnosu na strunu spremu ispitanika,
koristili smo jednosmjernu analizu varijance i dobili smo slijedee
vrijednosti: depresija u odnosu na strunu spremu F ( 4,105) = 2,603, za
sig. 0,040, iz ega moemo zakljuiti da je struna sprema samo
djelomino povezana sa pojavom depresije i to za ispitanike sa VSS koji
pokazuju statistiki znaajno manji nivo depresivnosti u odnosu na one
koji imaju samo osnovnokolsko obrazovanje. Nae istraivanje je samo
djelomino potvrdilo pretpostavku da e osobe nieg obrazovanja biti
depresivnije u odnosu na osobe sa viim stupnjem obrazovanja.
U jednom od zadataka u naem provedenom istraivanju potrebno
je bilo ispitati odnos depresije i branog statusa. Na naem uzorku od 110
ispitanika smo dobili da je F (3,16) = 0,404, sig = 0,750, iz ega moemo
zakljuiti da u naem istraivanju veza izmeu depresije i branog statusa
statistiki nije znaajna.
Dakle, u naem istraivanju nismo potvrdili tezu drugih istraivanja
u kojima se pokazalo da su osobe koje su u branoj zajednici vie
depresivnije u odnosu na druge.
Ako posmatramo depresiju u odnosu na mjesto stanovanja, rije je o
slijedeim kategorijama: gradsko naselje (N = 46), prigradsko naselje (N
= 30) i seoska sredina (N = 34), i tu smo dobili slijedee rezultate: F
(2,107) = 0,174; sig = 0,840. To nas navodi na zakljuak da smo
primjenom statistike metode analize varijance dobili da nivo depresije

186

ne ovisi o mjestu stanovanja ispitanika, tj. ne moemo izvesti zakljuak

da je depresija uvjetovana mjestom stanovanja.
Mnoga su se istraivanja, kao to smo ve naveli, bavila
istraivanjem odnosa socijalnog statusa i pojave depresije, pa smo tako i mi u
naem istraivanju ispitali istu pojavu te je podijelili u etiri kategorije,
koje smo opisali ranije. Statistikom metodom analize varijance, za
ispitivanje odnosa depresije i socijalnog statusa smo dobili slijedee
vrijednosti: F (3,106) = 1,205; sig = 0,312, iz ega moemo izvesti
zakljuak da se u naem istraivanju, vjerovatno zbog malog
reprezentativnog uzorka, socijalni status (kao jedan od razloga pojave
depresivnosti) nije pokazao statistiki znaajnim faktorom u nastanku
navedenog psihikog poremeaja depresije.
Ekonomski status ispitanika, kao i socijalni status, ima veliki znaaj u
pojavi depresije. U naem smo istraivanju, vodei se nekim opim
podacima dobivenim iz opinskih institucija, naveli etiri kategorije
ispitanika. Njihov ekonomski status predoen je na osnovu mjesenih
prihoda. Tako smo, posmatrajui depresiju u odnosu na ekonomski
status ispitanika, dobili slijedee vrijednosti F (3,106) = 3,353; sig. 0,022,
to je pokazalo da je ta razlika statistiki znaajna. Na osnovu toga
moemo rei da su ispitanici koji su imali vea financijska mjesena
primanja, tj. bolji ekonomski status, pokazivali nii nivo depresivnosti.
Ispitanici koji su bez mjesenih prihoda ili imaju veoma niska mjesena
primanja (do 400,00 KM), imaju znatno vii nivo depresije.
Ispitujui povezanost mentalnih sposobnosti i depresije u naem
istraivanju, dobili smo rezultate koji pokazuju da su depresija i nivo
mentalnih sposobnosti povezani. Tu povezanost smo ispitali statistikom
obradom rezultata, korelacijom, Spermanovim koeficijentom korelacije.
Pokazalo se da je r = - 0,279, iz ega moemo zakljuiti, na nivou rizika
od 1%, da postoji statistiki znaajna povezanost izmeu depresije i
mentalnih sposobnosti i to na nain da ispitanici sa veim nivoom
mentalnih sposobnosti imaju manji nivo depresivnosti.
Zakljuci istraivanja
1. Veina ispitanika ima depresivni poremeaj. Najvie je izraena
duboka depresivnost u odnosu na umjerenu i blau depresiju;
2. Nivo depresivnosti je povezan sa mentalnim sposobnostima, i to
na nain da ispitanici sa veim skorom na testu mentalnih sposobnosti
187

imaju blau depresivnost ili je gotovo i nemaju u odnosu na druge

ispitanike koji postiu nii skor na testu mentalnih sposobnosti i kod
kojih je depresivnost vie izraena;
3. Mukarci i ene se meusobno ne razlikuju u nivou
depresivnosti, kao ni u rezultatima na testu mentalnih sposobnosti;
4. Zaposleni ispitanici pokazuju manji nivo depresivnosti u odnosu
na nezaposlene ispitanike kod kojih je depresivnost ee prisutna i
znatno je jaeg intenziteta;
5. Stariji ispitanici su ee depresivniji u odnosu na mlae
ispitanike;
6. Prognaniki status ne uvjetuje pojavu depresivnosti, niti utjee
na mentalne sposobnosti;
7. Mentalne sposobnosti se razvijaju tokom procesa obrazovanja,
tako da skor na testu mentalnih sposobnosti ima tendencu porasta sa
rastom nivoa obrazovanja;
8. Socijalni status ispitanika ne uvjetuje pojavu depresije, ali
ispitanici sa boljim socijalnim uslovima postiu vei skor na testu
mentalnih sposobnosti;
9. Ispitanici sa boljim ekonomskim statusom pokazuju nii nivo
depresivnosti i postiu vei skor na testu mentalnih sposobnosti.
Diskusija
Polazna taka naeg istraivanja je pojam depresije, depresivni
poremeaj. Kao to smo to ve u samom uvodu naveli, a poslije i u
teorijskom razmatranju nastanka i klasifikaciji depresivnog poremeaja,
depresija je u zadnje vrijeme predmet mnogih istraivanja.
Polazei od razliitih pretpostavki, ranijih istraivanja te zakljuaka
istih, u naem istraivanju smo postavili hipotezu koja navodi da postoji
povezanost izmeu depresije, mentalnih sposobnosti i socio-ekonomskih
faktora pojedinca.
Ako posmatramo pojavu depresije u odnosu na faktore koje smo
naveli kao socio-ekonomske faktore te razliit nivo obrazovanja, mjesto
stanovanja, brani status i dr., dobiveni rezultati u naem istraivanju
djelomino su potvrdili zakljuke i rezultate ranijih istraivanja. Tako
moemo rei da je zaposlenost bitan faktor u pojavi depresivnosti, jer se
188

u naem istraivanju pokazalo da su zaposleni ispitanici imali statistiki

znaajno manji nivo depresivnosti u odnosu na one koji su bez
zaposlenja. Takoer, pokazalo se da ispitanici koji ive u boljim
socijalnim uslovima i imaju bolji ekonomski standard imaju manji nivo
depresivnosti u odnosu na one koji su u socijalno ugroenoj kategoriji,
kao i u odnosu na one koji imaju slabiji ekonomski status. To nas dovodi
do zakljuka da je jedan od preventivnih faktora u borbi s depresijom
omoguavanje boljih socijalnih i ekonomskih uslova ivota. Naalost, u
zadnje vrijeme, kada je sve vie radnike snage bez zaposlenja ili sa
minimalnim prihodima koji nisu dostatni ni za osnovnu potroaku
korpu, teko je preventivno djelovati samostalno kao jedinica
zdravstvene zatite. Potrebna su djelovanja sa viih instanci. Ono to je
zabrinjavajue je da su gotovo svi ispitanici koji su sudjelovali u
istraivanju pokazivali znakove depresije, samo na razliitom nivou, a to
je svakako alarmirajui pokazatelj.
Ispitujui povezanost pojave depresije i mentalnih sposobnosti,
doli smo do rezultata koji su pokazali da osobe sa veim nivoom
mentalnih sposobnosti, iako imaju depresivni poremeaj, imaju niu
razinu depresivnosti u odnosu na one koji su na testu mentalnih
sposobnosti postigli nii nivo rezultata. Ovu pojavu bismo mogli
objasniti injenicom da osobe koje su pokazale bolje mentalne
sposobnosti imaju i bolji nain razumijevanja preventivnog djelovanja na
pojavu depresije, vei stepen motiviranosti, razumijevanja i zalaganja u
samom procesu lijeenja depresivnog poremeaja. Moemo rei da je
njihov mentalni kapacitet fleksibilniji, ili da imaju ire vidike u smislu
pruanja samopomoi ili rada na samome sebi.
Znaaj i doprinos ovog rada je viestruk. Ovo je jedan od prvih
radova na podruju opine Teanj koji govori o pojavi depresivnog
poremeaja, kao i o faktorima koji mogu doprinijeti pojavi depresije. U
naem istraivanju depresivni poremeaj je posmatran kroz prizmu
razliitih faktora kao to su: opa naobrazba, brani status, socijalnoekonomski status te domicilnosti ispitanika. Takoer, u okviru ispitivanja
depresije ispitan je i odnos depresije i mentalnih sposobnosti u odnosu
na gore navedene socio-ekonomske faktore, kao i anamnestike podatke.
Naravno, zakljuci ovog istraivanja mogu pomoi u planiranju
preventivnog djelovanja u lijeenju depresije te ukazati na potrebu
ukljuivanja najbliih u proces lijeenja osobe oboljele od depresije, ali i
potrebu ukljuivanja drugih institucija koje mogu pomoi u oporavku i
kasnijoj rehabilitaciji oboljelog.
189

Ovaj rad je odgovorio na neka od pitanja koja se sama nameu u

istraivanju depresije i svakako otvara mogunost daljeg istraivanja i
prouavanja.
Literatura:
1.

Avison, W., Gotlib, H.: Stress and Mental Health. New York and London, Plenum
press, 1994.

2.

Baron,R., Richardson, D.: Depression. New York and London, Plenum press, 1994.

3.

Beck, Judith: Cognitive therapy: Basics and Beyond. New York, The Guilford Press,
1995.

4.

Biro,Miklo: Osnovi klinike psihologije. Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, 1999.

5.

Blaevi, Duka i suradnici: Medicinska psihologija. Zagreb, Jugoslovenska medicinska

naklada, 1978.

6.

Ceri, Ismet /prijevod/: Uputstva za dijagnostiku i tretman mentalnih poremeaja u

primarnoj zatiti-MKB 10. Sarajevo, Svjetska zdravstvena organizacija, Ured za BiH,
2001.

7.

Nietzel, M., Bernstein,D., Milich,R.: Uvod u kliniku psihologiju. Jastrebarsko,

Naklada Slap, 1997.

8.

Oru Lj., Poljski N.: Smjernice za ljekara u primarnoj zdravstvenoj zatiti, Je,
2002.

9.

Schwab, J., Stephenson, J.: Evaluating family Mental Health. New York and London,
Plenum press, 1993.

10. Sinanovi, Osman i suradnici: Duhovnost i mentalno zdravlje. Sarajevo, Svjetlost, 2002.
11. Stojiljkovi, S.: Psihijatrija sa medicinskom psihologijom. Beograd Zagreb, Medicinska
knjiga, 1975.

190

REFIK ATI, PhD and EMINA TURALI

CORRELATION BETWEEN DEPRESSION OF MENTAL
ABILLITIES AND SOCIO-ECONOMIC STATUS OF
INDIVIDUALS
ABSTRACT
Depression is a disease of modern society. It has a biological basis is reflected in
a reduced dominant mood. Depression leads to disturbances in memory, attencion,
concentration,severe physical changes and changes in personal behavior.
The etiologycan be triggerd by a variety of psychological and social stress ( eg
war, natural disaster, divorce, loss of loved one, accident at work...).
The subject of this paper is to investigate the connection between levels of
depression and mental abillities. Our starting hypothesis is that depression is more
intense and occur in people of scarce mentaln abillity in people of lower socio- economic
status and disturbed family atmosphere, what is the research and confirmed.
Key words: depression, mental abillities, socio- economic status, stress, trauma.

191

.
.

) :
.(...
.

.
:
.

192

Prof. dr. Osman Rami1

MISLIMO DA POZNAJEMO SEBE

Saetak
Dananja stvarnost optereena je svakodnevnim informacijama o nemilim
dogaajima kao to je zlostavljanje u porodici, u koli, na ulici, na javnim mjestima.
ta se dogaa sa osobama koje kreu putem nasilja i zlostavljanja? Kako na nas,
koji smo sudionici tih deavanja, sve to djeluje i ta izaziva u nama? Gotovo da su
identini doivljaji koje imamo u vezi s tim osude, prijekori, gnuanja,
neodobravanja. Jesu li to odgovori, ili odgovore treba traiti negdje drugdje? Da li da
odgovore traimo u osobama, u strukturi linosti, u svakodnevnoj stvarnosti
optereenoj bremenitim tekoama kojima se ne zna poetak, niti im se nazire kraj?
Znamo samo da su sva ta negativna i neeljena dogaanja sve ea, mada ima i
pozitivnih, poeljnih dogaanja, ali su mnogo rjea. Nai doivljaji svih dogaaja
kojima smo svjedoci za posljedicu imaju odreene oblike ponaanja koji se razlikuju
od osobe do osobe. Zato s pravom moemo postaviti pitanje: Poznajemo li sebe? Jesmo
li svjesni sebe i svoga ponaanja? Znamo li kakve e nam biti reakcije u pojedinim
konkretnim situacijama i koliko smo ih svjesni? Na ova i slina pitanja pokuali
smo traiti odgovore analizirajui emocionalnu stabilnost i socijalnu zrelost mladih.
Bez pretenzija da emo dati najprihvatljivije odgovore na postavljena i druga njima
slina pitanja, da emo ponuditi najadekvatnija rjeenja, pokuat emo zaviriti u
unutranju strukturu linosti mladih i naznaiti neke elemente poznavanja sebe i
svoje linosti.

Kljune rijei: linost/osobnost, integracija linosti, destrukcija i

destruktivna ponaanja, emocionalna stabilnost, socijalna zrelost, emocionalna
inteligencija, dogaaji, doivljaji, ponaanja, interpersonalna i intrapersonalna
inteligencija, empatija, lokus kontrole.
1. Uvod
Na svakodnevni ivot prate razliiti problemi koji nas stavljaju u
iskuenja.
S vie ili manje uspjeha savladavamo prepreke na koje nailazimo na
radnom mjestu, u koli itd. Smisao ivota i jeste u savladavanju barijera,
rjeavanju problema i zadovoljavanju vrlo razliitih motiva od
1

Pedagoki fakultet Univerziteta u Bihau

193

najjednostavnijih i najneophodnijih kao to su fizioloki motivi, pa sve

do motiva samoaktualizacije, samopotvrivanja koji je svojstven svakoj
osobi na odgovarajuem stepenu njenog razvoja. U psihologiji je ova
pojava poznata pod nazivom motivacioni ciklus ponaanja. On
neprestano djeluje, pokree nas na akciju, na aktivnost, usmjerava nas na
rjeavanje barijera koje se javljaju na putu njegovog zadovoljenja. Naa
uspjenost u prevazilaenju kriznih trenutaka i redovnih svakodnevnih
problema koji objektivno postoje, u velikoj mjeri zavisi od nas samih, od
strukture nae linosti, od nae spremnosti da se suoimo s potekoama.
Stoga je veoma vano da dobro poznajemo sami sebe, svoje elje i
ambicije, namjere i htijenja, da smo svjesni vlastitih sposobnosti i
mogunosti. Bit emo uspjeniji u realizaciji naih planova, u
ostvarivanju postavljenih ciljeva ako realno gledamo na strukturu svoje
linosti, ako smo svjesni svojih dobrih strana i svojih nedostataka i ako
smo spremni suoiti se i s nedostacima i s prednostima dakle, ako
imamo realnu sliku o sebi. Samo tako emo potovati i uvaavati sebe i
imati odgovarajui nivo samopotovanja, ali i cijeniti i potovati druge
osobe.
2. Teorijska razmatranja
Moglo bi se konstatirati da su ljudi, uglavnom, svjesni sebe, da
poznaju svoje dobre i loe osobine, da mogu predviati svoja ponaanja i
da imaju vlastite strategije ponaanja u razliitim ivotnim situacijama. Pa
ipak, esto nisu zadovoljni s reakcijama koje su uslijedile nakon neke
doivljene neugodnosti. Ponaanja koja su ispoljili deprimirajue djeluju
na njih, sami sebe osuuju, kritikuju, jadikuju: Je li to dovoljno? Zato
ba takva reakcija? Jesu li mogli postupiti drugaije?
Nai postupci, reakcije i ponaanja su pod utjecajem niza faktora,
emocionalne inteligencije i socijalne zrelosti i stabilnosti. Mnogi psiholozi
u razliitim ivotnim situacijama emocionalnoj inteligenciji (EQ) daju
prednost u odnosu na racionalnu, akademsku inteligenciju (IQ). Vodei
meu njima, kada je u pitanju emocionalna inteligencija i socijalna
zrelost, je Daniel Goleman. 2

Husremovi, D. (1999). Emocionalna inteligencija Daniela Golemana. U: N.

Jovanovi (ur.) Transfer, bilten studenata Odsjeka za psihologiju 1 (str. 25-28), Sarajevo:
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
2

194

Potovati i uvaavati sebe znai potovati i uvaavati druge osobe.

Meutim, postoje osobe koje, zbog pretjerane skromnosti, esto sebe
stavljaju u inferioran poloaj ne znajui da time ine veliku greku. Time
ugroavaju vlastiti nivo samopotovanja i imaju iskrivljenu sliku o sebi.
Uspjeh u ivotu, snalaenje u svakodnevnim ivotnim situacijama,
komunikativnost i kompetentnost rezultat su stabilne i pozitivne slike o
sebi. Umjerena skromnost je poeljna osobina linosti, ali pretjerana
skromnost ima negativne posljedice na funkcioniranje u savremenim i
problemima optereenim ivotnim okolnostima. Osobe s pozitivnom
slikom o sebi, s realnim samopotovanjem, uspjeno e razvijati
pozitivnu motivaciju, kako primarnu, unutranju (intrinzinu), tako i
sekundarnu, vanjsku (ekstrinzinu). Bez obzira o kojoj vrsti motivacije se
radi, ona ukljuuje bitne kvalitete kao to su: odlunost, istrajnost,
samostalnost,
hrabrost,
preduzimljivost,
samoportvovanost,
samosavlaivanje i druge. Tome treba dodati i uvaavati mnogobrojne
regulatore funkcioniranja linosti, meu kojima je i regulator socijalnih
odnosa linosti odgovoran za usklaivanje odnosa pojedinca i okoline,
zasnovan na pouzdanosti, povjerljivosti, usmjerenosti na cilj, toleranciju,
suradnju, razumijevanje.
Hoe li osobe ostvariti sklad izmeu navedenih dimenzija linosti,
zavisi i od njihovog lokusa kontrole.3 To je pojam koji se odnosi na to
kako osobe doivljavaju dogaaje i sve ono to im se deava u ivotu.
Uspjenost u rjeavanju problema pod utjecajem je unutranjeg ili
vanjskog lokusa kontrole.
Kod osoba kod kojih dominira unutranji lokus kontrole
preovladava shvatanje da one same najveim dijelom upravljaju
sopstvenim ivotom. Ne vjeruju u vanjske okolnosti ili vanjski lokus
kontrole, manje su sklone vjerovati da njima upravljaju vie sile ili bilo
koji drugi faktori koji bi mogli utjecati na njihov ivot. U pravilu, to su
osobe koje manifestuju samostalnost i sposobnost da tano lociraju
probleme.
Suprotno njima, osobe kod kojih dominira vanjski lokus kontrole,
sklone su da uzroke svojih ponaanja pronalaze u vanjskom okruenju i
Rotter B. Julian, ameriki psiholog, ro. 1916. g. u SAD. Bavio se socijalnim uenjem i
klinikom psihologijom. Poznata je Rotterova socijalna teorija uenja. Meu prvima je
uveo pojam LOKUS KONTROLE koji se odnosi na to kako osoba doivljava
dogaaje, a I sve ono to joj se deava u ivotu. Razlikuje unutranji-internalni i
spoljanji-eksternalni lokus kontrole.

195

okolnostima. Sklonije su padati pod utjecaj drugih i smatraju da je ivot

pod utjecajem raznih okolnosti u kojima imamo ili nemamo sree.
Meutim, nema osoba sa istim unutranjim ili istim vanjskim lokusom
kontrole. Ljudi se obino nalaze izmeu ekstremnih pozicija, s tim da je
kod svakoga naglaenije izraen jedan pol ovih dimenzija. Tako se
razliite individualne razlike meu ljudima, koje objektivno postoje,
redovno objanjavaju jednim ili drugim lokusom kontrole. Osobe sa
naglaenim unutranjim lokusom kontrole, gubitak posla, neuspjeh u
uenju i sl., pokuat e objasniti linom odgovornou, smatrajui sebe
krivim to se to dogodilo. Osobe s dominacijom vanjskog lokusa
kontrole smatrat e da krivica dolazi izvana, da su za nastalu situaciju
krivi drugi gazda, poslodavac, kolega, uitelj, roditelj, okolnosti, loa
srea itd.4
Osobe s visokim internalnim lokusom kontrole imaju generalizirano
oekivanje da potkrepljenja ili ishodi u velikoj mjeri ovise o njihovim vlastitim
naporima. Osobe s visokim eksternalnim lokusom kontrole, koje imaju
generalizirano oekivanje da potkrepljenje ili ishodi u velikoj mjeri ovise o srei,
sudbini, sluajnosti i ostalim eksternalnim faktorima. Te se osobe osjeaju relativno
bespomono u pogledu vlastitih ivotnih dogaanja, jer vjeruju da nisu pod njihovom
kontrolom.5
Emocionalna inteligencija je jedan od determinirajuih faktora u
razvijanju svijesti o sebi i linom potovanju.6
Prouavanje emocionalne inteligencije (EQ) ima bihevioralnu
orijentaciju, jer se bavi prouavanjem promjena ponaanja s adaptivnim i
neadaptivnim obiljejima.
Sama rije emocija latinskog je porijekla i dolazi od rijei emovere, to
znai voditi naprijed, poticati, uzbuditi.7

Forum.burek.com/kakav-imate-lokus-kontrole-t419981.html
Trnini, S., Kardum, I., Mlai, B. (2010). Hipotetski model specifinih osobina
vrhunskih sportaa u momadskim sportskim igrama. U: Drutvena istraivanja (str.463485). Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar.
5 Daniel Goleman, veliki zagovornik i promotor znaaja emocionalne inteligencije
(EQ).Psihologiju je doktorirao 1974. godine na Harvardu. Specijalizirao je kliniku
psihologiju i razvoj linosti. Posebno se zanimao za emocije i podruje konativnog u
strukturi linosti. Sa osobitim interesom prouavao je unutranji svijet ljudi i podizanje
emocionalne kontrole. Knjigu Emocionalna inteligencija prvi put je objavio 1995. godine
koja je doivjela veliki uspjeh.
4
5

196

Jasno se uoava jedna od najvanijih karakteristika emocija

njihova pokretaka uloga, jer nas potiu na razliite aktivnosti, na rad, na
uenje. Poznato je da kada je emocionalni odnos prema uenju pozitivan,
uenje je uspjeno, jer nam aktivnost uenja priinjava zadovoljstvo. Ako
je emocionalni stav prema nekoj aktivnosti pa i uenju negativan,
izbjegavat emo tu aktivnost, truditi se da se s njom to manje bavimo i
vrlo jednostavno nalazimo opravdanje za naputanje te aktivnosti i
usmjeravanje na bavljenje s neim drugim. Emocionalni stav pod
utjecajem je emocionalne inteligencije koja potpomae uspjeno bavljenje
aktivnostima i uenjem.
Spomenut emo da emocije imaju znaajnu ulogu u donoenju
racionalnih odluka. Ali, i pored racionalnog IQ, u sluajevima kada doe
do prekida veze izmeu prefrontalnog korteksa i amigdale, tada osoba
sve oko sebe posmatra bez ikakvih emocija i sve joj postaje sivo. To
praktino znai da od veze prefrontalni korteks amigdala zavisi u kojoj
mjeri e osoba objekte i pojave voljeti ili ne voljeti cijelog ivota. Otuda i
shvatanje da ovjek posjeduje dvije vrste inteligencije: akademsku
racionalnu (IQ) i emocionalnu inteligenciju (EQ).
Treba istai, a na to ukazuju i mnogi autori, da inteligencija nije
jedna monolitna sposobnost, nego se sastoji od spektra inteligencija.
Takvog stajalita je i H. Gardner koji izdvaja intrapersonalnu i
interpersonalnu inteligenciju kao posebne vrste inteligencije u spektru.
Sposobnost osobe da ima uvid u vlastita osjeanja i da ih usklauje sa
ivotom odnosi se na intrapersonalnu inteligenciju. Jednako je vano
posjedovati i sposobnost uvida u osjeanja drugih ljudi to se odnosi na
interpersonalnu inteligenciju. To znai da to bolje poznajemo vlastita
osjeanja to emo uspjenije i bolje moi uoavati i osjeanja drugih
osoba.8
U novije vrijeme vrlo aktuelno pitanje je i postojanje umjetne ili
artificijelne inteligencije (A. I.) Ona predstavlja kompjutorsku kopiju
ljudskog intelektualnog funkcioniranja. Kako je nama cilj praenje
ponaanja kao posljedica naih svakodnevnih doivljaja, to umjetna ili
artificijelna inteligencija, bez obzira na njenu savremenost i znaaj nee
biti predmet naeg razmatranja. Osnovni razlog za ovakav pristup lei u
injenici da raunarska inteligencija (A. I.) ne raspolae uvidom,
Furlan, I. (1969). Osnove procesa uenja, Prirunik za nastavnike i studente
nastavnikih kola. Zagreb: kolska knjiga. str. 53-64.
8 Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. str. 261.
7

197

intuicijom, kreativnou, to sve nalazimo kod ovjeka. Dakle, umjetna

inteligencija znatno zaostaje za ovjekom.9
Socijalna zrelost je, kao i emocionalna inteligencija, determinirajui
faktor u razvijanju svjesnosti o sebi i linom samopotovanju. U
razvijanju samopotovanja prvi korak je sposobnost vienja sebe
onakvim kakvi jesmo, a ne kakvi bismo eljeli biti. Dakle, realna
svjesnost o sebi bez obzira to e ponekad slika o sebi biti i neprijatna i
neugodna. Ne treba bjeati od realnosti i izbjegavati suoavanje s
realnom slikom o sebi, jer emo samo tako moi prihvatiti sebe, a to je
osnovni preduslov da bismo se promijenili ako to elimo. Realno
opaanje i prihvatanje sebe dat e nam snagu i volju da mijenjamo ono
to nam se ne dopada, da uvrujemo karakter, da razvijamo motivaciju.
Tako emo postati optimisti u gledanju na ivot i ivotne probleme. A
biti optimista znai ponaati se pozitivno i njegovati takve oblike
ponaanja koji ne dozvoljavaju osobi da zapada u apatina i depresivna
stanja. Vjera u vlastite snage i sposobnosti nee ustupiti mjesto stanju
povuenosti i poraenosti, potitenosti, anksioznosti.10
Veliki broj djece, mlaih, ali i starijih osoba imaju potrebu da
podijele svoje tegobe s nekim. esto se deava da u porodinoj sredini ne
nalaze sugovornika po vlastitoj mjeri. Problemi koje nose u sebi ih
pritiu, gue, razaraju. Potreban im je neko kome e se povjeriti,
otvoriti, ko e ih razumjeti. Moda ste vi osoba koja ima bogatu riznicu
empatije ili sposobnost uivljavanja u psiholoki svijet drugih, jer vi
dobro poznajete vlastita osjeanja, imate razvijenu svjesnost o sebi, imate
samopotovanje, vi moete uspjeno i vjeto iitavati tua osjeanja, vi
moete pomoi onima kojima je, lijepa rije, razumijevanje, kompetentno
miljenje, iskreno i realno opaanje potrebno. 11
Ono to ne moe ni najsavremenija raunarska tehnika (umjetna,
artificijelna inteligencija nema intuicije, ne moe komponovati pjesme, ne
moe pisati poeziju i prie i sl.), to moe i ima racionalna, emocionalna,
socijalna interpersonalna inteligencija, izmeu ostalog i:

Ibid, str. 264

Furlan, I. (1969). Osnove procesa ueja, Prirunik za nastavnike i studente
nastavnikih kola. Zagreb: kolska knjiga, str. 53-63.
11 Husremovi, D. (1999). Emocionalna inteligencija Daniela Golemana. U: N.
Jovanovi (ur.) Transfer, bilten studenata Odsjeka za psihologiju 1 (25-28), Sarajevo: Odsjek
za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
9

10

198

- sposobnost organiziranja grupa, to je posebno znaajno za

odgajatelje, socijalne pedagoge, voe, lidere,
- sposobnost pregovaranja, dogovaranja, usuglaavanja stavova, to
se kao posebna potreba namee u odgoju i obrazovanju, u socijalnopedagokim zajednicama, domovima, centrima i drugim institucijama
gdje je potrebno uspjeno razrjeavati sukobe, konfliktne situacije, svae
i nesporazume bilo koje vrste,
- lini odnosi koji podrazumijevaju uspjeno razumijevanje tuih
osjeanja, sposobnost rada u timovima,
- drutvena analiza koja pretpostavlja sposobnost otkrivanja i
tumaenja tuih osjeanja i briga, a to opet ukljuuje socijalne radnike i
pedagoge, odgajatelje na svim nivoima odgoja i obrazovanja, ljekare,
medicinske sestre i sl.12
Bilo bi veoma dobro i viestruko korisno kad bi navedene
komponente socijalne interpersonalne inteligencije posjedovali oni koji
danas predstavljaju pojedine narode te govore, nastupaju i odluuju u
njihovo ime. To bi znailo da posjeduju sposobnost empatije, osobinu
dragocjenu za svakodnevnu komunikaciju sa okolinom na svim nivoima,
ime bi na adekvatan i drutveno prihvatljiv nain obavljali svoje
profesionalne obaveze.
Promjene koje se manifestuju sa neadaptivnim obiljejima (a na
njih vie ukazujemo iz jednostavnih svakodnevnih praktinih potreba),
karakteristine su u svim periodima razvoja linosti. Tako anksioznost
nepovoljno djeluje na razvoj i funkcionisanje, kako u fazi primanja
informacija, tako i u fazi obrade, odnosno samostalnog rada i u fazi
upotrebe i koritenja informacija. Pod utjecajem anksioznog stanja dolazi
do negativne slike o sebi, o svojim mogunostima i sposobnostima to
nepovoljno utjee i na emocionalnu stabilnost i socijalnu zrelost osobe.
Kada odrastaju u povoljnoj klimi, uz panju i povoljnu emocionalnu
atmosferu, djeca u kolskoj fazi prolaze mirno emocionalno razdoblje, s
pozitivnim emocijama, vedrinom, samopouzdanjem i samopotovanjem.
Adolescentni period ponovo je praen povienim emocionalnim
reakcijama, burnijim izraavanjem emocija i poveanim brojem situacija
koje izazivaju jaka emocionalne reakcije.

12

Ibid, str. 25-28.

199

Zrelu srednju dob karakterie uspostavljanje emocionalne kontrole,

reagiranje na drutveno prihvatljiv nain i u prvi plan se stavljaju vane
ivotne situacije.
U starakoj dobi emocije su praene strahom od izolacije i
usamljenosti. Izraena je apatija, rezignacija, nezadovoljstvo i osjeaj
potitenosti, zatim pojaana tjeskoba zbog blizine smrti.13
3. Metodologija istraivanja
Predmet istraivanja
Imajui u vidu injenicu da je poznavanje sebe, svojih kvaliteta,
sposobnosti i osobina linosti preduslov za uivljavanje u psiholoki
svijet drugih osoba kako bismo ih razumjeli i pruili im pomo, za
predmet istraivanja utvrena je emocionalna i socijalna zrelost i
stabilnost jednog broja studenata prve godine studija.
Cilj i zadaci istraivanja
Uz pomo odgovarajuih instrumenata predvieno je da se utvrdi
u kojoj mjeri mlade osobe posjeduju emocionalnu stabilnost i socijalnu
zrelost kao vane determinantne uspjeha u svakodnevnom ivotu i radu.
S tim u vezi postavljeno je nekoliko zadataka:
- ustanoviti kakvu privatnu svijest o sebi imaju mladi,
- utvrditi stepen javne svijesti o sebi,
- pokuati otkriti prisustvo anksioznih oblika ponaanja kod
mladih,
- na osnovu rezultata primijenjenog testa ustanoviti stepen
emocionalne inteligencije kod ispitivane grupe,
- analizirati nivo socijalne zrelosti i socijalne anksioznosti, kao i
stepen samopotovanja kao determinirajue dimenzije linosti vane za
uspjeh u ivotu.

Andrilovi, V., udina-Obradovi, M. (1994). Osnove ope i razvojne psihologije.

Zagreb: kolska knjiga.

13

200

Hipoteze istraivanja
Osnovna pretpostavka je da mladi na nivou I stepena studija
posjeduju odgovarajuu emocionalnu inteligenciju i emocionalnu
stabilnost i da su socijalno zrele osobe.
Prva podhipoteza: Mladi posjeduju odgovarajui nivo emocionalne
inteligencije i emocionalne zrelosti, to podrazumijeva pozitivan nivo
privatne svijesti o sebi.
Druga podhipoteza: Javna svijest o sebi i socijalna anksioznost
podrazumijeva uspjeno ukljuivanje u rad grupa i timova bez veih
neugoda u komunikacijama s drugim osobama.
Metode istraivanja
U istraivanju je koritena metoda ankete, testiranja i korelaciona
metoda.
Uzorak istraivanja
Okolnosti su diktirale da je u uzorak ukljuen manji broj ispitanika,
njih 38, tako da uzorak nije reprezentativan s obzirom na broj ispitanika.
Stoga nam i nije namjera da na osnovu dobivenih podataka vrimo
zakljuivanje, uopavanje i generalizaciju dobivenih rezultata. Meutim,
neke karakteristike uzorka kao to su zavrena srednja kola, uspjeh u
srednjoj koli, starosna dob i slino, daju za osnovu da se dobiveni
rezultati mogu u izvjesnoj mjeri odnositi na populaciju.
4. Interpretacija rezultata istraivanja
Svakako da ostvareni rezultati na testu na odreeni nain
odraavaju nau linost i osobine koje posjedujemo. Nae svakodnevne
aktivnosti, nae djelovanje, nae profesionalne obaveze izvravamo s vie
ili manje uspjeha. Pri tome nam nije svejedno kakav dojam ostavljamo na
druge osobe, ta drugi misle o nama, da li smo ispravno postupili u
konkretnoj situaciji ili ne. Prihvatimo realno situaciju i sami sebi
priznajmo da smo mogli i drukije postupiti. Ali to je dio nas i to smo mi
takvi kakvi smo. Moemo li promijeniti neke nae navike, nae reakcije?
Svakako da moemo. Ako sebi priznamo istinu, situaciju emo
promijeniti u pozitivnom smjeru i bit emo zadovoljniji.

201

Najnii rezultat na skali Privatna svijest o sebi iznosi 16, a najvei 35

bodova. Raspon varijacije, kao najnepouzdanija disperziona mjera, iznosi
19 bodova. Meutim, aritmetika sredina ostvarena na skali Privatna
svijest o sebi iznosi 24,9 bodova, a standardna devijacija 4,4 boda. To
znai da se u intervalu aritmetika sredina plus, minus jedna standardna
devijacija nalazi oko 68 % rezultata. U naem sluaju, to bi se odnosilo
na sve ispitanike iji se rezultati kreu od od 20 do 29 bodova. Dakle,
kod 25 od 38 ispitanika miljenje o vlastitoj privatnoj svijesti je u
granicama prosjeka to se moe smatrati veoma prihvatljivim.
Osam ispitanika ostvarilo je visoke rezultate, to znai da imaju
visoku svijest o sebi, neki ak i ekstremnu. Treba imati u vidu da
ekstremno visoka privatna svijest o sebi moe biti po osobu i tetna, jer
pretjerano preispitivanje samog sebe nepovoljno utjee na spontanost i
produktivnost. Zato je veoma vano da naa svijest o sebi bude u
funkciji razvijanja samopotovanja. Bitno je da sebe vidimo onakvim
kakvi jesmo, a ne kakvi bismo htjeli biti. Nije lahko prihvatiti istinitu,
neugodnu sliku o sebi, ali to je prvi korak u mijenjanju nekih osobina.
Suoiti se s realnom slikom o sebi znai izabrati put koji nas vodi
rjeenju problema i pozitivnom mijenjanju sebe.
Na ovoj skali pet ispitanika ostvarilo je ispodprosjene rezultate,
to znai da je njihova svijest o sebi na niskom nivou. To nikako ne treba
da znai da nee razviti odgovarajui nivo samopotovanja potrebnog za
uspjean rad i djelovanje. Suoavanje sa realnom slikom o sebi, osjeanje
sebe onakvim kakvi smo, prihvatanjem onog to jesmo, a ne to bi neko
drugi htio, dobra je osnova da stvorimo pretpostavke za promjene i
sigurno emo se promijeniti. Povoljna je okolnost da na ovoj skali
izraeno dominiraju ispitanici sa stabilnim prosjenim rezultatima, a to
znai i stabilnim samopotovanjem.
Javna svijest o sebi predstavlja, takoer, bitnu komponentu u
razvijanju vlastitog samopotovanja. Ostvareni rezultati na ovoj skali
gotovo su identini rezultatima na skali Privatne svijesti o sebi. I ovdje je
najvei broj ispitanika u vrstim prosjenim granicama. Tako je 23
ispitanika (60,5 %) sa stabilnim, prosjenim gledanjem na javnu svijest o
sebi. Iznad prosjeka je osam, a ispod prosjeka sedam ispitanika to
korespondira s rezultatima privatne svijesti o sebi. Moglo bi se zakljuiti
da studenti na ovom nivou (prva godina studija) posjeduju stabilne,
pozitivne osobine linosti i da imaju razvijeno samopotovanje potrebno
za uspjean rad i uenje. Zanimljivo bi bilo komparirati ostvarene
202

rezultate na ovim skalama sa rezultatima studija u nekim nastavnim

predmetima. Meutim, to nije bilo mogue jer su ispitivanja provedena
anonimno, uz apsolutnu diskreciju i tajnost podataka.
Posebno su zanimljivi rezultati koje su ispitanici ostvarili na skali
socijalne anksioznosti. Anksioznost, tjeskoba, strah i nemir nepoeljna su
stanja, a jo manje poeljne osobine pa je povoljno da je veoma mali broj
ispitanika ostvario visoke rezultate na ovoj skali. Visoki rezultati ukazivali
bi i na veliku koliinu socijale anksioznosti koja bi sigurno bila velika
smetnja u svakodnevnim ivotnim situacijama. Najvei broj ispitanika,
njih 27 (71 %) su u kategoriji prosjenih rezultata. Za etiri ispitanika,
koji su ostvarili niske rezultate na ovoj skali, moemo konstatirati da
nemaju pojava anksioznih stanja. Dominacija prosjenih rezultata moe
se smatrati i posljedicom uslova ivota i rada studenata koji ive i
studiraju u dosta tekim i sloenim ivotnim okolnostima. injenica da
ne dominiraju ispitanici s naglaenim anksioznim stanjima ukazuje da se
uspjeno nose s problemima koji ih prate.
Rezultati na testu emocionalne inteligencije
Istim ispitanicima ponuen je test emocionalne inteligencije s
ciljem da se utvrdi korespondiraju li rezultati s rezultatima na testu Kako
procjenjujemo i prihvatamo sami sebe. Test se sastoji od 12 pitanja na koja
ispitanici izraavaju svoje slaganje s ponuenim tvrdnjama na Likertovoj
petodijelnoj skali. Svoj stav ispitanik izraava na nain da oznai da li tu
tvrdnju prihvata uvijek, veinom, ponekad, rijetko ili nikad.
T. 1. Aritmetike sredine i standardne devijacije istraivanih varijabli
Aritmetike
sredine

PSS

JSS

SA

TPPS

Suma X

945

809

558

2312

24,87

21,29

14,7

60,84

4,4

2,8

4,5

9,2

PSS privatna svijest o sebi

JSS javna svijest o sebi
SA socijalna anksioznost
TPPS test procjene prihvatanja sebe
203

Nakon sreivanja i obrade rezultata, izdvojena je po jedna etvrtina

najuspjenijih i jedna etvrtina najslabijih rezultata i ustanovljeni su
odreeni zakljuci.
U prvoj grupi (25% najuspjenijih), pored rezultata na PSS, JSS i
SA, uvrteni su i podaci sa EQ skale (skale emocionalne inteligencije) i
distribucija je slijedea:
- uvijek se slau s ponuenim tvrdnjama u 20 % sluajeva,
- veinom se slae 25 % sluajeva,
- ponekad je slaganje s ponuenim tvrdnjama u 12 % sluajeva,
- rijetko se slau s ponuenim tvrdnjama 4,6 % ispitanika,
- nikada se ne slau s ponuenim tvrdnjama 0 % sluajeva.
T. 2. Rezultati uspjenosti rjeavanja testa za 25 % najuspjenijih
Ispitanici
PSS
JSS
SA
EQ
1.
27
21
15
27
2.
29
25
16
27
3.
30
23
18
30
4.
28
17
17
36
5.
28
17
23
22
6.
28
22
19
26
7.
31
27
16
31
8.
35
23
22
30
9.
35
26
11
31
10.
27
27
10
34
Suma
298
228
167
294
%
75
81
70
61
U grupi od 25 % najslabijih rezultata distribucija je slijedea:
- u ovoj grupi 14 % sluajeva uvijek izraava svoje slaganje s
tvrdnjama,
- veinom se slau u 18 % sluajeva,
- ponekad se tvrdnje poklapaju sa slaganjem ispitanika u 14 %
sluajeva,
- rijetko se slau s ponuenim tvrdnjama u 12 % sluajeva i
- nikad se ne slau s ponuenim tvrdnjama u 0 % sluajeva.
204

T. 3. Rezultati uspjenosti u rjeavanju testa za 25 % najslabijih

Ispitanici
PSS
JSS
SA
EQ
1.
16
19
14
25
2.
16
20
8
31
3.
16
16
10
37
4.
16
22
10
30
5.
20
25
21
17
6.
21
15
17
27
7.
21
21
9
35
8.
22
25
10
25
9.
22
22
14
33
10.
23
19
14
20
Suma
193
204
127
280
%
48
73
53
58
I u jednoj i u drugoj grupi dominira slaganje s ponuenim
odgovorima oznaeno stepenom slaganja veinom, to bi odgovaralo
prosjenim rezultatima.
Zbog utemeljenosti dobivenih rezultata istraivanja, utvrivana je
korelacija meu znaajnijim varijablama koje su u istraivanju tretirane.
Tako je utvrivana povezanost izmeu: PSS i EQ (privatne svijesti o sebi
i emocionalne inteligencije), JSS i EQ (javne svijesti o sebi i emocionalne
inteligencije), SA i EQ (socijalne anksioznosti i emocionalne
inteligencije), te ukupnih vrijednosti ostvarenih na TPPS (Test procjene
shvatanja sebe). Ustanovljene su slijedee vrijednosti Pearsonovog
koeficijenta povezanosti:
- korelacija (povezanost) izmeu PSS (privatne svijesti o sebi) i EQ
(ostvarene emocionalne inteligencije) iznosi r = 0,32,
- povezanost (korelacija) izmeu varijabli JSS (javna svijest o sebi) i
EQ (emocionalne inteligencije) je r = 0,33.
Ova dva koeficijenta povezanosti su pozitivnog predznaka i bez
obzira to ostavljaju dojam niske povezanosti ukazuju na to da, kada se
zanemare ekstremni rezultati, dominirajue prosjene vrijednosti
osiguravaju zadovoljavajui nivo samopotovanja.
- Korelacija izmeu SA (socijalna anksioznost) i EQ (emocionalne
inteligencije) je negativna i iznosi r = 0,29 i u granicama je niske

205

povezanosti. Oito da anksioznost i emocionalna inteligencija ne

korespondiraju, iskljuuju jedna drugu.
Tu lei i odgovor na visinu koeficijenta korelacije izmeu TPPS
(Test procjene prihvatanja sebe) i EQ (emocionalne inteligencije). I ovdje
je ustanovljena negativna povezanost i iznosi r = - 0,15.
T. 4. Koeficijenti povezanosti meu istraivanim varijablama
Skale
Elementi za
PSS - EQ
JSS EQ
SA - EQ
TPSS EQ
r
Suma X
677
587
412
1696
Suma Y
803
803
803
803
X2
17537
13049
6608
105.252
Y2
23.789
23.789
23.789
23.789
R
0,32
0,33
- 029
- 015
ini nam se prikladnim da na ovom mjestu navedemo neke pouke
i sugestije koje Edin Tule navodi u svojoj knjizi Kur'anski tretman stresa:
1. ovjek koji eli mijenjati stavove i uvjerenja druge osobe mora prepoznati koji
vid oslovljavanja je toj osobi najdrai, koje ime ili nadimak najvie voli (npr.
ahbabu moj, amida moj, dostu moj itd.), a sve u cilju osvajanja srca prije
umova;
2. Biti sasluan i shvaen je zadaa svakog komunikatora i dvije prve etape u
procesuiranju informacija kojima se treba iscrpno posvetiti preputajui
prihvatanje i primjenu drugoj strani u komunikaciji i faktoru vremena;
3. Prije pristupa drugoj osobi (npr. bliskom lanu porodice) potrebno je izvriti
studiju njene linosti i njenih navika:na kojem mjestu i u koje vrijeme se osjeaju
najljepe, da li je to neko etalite, obala rijeke, neka planina, vodena povrina,
seoska kua itd, te na takvim mjestima sa njima razgovarati poto su ljudi u
ugodnijim ambijentima daleko prijemiviji, otvoreniji i sa vie strpljenja;
4. Uvijek ciljati paralelno srce i razum;
5. Prouiti diskutabilnu ideologiju na kojoj na sagovornik stoji te iznijeti
objektivno njenu analizu bez zadiranja u samu linost naeg sagovornika;
6. Prouiti voe/osnivae razliitih ideologija te iznijeti njihove biografije, socioekonomske faktore koji su oblikovali njihove stavove i razmiljanja, motive... a
sve zbog toga to nijedan ovjek ne ivi u vakuumu;

206

7. Ispravno definirati i locirati sr meumuslimanskih, ali i meuljudskih problema

s ciljem utede energije i vremena od pogrenog kanaliziranja;
8. Pokazati i dokazati vlastitu ljubav, iskrenu brigu za drugu osobu;
9. Paljivo manevrirati preciznom dozom zastraivanja u cilju osvjeenja;
10. Pratiti promjene kod naeg sagovornika te shodno tim promjenama balansirati
argumentaciju;
11. Izbjegavati svaalaki ton;
12. Znati kada se povui;
13. Imati ispravan redoslijed argumentacije;
14. vrsto vjerovati da je ovjek samo dostavlja informacija, a Allah Upuiva.14
5. Zakljuci
Smatramo prvorazrednim znaajem posjedovanje sposobnosti
poznavanja sebe, spremnosti da prihvatamo sebe onakvim kakvi jesmo, a
ne kakvim bismo eljeli biti jer je to preduslov za razvijanje
samopotovanja, a time i potovanja i uvaavanja drugih.
Istraivanjem smo utvrdili da mladi ljudi ele da spoznaju sebe i da
imaju potrebu da govore o sebi, da iznose miljenja o problemima koji ih
zaokupljaju, da podijele optereenja i tegobe s nekim u koga imaju
povjerenja. Uspjeh u prevazilaenju problema i potekoa i znaajnoj
mjeri je pod utjecajem interpersonalne i intrapersonalne inteligencije
koje, zajedno sa emocionalnom inteligencijom, omoguavaju osobi da
razvije realnu svijest o sebi, da ima realnu sliku o sebi i da tako izgrauje
vlastiti identitet i samopotovanje.
Prema rezultatima istraivanja, moglo se zakljuiti da je ponaanje
mladih osoba pod utjecajem njihovog lokusa kontrole, kako unutranjeg
(internalnog), tako i vanjskog (eksternalnog) lokusa kontrole, koji
omoguava uspjeno ili manje uspjeno prevazilaenje potekoa. Dok
osobe s unutranjim (internalnim) lokusom kontrole vjeruju da same
upravljaju svojim ivotom, manifestuju samostalnost i sposobnost da
precizno lociraju problem, osobe s vanjskim (eksternalnim) lokusom
kontrole uzroke za svoje postupke, uspjehe i neuspjehe pripisuju

14

Tule, E. (2011). Kur,anski tretman stresa. Sarajevo: Autor. Str. 93-94.

207

vanjskom okruenju,
okolnostima.

drugim

osobama

te

razliitim

vanjskim

Dakle, upoznavanjem sebe, podizanjem svijesti o sebi na vii nivo,

izgraivanjem realne slike o sebi bez uljepavanja i pokuaja prikrivanja
nekih osobina koje nisu ugodne, pojedinac moe znaajno doprinijeti
podizanju svjesnosti o sebi na vii nivo i razvijanju vlastitog
samopotovanja.
6. Literatura
1.

Andrilovi,V., udina-Obradovi, M.: Osnove ope i razvojne psihlogije. Zagreb, kolska

knjiga, 1994.

2.

English, H., English, A.: Obuhvatni renik psiholokih i psihoanalitikih pojmova,

Beograd: Savremena administracija, 1972.

3.

Furlan, I.: Osnove procesa uenja. Zagreb: kolska knjiga, 1969.

4.

Guilford, J.P.: Osnove psiholoke i pedagoke statistike. Beograd: Savremena

administracija, 1968.

5.

Husremovi, D.: Emocionalna inteligencija Daniela Golemana. U: N.Jovanovi (ur.)

Transfer, bilten studenata Odsjeka za psihologiju 1 ( str.25-28), Sarajevo: Odsjek za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 1999.

6.

Mui, V.: Metodologija pedagokog istraivanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje

udbenika, 1968.

7.

Rami, O., Boti, N.: Osnove islamskog pogleda na koncept emocionalne inteligencije. U: S.
Topoljak (ur.) Zbornik radova 4 (247-2689), Biha: Islamski pedagoki fakultet, 2011.

8.

Rathus, S. A.: Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2000.

9.

Tule, E.: Kur'anski tretman stresa. Sarajevo: Autor, 2011.

10. Trnini, S., Kardum, I., Mlai, D.: Hipotetski model specifinih osobina vrhunskih
sportaa u momadskim sportskim igrama. U: Drutvena istraivanja (str. 463-485). Zagreb:
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2010.

Internet izvori:
11. forum.burek.com/kakav-imate-lokus-kontrole-t419981.html
12. www.depresija.org
13. hrak.srce.hr

208

Osman Ramic, PhD

WE THINK WE KNOW OURSELVES
ABSTRACT
Today's reality is burdened with the everyday unfortunate events of abuse
within the family, at school, on the street, in public places. What happens to the people
who chose the path of violence and abuse? How these events affects us who are their
participants? We all have almost identical experience in this regard. Disgust,
disapproval. Is this the answer, or should we look for answers elsewhere? Perhaps in
the abusers personality, its structure, or in everyday reality congested with difficulties
that do not have a beginning, nor end in sight. We know that the negative side of these
events is very common, although there are also sporadic positive and desirable events.
Our experience from all the events that we witnessed results in certain behaviors that
vary from person to person. So we can rightly ask the question: Do we know
ourselves? Are we aware of ourselves and our behavior? Do we know what our
reaction will be in some specific situation and how much are we aware of them? We
tried to look for answers these and similar questions by analyzing the emotional
stability and social maturity of young people. We will try to peek into the inner
structure of the youth personality and outline some elements related to knowing yourself
and your personality, without aiming to provide the most appropriate answers to these
and other questions like them.
Keywords: personality, personality integration, destruction and destructive
behavior, emotional stability, social maturity, Emotional Intelligence, events,
experiences, behaviors, interpersonal and intrapersonal intelligence, empathy, locus of
control.

209

.

.
.

.
.

. :

.

.
:

210

Mr. Sebila Bapi1

NASTAVNIK ISLAMSKE VJERONAUKE U SAVREMENOJ
KOLI

Saetak
Savremene promjene u obrazovanju i uloga koju to ima u procesu nastave
islamske vjeronauke zahtijevaju od nastavnika da bude osoba od povjerenja,
odgajatelj, savjetodavac, prijatelj, organizator, koordinator, saradnik, inovator,
mentor jednom rijeju svestrana linost. Nastavniku islamske vjeronauke e u svim
situacijama uzor biti Allahov Poslanik. Vi u Allahovom Poslaniku imate divan
uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji esto
Allaha spominje. (Kur'an, El-Azhab, 21) Poslanik, a.s., je bio na najveem
stupnju morala. Gospodar ga je odabrao meu ostalim stvorenjima i najljepi mu
odgoj dao. Bio je estit i poten, istinoljubiv i pravedan. Rad ima za cilj dati osnovne
smjernice nastavniku islamske vjeronauke, a tiu se njegovih poeljnih osobina,
kreativnosti u radu i poduavanju u nastavi islamske vjeronauke. Od nastavnika i
njegovog stila uveliko zavisi i uspjeh u nastavi.

Kljune rijei: nastavnik, savremena nastava, kreativnost i inovativnost.

1. Uvod
S obzirom da ivimo u vremenu koje je bogato informacijama i
sredstvima za stjecanje znanja, jako je bitno da razvijamo sposobnosti za
njegovo bre i kvalitetnije usvajanje. U tom smislu i nastavnik islamske
vjeronauke treba i mora da se obrazuje doivotno. Nastavnik je izuzetno
znaajan uesnik u nastavi i imajui u vidu ovu ulogu, moemo sa
sigurnou rei da uspjenost u nastavi islamske vjeronauke prvenstveno
zavisi od nastavnika. Od njega zavisi kvaliteta nastave. Da bi ta kvaliteta
bila to bolja, nastavnik mora svoj rad prilagoditi ostalim iniocima
nastave, prvenstveno uenicima, njihovim intelektualnim sposobnostima,
predznanju, interesovanjima, motivaciji. Ovaj rad ima za cilj baviti se
pitanjima bitnim za uspjeno funkcionisanje nastavnika islamske
vjeronauke u savremenoj nastavi. To se prvenstveno odnosi na njegovu
ulogu u nastavi, tj. na inovativnost i kreativnost, otvorenost prema
promjenama u obrazovanju i uspjeno poduavanje u nastavi islamske
1

Islamski pedagoki fakultet u Bihau.

211

vjeronauke. Naglasak je stavljen na poeljne osobine nastavnika islamske

vjeronauke.
U naem odgojno-obrazovnom radu, iako su poduzeti
mnogobrojni napori i pozitivne pedagoko-psiholoke mjere u oblasti
reforme i modernizacije osnovnih kola, i dalje su prisutni zastarjeli
naini rada i primjenjivanje zastarjelih metoda rada. Ova realnost treba
biti poticaj svim nastavnicima da poduzmu odgovarajue mjere kako bi
se ovakva situacija promijenila u pozitivnom smislu.
2. Poeljne osobine nastavnika islamske vjeronauke
Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada
Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji esto Allaha spominje. (Kur'an,
El-Azhab, 21)
Nastavnik islamske vjeronauke e u svim situacijama imati primjer
Allahovog Poslanika, a.s. Poslanik, a.s., je bio na najveem stupnju
morala. Njega je njegov Gospodar odabrao meu ostalim stvorenjima i
najljepi mu odgoj dao. Bio je estit i poten, istinoljubiv i pravedan.
alio bi se sa svojim ashabima, druio se s njima i razgovarao, zabavljao
se s njihovom djecom i drao ih u svom krilu. On je bio najbriniji
roditelj i idealni suprug, imam koji se savjetuje s drugima, hrabri
vojskovoa i mudri vladar. On je najbogobojazniji musliman. Bio je pun
panje prema svakome.
Ako imamo sve ovo u vidu, pa zar trebamo traiti miljenja
pedagoga o osobinama koje treba da posjeduje nastavnik? Dobar
nastavnik islamske vjeronauke e u svakom momentu znati da je pred
njim odgovoran zadatak.
2.1. Kvalitetan nastavnik islamske vjeronauke je primjer uenicima
u blagom ophoenju i savjetovanju
Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na
najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova i
On zna one koji su na Pravom putu. (Kur'an, En-Nahl, 125)
U Kur'anu se na mnogo mjesta moe nai primjer savjeta, lijepog
ophoenja. Allah, d. ., meu prvim sredstvima odgojnog rada istie
upravo savjet. Boiji Poslanik, a.s., je bio prirodan, iskren i nenametljiv, a
njegovi savjeti aktuelni, konkretni, jasni, razumljivi, logini, uvjerljivi i
212

prihvatljivi. Nastavnik islamske vjeronauke e u svakoj situaciji imati

Kur'an i primjer Boijeg Poslanika, a.s. Dobar nastavnik zna da nije
mogue izbjei pogreke koje se javljaju u procesu uenja. On zna da
uenik moe pogrijeiti, a da za to ne bude ukoren. Ako uenik ne smije
pogrijeiti, onda se u poduku uvodi najvea prepreka uenju strah.
Dobar nastavnik zna da je uenje putem pokuaja i pogreaka sloen i
vaan oblik uenja koji se nipoto ne smije iskljuiti iz procesa
poduavanja u nastavi islamske vjeronauke.
U svakoj ivotnoj situaciji se skrivaju odreene prilike za uenje i
dobar nastavnik zna kako svojim poduavanjem uputiti uenike na njih.
Potrebno je da oslukuje elje i potrebe svojih uenika te da ih potie da
svaku priliku iskoriste za uenje. Nastavnik mora biti osoba koja pomae
uenicima u uenju. On treba da jaa njihovu samostalnost i
odgovornost. Meutim, vrlo esto moemo uti nastavnike kako
okrivljuju uenike za ono to nisu uinili, a bili su duni. Preesto ih
okrivljuju za potekoe i probleme u uenju to je pogreno, ale se na
njihovu slabu zainteresiranost, na njihovo uenje i pasivnost. Ako
nastavnik eli postii uspjeh u uenju, onda treba prestati sa kritiziranjem
i okrivljavanjem uenika. Poduavanje ne moe biti uspjeno ukoliko je
zasieno loim rijeima i kritikama. Na taj nain navikavamo dijete da
esto uje kritike i loe rijei, to moe biti veoma loe za njegovo
samopouzdanje u daljnji napredak. Kur'an nas obavezuje da ne smijemo
biti grubi prema drugima i da im uvijek govorimo lijepe rijei. Reci
robovima Mojim da govore samo lijepe rijei. (17:53)
Vrlo esto se na sjednicama u koli moe uti razgovor izmeu
nastavnika o tome kako se uenici neposluno ponaaju, ne ue, nisu
motivisani i postiu slabe rezultate kao da su jedino oni odgovorni za
uenje. Bude li imao na umu injenicu da su za uspjeh u uenju jednako
odgovorni i uenici i nastavnici, nastavnik islamske vjeronauke e se
trudit da zajedno postignu dobre rezultate.
2.2. Poslovna strana poduavanja i profesionalnost nastavnika
islamske vjeronauke
Pouavanje uenika o vjeri je zahtjevna profesija koja iziskuje
ispravne stavove, umijea, znanje i iskustvo. to vie razmiljate o sebi
kao o nastavniku kojem je uloga prenijeti osnovna znanja o vjeri i
moralu, to ete biti bolje osposobljeni za posao nastavnika. Osnovni

213

zadatak nastavnika kada pone raditi jeste otkriti i nauiti to vie o koli
u kojoj radi. Savjetuje se slijedee:
-

otkrijte ta su drugi nastavnici radili u koli prije vas,

pregledajte kolske arhive,

itajte stare kolske listove i novine,

saznajte ko su kljuni ljudi iz prolosti i sadanjosti bitni za razvoj

kole,

upoznajte druge nastavnike i vane osobe u koli kao to su sekretar,

struni saradnici (pedagog, psiholog, bibliotekar, logoped),

pronaite i koristite nastavna sredstva, ukoliko ih kola ne posjeduje

potraite izvore za njihovu nabavku.

Ukoliko, kao nastavnik, elite da vas drugi potuju, potujte sami

sebe. elite li da se s vama postupa kao sa profesionalcem tako se i
ponaajte. Trebalo bi posluati nekoliko savjeta:
-

obucite se profesionalno,

budite tani kanjenje na posao je ruan primjer uenicima i

kolegama,

itajte strune asopise,

pratite novija deavanja u vaoj struci,

budite aktivan lan strunih aktiva nastavnika islamske vjeronauke.

Chris Kyriacou (1998.) smatra da savremeni nastavnik treba da

bude:
1. samouvjeren, srdaan i ljubazan,
2. profesionalan,
3. poticajan,
4. pokretljiv,
5. sa smislom za humor,
6. da vie uspostavlja kontakt oima sa uenicima,
7. da ima jasno propisana pravila,

214

8. da se zna nametnuti i osobno i svojim autoritetom. 2

Savremeni nastavnik mora imati vie razumijevanja i vie znanja od
obinih ljudi. Tomas Gordon smatra da je dobar nastavnik:
1. miran, spokojan, uvijek dobro raspoloen, nikad ne gubi pribranost i
nikad ne pokazuje snana osjeanja,
2. dobar nastavnik nema preduvjerenja i predrasude: glupa djeca,
pametna djeca, djevojice, djeaci, konfesija, ime svi su oni isti
dobrom nastavniku; on ne pravi razlike meu imenima ni spolovima,
3. on moe sakriti svoja osjeanja od uenika i on to ini,
4. on na isti nain prihvata sve uenike; dobar nastavnik nikada nema
omiljene uenike u razredu,
5. on osigurava da radna sredina uvijek bude zanimljiva, stimulativna i
slobodna, ali u svako doba tiha i uredna,
6. on je dosljedan, ne zaboravlja, ne mijenja raspoloenja i ne pravi
greke,
7. on zna odgovore, on je mudriji od uenika,
8. on podrava druge kolege nastavnike.
2.3. Otvorenost prema promjenama u obrazovanju
Promjene u obrazovanju odnose se na promjene u pripremi,
organizaciji i realizaciji obrazovnog rada u obrazovnoj praksi i vezane su
za drutvene, modernizacijske, tehniko-tehnoloke promjene koje su
desile i koje se deavaju u drutvu, a koje neminovno uslovljavaju i
promjene u sferi obrazovanja. Promjene u obrazovanju podrazumijevaju
pravo uenika i njihovih roditelja da biraju kvalitetniju kolu, kvalitetnije
nastavnike, udbenike, metode i programe rada. Nastavnik u
promjenama u obrazovanju ima ansu da bira kvalitetnije i kreativnije
metode u svom radu, da na moderniji i kreativniji nain interaktivnim
metodama potie uenike na kreativan i istraivaki rad u nastavi
islamske vjeronauke. Na taj nain ima ansu da stalno ui i napreduje u
svom radu i da postane napredan i cijenjen. On vie nije predava i jedini
izvor saznanja on je kreator rada i organizator istraivakog rada
uenika u otkrivanju novih spoznaja.
2

Chris Kyriacou, Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 1995., 85-86 str.

215

3. Kreativnost i inovativnost nastavnika islamske vjeronauke

Biti nastavnik islamske vjeronauke u dananjoj koli znai radovati
se zajednikim uspjesima sa uenicima, uivati u veselom kolskom
okruenju, stvarati pozitivnu klimu u odjeljenju i u kolskom kolektivu.
On mora znati uivati u vrlo zahtjevnom poslu koji od njega trai
kreativnost. Prilikom svog rada nastavnik mora uvijek pronalaziti
inovacije i dosta istraivati kako bi njegov rad zadovoljio sve potrebe
dananjih uenika i savremenog drutva.
Jedna od bitnih karakteristika inovativnog nastavnika jeste da
potie uenike na kreativnost u nastavi islamske vjeronauke. Uenik
radei kreira, a kreirajui putem svojih osjetila organizira misaonu
aktivnost koja dovodi do novih otkria, inovacija, izuma ili originalnih
rjeenja zadataka u konkretnoj problemskoj situaciji. Putevi koji vode
razvoju kreativnosti su dostupni i primjenljivi za sve kole i nastavnike.
Da bismo razvili kreativnost trebamo:
1. kreirati uenicima okolinu u kojoj e se osjeat sigurni, slobodni i
socijalno prihvaeni,
2. uenike ohrabrivati da razmjenjuju ideje, ne samo sa nastavnikom
nego i izmeu sebe,
3. nastojati to manje primjenjivati sistem natjecanja i nagraivanja,
4. kreirati slobodno i otvoreno okruenje, ohrabriti i cijeniti
samoizraavanje.

216

uspostavlja
slobodno i
otvoreno
okruenje

odnosi se s
potovanjem
prema
neobinim
idejama

kreira uenicima
okolinu sigurnost,
socijalno
prihvaanje

ohrabruje
uenike da
razmjenjuju
ideje

Kreativan
nastavnik
islamske
vjeronauke

prua uenicima
mogunost za
samoinicijativno
uenje

nastoji da to
manje
nagrauje
uenike

Za poticanje kreativnih uenika Torens predlae slijedee principe:

1. odnositi se s potovanjem prema neobinim idejama,
2. pokazati djeci da njihove ideje imaju vrijednost,
3. pruiti mogunost za samoinicijativno uenje i pokazati povjerenje za takav rad,
4. obezbijediti periode rada i uenja koji se ne procjenjuju. 3
Zakljuak
Promjene u drutvu koje utjeu na promjene u koli se u
najvanijem dijelu odnose na promjene pozicije nastavnika i njegove
uloge i stila rada u nastavnom procesu. Nastavnik treba da bude
pedagoki subjekt koji je sposoban i spreman u drugima probuditi elju
za znanjem i propagirati ispravne vrijednosti.
Mandi P.,Gajanovi N.; Psihologija u slubi uenja i nastave, Grafokomerc Tunji,
Lukavac, 1991.,282 str.

217

Dobar nastavnik zna da nije mogue izbjei pogreke koje se

javljaju u procesu uenja. On zna da uenik moe pogrijeiti, a da ne
bude ukoren. Ako uenik ne smije da pogrijei, onda se u poduku uvodi
najvea prepreka uenju strah. Dobar nastavnik zna da je uenje putem
pokuaja i pogreaka sloen i vaan oblik uenja koji se nipoto ne smije
iskljuiti iz procesa poduavanja u nastavi islamske vjeronauke.
Vrlo esto se na sjednicama u koli mogu uti nastavnici kako
komentariu da su uenici neposluni, da ne ue, da nisu motivisani i
postiu slabe rezultate kao da su jedino uenici odgovorni za to. Bude li
imao na umu injenicu da su za uspjeh u uenju jednako odgovorni i
uenici i nastavnici, nastavnik islamske vjeronauke e se trudit da zajedno
postignu dobre rezultate.
Biti nastavnik islamske vjeronauke u dananjoj koli znai radovati
se zajednikim uspjesima, uivati u veselom kolskom okruenju, stvarati
pozitivnu atmosferu u odjeljenju i u kolskom kolektivu. On mora znati
uivati u ovom vrlo zahtjevnom poslu koji od njega trai kreativnost.
Nastavnik mora uvijek tragati za inovacijama u svom podruju i truditi se
da bude kreativan kako bi njegov rad zadovoljio sve potrebe dananjih
uenika i savremenog drutva.
Literatura
1.

Chris Kyriacou, Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 1995.

2.

Eric Jensen, Super nastava Nastavne strategije za kvalitetnu kolu i uspjeno uenje,
Educa, Zagreb, 2003.

3.

Hasanovi, Zuhdija, Sredstva odgoja kojima se koristio Boiji Poslanik alejhi-sselam, Muallim, god.III, broj 5, sarajevo 2002.

4.

Mandi P.,Gajanovi N.; Psihologija u slubi uenja i nastave, Grafokomerc Tunji,

Lukavac,1991.

5.

Tomas Gordon, Kako biti uspjean nastavnik, Kreativni centar, Beograd, 1998.

6.

Topoljak, Sulejman, Poslanikove odgojne metode, Muallim, god. II, broj 5, Sarajevo,
2001.

218

Sebila Bapic, MA
TEACHER OF ISLAMIC RELIGIOUS EDUCATION IN A
CONTEMPORARY SCHOOL
ABSTRACT
Contemporary changes in education and the role which a teacher has in the
educational process require that the teacher of Islamic religious education must be a
person of trust, educator, adviser, friend, organizer, coordinator, collaborator,
innovator, mentor. He has to be a versatile personality.
The teacher of Islamic religious education has to follow the example of the Holy
Prophet, alayhi-s-salam, in all situations: There has certainly been for you in the
Messenger of Allah an excellent pattern for anyone whose hope is in Allah and the
Last Day and [who] remembers Allah often. (Qur'an, Al-Azhab, 21) The
Prophet, alayhi-s-salam was at the highest level of morality. Lord has chosen him
among other creatures and gave him a beautiful upbringing. He was a decent and
honest, truthful and fair. This work aims to provide basic guidance to the teacher of
Islamic religious education regarding his desirable traits, creativity in work and
teaching. The success in the classroom largely depends on the teacher and his style.
Keywords: teaching, modern teaching, creativity and innovation.

219

.



"

" ) .(

. .

.
.
:

220

Nejra Nesimovi-Khedr1
KREATIVNOST NASTAVNIKA U PODSTICANJU
KOLSKOG DOSTIGNUA UENIKA

Saetak
U ovom istraivanju je ispitivano da li postoji povezanost izmeu kreativnih
nastavnika i boljeg uspjeha uenika. U istraivanju je uestvovalo 58 profesora i
nastavnika, te 134 uenika osnovnih i srednjih kola Unsko-sanskog kantona.
Zadatak uenika je bio da procijene kreativnost svojih nastavnika, dok su nastavnici
bili testirani u podruju kreativnosti i inteligencije. Da li vei stepen inteligencije utie
na iskazivanje veeg stepena kreativnosti, da li kreativniji nastavnik podstie i bolji
uspjeh kod uenika pitanja su na koja emo pokuati odgovoriti u ovom radu.

Kljune rijei: kreativnost, podsticanje dostignua, kolski uspjeh,

inteligencija
Uvod

Kreativnost je miris line slobode. Osho

Gledajui globalno, napredak itavog drutva ovisi o nizu
kreativnih produkata kao to su nova nauna otkria, izumi, socijalni
programi, pokreti u umjetnosti te razni socijalni pokreti. S druge strane,
pred pojedinca se u svakodnevnom ivotu postavljaju razni problemi
koje on nije u stanju rijeiti na dosad poznate i ve iskuane naine, nego
je potreban i odreeni stepen inovacije. Tako je i naslov teme koju elim
izuavati i istraivati Kreativnost nastavnika u podsticanju kolskog dostignua
uenika.
aci uu u kolu kao upitnici, a iziu kao take.
Ova izreka koju sam nedavno ula me navela da se bavim sa ovom
temom i potakla da ispitam situaciju u naim kolama. Jedan od ciljeva
ovog rada je i da ustanovi koliko se nastavnici trude da promijene i
poboljaju ve odavno ustaljenu praksu sterilnog nastavnog procesa u
kojem su aci uglavnom recipijenti informacija koje mehaniki
reprodukuju na zahtjev nastavnika. Kako Suzi (2000., str. 153) tvrdi,
tradicionalna nastava, bez sumnje, ima kvalitete koje ne moemo sporiti, ali je
1

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

221

injenica da su promjene nune, ako taj sistem elimo razvijati i odrati aktuelnim.
Promjene su neophodne i trebaju prvo da krenu od sistema obrazovanja,
a zatim i nastavnika. To sve e utjecati i na promjenu naina uenja kod
uenika. Posmatrajui drutvo u kojem ivimo, moemo doi i do
zakljuka da u njemu ivi vrlo mali broj pojedinaca koji se odlikuju
jedinstvenim nainom ivljenja, razmiljanja i djelovanja. Ukoliko se
pokae da postoji neki ''recept'', savjet, uputa kako da djelovanje rada
nastavnika na uenikova dostignua bude to uinkovitije, cilj ovog rada
je da se to predoi i preporui svima koji budu eljeli da poboljaju svoje
vjetine poduavanja. Nastavnici ne bi trebalo da budu ti koji e ake
''nahraniti ribom'', ve ih trebaju nauiti ''pecati''. Na sistem obrazovanja
potie dominanciju lijeve polovice mozga: one kojom piemo, itamo,
procesuiramo sve opipljivo, ono to vidimo u drutvu, intelekt,
obrazovanje, politiku, nauku, medicinu. eli li pojedinac napredovati
unutar bilo kojeg sistema, mora uspjeno poloiti niz ispita od kole do
fakulteta. Da bi se poloili ispiti, potrebno je lijevu stranu mozga ispuniti
pojmovima kao to su jezik, struktura, podijeljenost, odvojenost. Kada
poloi sve ispite, pojedinac dobija diplomu i ide na slijedei nivo, trite
rada i oni esto vode i dravu i nastavno-odgojni proces. Tradicionalno
predavanje na kojem predava predstavlja tivo kroz monolog je
generacijama glavna nastavna metoda kada je u pitanju vie obrazovanje.
Ako emo vjerovati rezultatima novog istraivanja, ovakva predavanja su
bezvrijedna. Dva nauna lanka koja su objavljena u Science 2.0 i Journal of
Science Education and Technology ukazuju da je prenoenje znanja na taj
nain neuinkovito. U oba istraivanja sprovedena meu studentima
fizike se desilo da su se nakon petnaestominutnog predavanja mogli
sjetiti samo 10% prezentiranog tiva. Jo kad uzmemo u obzir da prema
nekim istraivanjima (University of Standford) ovjek koristi samo 10 %
svog mozga ta moemo oekivati u konanici aktualnog obrazovnog
procesa?
S druge strane, imamo kreativce ljude sa izrazito dominantnom
desnom stranom mozga, esto su marginalizirani i obiljeeni kao
individualci nove ideje, koja ukljuuje nove pojmove, nova rjeenja, nove
oblike umjetnosti, inovativnost, pa ak i nove vrste biznisa... Sve to
povezuje zajedniki nazivnik - kreativnost. Rije kreativnost dolazi od
latinskoga korijena creatus, to u doslovnom prijevodu znai koji je
narastao. Naalost, u naim kolama se ''gui'' kreativnost, kreativna
razmiljanja i miljenja, nema prostora za razvoj kreativnosti. Potencira
se stalno lijeva hemisfera mozga, dok je desna potpuno nezaposlena.
222

Mnoge olakice koje koristimo u svakodnevnom ivotu uzimamo zdravo

za gotovo, a ustvari, one su rezultati kreativaca koji su nam mnogo
olakali ivot. Uzmimo za primjer nain na koji je otkrivena struja,
sijalica itd. Najee su tvorci takvih genijalnih izuma bili prosjeni ili loi
aci u koli, a neki je nisu ni zavrili. Zato? Zato to ih je tradicionalna
kola sputavala, guila. Kreativnost se (nekad nenamjerno) sistemski
obeshrabruje kod veine djece. Mnogi roditelji imaju potrebu stalno
ispravljati djecu sa eljom da im to prije usade to vie znanja, ali
ponekad i zbog svojih neosnovanih strahova da dijete ne izlazi previe
izvan okvira i tako privlai negativnu panju okoline. Ovdje se moe
pokazati i nezrela potreba da dijete bude savreno i bolje od drugih, kako
bi se kroz to i roditelj mogao osjeati vie vrijedan i sposoban. Mali je
broj roditelja koji stvarno znaju ohrabriti i potaknuti djeiji entuzijazam
prema stvaranju ideja, a posebno onih koji e se ukljuiti i sudjelovati u
tome. Uglavnom smo odgajani tako da se uklapamo u okolinu, da ne
''strimo'' previe i da obavljamo svoje poslove automatski, te emo tako
uiti i nau djecu iako im elimo samo najbolje. Ipak, obiteljsko
okruenje ostavlja daleko vie slobode i prilike za kreativnost nego kola.
Na kolski sistem kao da je osmiljen da sputava razmiljanje i
ponaanje uenika, da ih uklopi u kruti kalup i takve ih isporui
tvornicama koje trebaju radnike, da naini od njih graane koji nisu
previe zabrinuti za politiko stanje u drutvu i koji smatraju da oni nita
ne mogu promijeniti. Maslow je jo prije pedesetak godina tvrdio da
kreativnost postoji u svakoj osobi, ali e kod veine ostati prigueni
materijal (Maslow, 1959). Nije li to sluaj i u veini nama poznatih
primjera? Kreativnou se bavio i J. P. Guilford 1950. godine. On je
uveo pojam divergentnog miljenja (nasuprot konvergentnom, logikom
miljenju), ije su osobine redefinicija, osjetljivost za probleme,
fluentnost, originalnost, elaboracija i fleksibilnost. Pojedinac za
kreativnost mora posjedovati bogat fond znanja iz kojeg trai nove
strategije za rjeavanje problema. S obzirom na to da se kreativnost, kao i
inteligencija, smatrala sposobnou rjeavanja problema, smatralo se da
se radi o istoj sposobnosti. Meutim, kada su Guilford i suradnici poeli
testirati sposobnosti koje se ubrajaju u kreativnost, poeli su raunati
korelacije izmeu inteligencije i kreativnosti. Pokazalo se da postoji
pozitivna korelacija, ali relativno niska prosjena korelacija 0. 32
(Guiford, 1968, str. 133).

223

Varijable istraivanja
a) Zavisna varijabla u ovom istraivanju je: kolsko postignue
uenika, tj. uspjeh uenika u uenju. kolski uspjeh praen je preko
ostvarenih rezultata na kraju drugog polugodita.
kolsko postignue uenika ili kolski uspjeh odnosi se na
njihove ocjene, zatim na njihovo vladanje i ponaanje, te na vannastavne
aktivnosti ukoliko se njima bave. Odnosno, kolsko postignue
podrazumijeva savladavanje programa koji predstavlja uslov za kolsku
prolaznost, to je ustvari nastojanje uenika da ostvari to bolje ocjene. S
obzirom na sloenost kole i kolovanja, uspjeh djeteta predstavlja
mnogo vie od samih ocjena. Ocjene su povratna informacija i rezultat
vrednovanja djeteta u uspjenosti svladavanja nastavnoga gradiva. One
su pokazatelj u kojoj je mjeri dijete usvojilo znanja i vjetine to se od
njega zahtijevaju prema kolskom programu u odreenom razredu.2
b) Nezavisne varijable su: kreativnost nastavnika i inteligencija.3
Supek (1987.) smatra da za kreativnost, kao opu crtu ljudske
ivotnosti, ne postoji jedna jedinstvena definicija. U kojem god je obliku,
kreativnost se uvijek moe prepoznati onog trenutka kad je vidimo. Ipak,
kada je treba preciznije odrediti, nailazi se na razliita miljenja. S
obzirom na to da je rad vezan za kolu, tj. nastavnike, vrijedno je
spomenuti i odreenje ovog pojma koje je u svom djelu Interaktivna
stvaralaka edukacija dao Stevanovi (2003.), a to je da kreativnost u koli
podrazumijeva skup pedagoko-psiholokih, organizacijskih i didaktikometodikih mjera kojima se postiu progresivne mjere u planiranju,
organizaciji, realizaciji, elaboraciji i aplikaciji odgojno-obrazovnog rada u
stvaralakim interakcijskim odnosima nastavnika i uenika, i aktivnoj
participaciji nastavnih sadraja i povezivanju kole i drutva.
METODOLOGIJA
Predmet ovog istraivanja je ustanoviti povezanost izmeu
kreativnosti nastavnika i kolskog postignua uenika.
2

Rami, O. Utjecaj karaktera uenika na kolski uspjeh i ponaanje, Pedagoki fakultet, Biha,
2011.
3
Kreativnost je ispitivana testovima autorice Kate Franck Zadatak dopunjavanja crtea,
zadatka pisanja prie na osnovu pet ponuenih imenica te zadatka samoprocjene
vlastite kreativnosti. Za mjerenje inteligencije koriten je test za mjerenje neverbalne
inteligencije PURDUE.

224

Zadaci istraivanja:
- to opsenije istraivanje pojma kreativnosti, prvenstveno kod
nastavnika, te e se pokuati ispitati povezanost izmeu kreativnosti
nastavnika i poboljanja postignua uenika u kolskim aktivnostima,
uenju i uspjehu u pojedinim predmetima,
- utvrditi u kojoj mjeri postoji povezanost izmeu kreativnosti
nastavnika i kolskog postignua uenika,
- obezbijediti nastavnicima i svima onima koji ele da razvijaju
svoju kreativnost u vlastitoj edukaciji ili edukaciji drugih to vie
primjera, uputa, izvora kako poboljati i razvijati vlastitu kreativnost.
Hipoteze
Nul-hipoteza: Pretpostavljamo da ne postoji statistiki znaajna
razlika izmeu kreativnosti nastavnika i kolskog uspjeha aka.
Podhipoteza: Ne postoji statistiki znaajna povezanost izmeu
inteligencije i kreativnosti.
Uesnici/sudionici
U istraivanju su uestvovali nastavnici, profesori i uenici
osnovnih i srednjih kola na podruju Unsko-sanskog kantona.
Nastavnici i profesori su uestvovali u testiranju koje se sastojalo u
testiranju inteligencije i procjena kreativnosti, dok su aci bili anketirani i
u tom postupku su procjenjivali kreativnost svojih nastavnika i profesora.
Cilj je utvrditi da li kreativniji nastavnici mogu pomoi i podstaknuti
uenike da budu uspjeniji u usvajanju, razumijevanju i primjeni znanja
koja stiu na nastavi. Poseban se akcent stavlja na prirodnu grupu
predmeta (matematika, fizika, hemija), jer uenici imaju vie potekoa u
savladavanju grupe prirodnih predmeta, iako su i drugi predmeti jednako
bitni, posebno ako imamo u vidu da nismo svi matematiari, ili fiziari, ili
lingvisti, ili umjetnici. Broj nastavnika koji je uestvovao u istraivanju je
iznosio 58 (N = 58), a broj uenika koji su ispunjavali anketu je 134 (N =
134).

225

Postupak istraivanja:
Testiranje nastavnika je uglavnom bilo individualno. Trajalo je oko
60 minuta. Nastavnici su prvo su rjeavali test inteligencije PURDUE.
Rjeavanje ovog testa je vremenski ogranieno na 20 minuta. Zatim su
pristupili rjeavanju testova kreativnosti, ispunjavanju upitnika i procjeni
vlastite kreativnosti. Uratke na testu kreativnosti su procjenjivala tri suca,
neovisni jedni od drugih tehnikom suglasne procjene. Poetna zamisao je
bila da suci budu eksperti u odreenom podruju, ali je nizom
istraivanja utvreno da se i drugi obrazovani (ak i neobrazovani)
pojedinci u svojim procjenama bitno ne razlikuju od eksperata, jer je
kreativnost uoljiva. Konanu ocjenu kreativnosti pojedine prie i slika
ini prosjena ocjena svih sudaca. Uenici su ispunjavali anketu u
vremenskom roku od petnaest do trideset minuta, u zavisnosti od
njihove dobne zrelosti.
Njihov zadatak je bio procijeniti u kolikoj mjeri njihovi nastavnci
posjeduju osobine koje karakteriziraju kreativne linosti (sklonost
kritikom odnosu, inicijativnost, otvorenost duha, divergentno miljenje,
nekonvencionalnost, radoznalost, pouzdanost i samodostatnost,
spremnosti da se mijenja, jaka intrinzina motivacija itd.) za svakog
nastavnika pojedinano. Procjenjivali su nastavnike bosanskog, engleskog
i njemakog jezika, nastavnike matematike, fizike, hemije i islamske
vjeronauke. Anketa kojom se procjenjivala kreativnost nastavnika moe
se smatrati pouzdanom, budui da je u procesu analize pouzdanosti
Kronbahov alfa test iznosio 0,845, to je dobra pouzdanost.
Rezultati i rasprava
Tabela br. 1: Zakljune ocjene
Zakljune ocjene
Bosanski Englesk
Matemat
na kraju kolske
Njemaki jezik
ika
jezik i jezik
godine
Valid
134
63
114
134
N
4
Missing
0
71
20
0
Mean5
4.06
3.89
3.55
3.13
4

Fizika
134
0
3.60

Pojedina odjeljenja nisu imala neke predmete u nastavnom planu, te iz tog razloga
nedostajue vrijednosti se ine velikima
5
Mean u ovom sluaju oznaava prosjenu ocjenu iz pojedinog predmeta za sve
razrede

226

Std. Deviation

.940

1.109

Zakljune ocjene na
kraju k. godine
Valid
N (broj
uesnika) Missing
Mean
Std. Deviation

1.263

1.095

1.137

Hemija

Islamska vjeronauka

108
26
3.69
1.133

134
0
4.82
.385

Tabela br. 2
Korelacije izmedju testa inteligencije i testova kreativnosti
test
test
test kreativnosti
inteligencije kreativnosti
pisanje prie
(PURDUE)
crte
Pearson
Correlation
Sig. (2-tailed)
N
Pearson
test kreativnosti - Correlation
crte
Sig. (2-tailed)
N
Pearson
test kreativnosti - Correlation
pria
Sig. (2-tailed)
N
test inteligencije
(PURDUE)

.215**

.112

151

.008
151

.173
150

.215**

.516**

.008
151

151

.000
150

.112

.516**

.173
150

.000
150

150

** Korelacija je znaajna na nivou od 0.01 l (2-tailed).

Iz ove tabele vidimo da postoji povezanost izmeu testa
inteligencije i testova kreativnosti (r =0,215), ali je jako niska, kao to je
bilo i oekivano. Drugim rijeima, visok stepen inteligencije ne
podrazumijeva i veu kreativnost i obrnuto, ime je potvrena i naa
podhipoteza.
to se tie rezultata na testovima kreativnosti koji su radili
nastavnici te anketa kojima su uenici procjenjivali kreativnost svojih
nastavnika, rezultati su slijedei:

227

Tabela br. 3
Predmet
Procjena
uenika o
kreativnosti
nastavnika
Broj uenika
koji su radili
anketu
Prosjek testova
kreativnosti/na
stavnici
Broj nastavnika

Bosanski Engleski
jezik
jezik

Njemaki
Matematika
jezik

Fizika

3,34

3,32

3,13

2,49

3,02

133

63

112

130

133

3,20

2,97

3,01

3.60

12

Predmet
Procjene uenika kreativnosti
nastavnika
Broj uenika koji su radili
anketu
Prosjek testova kreativnosti/
nastavnici
Broj nastavnika

Hemija

Vjeronauka

2,92

3,80

133

63

3,20

2,97

12

Iz tabele br. 3 moemo uoiti da su procjene uenika o kreativnosti

nastavnika iz predmeta bosanski, engleski i njemaki jezik, te matematike,
fizike, hemije i vjeronauke skoro identini. Nadalje, analize pokazuju da
postoji statistiki znaajna povezanost izmeu kreativnosti nastavnika
maternjeg jezika i stranih jezika (r = .607 na nivou od ,001), ime
moemo djelomino odbaciti nau nul-hipotezu, tj. da ne postoji
statistiki znaajna razlika izmeu kreativnosti nastavnika i kolskog
uspjeha uenika.

228

Zakljuak
Kreativnost je tema koja je uvijek aktualna i interesantna. Nismo ni
svjesni koliko moemo pozitivno promijeniti svoj cjelokupni ivot
ukoliko se potrudimo biti kreativni. Na kreativan nain moemo praviti
jela, pisati romane, graditi stambene objekte, ratovati itd. Zato onda ne
bismo i svoju djecu ohrabrili da budu kreativni? injenica je da esto,
ponekad zbog bojazni da se djeca nee uklopiti u drutvo, guimo
njihovu kreativnost. Vodimo se, izgleda, starom narodnom poslovicom
koja kae: Ekser koji stri, obino dobije po glavi. Kreativnost nije dar
rezervisan samo za posebne pojedince. To je vjetina koja se vjeba i
razvija kao i svaka druga. I Einstein je rekao: Ja nisam pametniji od drugih,
ja samo vie razmiljam! Kako bismo razvili kreativnost, moramo uloiti
svjestan napor i trud da naviknemo svoj mozak na neto sloeniji i tei
nain funkcioniranja razmiljanje izvan okvira, izvan automatizma,
stvaranje novih i nepoznatih misli esto kroz povezivanje dotad
nepovezanih ideja i informacija. Ono to me iznenadilo u razgovoru sa
nastavnicima je spoznaja da veina njih smatra da je za kreativnost
potreban novac, tj. smatraju da e projektorom i drugim vizualnoauditivnim pomagalima poboljati kreativnost. To je, dakako, netano!
ovjek je sklon ba u tekim situacijama pokazivati svoju kreativnost.
Preporuka za sve nas je da ne ekamo da nam bude preteko da bismo
poeli pokazivati svoju kreativnost. Na nastavnicima je velika
odgovornost. Oni velikim dijelom odgajaju i obrazuju mlade generacije.
Biti dobar uitelj, nastavnik, profesor nije samo pitanje svladavanja
nekoliko tehnika. To je povezano sa cjelokupnom linou: stavovima,
vrijednostima, samopoimanjima, vezom sa drugima, kao i sa njenim
vjetinama i strategijama. U proces pouavanja treba ''unijeti duu'', a
razliku izmeu mehanikog pouavanja i tog ''ivog'' moda emo
najbolje shvatiti ako proitamo slijedei stih Boba Marleya: Neki ljudi
osjeaju kiu. Drugi se samo skvase.
Literatura:
1.

Allport, W. G.: Sklop i razvoj linosti, Katarina, Bugojno, 1991.

2.

Andrilovi, V., udina-Obradovi, M.: Psihologija uenja i nastave, kolska knjiga,

Zagreb, 1996.

3.

Andrilovi, V., udina-Obradovi, M.: Osnove ope i razvojne psihologije, kolska

knjiga, Zagreb, 1994.

229

4.

Cvetkovi-Lay, J., Pejak, V.: Moe i drugaije: prirunik s vjebama za poticanje

kreativnog miljenja, Alinea, Zagreb, 2004.

5.

Cohen, L. Manion, L. Morrison, K.: Metode istraivanja u obrazovanju, Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2007.

6.

Csikszentmihalyi, M.: Flow oaravajua obuzetost, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2006.

7.

andrli, J.: Kreativnost kao kategorija, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1998.

8.

Domovi, V.: kolsko ozraje i uinkovitost kole, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.

9.

Dryden, G., Vos, Jeannete: Revolucija u uenju, EDUCA, Zagreb, 2001.

10. Furlan, I.: Osnovni faktori uspjenog uenja, Osnove procesa uenja, kolska knjiga,
Zagreb, 1969.
11. Glasser, W.: Nastavnik u kvalitetnoj koli, EDUCA, Zagreb, 1999.
12. Goleman, D.: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.
13. Jensen, E.: Supernastava, EDUCA, Zagreb, 2004.
14. Kvaev, R.: Psihologija stvaralatva, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 1981.
15. Mavrak, M.: Prirunik za kreativniji i zajedniki rad nastavnika i uenika, MDD,
Sarajevo, 2000.
16. Mail, Alice: Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo, 1968.
17. Osho: Kreativnost Oslobaanje unutranjih sila, Leo commerce, Beograd, 2011.
18. Ozimec, S.: Otkrie kreativnosti, Tonimir Varadinske Toplice, 1996.
19. Rami, O.: Utjecaj karaktera uenika na kolski uspjeh i ponaanje, Pedagoki fakultet,
Biha , 2011.
20. Sarsani, M.R.: Creativity in education Sarup&Sons, NewDelhi, India, 2005.
21. Sternberg, R.J. and Lubart, T.I.: The Concept of Creativity: Prospects and Paradigms, U
Sternberg, R.J., (Ed.), Handbook of Creativity (pp. 3-15). Cambridge: University
Press, 1999.
22. Sternberg, R.J., Ed.: Handbook of Creativity. Cambridge: University Press, 1999.
23. Stevanovi, M.: Kreatologija, Tonimir Varadinske Toplice, 1999.
24. Supek, R.: Priroda ljudske kreativnosti Dijete i kreativnost, Globus , Zagreb, 1987.
25. Suzi, N.: Animiranje studenata u univerzitetskoj nastavi, Fakultet poslovne ekonomije,
Banja Luka, 2005.
26. Suzi, N.: Osobine nastavnika i odnos uenika prema nastavi, Narodna i univerzitetska
biblioteka ''Petar Koi'', Banja Luka, 1995.
27. ami, M.: Kako nastaje nauno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 1997.

230

28. apiro, E. L.: Emocionalna inteligencija kako vaspitanjem dobiti dete sa visokim IQ,
Narodna knjiga, Alfa, Beograd, 1998.
29. Torrance, E.O.: Kreativnost, Pedagogija 1, Beograd, 1981.

lanci:
30. Baer, J., Kaufman, J.C. and Gentile, C.A: Extension of the Consensual Assessment
Technique to Nonparallel Creative Products. Creative Research Journal, 16(1), 113117, 2004. *lanak
31. Bognar, B.: Poticanje kreativnosti u kolskim uvjetima, Napredak, 145(3), 269-283, 2004.
32. Bognar, L., Bognar, B.: Kreativnost uitelja kao znaajna kompetencija nastavnike profesije
U: Babi, N. (ur.), Kompetencije i kompetencije uitelja (421-428). Osijek: Sveuilite
Josipa Jurja Strosmayera, Uiteljski fakultet u Osijeku, 2007.
33. Bognar, L., Somolanji, I.: Kreativnost u osnovnokolskim uvjetima: ivot i kola, asopis
za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 54(19), 87-94, 2008.
34. Conti, R., Coon, H. and Amabile, T. A.: Evidence to Support the Componential Model of
Creativity: Secundary Analyses of Three Studies. Creative Research Journal, 9(4), 385389, 1996.
35. Feldhausen, J. F. and Goh, B. E.: Assessing and Accessing Creativity: An Integrative
Review of Theroy, Research and Development. Creativity Research Journal, 8, 231-247,
1995.
36. Plucker, J. A. and Renzulli, J. R.: Psyhometric Approaches to the Study of Human
Creativity. U Sternberg, R.J. (Ed.), Handbook of Creativity (pp. 35-61). Cambridge:
University Press, 1999.
37. Ruscio, J., Whitney, D. M., and Amabile, T. M.: Looking Inside the Fishbowl of
Creativity: Verbal and Behavioral Predictors of Creative Performance. Creativity Research
Journal, 11(2), 243-263, 1998.

Internet izvori:
38. www.si-instruments.com
39. www.psychologytoday.com
40. www.indiana.edu
41. bib.irb.hr
42. hrcak.srce.hr

231

Nejra Nesimovi-Khedr
TEACHERS' CREATIVITY IN STIMULATING PUPILS'
ACHIEVEMENT IN SCHOOLS
ABSTRACT
In this study we have researched whether there is a connection between creative
teachers and better achievements of pupils in schools. This study included 58 professors
and teachers, and 134 pupils in elementary and secondary schools in the Una-Sana
Canton. The pupils' task was to evaluate the creativity of their teachers, while teachers
were tested in the field of creativity and intelligence. Some of the questions that we will
try to answer in this paper are: does a higher IQ also mean a higher expression of
creativity, and does a more creative teacher encourage pupils' success?
Keywords: creativity, encourage achievement, school achievement, intelligence

232

.
.

.
:

233

MEDICINA

Prof. dr. Sulejman Kendi 1

U EMU JE MEDICINSKA TAJNA DUGOVJENOSTI
Saetak
Starost i starenje nisu sinonimi. Starenje je normalan fizioloki proces koji
poinje odmah nakon roenja, nepovratan je i u pojedinaca napreduje razliitom
brzinom. Starost se definira godinama ivota (hronoloko vrijeme). Bioloko
starenje obuhvata promjene u funkcijama organizma tijekom vremena, usporavanje
i opadanje funkcija. Psiholoko starenje vlastita procjena starenja, odnosno
mentalne reakcije koje prate iskustvo starenja. Socijalno (drutveno) starenje
nain na koji osobe doivljavaju starenje u odnosu prema drutvu. Duina
ivljenja ovisi o: nasljednim osobinama (genskoj strukturi), specifinostima
okoline (kvaliteti ivljenja) i u najveoj mjeri, o sretnim ili nesretnim okolnostima.
Starenje ubrzavaju: puenje, alkohol, neodgovarajua prehrana, droga, smanjena
tjelesna aktivnost, sistemske bolesti ( metabolike, endokrinoloke,
imunoloke).Uee starijih od 65 i vie u 2005. godini u BiH 14, 4%, a u 2050.
procjena je 33, 8%. Za osiguranje to duljeg ivota neophodno je usporiti
propadanje stanica u svim situacijama na koje moemo osobno utjecati, kako bismo
usporili intenzitet replikacija genoma (tj. usporili troenje telomera), a time onda
produljili ivot pojedinih vrsta tkiva i cijelog organizma. Zanimljivo je da se
mjerenjem duine telomera na uzorcima iz periferne krvi moe puno toga oitati,
primjerice predispozicija za starenje, te bolesti i tegobe povezane sa starenjem. Svaki
ovjek ima telomere, a znanstvenici su ih opisali kao male vorove na krajevima
hromosoma koji ih uvaju od raspadanja. Kod nekoga su due, kod nekoga krae.
To ovisi o genetici ovjeka. Znai, ako u familiji ima dugovjenih, velika je ansa da
e nasljednici imati dug ivot, imat e due telomere za dulji ivot.

Kljune rijei: dugovjenost, telomera, nain ivota.

Uvod
Jedan od najatraktivnijih ciljeva u povijesti ovjeanstva jeste
dugovjenost. Svi alhemiari svijeta su tragali za eliksirom ivota, a
monici na sve strane slali karavane istraivaa u potrazi za tajnim
recepturama dugog ivota. S individualnog stanovita i sa socioekonomskog gledita, vano je prilagoditi ivot godinama i godine
1

Visoka zdravstvena kola

237

ivotu. Zdravlje stoji na nekoliko kljunih stupova: pravilna prehrana,

kretanje, socijalizacija, pozitivan stav prema ivotu, ali i zdravi geni.
Postoje mnoge fizike, psihike, socijalne promjene i promjene u okoliu
koje se javljaju s godinama. Hronine bolesti i oteenja kao to su
artritis, hipertenzija i modani udar, srana oteenja, respiratorni
problemi, dijabetes, rak i osteoporoza, mogu djelovati na kvalitetu ivota
starije populacije.
Proces starenja objanjavaju brojne teorije:
1. Genetske teorije: teorija pogreke, teorija somatske mutacije, teorija
programiranog starenja;
2. Fizioloke teorije starenja: teorija slobodnih radikala, teorija
unakrine povezanosti, teorija nakupljanja otpadnih tvari;
3. Imunoloka teorija;
4. Neuroendokrinoloka teorija starenja. (1,2)
Da li je tajna dugovjenosti skrivena u telomerama?
Jedna teorija koja u novije vrijeme privlai sve veu panju je
teorija dugovjenosti skrivena u telomerama i u funkciji enzima
telomeraze. Prilikom obnavljanja tkiva dolazi do diobe elija i replikacije
genoma. Na krajevima hromosoma nalaze se zapisi TTAGGG koji se
ponavljaju i po hiljadu puta. Taj dio hromosoma je telomera. Prilikom
svake diobe dolazi do skraivanja telomera, to zapravo oznaava proces
starenja elija a time i cjelokupnog organizma. S prestankom dijeljenja
elije ne umiru, nego nastavljaju ivjeti, ali pokazuju promijenjena
biohemijska svojstva i opisujemo ih kao stare elije. elije koje se ne
dijele, ili se dijele sporo, zastupljenije su u organizmu starije dobi. Ovom
osnovnom principu ne podlijeu elije u kojima je zadrana funkcija
enzima telomeraze ija zadaa je obnova telomernih nizova.

238

Slika 1. Telomera
Telomere su kratki ponovljeni nizovi nukleotida na kraju
hromosoma

Izvor: http://images.google.com/imgres?q=telomera
Enzim telomeraza aktivan je u matinim elijama embrija, spolnim
elijama, krvotvornim elijama (bijele krvne stanice leukociti), ali
naalost i u tumorskim elijama. U ostalim elijama receptori za enzim
telomerazu su blokirani. Deblokiranjem tih receptora na elijama drugih
vrsta tkiva znailo bi pojavu besmrtnosti, ali ona za sada jo nije mogua,
iako postoje brojni pokuaji produljenja ivota kod osoba kod kojih je
dolo do oteenja organa bez kojih ivot nije mogu. Na osnovu ovih
spoznaja, moe se zakljuiti da nam je unaprijed brojem replikacija DNA
molekule odreena najvea mogua duljina ivota, a danas se smatra da
je to oko 120 godina. Nainom ivota moe se utjecati na bre ili sporije
oteenje elija i time starenja elija i itavog organizma.
Znaaj telomera za dugovjenost
Telomere su zatitni krajevi hromosoma. One sprjeavaju
hromosomsko habanje i ureene su strukture na krajevima hromosoma.
Od su iznimnog su znaenja za stabilnost genoma. Telomere su
odgovorne za programiranje genetske informacije, ili jo preciznije,
skraivanje telomere moe se smatrati kao bioloki sat koji predvia
ivotni vijek ljudi. Procjenjuje se da ljudske telomere izgube oko 100
parova baza DNK tokom svake mitoze (elijske diobe). Nakon priblino
125 mitoznih podjela, telomere potpuno nestaju to je razlog zato
239

normalne elije nestaju ugibaju. Kraa telomera znai i krai ivot

elije. elije zadravaju duljinu telomera svojim enzimom telomerazom.
Duljina telomera se odreuje pomou omjera genetskog materijala
sadranih u jezgri bijelih krvnih elija (T-Ly) i telomere u odnosu na
duljinu jednog kopiranja gena poznatih veliina za hronoloku dob. Ako
je aktivnost telomeraze visoka, duljina telomera se odrava a elijsko
starenje se odgaa. Skraivanje telomera ide ruku pod ruku s procesom
starenja. To je otkrio prof. Lenhard Hayflick 1961. i ustvrdio da elija
ima limit u diobi (taj limit je nazvan Hayflick-Limit). Istraivanja u USbased asopisu Biological Psychiatry su pokazala da djeca koja su imala
emocionalno traumatsko djetinjstvo, koja su seksualno zlostavljana ili
premlaivana, imaju tendenciju da imaju krae telomere. Odravanje
duljine telomere postie se izbjegavanjem svakog oblika stresa: fizikog,
ekolokog i psiholokog, jer je za dugovjenost bitno odravanje
odgovarajue duine telomere. Gubitak telomera je katastrofalan za eliju
te uzrokuje njezinu smrt i lomove hromosoma. Telomeraza moe
produiti telomere i odravati ih na optimalnoj duini tako da se elije
kojima je to potrebno mogu dijeliti u nedogled kao matine, spolne, ali i
one tumorske elije. To bi moglo uvelike pomoi u novim pokuajima
pronalaska lijeka za rak. Telomere su i odlini indikatori dugovjenosti,
bolesti i podlonosti stresu. Stres znatno skrauje telomere i smanjuje
aktivnost telomeraze, to je prisutno i kod ljudi sa hipertenzijom,
dijabetesom i osteoporozom. Tjelesna aktivnost, pravilna i zdrava ishrana
i upranjavanje socijalnih vjetina pozitivno utjeu na telomerazu.
Na smanjenje duljine telomere utjee: upalna stanja, oksidativni
stres, rafinirani ugljikohidrati, brza hrana (fast food), procesuirana hrana,
umjetna sladila, zasiene masti, kardiovaskularne bolesti, inzulinska
rezistencija, dijabetes, hipertenzija, ateroskleroza, demencija.
Na odravanje duljine telomera utjeu: angiotenzin konvertaze
angiotenzina (inhibitori ACEI). Blokatori angiotenzinskih receptora,
inhibtori renina, statini, blokatori kalcijskih kanala, aldosteron u serumu
receptor antagonisti, upotreba metformina, aspirin, hormonsko
nadomjesno lijeenje, smanjenje LDL holesterola za oko 70 mg%,
smanjiti oksidirani LDL, poveanje HDL na vie od 40 mg% u
mukaraca i vie od 50 mg% u ena i poveati HDL 2 subfraction,
smanjiti upalne HDL i poveanje zatitnog HDL, smanjiti razinu glukoze
u krvi na manje od 90 mg% i 2 sata objavite prandial ili 2 sata GTT na
manje od 10 mg%, odranje hemoglobina A1C na oko 5,0 posto i
zadrati nisku razinu inzulina, smanjiti krvni tlak na oko 120/ 80 mm
240

Hg, smanjenje homocisteina na manje od 8 um / L, smanjenje HS-CRP

na manje od 1,0, odravanje idealne tjelesne teine. (3)

Telomera indeks scoor

godine
Slika2. Grafiki prikaz opadanja telomera tokom ivota.
Godine starosti, score index telomera i prosjek indeks scora
tolomera za pojedine godine

Izvor:

http://images.google.com/imgres?q=Sample+telomere+graph
Brojni procesi mogu ubrzati starenje:
1. izloenost organizma jaim dozama radioaktivnog zraenja,
2. dugotrajno izlaganje ultraljubiastim zrakama (Sunce ili umjetni
izvori),
3. opekline ili ozebline,
4. intoksikacija organizma raznim hemikalijama,
5. mehanike tjelesne povrede (traume),
6. teki tjelesni napori koji dre organizam u anaerobnim uslovima,
7. izostanak tjelesne aktivnosti,
8. izloenost tekim psihikim i emocionalnim stanjima, ali i dugotrajna
izloenost stresu,
241

9. hormonalni poremeaji izmeu uravnoteenih antagonistikih

parakrinih hormona (prostaglandina) dovode do razvoja upalnih
procesa, slabljenja imunolokog sistema organizma koji postaje
podloniji bolestima uzrokovanih mikroorganizmima, ali i dolazi do
razvoja autoimunih bolesti,
10. hormonalni poremeaji u ravnotei endokrinih hormona kao to su
inzulin i glukagon, kao posljedica neprimjerenog naina ivota
(neadekvatne prehrane, slabe tjelesne aktivnosti, pojaane izloenosti
stresu),
11. dehidracija organizma, koja ne samo da dovodi do oteenja stanica
nego i do oslabljenog ienja organizma od toksina nastalih u
biohemijskim procesima,
12. neuravnoteena i siromana prehrana sa manjkom makro i mikro
nutrijenata nunih za rad elija,
13. gomilanje slobodnih radikala u organizmu.

ovjek stari onako kako je ivio, kae kineska poslovica.

Slika 3. Prikaz sadraja ljudske telomere.

Ljudske telomere sadre hiljade ponavljanja u est sekvenci
nukleotida TTAGGG

Izvor: http://images.google.com/imgres?q=telomere&hl=hr&
Poznata je sintagma: cjeloivotna briga o nainu ivota: vjebanje,
u jelovnik uvesti to vie voa i povra, dovoljno odmora. U studiji iz
2009. dobitnica Nobelove nagrade iz biologije dr. Elizabeth H.
Blackburn i dr. psihologije Elissa S. Epel, sa Univerziteta Kalifornija u
San Franciscu, otkrili su da hronini stres doslovno nagriza DNK - tanije
njegove vrhove, telomere, i ubrzava starenje stanice. Zapravo, dr. Singer kae:
242

ene koje osjeaju da su pod stalnim stresom imaju krae telomere njihova je
duina jednaka onoj koju bi ene trebale imati tek za 10 godina. Savremena
znanstvena disciplina koja se bavi podrujem imuniteta i starenja, tzv.
epigenetika, raspolae obiljem dokaza da je disregulacija ljudskog
imunolokog sistema est pokreta veine bolesti koje su povezane sa
starenjem. Svako stari drukije, ak i jednojajani blizanci.2 Znanstvene studije
su pokazale da blizanci s godinama postaju sve razliitiji, to se zove
epigenetski dinamizam. Razliiti ljudi, pa i blizanci, ive razliitim
ivotima te zbog toga razliito i stare. Nain i brzina starenja nisu
unaprijed zadani, oni ovise o mnogim faktorima. ivotno iskustvo, stil
ivota i ve spomenuti epigenetski utjecaji danas se ine vanijim od
faktora vremena i samoga genetskoga naslijea. Slabljenje imunolokog
sistema naziva se imunosenilnost, pri emu je stres vaan okida. Razliiti
tipovi stresa znanstveno dokazano vode slabljenju aktivnosti obrambenih NK-stanica
(Natural Killer - prirodni ubojica) koje su nam potrebne za odbranu od raka,
sranih i virusnih oboljenja te mnogih drugih bolesti.3 Desetljeima su
znanstvenici i lijenici znali za snaan zdravstveni i nutritivni potencijal
skriven u neobraenom zrnu rie. Riine mekinje sadre molekule zvane
arabinoksilani, poznate po povoljnom djelovanju na imunitet ljudi. No,
uzimanjem samih riinih mekinja ne postie se potpuna iskoristivost
hranjivih tvari. Imunostimulatori (immune-boosters) podiu razinu
imunolokih funkcija, to je problematino za ljude iji je imunoloki
sustav ve prekomjerno aktivan. Imunoregulatorne funkcije, bilo jaanje
ili odravanje imunoloke aktivnosti, kao neophodne za ope zdravlje
djeluju tako da osnauju narueni imunitet, no mogu i prekomjerno
stimuliran imunoloki sistem vratiti u ravnoteu. Jedan od najvanijih
faktora u ljudskom ivotu svakako je nain prehrane. Mnoge bolesti nae
civilizacije nastaju ponajprije zbog loe ili posve pogrene ishrane, pa se u
Kini najee dre gesla: Neka vaa hrana bude lijek, neka va lijek bude
hrana.
etiri su osnovna pravila drevne kineske kulture prehrane:
1. ovjek svaki dan mora uzimati tri obroka, s tim da je doruak
najobilniji, ruak osrednji, a veera najskromnija,
2. radi zatite zdravlja, zimi treba u velikim koliinama jesti ciklu i
drugo povre, dok se u ljetno doba preporuuje korijen umbira,
2
3

www.vasezdravlje.com
Isto

243

3. pravi melem za eludac i crijeva je juha od umbira koja se

uzima ujutro, a naveer, kada organizam miruje, treba izbjegavati umbir,
4. manje soli, vie kiselina, manje eera, vie voa pravilo je
kreposti i zdravlja. (4,5,6)
Faktori za postizanje duljeg ivota
1. Stalna tjelesna aktivnost u svim ivotnim razdobljima od
mladosti do duboke starosti, od 85 i vie godina;
2. Stalna psihika aktivnost u primjeni doivotnog
uenja, neumijee stjecanja novih vjetina i znanja zbog starosti i
starenja ne bi trebalo biti opravdanje;
3. Pravilna mediteranska prehrana koja je restrikcijska po kalorijskoj
vrijednosti za starije od 65 godina (nikako vei unos od 1500 kcal, s
obzirom na smanjenje bazalnog metabolizma u starijih osoba). To
ukljuuje redovito uzimanje povra i voa, ribe, bijelog mesa bez
koice; bez unosa "4B" u hrani: bijelo brano, bijeli eer, sol, bijela
mast; unos do dvije litre dnevno nezaslaene tekuine (najbolje iste
vode), umjerena konzumacija crnog vina (ne vie od decilitar i po
dnevno uz obrok);
4. Nepuenje i neovisnost o alkoholu, opijatima, lijekovima, crnoj
kahvi i dr.;
5. Stalna radna aktivnost ukljuuje preorijentacijsko zanimanje za
nove radne aktivnosti i nakon umirovljenja, ali i pozitivnu
zdravstvenu, socijalnu i radnu politiku koja omoguuje produljenje
radnog vijeka;
6. Vjerovanje u sebe i budunost dugovjenog ivljenja,
optimistino poimanje osobnih i okolinih uslova ivljenja;
7. Iskazivanje pozitivnih emocija i ljubavi za posao koji se obavlja,
za obitelj i za mlade i starije oko sebe te umijee svladavanja novih
vjetina i prihvaanja novih spoznaja;
8. Izbjegavanje osamljenosti i socijalne izolacije zbog nesuglasja sa
ivotnim dogaanjima;
9. Samodisciplina i samoodgovornost u odnosu na pridravanje
pozitivnog zdravstvenog ponaanja te na redovitost spavanja, linu
istou i higijenu; ne traenje krivnje za vlastite neuspjehe u drugima;
244

10. Neprihvaanje stereotipa i predrasuda o starenju i starosti kao

beskorisnosti, bolesti, nemoi i ovisnosti o drugima, ve ponosno
isticanje starosti i starenja kao normalne fizioloke pojave u kojoj
funkcionalna sposobnost pojedinog 75-godinjaka moe biti toliko
ouvana da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55godinjaka.
11. Kao to je jasno vidljivo iz navedene tabele Mogui rizini faktori iz
mesa, negativne su posljedice obilate zbog upotrebe tih namirnica i
mnogo ee se manifestiraju problemi u obliku hroninih
degenerativnih bolesti poput kardiovaskularnih i zloudnih bolesti,
eerne bolesti i slino, nego kao infektivne bolesti kojih se mnogi
boje. Spomenute hronine degenerativne bolesti vrlo su rairene i
njima se ne naruava samo kvaliteta ivljenja konzumenata mesa, ve
se skrauje i njihova oekivana duljina ivota. Bilo kako bilo, nakon
svih povijesnih i savremenih dokaza, ostaje nam jasan zakljuak da
upotreba mesa i mesnih proizvoda nije preporuljiva za dobro
zdravlje i dug ivot! U svim kulturama i podnebljima svi e se sloiti
kako fast food nije zdrava hrana. Sve to, dugorono, deblja i zakreuje
krvne ile, povisuje tlak. (7)
Starenje i prosjeno trajanje ivota
Starenje je ivotni proces postupnog i nezaustavljivog
pogoravanja i propadanja organizma kojim se ujedno skrauje ivot (to
se vie stari, vea je vjerojatnost umrijeti). Svaki bi ovjek stario i kada ne
bi bilo bolesti, ali bolesti prate ovjeka tokom cijeloga ivota
pogoravajui mu zdravlje, ime se mijenja nain starenja i trajanje
ivota, to se osobito odnosi na infarkt srca, modani udar i rak, zbog
kojih mnogi ljudi ive znatno krae. Prosjeno trajanje ivota (u
razvijenim zemljama) danas je oko 75 godina, a kada bi se uspjelo
sprijeiti te najee smrtonosne bolesti, prosjeno bi se ivjelo najmanje
10 godina due, dakle oko 85 godina. Ljudi razliito stare: prerano,
normalno ili usporeno, to zavisi od dviju skupina meusobno
povezanih faktora (o kojima ovisi zdravlje, odnosno bolesti). Rije je o
slijedeim faktorima:
a) faktori naslijea (genetski imbenici, tj. naslijeeni ispravni ili
defektni geni, elije, tkiva, organi, tjelesni sistemi i mehanizmi) i

245

b) faktori okoline (nain ivljenja, zvanje kojim se bavimo, doticaj

s nezdravim okoliem, tetna zraenja, stresne situacije i dr.).
Tabela 1: Mogui rizini faktori iz mesa
SASTOJAK

MOGUI RIZIK
OBOLIJEVANJA OD:

MASNOE IZ MESA:
Zasiene masnoe
Kardiovaskularne bolesti, rak
Odnos mnogostruko nezasienih i
eerna bolest, rak
zasienih masti
BJELANEVINE:
Nitrati
Rak
Heterocikliki amini
Rak, kardiovaskularne bolesti
ELJEZO
Rak, kardiovaskularne bolesti
FOSFOR
Osteoporoza, frakture
DODACI TOKOM UZGOJA:
Hormoni (estradiol, testosteron,
progesteron)
Upale rezistentnim
Antibiotici
bakterijama
Hrana zaraena prionima
Kreutzfeldt-Jacobsova bolest
ADITIVI/ZARAZE PRI
KONZERVIRANJU:
Nitrati, nitriti
Rak
Procesi soljenja i suenja mesa
Rak
E. coli, salmonela, trihineloza
Infekcija
SPOJEVI NASTALI TIJEKOM
PRIPREME:
Benzopireni
Rak
Ostali policikliki aromatski
Rak
ugljikovodici
Openito se moe rei da faktori okoline ovise uglavnom o samom
ovjeku. Starenje uglavnom poinje u dobi od 40 do 45 godina. Zbog
starenja ljudi postaju stariji, a prema definiciji Svjetske zdravstvene
organizacije, starije osobe su osobe u dobi 60 do 75 godina, stare osobe
su osobe u dobi 76 do 90 godina, a vrlo stare osobe su one iznad 90
godina. Vjerojatna maksimalna granica ovjekova ivota je oko 120
godina. U razvijenim zemljama, oko polovica ljudi doivljava 75 80
godina ivota, a ljudi najvie umiru izmeu 70 80 godina. Prerana smrt
znai umrijeti prije 70. godine ivota, a dugovjenost obino znai ivjeti

246

due od 75 (ili 80) godina, pri emu je vrlo vano doivjeti krepku
starost, odnosno starost uz dobru psihofiziku kondiciju i sauvanu
sposobnost prilagoavanja stresovima. Od ljudi koji su postigli visoku
ivotnu dob, tj. dugovjenost, ak 90% potjee od dugovjenih roditelja,
to je dokaz o tome kako je vano naslijediti ispravne (a ne defektne)
gene, tkiva, organe i tjelesne sisteme, odnosno zdravu konstituciju.
Povoljna je okolnost da negativno naslijee (onaj dio koji je bitan za
zdravlje, starenje i dugovjenost) pogaa samo manji broj ljudi, naime,
oko 96% djece raa se bez genetskih bolesti i bez veih razvojnih
nepravilnosti. Osim toga, od dugovjenih roditelja ne samo to se
nasljeuje zdrava konstitucija, nego se, vjerojatno, moe nauiti ta je
ispravan nain ivljenja (pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, nepuenje,
umjerenost u svemu i dr. ). Za svakog je ovjeka najvanije pitanje u vezi
sa starenjem: Kako ga usporiti uz to due trajanje zdravog ivota? Da bi
se to postiglo, potreban je ispravan nain ivljenja, to obuhvaa, kao
glavno (uz primjenu naela umjerenosti u svemu), pravilnu prehranu s
odravanjem stalne teine to blie idealnoj, tjelesnu aktivnost
(svakodnevno hodanje barem 30 minuta i dr.), nepuenje, nepijenje
alkoholnih pia prekomjerno, boravak na istom zraku izvan prostorija
dnevno jedan do dva sata, redovito spavanje 7 8 sati, umjeren rad i
dovoljno odmora. Takoer, vrlo je vano biti psiholoki i emocionalno
uravnoteen, uz pozitivno gledanje na svijet. (8)
Starenje i nain prehrane
Svi se gerontolozi i drugi istraivai starenja i dugovjenosti slau u
tome da u nainu prehrane treba traiti glavni odgovor na pitanje kako
usporiti starenje i ivjeti due uz dobro zdravlje. Mnoga su istraivanja,
koja traju ve 70 godina, pokazala da u mnogih ivotinjskih vrsta (ptica,
riba, takora, majmuna i dr.) smanjenje kalorija u pravilnoj prehrani ima
za posljedicu znatno produenje ivota (npr. u riba za 300%, u takora za
60%, u majmuna za 30%), uz bitno poboljanje njihova zdravlja i
smanjivanje hroninih bolesti (osobito krvoilnih i zloudnih), a nema
razloga vjerovati da bi s ljudima bilo bitno drukije. Takoer, brojne tzv.
epidemioloke studije (kod etnikih skupina Hunza, Vilcabamba,
stanovnika Okinawe i dr.) pokazuju kako se uz pravilnu prehranu, s
ogranienim kalorijama oko 1300 do 1700, postie zdrav ivot, usporava
starenje i postie dugovjenost uz mnogo manje srano-ilnih, modanoilnih i zloudnih bolesti. Ima vie objanjenja o tome zato se zbog
poveanih kalorija u prehrani skrauje trajanje ivota. Prema jednom
247

objanjenju, glavni su uzrok slobodni radikali. Naime, kada se

prekomjerno jede kalorina hrana, u tijelu se stvara previe slobodnih
radikala (molekule tetnog oblika kisika), koji svojim oksidirajuim
djelovanjem oteuju i unitavaju tjelesne elije (i njihov DNK), odnosno
krvne ile i druga tkiva i organe, ime se bitno doprinosi preranom
starenju, kao i nastanku i razvoju ateroskleroze, infarkta srca, modanog
udara, raka i drugih poremeaja i bolesti (mnogo slobodnih radikala ulazi
u tijelo izvana, npr. udisanjem duhanskog dima i ispunih motornih
plinova, od sunanih i drugih zraenja, od pesticida). Iz mnogih
istraivanja proizlazi da je za zdrav ivot, usporeno starenje i dug ivot
potrebna pravilna prehrana i, u okviru pravilne prehrane, unos kalorija
manji za 30 do 40%, tako da prehrana daje oko 1400 do 1700 kalorija
(evropska prehrana daje prosjeno oko 2500 2800 kalorija).
Neko ivi krae, a neko due. Skraeno trajanje ivota imat e
uglavnom ljudi kojima nain ivljenja nije ispravan (ne hrane se pravilno,
pue, prekomjerno piju alkoholna pia, ive neurednim ivotom itd.),
zatim ljudi koji zbog tekih pogreaka u prehrani (tri najee teke
pogreke: neumjerenost u jelu i piu, tj. previe kalorija, previe masnoa
u hrani i premalo povra i voa) dobiju i mnogo prije godina starosti
infarkt srca, modani udar ili rak. Drugi razlozi zbog kojih se ivi krae
(naslijeeni defektni geni i naslijeena nezdrava konstitucija, stresne
situacije, tetna zraenja i dr.) ipak su relativno rjei i imaju manji utjecaj
nego neispravan nain ivljenja i teke pogreke u prehrani. Zdravlje
probavnog sistema je klju za postizanje sveukupnog zdravlja organizma.
Koliko je dobra naa probava toliko emo imati energije, a o tome
ovisi i stanje duha i tijela kao i naa dugovjenost. Probavne smetnje
javljaju se u svim dobnim skupinama. Najei problemi vezani uz
zdravlje probavnog sistema su loa probava, crijevne zaraze, nadimanje i
upale (sindrom iritabilnog kolona, ulcerozni kolitis, gastritis, Chronova
bolest), nepravilno pranjenje crijeva (zatvor, proljev) itd. (9)
Osnov sprjeavanja dugovjenosti -"upala"
Bez upalnog procesa prisutnog u tijelu ne postoji nain da se
holesterol nakupi u stjenkama krvnih ila i da uzrokuje srane bolesti i
modani udar. Bez upalnog procesa holesterol bi slobodno cirkulirao po
cijelom tijelu. Upala je ta koja uzrokuje da holesterol ostane zarobljen u
krvnim ilama. Upala je jednostavno prirodna odbrana naeg tijela protiv
napadaa kao to su bakterije, toksini ili virusi. To je savren nain kako
248

se nae tijelo titi od ovih bakterijskih i virusnih napadaa. Meutim, ako

hronino izlaemo tijelo ozljedama od toksina ili od hrane za koju nae
tijelo nije stvoreno da je prerauje, tada nastaje stanje hronine upale.
Hronina upala (inflamacija) je isto toliko tetna, koliko je akutna
(trenutna) upala korisna.
Izazivai hronine upale su:
1. pretjerana upotreba visoko preraenih ugljikohidrata (eer, brano i
svi proizvodi napravljeni od njih),
2. pretjerana upotreba biljnih ulja bogatih omegom 6 (sojino,
kukuruzno i suncokretovo ulje ulja koja se nalaze u velikom broju
industrijskih preraevina),
3. hrana natrpana eerom i ugljikohidratima, procesuirana s omega 6
mastima radi produene trajnosti, predstavlja okosnicu amerike
prehrane zadnjih 6 desetljea.
Nije dobro ako se poremeti omjer omega masnih kiselina. Naime,
prekomjernim unoenjem omege 6, elijske membrane proizvode
hemijske spojeve citokine koji izravno uzrokuju upalu. Mnogi proizvodi
danas imaju omjer izmeu omege 6 i omege 3 15:1 pa do 30:1, to
dovodi do ogromne koliine citokina koji uzrokuje upale. U dananjim
uslovima, omjer od 3:1 bi bio optimalan za zdravlje.
Otkriveni geni za kontrolu steroidnih hormona
Znanstvenici su otkrili osam gena koji kontroliraju razinu
steroidnih hormona za koje se vjeruje da su ukljueni u starenje i
dugovjenost.
Otkriveni
geni
kontroliraju
koncentraciju
dihidroepiandrosteron sulfata (DHEAS) u krvi, hormona ija se
koncentracija rapidno smanjuje starenjem. Prijanja istraivanja pokazala
su da se razina DHEAS smanjuje za 95% do dobi od 85 godina, a smatra
se da to smanjenje doprinosi nekim bolestima povezanim sa starenjem.
Geni su otkriveni nakon pomne analize razine DHEAS-a i genetskog
profila gotovo 15,000 ljudi iz Evrope i SAD-a. (10)
ZAKLJUCI
1. Ko eli ivjeti zdravo, usporiti starenje i dugo ivjeti u dobroj
kondiciji,
treba
slijediti
slijedee
savjete:
249

Hraniti se pravilno, jer je to prvi i osnovni uslov da srano-ilni,

imunoloki, hormonalni i drugi tjelesni sistemi funkcioniraju
ispravno, bez znaajnijih poremeaja. U okviru pravilne prehrane
treba smanjiti kalorije na oko 1400 za ene, a oko 1700 za mukarce.
2. U okviru pravilne prehrane treba se hraniti namirnicama za koje je
brojnim medicinskim, biohemijskim i drugim znanstvenim studijama
ustanovljeno da sprjeavaju nastanak i razvoj krvo-ilnih i zloudnih
bolesti koje najee skrauju ivot. To su antikancerogene tvari
(antioksidansi, vitamini C, E i beta-karoten, minerali selen i cink,
flavonoidi i drugi biljni pigmenti, antienzimi inhibitori proteaza,
elagina, klorogenina i neke druge organske kiseline), biljna vlakna
(brokula, kupus, kelj i drugo kupusno povre, mrkva, tikva, tikvice,
blitva, pinat, zelena salata, paroga, paprika, maslaak, cikorija),
povre i voe bogato beta-karotenom, plave ribe, ajevi od ipka,
metvice, rumarina, kadulje, majine duice.
3. Ne puiti i ne piti prekomjerno alkoholna pia.
4. Prilagoditi se stresnim situacijama kako bi se suzbile tetne posljedice
stresa:
tehnika oputanja (duboko disanje, miino oputanje, masae i sl.),
tjelesnim vjebama i fizikim radom; redovita umjerena tjelesna
aktivnost, smanjenje napetosti, depresije, neraspoloenja, umora.
5. Dovoljno odmora, spavanja.
6. Kretanje, kretanje i samo kretanje.
7. Kalcij za treu dob (piti 4 olje mlijeka) unositi 800-1200 mg kalcija.
8. Gimnastika za mozak, itanje.
9. Redovite lijenike kontrole.
10. Treba promijeniti nain ivota, okrenuti se tjelovjebama, zdravom
reimu prehrane i to manjoj izloenosti stresu kako bi na taj nain
ouvali svoje telomere i postigli to dugovjeniji i ispunjeniji ivot.
Literatura:
1.

Hayflick, Leonard: How and Why We Age. New York: Ballantine Books, 1996.

2.

Kendi S. i saradnici: Gerijatrijska njega, Visoka zdravstvena kola Biha, 2010.

(str.19-37)

250

3.

Rubelj, Ivica: Dinamika telomera tijekom starenja i kancerogeneze (Telomere dynamics in

senescence and carcinogenesis), 2. hrvatski gerontoloki kongres s meunarodnim
sudjelovanjem. Opatija, 2006.,

4.

Ferenac, Marina: Dinamika skraivanja telomera u kontroli staninog starenja

(Dynamics of telomere shortening in cell senescence), Sveuilite u Zagrebu, Zagreb
(diseratcija), 2005.

5.

Linus, Pauling: Kako ivjeti dulje i osjeati se bolje (How to live louger and fell better).
Globus-Zagreb, 1, (prevod), 1986.

6.

Rubelj, Ivica: Telomere kao glavni mehanizam kontrole procesa starenja. Skup: Novi
dometi u dijagnostici i terapiji era globalnih analitikih metoda, Simpozij u
povodu 40. obljetnice Kabineta za istraivanje i standardizaciju imunolokih
supstancija. Zagreb, 2010.

7.

Bodnar, A. G., et al. Extension of Life Span by Introduction of Telomerase intoNormal

Human Cells. Science 279 (1998.): 349-352.

8.

Greider, Carol W. Telomeres and Senescence: The History, the Experiment, the Future.
Current Biology 8: 178-181, 1998.

9.

The Illusion of Cell Immortality: British Journal of Cancer, 83 841-846, 2000.

10. Zhai G., Teumer A., Stolk L., Perry JRB, Vandenput L., et al. (2011) Eight Common
Genetic Variants Associated with Serum DHEAS Levels Suggest a Key Role in Ageing
Mechanisms. PLoS Genet 7(4): e1002025. doi:10.1371/journal.pgen.1002025

251

Sulejman Kendi, PhD

WHAT IS A MEDICAL SECRET OF LONGEVITY
ABSTRACT
Age and aging are not synonymous. Aging is a normal physiological process
that begins immediately after birth, is irreversible and individuals progresses at
different rates. Age is defined by years of life (chronological time). Biological aging,
includes changes in the functions of the body during the time, the slowdown and the
decline all functions. Psychological aging, proper evaluation of aging and mental
reactions that accompany the experience of aging. Social aging, the way people perceive
aging in relation to society. Length of life depends on inherited traits (genetic structure),
the specifics of the environment (quality of life) and to the fullest extent of the fortunate
or unfortunate circumstances. Accelerate aging: smoking, alcohol, inadequate
nutrition, drugs, decreased physical activity, systemic diseases (metabolic, endocrine,
immune).Participation of the old people of 65 and over in 2005 was 14.4% in
Bosnia and Herzegovina, but the estimate in 2050 it will be 33.8%. To ensure the
long life it is necessary to slow the deterioration of cells, in all situations in which we
can personally affect, so we slow down the intensity of replication of the genome (i.e. to
slow spending telomeres), and thereby extend the life of certain types of tissue and
whole organism.Interestingly, by measuring telomere length in peripheral blood samples
we can read a lot, for example, a predisposition to aging, diseases and problems
associated with aging. Every man has the telomeres, and scientists have described them
as small knots on the ends of chromosomes that protect them from decay. Someone has
longer telomeres and someone has shorter ones, depending on the genetics of man. So, if
the family has long-lived members, there is a chance that the heirs will have a long life,
will have longer telomeres for longer life.
Key words: longevity, telomere, a way of life.

252

.

.
) ( .

.
.
.
) (

) ( .
:
) ( .
%
.%

)
( .

.

.
.
.
:
253

JEZIK I
KNJIEVNOST

Mr. sc. Amra Memi1

DIHOTOMIJA SLIKE SVIJETA U DRAMSKOM
STVARALATVU ALIJE ISAKOVIA

Saetak
U svim se Isakovievim ostvarenjima mogu uoiti slike prolog i slike
savremenog, historijska i ovovremena slika svijeta. Ipak, i u jednom i u drugom
sluaju, u cjelini, Isakovi traga za nepromjenljivom slikom ljudske dvojnosti, on je
sav u naporu oznaavanja krajnosti ljudske egzistencije, neprekidnom srazu
gradilakog i ruilakog principa, koje emo jednako prepoznati i u kozmikom i u
antropolokom, i u prolom i u sadanjem. On daje analitike slike odraza i obrisa u
ljudskim postupcima i stvarima i pojavama oko njih, te se ti obrisi mozaiki slau u
vie ili manje cjelovit i koherentan pripovijedani motiv, upravo skup, snop analitikih
podataka obino bez zakljuenih sinteza, sa objektivistiki otvorenim slikama za
italako opredjeljenje i zakljuak. Kao dramski pisac (To, Generalijum,
Hasanaginica), Isakovi e se realizirati krajem sedamdesetih i poetkom
osamdesetih godina prolog vijeka. On spada u grupu dramskih pisaca koji u tom
periodu istrauju moderni teatar i preispituju utjecaje modernog teatra. Zagledan je u
prolost, korespondirajui sa suvremenou, on se vezuje za nau domau bonjaku
knjievnu, narodnu i kulturnu tradiciju, koju, dakle, oblikuje na nov originalan
nain, izvlaei univerzalne poruke i smisao.

Kljune rijei: Alija Isakovi, dihotomija svijeta, dva prezenta, dramsko

stvaralatvo, poetika, To, Generalijum, bonjaka narodna balada Hasanaginica,
dijalozi, monolozi, didaskalije, egzistencijalizam, apsurd, mit, historija,
antagonizam
1) Uvod (Knjievna poetika Alije Isakovia ili odraz historijske i
ovovremene slike svijeta)
U svim se Isakovievim ostvarenjima mogu uoiti slike prolog i
slike savremenog, historijska i ovovremena slika svijeta. Ipak, i u jednom
i u drugom sluaju, u cjelini, Isakovi traga za nepromjenljivom slikom
ljudske dvojnosti, on je sav u naporu oznaavanja krajnosti ljudske
egzistencije, neprekidnom srazu gradilakog i ruilakog principa, koje
emo jednako prepoznati i u kozmikom i u antropolokom, i u prolom
1

Islamski pedagoki fakultet u Bihau.

257

i u sadanjem. Isakovieve proze, pa i onda kada nisu kazivane u prvom

licu, imaju naglaenu subjektivnu boju doivljenosti i stvarnosti teine, i
najveim dijelom su angairano vezane za nau suvremenost, za
psihologiju naeg suvremenika.
Ponajbolje je to prepoznao Ivan Lovrenovi u jednoj fusnoti svog
teksta Svijet u prezentu: Karakteristina je u Alije Isakovia ta intermedijska
adaptabilnost tekstova: veoma lako i veoma prirodno njegove se pripovijetke
pretvaraju u tv i radiodrame, i obratno, tako da je katkad teko ustanoviti ta je
emu prethodilo. U ovoga autora ta osobina oito je neto vie od pukoga kronolokobibliografskoga redoslijeda; ona predstavlja jednu od unutranjih zakonitosti njegova
stvaranja, emu bi bilo zanimljivo posvetiti posebnu strunu-teorijsku panju. 2
Mahom je uvijek u pitanju suoenje sa nekim zaprekama da se
oivotvori meuljudski odnos dostojanstva i intimnog saobraenja sa
svijetom, moralno-psiholokim stanjima i zapletima. Isakovi daje
analitike slike odraza i obrisa u ljudskim postupcima i stvarima i
pojavama oko njih, te se ti obrisi mozaiki slau u vie ili manje cjelovit i
koherentan pripovijedani motiv, upravo skup, snop analitikih podataka
obino bez zakljuenih sinteza, sa objektivistiki otvorenim slikama za
italako opredjeljenje i zakljuak. Znai, oita je pieva
korespondencija u tematskom smislu sa suvremenou. Uz to,
gramatika dominanta Isakovievog teksta je prezent. Ustvari, izrazita
meuzavisnost "dvaju" prezenta ("prezenta" promatranoga svijeta i
ivota, i prezenta u jeziku), jedan je od konstitutivnih elemenata
Isakovieve poetike. Takoer, u cjelini, Isakovi je njegovao dva tipa
proze: introspektivno-monoloki i dijaloki (npr. Generalijum i Takoe). I u
svom dramskom opusu, Isakovi je zagledan u prolost, korespondirajui
sa suvremenou, on se vezuje za nau domau bonjaku knjievnu,
narodnu i kulturnu tradiciju, koju, dakle, oblikuje na nov originalan
nain, izvlaei univerzalne poruke i smisao. (npr. Hasanaginica). Njegove
drame imaju izuzetan dramski naboj. One imaju i izuzetan dijalog: ist,
jasan, soan, pun dramskog intenziteta i psiholoke teine... Isakovi
donosi punu i dinaminu "dramsku radnju", rastae sadrajnu i
psiholoku fakturu, podcrtava uvijek izuzetnu, neobinu i neodgonetljivu
situaciju iz koje, analitiki precizno i poetski sugestivno, mie i iri
bogatu, slojevitu i privlanu dramsko-psiholoku materiju. Radi se, dakle,
ujedno, o promiljenoj kombinaciji arhaine jezike patine i zgusnute
Lovrenovi, Ivan, Svijet u prezentu, predgovor knjizi A. Isakovi, Taj ovjek Pobuna
materije, Sarajevo 1991., str. 7.

258

metaforike narodnog govora. O Isakovievom knjievnom djelu pisali su

brojni istaknuti knjievnici i knjievni kritiari: M. Begi, E. Durakovi,
T. Kulenovi, G. Muzaferija, I. Lovrenovi, M. Rizvi i drugi.
Sve Isakovieve drame, osim drame Hasanaginica, se kreu u
vremenskom razdoblju izmeu dva svjetska rata, ali sve tematiziraju
razliitu problematiku. Kao dramski pisac, Isakovi e se realizirati
krajem sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina prolog vijeka i on
spada u grupu dramskih pisaca koji ba u tom periodu istrauju moderni
teatar i preispituju utjecaje modernog teatra. Tako se Isakovieve drame
odlikuju dokidanjem do tada forsirane realistike tradicije, te se on, kao i
veina dramskih pisaca toga doba, bavi sa raznim scenskim ispitivanjima,
tako da su njegove drame prepune naturalistikih, neosimbolistikih i
egzistencijalistikih elemenata, to je naroito izraeno u slijedee tri
drame:
2) Dramski tekst To, prva bosanskohercegovaka tv-drama kao
eksperimentiranje sa egzistencijalistikom poetikom
U drami To (1981.) radnja se zbiva izmeu dva svjetska rata u
krmi Kod slavuja (ali se vrijeme radnje moe posmatrati i kao
univerzalno, ope vrijeme), tamo gdje zaokree elektrini tramvaj (neki
prostor iznutra, omeen sa etiri zida i odijeljen od vanjskog svijeta).
Dosljedno je ispotovano klasino jedinstvo vremena, mjesta i radnje.
To je i prva bosanskohercegovaka drama koja je pisana za
televiziju i koja je u svoje vrijeme izazvala pravu senzaciju, a izaziva je i
danas. Ono to je Isakovia prvenstveno izdiferenciralo kao dramskog
pisca je to da se on kao dramski autor prvenstveno izgrauje kroz
radiodrame, pa su njegovi dramski tekstovi obiljeeni tom specifinom
vrstom, to je rezultiralo tim da su njegove drame izgraene od pomno
razraenih dijaloga koji tkaju dramski naboj.
Moda je Isakovievo izgraivanje u vrsnog dramskog pisca preko
radiodrame, TV-drame, pa do pozorine scene i djelovalo na to da on
spada u onu skupinu dramatiara koji insistiraju na tezi da dramski
dijalog mora biti to blii prirodnom, razgovornom jeziku. Zbog toga je
za razumijevanje njegovih dramskih dijaloga potrebno ono to se esto
obiljeava kao ''okvir'' ili ''scenarij'' situacije. Dakle, potrebno je
predznanje o odreenim cjelovitim ivotnim situacijama i openito o
svijetu u cjelini koji podrazumijeva odreene i ukalupljene kognitivne

259

sheme. Kod recipijenata moraju postojati usaene zajednike

pretpostavke o situacijama u kojima se javlja izreeni dijalog kojeg oni
percipiraju i spajaju sa svojim predznanjem o situaciji koja se prikazuje.
Marina Katni-Bakari u svom jedinstvenom radu na ovim
podrujima Stilistika dramskog diskursa, izdvaja Isakovieve dramske
dijaloge koji na najljepi nain prikazuju kako se kognitivno saimaju
recipijentsko predznanje o datim situacijama i dramski dijalog koji se
nudi na recepciju. Ovdje su didaskalije sa uvodom i opisom prosto
nepotrebne, jer se iz kratkog dijaloga jasno percipira da se radi o kafani i
o konobaru koji usluuje novopridolog gosta. ak je i sam dijalog
reduciran na samo one osnovne rijei koje su inae uobiajene za ovakav
tip komunikacije, ali to ne uskrauje znaenje, nego se naprosto dovodi
do toga da je gotovo potpuno izjednaen dramski dijalog sa prirodnim,
razgovornim dijalogom, to svakako u ovom sluaju predstavlja i
svojevrsnu markiranost u tekstu, jer je radnja smjetena upravo u kafanu,
ba ondje gdje je ovakav razgovor poput bujice. Osim toga, ovakav
nastup konobara nam jasno govori o kakvoj se vrsti kafane radi, da to
nije neka otmjena i profinjena, skupa, elitna kafana, ve ona obina,
radnika, gdje se puno panje ne posveuje manirima.
To je dovelo i do toga da je u veini njegovih drama scenski
prostor uglavnom nedefiniran, neodreen, ali je zbog toga pomno
razraen uticaj razliitih zvukova na tkanje dramskog naboja, te
psiholoka teina dramskog zapleta. Kako je to primijetio Slavko anti,
Isakovieva drama To se moe posmatrati i kao svojevrstan eksperiment
jer prolazi zanimljiv put od radiodrame, preko televizijskog medija, pa do
kazaline scene. Junaci ove drame su individualno nedefinirani, oni su
bez imena i prezimena, to su tek nadimci ili naznaene profesije, srodstva
ili ivotne dobi, tako da percipiranjem ove drame, bez obzira ko bili,
moemo da se poistovjetimo sa nekim od ovih likova, ali ne samo sebe,
ve i sve koje poznajemo, a to je nain na koji nas Isakovi uvodi u
univerzalnost egzistencijalnih problema malih i obinih ljudi. Na poetku
drame, osobena je idilina, mirna atmosfera bosanske kafane, uljuljkana u
tihi, svakodnevni monotoni razgovor. Jedino to je remeti je povremeni,
ali nagli, prolazak tramvaja pod ijim dejstvom nastaje blagi zemljotres
koji proizvodi zvukove drhtaja stakla i nagovjetava nam da je idila samo
vizualno statina i da se svaki as ona moe poremetiti. Ovakva
koncentracija radnje na jednom zatvorenom i bezizlaznom mjestu,
dovela je do toga da kafana postaje simbolom ivota, u njoj se isprepliu
ljudi i njihove raznolike sudbine. Nakon ulaska Brata u kafanu, ta mirna
260

atmosfera naglo se remeti i dolazi do dramatinog zapleta ve u samom

uvodnom dijelu drame. Time je Isakovi napravio oneobiavanje
dramske strukture, jer nije iao klasinim redoslijedom polaganog
zaplitanja radnje, ve naglim ulaskom Brata zapoinje retrospekcija i
kulminacija. Brat koristei silu tiranizira sve ljude u kafani i upravo tu
progovaraju naturalistiki elementi, ali su oni iskoriteni samo za duboku
psiholoku karakterizaciju likova, koja je upravo dovela do toga da se
nasilje percipira kao bit postojanja.
U prvi mah ini se da je ovo drama o krvnoj osveti, ali uskoro na
vidjelo izbija njen univerzalistiki karakter, gdje kafana predstavlja
simboliku tamnice i zatoenitva ljudskog roda u njegovom ivotu.
Saznajemo da Brat sa izigravanjem terora i traenjem krvne osvete
jednostavno eli ubiti krivca u sebi i pobjei od istine da je ustvari on
ubio vlastitog brata i to u trivijalnoj i morbidnoj svai oko mee.
Klasina dramska akcija je zamijenjena psiholokim sukobima, sudarima
ljudskih strasti. Do kulminacije dramskog sukoba dolazi upravo kroz
malu psihoigru koju je Doktor vjeto smislio da bi pokuao urazumiti
Brata, kada su svi ostali verbalni pokuaji ve propali. Dolazi do
svojevrsne inverzije dramske situacije, jer sada strah sa svih prelazi
upravo na onoga koji je irio strah i teror, a to je sam Brat kao simbol
samoproglaenog silnika, bratoubice, koji uporno prikriva svoj zloin i
prebacuje ga na druge.
Ovdje je najizraenija tehnika obrata kojom Isakovi oslikava
likove u ovoj drami i tako dovodi do postepenog otkrivanja
dvosmislenosti ukupnog ljudskog ponaanja, gdje svako od nas nosi
neku masku preko pravog lica, i stoji u vjeitom sukobu izmeu onog to
nas progoni i izmeu onog to mi progonimo.
Brat: Tvoje oko doktursko ne mere mene dokuiti!
Doktor: Sam strahuje, a nas plai! Probada te neto, muklo!
Brat: Ne spominji mi probadanje!
Doktor: A, tako! Ne spominji! Jede te neto! 3
Nakon Doktorove mudre psiholoke igre sa pijanim i nervno
rastresenim Bratom, dolazi do kulminacije, Brat biva primoran da se

Isakovi, Alija, To, Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995., str. 111.-112.

261

suoi sam sa sobom, da skine onu lanu osvetniku masku sa lica i da se

suoi sa injenicom da on ustvari progoni samoga sebe.
Brat, meu njima kao zvijer... Lutvo je svemu kriv... i za zemlju i za
Omera... Halil je ivi svjedok! (Presjee ga novo lupanje na vratima i neki glasovi
nerazgonovijetni. Brat se malo pridie, oiju zakrvavljenih) Kad smo se podijelili
poslije Salkine smrti rekli smo ije je ije! ...Ne dam svoje hise! Ne dam!... Niko
ne zna kakav je Lutvo bio krmak! (Lupanje i glasovi. Brat podie no, uspravi se)
Ne dam! to je moje, moje je! Lutvo je sevep, zna Halil! (Koraknu vratima) Uite
da ujem kako prskaju dravna vrata! ...Ne dam ja sebe ni Bogu ni ljudima! Ne
dam! Ne! (Poluokrenut na sceni, prignut vratima, zari sebi no svom snagom i
pade) 4
Brat radije bira smrt, nego da ivi sa spoznajom svoga pravoga ja
koje nije nita drugo nego olienje zla. On postaje svjestan da iz zla moe
samo da se rodi novo zlo i odluuje da je smrt njegov jedini izlaz iz tog
apsurdnog osjeaja u kojem se nalazi. Po tom se ova drama najvie
pribliava drami apsurda, ona emanira zatvoreni kafanski krug u kojem je
sva tenzija izgraena na psiholokom varnienju izmeu likova,
recipijenti stalno oekuju da se neto dogodi, bilo to izvrenje Gostovog
pogubljenja zbog lane krivice, ili neka intervencija iz vanjskog svijeta.
Elemente uzaludne pobune protiv apsurda unosi lik Nosaa, koji je
okarakteriziran kao ''zdrav'' ovjek i kao jedini koji se pokuava
suprotstaviti tiraniji Brata, ali i on, nakon grubog udarca, prua sliku
potpune predaje dok pije leei na podu. On odustaje od svake vrste
djelovanja, pa makar i onog apsurdnog. Uvoenjem sporednih sekvenci,
prvenstveno Starca i Starice, odrava se taj dojam apsurda, jer oni sa
svojim ispraznim dijalozima, koji su inae nevezani za dramsku radnju,
ukazuju koliki je besmisao u pokuaju ljudi da pronau nain
komunikacije koja e biti svima razumljiva, oni odaju samou i tihu smrt
u samoi.
Starica: Moda bi malo jetre na aru? (Hue u promrzle prste) Dok smo se
klatarili hladnim tramvajem, spominjao si jetru na aru. ak si Tramvajdiji
spominjao jetru na aru. Jedva te razumio, dragi.
Starac: Morao sam neto da kaem. Koliko je trajalo dok smo krenuli sa
Malte!

ibid, str. 116.

262

Starica: Sad smo tu, i dobro bi bilo zaboraviti taj tramvaj...(Tramvaj zapara
inama...)
Starac: Ti si prva spominjala jetru na aru.
Starica: Ne, dragi, nikad ja nisam voljela jetru, sjea se? (Pogleda ga
suuesniki, samilosno)
Starac: Ne, ne! Ti si tako voljela mladu jetru. Kad bi bila pauza u Direkciji,
trala si ovdje, Kod Slavuja, zajapurena.
Starica: Ne, dragi. Ti si redovno dolazio u Potu-1, s toplim somunom i
jetrom-re. 5
Ovo je oigledni primjer apsurdnog razgovora koji nam odaje da je
ljudima, ma koliko dugo ivjeli skupa, nemogue da pronau zajedniku
komunikaciju, i da je zbog toga ovjek, bez obzira na to koliko se trudi,
osuen na potpunu samou. Drama poinje ovim apsurdnim dijalogom
Starca i Starice, a ujedno tako i zavrava, zatvarajui u krug dramsku
radnju u Kafani kod Slavuja. Sam kraj predstave je otvorenog tipa, jer
nam ostavlja zakljuak da zlo nije mogue ubiti, zlo je mogue samo
zaboraviti, a to ne nudi nikakvo rjeenje ovjeanstvu, pa je s toga i
ovjeanstvo samo po sebi apsurdno. U zavrnoj didaskaliji Isakovi
naglaava ....i kad su doli na kraj, umjesto da sve bude prekriveno, sve je opet
otvoreno...
3) Generalijum ili dramska alegorija sukoba dobra i zla
U drami Generalijum (1981.) radnja se odvija uoi Drugog svjetskog
rata u vojnoj karauli-osmatranici, na 2082 m nadmorske visine. Kao i
kod drame To, dosljedno je ispotovano klasino jedinstvo vremena,
mjesta i radnje.
Ova drama je jo vie nego drama To, nainjena od psiholokih
sukoba tako da gotovo i nema klasine dramske radnje. Ona je sva u
naelektrisanim psiholokim sudarima izmeu aktera ove drame
(Narednika i Vojnika), koji ustvari predstavljaju personifikaciju sukoba
dobra i zla, planirane torture i individualne slobode. Tako se Generalijum
moe shvatiti kao dramska alegorija sukoba dobra i zla, i prkosnog
otpora tiraniji, kao etiko propitivanje ovog vjeitog sudaranja poroka i
vrlina.
5

Isakovi, Alija, To, Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995., str. 28.-29.

263

Sve je kako bi Lovrenovi kazao u logici i optici. I jezik i

sintaksa su prilagoeni takvoj vrsti teksta. Reenice su ili jako kratke,
esto upravo programski svedene na samo jednu rije, ili opet jako duge,
rairene na nekoliko desetina redova, sve u nabrajanju. Radnja je na
tipini Isakoviev nain izolirana, zatvorena, skuena u neku pograninu
vojniku karaulu koja je potpuno izolirana od vanjskog svijeta i
predstavlja bezizlazni pakao. Jedini znakovi vanjskog svijeta i nade u
njegovo postojanje su razni glasovi koji se ponekad uju, a koji su
predstavljeni u nerazumljivoj kombinaciji Morzeovih znakova, radijskih
hvalospjeva o kraljevskoj dinastiji i isprekidanih vijesti sa ratita. Ovaj
skup izmiksane akustike ujedno oznaava i samu besmislenost
zatvorenog svijeta Karaule, te apsurdnost same dramske situacije.
Hronoloki je radnja smjetena pred sam poetak Drugog svjetskog rata
na vrhu snijegom zatrpane planine Vitorog u zabaenoj i odsjeenoj
vojnoj karauli. U tom izolovanom svijetu Isakovi kreira psiholoku
dramu u kojoj su glavni akteri zarobljeni, bez izlaza.
Mladi Vojnik predstavlja personifikaciju slobode vlastitog izbora, a
ujedno i onog hrabrog pojedinca koji se usuuje suprotstaviti tiraniji koju
provodi Narednik. Sama Karaula postaje jedna velika alegorija tiranije i
trpljenja, sile i otpora, a Vojnik simbol veliine vlastitog rtvovanja radi
ivljenja principa dobra. Likovi su istovremeno i personifikacije, ali i
konkretni likovi sa izgraenim karakterima, sa svojim malim biografijama
i sa svojim malim ivotima.
Sukob, naizgled, zapoinje oko apsurdne stvari, kao to je slomljeni
klju, ali je osnova toga sukoba u ideolokom strahu pomalo sadistikog i
opsesivnog Narednika/vlasti od onoga to mladi Vojnik simbolizira, a to
je slobodno razmiljanje samosvjesnog individualca koji se usuuje sve
analizirati i kritizirati, pa tako i samu trulost dravnog sistema. Upravo e
taj sukob prerasti u osnovni tok dramske radnje, u stalno sueljavanje
dva konstruirana antipoda Narednika (tvrd, bahat, zadrt) i Vojnika
(inteligentan, mehak, tih). Vojnik na poetku sukoba biva i sam zbunjen
sa brutalnou narednika koji mu daje zadatak koji je naprosto
neizvodljiv i koji ga samo moe odvesti u ledenu smrt, ali tada odluuje
da e izvriti zadatak, da e ak i rtvovati svoj vlastiti ivot negdje u
nedoijama Vitoroga, ali e bar prije toga verbalnim obraunima
dokazati da se svaka sila moe uzdrmati iz svog temelja. Vojnik uspijeva
da svojim filozofskim replikama uzdrma temelje onoga na emu je
izgraena narednikova sadistiko-vojnika sila i postepeno odumire
njegova prepotentna oholost, ali ujedno dolazi i do grozne samospoznaje
264

koliko su vlastiti ivotni principi pogreni i iskrivljeni, temelji na kojima

su oni sazdani nemaju ama ba nikakvog smisla.
Slino kao u drami To, dolazi do psiholokog obrata lika koji je
glavni nosilac negativnih osobina, pa tako Narednika, nakon vojnikovog
odlaska obuzima talas grinje savjesti koja ga postepeno vodi do
potpunog ludila. Na samom kraju drame Narednik doivljava potpuni
psiholoki kolaps, i to ba u onoj simbolinoj sceni kada donose
smrznuto vojnikovo tijelo, i kad svi zapaaju kako on u smrznutoj ruci,
gotovo prkosno, dri traeni klju, ali klju niko ne moe izvaditi. Kraj je
tako razrijeen u pobjedi dobra nad zlom, na jedan pomalo tragian
nain, ali ipak zlo biva uzdrmano iz svojih temelja i ona sila koja je
progonila dobro se vraa kao bumerang i unitava ga.
Narednik: Umro je , ali je izvrio nareenje .
Narednik uze puku sa bajunetom. Naglo se okrene prema
vojnicima.
Narednik: To je vojnik, a ne vi !
Niko mu ne odgovara
Narednik: To je bio vojnik, a vi ste sitno civilno smee.
Prie vojniku.
Narednik: To je bio vojnik, majko mila! To je bio vojnik! To je bio vojnik!
Plae bez suza. Snanim udarcem zabode puku s bajunetom u sto.
Stade mirno.
Suze mu klize niz lice.
Vojnici: Na generalijum je lud! Na generalijum je lud!...6
Prostorno-vremenska zatvorenost u ove dvije drame ima posebnu
funkciju izolacije od vanjskog svijeta koji se nagovjetava samo
namjernim umovima koji emaniraju osjeaj tjeskobe, bezizlaznosti i
deterministiku koncepciju likova. Likovi su zarobljeni u svojoj sredini i
ona im ne doputa nikakve promjene, nego ih deformie u nekoj
nezdravoj statinosti i apsurdnoj ukoenosti. Vremenska zatvorenost ima
funkciju da prezentira neizbjeni tok dogaanja koja su nuno fatalistiki
razrijeena od svih napetosti koje su rezultat prolih dogaanja. Po tim
6

Isakovi, Alija, Generalijum, Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995., str. 208.

265

elementima, ove dvije Isakovieve drame moemo svrstati u one sa

naturalistikom notom koje su uvijek okrenute toj prostorno-vremenskoj
zatvorenosti u elji da se identificira realno vrijeme predstave i fiktivno
vrijeme dramske igre u cilju to veeg intenziteta neposrednosti
prikazivanja.
Ovakva konstrukcija drame epiziranjem putem zatvaranja likova u
prostorno-vremenski totalitet iz kojeg nema izlaza, nego kontrast
vanjskog svijeta biva postignut nekim audio ili vizualnim zvukovima,
izaziva otuenje dramskog svijeta iz podruja svakodnevnog i onog to je
oekivano. Na takav nain, putem otuenja, oba ova dramska prikaza
postaju kritika reprodukcija stvarnosti.
4) Hasanaginica, dramski tekst izmeu historije i mita
Isakovieva drama Hasanaginica obuhvata vrijeme prve polovine
XVII stoljea, vrijeme Kandijskog rata u kojem se nazire potresanje
gigantskog Osmanskog carstva. Historijska podloga za dramski tekst o
Hasanaginici su balada i legende. Balada o nesretnoj Hasanaginici nastala
je u Imotskoj krajini, na mjestu odakle se u daljini naziru vrletni visovi
divlje planine Biokovo. Osnovni tok baladne radnje deava se u mjestu
Vrdol, dananji Zagvozd i upa, gdje je uveni Hasan-aga Arapovi imao
velika imanja i kule.
Vjeruje se da temelji Hasan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto
gdje je Hasanaginica sahranjena. Po narodnoj predaji, njen mezar se
nalazi u blizini ruevina kule, na simbolinom mjestu, pored tri bunara,
za koje se vjeruje da je iz njih zahvatala vodu.
Na osnovu historijskih dokumenata, moe se zakljuiti da je
Hasan-aga povrede koje se spominju u baladi zadobio u borbi sa
kranskim odmetnicima (1645. 1669.). Kako kazuje balada, dok je
leao ranjen, njegova ena Fatima Arapovi (ro. Pintorovi) ga nije
nijednom "od stida" posjetila. Meutim ta sintagma ''od stida'' se mora
analizirati u skladu sa tadanjim strogim patrijarhalnim ureenjem, ali se
pri tome ne smije zaboraviti ni stroga ''kastinska'' podjela koja vlada u
bosanskome drutvu. Meutim, na koji god nain analizirali tu sintagmu,
ona je dovela do toga da je Hasan-aga u ponositoj ljutnji poslao eni
poruku da ga ne eka na dvoru, te da se vrati svojoj majci u Klis.
Hasanaginica ga ipak eka i nada se da e se njen srditi mu predomisliti,
no on je po dolasku tjera sa dvora. Hronoloki gledajui, to se to se

266

najvjerojatnije deava izmeu 1645. i 1648. godine. Fatimin brat, beg

Pintorovi, uvrijeenog begovskog nama, mimo njene elje, ugovara
brak sa Imotskim kadijom. Po historijskim dokumentima, to je bio jedan
od bogatijih Imoana, te je beg Pintorovi htio izvui linu korist iz toga
braka, ali ujedno i poniziti Hasana, ''obinog agu'', te mu pokazati da
njegova sestra odlazi na bolje.
Ovakav nesretni splet okolnosti e Hasanaginicu gurnuti u
emocionalnu provaliju, ona postaje psihiki slomljena ena koja najvie
pati za svojom djecom, koja su joj doslovno iz krila istrgnuta. Kraj same
balade je nadaleko poznat, Hasanaginica zaustavlja svatove pokraj dvora
age Hasan-age, u elji da vidi djecu, da se oprosti od njih, ali i sa nadom
da e se njena situacija promijeniti. Hasan-agina surovost upravo u tom
momentu dolazi do take svoje kulminacije. On doziva djecu, obraa im
se rijeima: sirotice moje koje majka nee ni da pogleda. Srce nesretne ene i
nesretne majke nije moglo vie da izdri, te ona pada na zemlju i umire
od bola i nepravde, gledajuu u svoju djecu, ali i u svoga okrutnoga mua
(Usput se je s duom rastavila. Od alosti gledajui sirota!).
I ako se saberu historijski dokumenti, narodne legende, i podaci
koje nam donosi sama balada, teko je znati ta se od ovoga stvarno
dogodilo, a ta je narod pridodao. Moda su se dogaaji odvijali
autentino onima u baladi, a moda se u stvarnosti desi samo poneki
fragment od svega onog ispjevanog i ispripovijedanog. Ipak, bez obzira
na nejasnu granicu izmeu historije i mita, zna se pouzdano da su
slijedee osobe stvarno postojale: Hasan Arapovi - Hasanaga, vjerojatno
graniar tadanje bosanske drave, Hasanaginica - Fatima Arapovi (ro.
Pintorovi), Hasan-agina ena, beg Pintorovi, brat Fatime Arapovi.
Bosanski knjievnik Alija Isakovi je iznio zanimljivu konstataciju,
napola u ali, da je baladu mogla napisati i sama Hasanaginica (Fatima
Arapovi) nemajui kome drugom da ispria svoju bol i patnju za
djecom. Ni ta se mogunost ne bi trebala iskljuiti.
Scena je napravljena tako da paralelno omoguuje odvijanje dvije
radnje, lijevo je kula bega Pintorovia na Klisu, a desno je odaja u kuli
Hasan-age u Zagvozdu. Da bi se prikazala socijalna razlika, odaja age
Hasanage je znatno skromnije namjetena. Samom podjelom scene na
dva suprotstavljena dijela ve scenskom postavkom se zainje dramski
sukob koji lei u antagonizmu dvije razliite socijalne klase predstavljene
u begovima Pintoroviima i agama Arapoviima. Intimna drama ovdje
proizlazi iz socijalnih sukoba koji e uroditi tragedijom. Pregraivanjem
267

scenskog prostora postie se neposredna prezentacija simultanih zbivanja

na razliitim mjestima. Vertikalno pregraena pozornica na dva dijela,
begovske odaje i aginske odaje, sa dijelom simultanim, dijelom
sukcesivnim dogaanjima, na proraunat nain postie se jak kontrast
koji ukazuje na nepremostive socijalne razlike, na ustaljenu napetost
izmeu bogatijih i siromanijih, plemenitih i onih manje plemenitih,
izmeu gornjeg i donjeg dijela drutvenog sloja. Osim ove scenske
podijeljenosti, kao dva zasebna segmenta na kojima je poseban akcent
vizualnog sloja, javljaju se ator age Hasanage na poetku drame i
svadbena povorka na samom kraju drame, i oni kao da uokviruju
konstantnu podijeljenu scenu.
Sam brak takvog tipa je odmah u startu bio osuen na propast, jer
je to vrijeme postepenog propadanja begovske kaste, to je znailo da se
pripadnici te kaste u to vrijeme najvie bore da ouvaju stari nam i obraz.
Hasanaginica, kao ena, kao individua je tu potpuno iskljuena, ona je
samo ''porodina roba'' kojom trguju ''stariji''. Ni nakon njene udaje taj
antagonizam nije prestao, nego je samo postajao jo jai i jai, dok nije
dolo do banalnog razloga njegove eskalacije. Dakle, Isakovi dramski
sukob vie gradi na drutvenom, nego na intimnom planu i on nastoji da
to racionalnije prikae drutveno-historijski kontekst koji je uvjetovao i
intimnu tragediju koja je uzrokovala Hasanaginicinu traginu smrt. Kako
je i sam naglasio u svom predgovoru, najvea elja pri pisanju ovog
dramskog teksta mu je prvenstveno da dananjeg ovjeka priblii svim
onim ivotnim okolnostima koje su uvjetovale tok dogaaja koje balada
opisuje, pa tako Isakovi dosljedno insistira i na narodnom jeziku toga
doba. Dosljedno knjievnoj kritici poetkom 70-ih godina prolog vijeka,
Isakovi demistificira dotadanji stav da je osnovni uzrok tragedije
''enski stid'', i istrauje dublji uzrok branog nesporazuma koji nije samo
rezultat njenog stida i njegovog hira, ve je, izmeu ostalog, najbolji
odraz kastinske nepremostive barijere.
Ajkuna: ''Ne mogu'', ree nevjesta. Jera, pitam je. ''Ne mogu od stida'', ree
Majka: Kakav stid, krmaluk begovski! Nee oeku na noge! Ona je glava, a
oek kapa!7
Osnovni antagonizam koji pokree dramsku radnju su negativne
konotacije koje proizlaze iz lika Hasanagina majke i bega Pintorovia,
kao personifikacija svojih klasa. Inae je karakterizacija likova u ovoj
7

Isakovi, Alija, Hasanaginica, Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995., str. 224.

268

drami vie u smislu funkcija pripadnosti svojoj klasi, nego u smislu

izgraivanja likova kao individualaca. Hasaniginica svekrva naprosto ne
moe probaviti porijeklo svoje snahe i cijelo vrijeme izmeu njih dvije
to stoji kao nepremostiva barijera. Ona je tipini primjer ''zle svekrve'' i
ono po emu Isakovi odstupa od balade, jer za razliku od balade, ona u
drami podstie svoga sina da istjera Hasanaginicu.
Majka: Nevjesta, uzmi se u pamet. Tvoje je da slua. Ako si i begovica,
nisi se za nebo svezala. Tobe jarabi! Ovo je moj hal i moje ognjie, dok je mene, beli.
I nemoj mi kalem i jaziju prid oi. Sina sam izgubila, ha se tvojom jazijom
obanijao i sablju odviko! Ne zbori! Ti si sevep! Ja ili ti ovdi! Ne zbori! Sikter! 8
Hasan-aga: A ti peke! Majko, ona je majka djece moje!
Majka: Sikter!
Hasan-aga: Ona je pod naim rzom i obrazom!
Majka: Sikter!
Hasan-aga: () Pod naim namom i imenom Arapovia.
Majka: Sikter, rekoh 9
Hasaniginica naprosto ne moe funkcionirati normalno. Nju stalno
koi splet djevojakog i muevog prezimena, stalno uslovljavaju njenu
nesreu i ona je nuno osuena na tragediju. U oima svoje okoline ona
postaje potpuno dehumanizirana kao obini predmet kastinskog
sukobljavanja. Ona nema prava da odluuje o bilo emu i njene jedine
odluke se svode na one koje su proizale iz majinske ljubav, koja je bila
jaa i od njenog begovskog nama, ali su to odluke koje e je ujedno i
odvesti u smrt.
Beg Pintorovi (Prekida) ta zbori, pjevau?
Guslar : (Ne da se zbuniti)
Doeka ga Vrani Ali-bee,
Isprid njega na noge skoio,
Kod sebe mu misto namistio

8
9

ibid. str. 232.

Isakovi, Alija, Hasanaginica, Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995., str. 226.-227.

269

Beg Pintorovi: (Ljut) Stani,ne valja ti pjesma. Kako moe beg skakati na
noge prid agom? Gdi to ima? Evo klikog kadije nek ree. 10
U ovom odlomku jasno je naglaeno da njegova begovska
ponositost stoji iznad svega. Isakovi je na vrlo uspjean nain od
baladne grae konstruirao dramski tekst koji u potpunosti dekonstruira
socijalne uslove kao nepobitne faktore koji uzrokuju tragini splet
okolnosti koja nuno vodi ka traginom nesporazumu izmeu
suprunika, a sami tim i prema traginom kraju glavne junakinje.
Zahvaljujui modernoj dramskoj konstrukciji koja, uprkos tome,
odraava arhaine baladne elemente, ovaj dramski tekst nosi u sebi neto
od onog lirskog dijela balade i naprosto kipti emocijama.
Isakovi pri konstruiranju ove drame nastoji da se to vie priblii
vremenu, jeziku, ali i kulturolokim i socijalno-historijskim aspektima ove
balade.
() on pristupa grai balade bez pretenzija da je dislocira kao bi je
pribliio savremenom ovjeku , smatrajui da je potenije tog ovjeka pribliiti baladi,
njenom vremenu, prostoru i ljudima. Preoblikovanje epskog materijala u dramski
Isakovi vri na nain stvaralaki raspoloenog povjesniara i u osvjetljavanju
osnovnog problema kree prvenstveno od socijalno-historijskih okolnosti, pa tragini
nesporazum dvaju bia prebacuje sa intimnog na drutveni plan. Stradanje
Hasanaginice nije uslovljeno samo njenim stidom i Hasanaginim hirom, nego prije
svega, njihovim kastinskim razlikama, pa tako Hasanaginica nije toliko rtva
moralnih obiaja koliko jaza izmeu aga i begova. 11
5) Zakljuak
Kao dramski pisac (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni sto,
Hasanaginica) Isakovi e se realizirati krajem sedamdesetih i poetkom
osamdesetih godina prolog vijeka. Njegovo eksperimentiranje sa
dramskim stvaralatvom bilo je isprovocirano tenou i sonou
njegovog pripovjednog dijaloga, pa se njegova knjievna realizacija u
dramskim formama javlja kao neminovnost. On spada u grupu dramskih
pisaca koji su formalno i poetiki neoptereeni, pa u tom periodu
svestrasno istrauje moderni teatar i preispituje utjecaje modernog teatra
od kojeg preuzima svojevrsnu egzistencijalistiku poetiku. Isakovi je,
kao dramski pisac, uvijek zagledan u prolost, korespondirajui sa
10
11

ibid. str. 226.-227.

Isakovi, Alija, To, Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995., str. 249.

270

suvremenou, on se vezuje za nau domau bonjaku knjievnu,

narodnu i kulturnu tradiciju, koju, dakle, oblikuje na nov i originalan
nain, izvlaei univerzalne poruke i smisao.
Literatura:
1.

Isakovi, Alija: Drame, ''Preporod'', Sarajevo, 1995.

2.

Katni-Bakari, Marina: Stilistika dramskog diskursa, Vrijeme, Zenica, 2003.

3.

Kraj utopije i pozorita. Kritike i eseji (1985. 2000.), Otkrovenje, Beograd Sterijino
pozorje, Novi Sad, 2000.

4.

Lei, Josip: Dramska knjievnost II, Institut za knjievnost/Svjetlost, Sarajevo,

1991.

5.

Lei, Josip: Savremena drama i pozorite u Bosni i Hercegovini, Sterijino pozorje, Novi
Sad, 1984.

6.

Lei, Josip: Savremena dramska knjievnost u Bosni i Hercegovini (tema i struktura), U:

Drame, Savremena knjievnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga, Svjetlost, Sarajevo,
1985.

7.

Lei, Josip: Vrijeme prolo - vrijeme sadanje, Scena, 1970, br. 1-2.

8.

Lei, Zdenko: Nova itanja. Poststrukturalistika itanka, Buybook, Sarajevo, 2003.

9.

Lei, Zdenko: Teorija drame kroz stoljea, Svjetlost, Sarajevo, 1977.

10. Lei, Zdenko: Kapidi-Osmanagi, Hanifa, Katni-Bakari, Marina i Kulenovi,

Tvrtko: Zbornik radova grupe autora/autorica, Suvremena tumaenja knjievnosti, Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 2007.
11. Luki, Sveta: Savremena jugoslovenska drama, Prosveta, Beograd, 1968.
12. Melchinger, Siegfried: Povijest politikog kazalita, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb,
1989.
13. Mioinovi, Mirjana: Moderna teorija drame, Nolit, Beograd, 1981.
14. Muzaferija, Gordana, Rizvanbegovi, Fahrudin, Vujanovi, Vojislav: Antologija
bonjake drame XX vijeka, Alef, Sarajevo, 2000.
15. Muzaferija, Gordana: Bosanskohercegovaka drama ili Dijalog s vremenom. U: initi za
teatar, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2004.
16. Muzaferija, Gordana: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Novija knjievnost
Drama, Alef, Sarajevo, 1998.
17. Muzaferija, Gordana: Izmeu historije i savremenosti (bosanskohercegovaka drama
1967. 1977.), U: initi za teatar, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2004.
18. Pavis, Patrice: Pojmovnik teatra, Izdanja antibarbarus, Zagreb, 2004.
19. Pfister, Manfred: Drama. Teorija i analiza, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1998.

271

20. Seleni, Slobodan: Dramski pravci XX veka, Umetnika akademija u Beogradu,

Beograd, 1971.
21. Kraj utopije i pozorita. Kritike i eseji (1985. 2000.), Otkrovenje, Beograd Sterijino
pozorje, Novi Sad 2000.

272

Amra Memic, MA
THE DICHOTOMY OF THE WORLD IN THE DRAMA WORKS
OF ALIJA ISAKOVIC
ABSTRACT
Reader can perceive in all the dramas of Alija Isakovic images of the past and
the modern, historical and contemporary world. However, in either case, Isakovic seeks
the unchanging image of human duplicity. He makes an effort in marking the
extremes of human existence, a ceaseless clash of creational and destructive principles,
which we can equally recognize in the cosmic and anthropological, in the past and in
the present. He gives an analytical outline of reflection in the human actions and
objects and the phenomena around them. These contours harmonicaly blend into a
more or less complete and coherent motive, creating a bundle of analytical data without
finished synthesis, with impersonal open pictures for the reader's commitment and
conclusion. As a playwrighter (To, Generalijum, Hasanaginica...), Isakovic blossoms
during the late seventies and early eighties of the last century. He belongs to the group
of playwrighters who at that time investigated and examined the modern theater and
its influences. Peering into the past while corresponding with modernity, Isakovic is
linked to our local Bosniak literary, folk and cultural traditions, which he, therefore,
formes in a new and original way, drawing out a universal message and meaning.
Keywords: Alija Isakovic, the dichotomy of the world, the two present tenses,
drama, poetry, To, Generalijum, Bosniak folk ballad Hasanaginica, dialogues,
monologues, stage directions, existentialism, absurdity, myth, history, antagonism ...

273

.

.

)""" " " "(

.
:
" "" " " "
...

274

Mr. sc. Hajrudin Hodi1

HADIS KAO JEDAN OD IZVORA ARAPSKOG JEZIKA

Saetak
Iako je Muhammed, s.a.v.s., najrjeitiji Arap, prve generacije autoriteta
arapskoga jezika su se, pri sakupljanju materijala koji bi bio osnova za normiranje
ili potvrivanje gramatike i leksike arapskoga jezika, ograniili na Kur'an i
predislamsku poeziju kao osnov i izvor tog normiranja.
Prve generacije arapskih lingvista nisu koristile hadis kao standard arapskoga
jezika, iako jedan dio hadiskih zbirki spada u period koji se smatra prihvatljivim za
koritenje jezikog materijala za normiranje arapskoga jezika. Meutim, nakon
istraivanja ustanovit e se da prve generacije nisu odbacivale hadis kao izvor, nego su
Poslanikove, s.a.v.s., hadise koristili pod irim pojmom arapskih knjievnih
tekstova.
Oko pitanja prihvatljivosti hadisa kao izvora arapskoga jezika postoje tri
razliita stava koja smo podrobno iznijeli u radu.
Akademija za arapski jezik u Kairu je nakon istraivanja donijela kriterije
za prihvatanje hadisa kao standarda arapskoga jezik. Kriterije smo naveli na kraju
ovoga rada.

Kljune rijei: hadis, standardni arapski jezik, Kur'an, predislamska

poezija, izvori arapskoga jezika, Muhammed, s.a.v.s., Akademija za arapski jezik
1. Uvod
Arapi su narod koji je kroz historiju s ponosom titio svoje
vrijednosti i njima se ponosio. Nedvojbeno, jedno od bogatstava kojim
su se predislamski Arapi diili i uvali jeste jezik kojim govore. Oni su
dali sve od sebe kako bi zatitili arapski jezik2, sauvali njegovu
originalnost i istou od prodora tuica iz drugih jezika. Arapskim
jezikom se arapski jezikoslovci i filolozi ponose i oni ga revnosno tite od
svega to bi moglo ukaljati njegov sjaj i izvornost.

Islamski pedagoki fakultet u Bihau.

Pod arapskim jezikom mislimo na standardni, knjievni arapski jezik, jezik asnog
Kur'ana.
1
2

275

Zbog toga su brino uvali predislamsku poeziju ( ) i

jednim dijelom prozu ( ) iz tog perioda, koje su predstavljale jezgro i
osnovu toga jezika. Predislamski Arapi su se meusobno nadmetali u
stvaranju novijih i ljepih pjesama na svojim sajmovima () , a
poezija koja je na njima prezentirana bila bi pomno uvana pisanim, ali i
usmenim putem.
Nakon objavljivanja Kur'ana, sve relevantne linosti su ga
prihvatile kao glavni izvor i standard kojim se mjeri originalnost i
ispravnost arapske gramatike i leksike. Ljepota i neimitativnost
kur'anskog jezikog stila ostavila je traga i naprosto plijenila panju Arapa
upravo na polju jezika u kojem su se tadanji Arapi smatrali nedostinim.
Kur'an, predislamska poezija i govorna praksa Arapa tog perioda
pa sve do sredine drugog hidretskog vijeka, predstavljaju jeziki
materijal iz kojeg su se izvodila ili argumentirala prije izvedena
gramatika pravila, ali i leksiko bogatstvo arapskoga jezika.
Meutim, u arapskom jeziku postoje rijei koje su u njega dole
iskljuivo preko hadiskih tekstova. Postavlja se pitanje da li se te rijei
mogu smatrati dijelom arapskog jezika ili ne, posebno ako se ima na umu
da autoriteti arapskoga jezika iz prvih hidretskih vjekova nisu koristili
hadiske tekstove kao standard za arapski jezik.
2. Mjesto arapskoga jezika u islamskim naukama
Izuavanje arapskoga jezika od izuzetnog je znaaja za izuavanje
islama uope. Naime, osnovni izvor islama, Kuran, je objavljen na
arapskome jeziku. To potvrujemo kuranskim ajetom u kojem Uzvieni


Allah kae: Objavljujemo je (tj. Knjigu) kao
Kuran na arapskom jeziku da biste razumjeli.3 Pored Kur'ana, tradicija
Muhammeda, s.a.v.s., (poznatija kao hadis ili sunnet) je izreena,
prenesena i sauvana iskljuivo na arapskom jeziku.
Uenjaci arapskoga jezika, bilo da se radi o klasicima ili
savremenicima, se slau oko injenice da je interes za izuavanje
arapskoga jezika tokom prvih vjekova bio motiviran eljom da se, prije
svega, stane u odbranu Boije rijei Kurana, jer on predstavlja
posljednje Boije javljanje ovjeanstvu. Sve nauke i discipline koje su
3

Kur'an, Jusuf, 2.

276

nastajale u prvim vjekovima nakon dolaska islama imale su prvenstveno

za cilj ouvanje Kurana, njegovo razumijevanje, istraivanje njegovih
zakona, pravila i normi, a zatim i tradicije Muhammeda, s.a.v.s. Razlog je
vie nego jasan. Kuran, kao Boija objava, objavljen je na arapskom
jeziku, a Muhammed, Boiji poslanik, je Arap i jezik njegove tradicije bio
je arapski jezik. Ako se tome doda da je ogromna veina muslimana i
muslimanskih velikana stvarala iskljuivo na arapskom jeziku i djelovala
unutar tog civilizacijskog kruga nekoliko vjekova, onda je povezanost
islama s arapskim jezikom vie nego oita i razumljiva.
Meusobni odnos islamskih nauka (a tu podrazumijevamo sve
nauke proistekle iz njega) i arapskoga jezika karakterie uzajamna korist,
jer je islam uzdigao vrijednost arapskoga jezika i sauvao ga od
iskrivljavanja i izumiranja, prvenstveno kroz Kuran i tradiciju
Muhammeda, s.a.v.s. Zauzvrat, arapski jezik je bogatstvom izraza i
fleksibilnou svojih znaenja pomogao da islam bude shvaen kao
fleksibilna i univerzalna vjera.4
3. Sunnet i hadis
Mnotvo je sinonima koji ukazuju na ono to se prenosi od rijei,
postupaka ili dogaaja koji su se desili za vrijeme ivota Muhammeda,
s.a.v.s. Tu se najvie istiu dva termina, a to su sunnet i hadis. Njihovo
filoloko znaenje je razliito, jer sunnet oznaava put, nain ivota i metod,
dok hadis oznaava neto to je novo (suprotno pojmu staro) ili govor.5
Meutim, njihovo terminoloko znaenje je skoro identino, a ono glasi
ovako: sve to je preneseno od Muhammeda, s.a.v.s.,bilo ono verbalnog, praktinog
ili odobravajueg karaktera, osim Kurana.6
Iako ova dva termina vae kao sinonimi, u ovom radu u se
opredijeliti za termin hadis iz vie razloga:
1. zato to veina autora koristi upravo ovaj termin kada govori o
ovoj temi,

Vie o ovoj temi vidjeti: Jahi, Mustafa, Arapski jezik u islamskim naukama, Gazi
Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 2012.
5 Nakievi, Omer, Uvod u hadiske znanosti, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1997.,
tree dopunjeno izdanje, str. 5-6.
6 Topoljak, Sulejman, Uvod u metodologiju islamskog prava, Fakultet islamskih studija, Novi
Pazar, 2006., str. 159.
4

277

2. zato to po miljenju jednog dijela autora hadis ima specifinije

znaenje od sunneta,
3. zato to sunnet moe imati svoje drugo terminoloko-pravno
znaenje, kao to je pravni status nekog djela, to termin hadis nema.
Hadis moemo dijeliti po mnogim osnovama, ali iz ove definicije
se d razumjeti da se hadis sastoji od: a) verbalnih izreka, b) praktinih
Poslanikovih, s.a.v.s., postupaka i c) predaje koje sadre odobravanja
dogaaja ili postupaka koji su se desili u prisustvu ili odsustvu Poslanika,
s.a.v.s., pa ih je on osudio ili utnjom odobrio.
Meutim, hadis moemo dijeliti i po osnovu broja prenosilaca u
svakom lancu, pa ga na osnovu toga dijelimo na mutevatir7, hd8 ili
mehr9, a ova podjela e biti znaajna u nekim segmentima ovoga rada.
4. Kodifikacija hadisa
Ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., su sluali hadis i usmeno ga
prenosili ljudima u svojoj okolini, a oni koji su ga uli, takoer, usmeno
su ga prenosili ostalima, tako da se stvarao lanac prenosilaca koji je s
koljena na koljeno i od osobe do osobe prenosio Poslanikove, s.a.v.s.,
hadise narednim generacijama. Tako je ostalo sve dok se nisu poeli
zapisivati i kodificirati hadisi u manje ili vee, manje ili vie poznate
hadiske zbirke. Prva zvanina kodifikacija hadisa bila je na osnovu
naredbe halife Omera ibn Abdulaziza (u. 720.). Naime, taj emevijski
halifa je pisao svom namjesniku u Medini, Ebu Bekru Muhammedu ibn
Omer ibn Hazmu (u. 738.) da pone sa kodifikacijom izreka
Muhammeda, s.a.v.s., jer se pobojao nestanka (islamske) nauke i smrti
(islamskih) uenjaka. Isto je napisao i Muhammedu ibn ihabu ezZuhriju (u. 741.), jer je jedina pisana knjiga u to doba bio Kuran.
Meu najstarijim pisanim dokumentima koji sadre hadise izreke
Muhammeda, s.a.v.s., jeste Malikova (u. 796.) zbirka hadisa i islamskopravnih miljenja poznata kao Muvetta (). Sve navedeno nas vodi do
Mutevatir predaja je ona koju prenosi veliki broj ljudi u svim generacijama tako da je
nemogue posumnjati u njegovu istinitost.
8 hd hadis je onaj hadis iji broj prenosilaca od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u prva tri
vijeka nije dostigao stepen mutevatir hadisa.
9 Mehur je onaj hadis kojeg u prvom hidretskom vijeku prenose jedan ili dva
prenosilaca, dok ga u narednim vjekovima prenosi vei broj koji dostie broj prenosioca
mutevatir hadisa.
7

278

zakljuka da je poetak kodifikacije hadisa bio poetkom drugog

hidretskog vijeka, to znai da se to desilo unutar perioda poznatijeg
kao period jezike istoe.
Razlog nepostojanja primjera kodifikacije sunneta u ranijem
periodu lei u Muhammedovoj, s.a.v.s., zabrani svojim prijateljima da
piu bilo ta mimo Kurana, da se ne bi pomijealo sa Kuranom.
I pored toga, jedan broj ashaba je zapisivao hadise koje bi uo od
Poslanika, s.a.v.s. To su radili zbog injenice da se zabrana odnosila na
samo neke ashabe ili da oni koji su ih pisali nisu znali da zabrana uope
postoji. Na taj nain je jedan manji broj hadisa zapisan za vrijeme
Muhammeda, s.a.v.s., u manje zbirke, kao to su zbirke po imenu EsSdika i Es-Sahfa.
5. Stavovi arapskih filologa
Kao to smo to u uvodu i istakli, arapski filolozi nemaju jedinstven
stav po pitanju koritenja hadiskih tekstova kao standarda u arapskome
jeziku. Mi emo u ovom radu iznijeti njihove stavove i potkrijepiti
njihove argumente, a zatim emo se osvrnuti na iste i napraviti krau
raspravu u kojoj emo dodatno pojasniti oko ega se oni, zapravo,
razilaze, a oko ega slau.
Postoje dvije skupine arapskih filologa koji imaju dva oprena
stava glede koritenja hadiskih tekstova kao izvora gramatike i leksike
arapskoga jezika. Svaka od tih skupina ima svoju argumentaciju kojom
podupire svoj stav. Mi emo iznijeti argumente obje skupine i u jednom
od narednih poglavlja u vidu krae rasprave pokuati pronai ispravnije
miljenje.
Prva skupina smatra da, iako je hadis koji je mutevatir-predajom
prenesen narednim generacijama validan argument, preneseni hadisi
zapravo ne predstavljaju doslovan govor Muhammeda, s.a.v.s. Po
njihovom miljenju, hadis nije mjerodavan izvor za gramatiku i leksiku
arapskoga jezika, a ovaj stav od autoriteta u arapskom jeziku su zastupali:
Ebu Hajjan (u. 1023), Halil ibn Ahmed (u. 791), Sibevejh (u. 796), ElKisa'i (u. 805), Es-Sujuti (u. 1505.) i drugi. Oni svoj stav podupiru
slijedeim argumentima:
Prvo: Prve generacije arapskih filologa u svojim djelima nisu
koristile hadis kao izvor arapskoga jezika, a to nam dovoljno govori da su

279

zastupali stav da ga ne treba tretirati kao takvog i da se treba ograniiti na

ve spomenute izvore arapskoga jezika, poput Kur'ana, predislamske
poezije i govorne prakse tadanjih Arapa.
Drugo: Period do kojeg je prihvatljivo koritenje jezike prakse
Arapa kao argumenta jeste poetak druge polovice drugog hidretskog
vijeka (167. h. g. ili 783. g. prema gregorijanskom kalendaru), a
kodifikacija veine hadiskih zbirki bila je dosta kasnije, to nam jasno
govori da hadis ne ispunjava uslove da bi imao status izvora koji e
posluiti za normiranje arapske leksike ili gramatike. Zbog toga su
arapski filolozi postavili spomenutu godinu kao kraj perioda iz kojeg se
prihvatala jezika praksa kao standard arapskog jezika.
Nakon tog perioda primjetno je da se javljaju gramatike greke
kod osoba koje govore arapskim jezikom, posebno zbog injenice da je
veliki broj nearapa primio islam i poeo koristiti arapski jezik jer je on
jezik asnog Kur'ana i islamskih obreda. To je najvie dolazilo do izraaja
kod osoba koje su bili iz mijeanih brakova (Arapa sa nearapima) i kod
Arapa koji su, zbog injenice da borave na rubnim podrujima, dolazili u
est kontakt sa nearapima i tako iskvarili svoj jezik.
Tree: Pod pretpostavkom da se prihvati hadis kao izvor arapskoga
jezika, susreemo sa pregrtom primjera prenoenja hadisa prema
znaenju, tako da imamo primjer predaje u kojoj se jedan hadis u jednom
sluaju prenosi na pet naina, to jasno ukazuje da je taj hadis prenesen
prema znaenju, a ne doslovno. Kao primjer toga navode slijedei hadis:

Vjenat u te s njom na osnovu onoga (kao mehr) to

zna napamet od Kur'ana.10 Ovaj hadis je prenesen u nekoliko razliitih

formi: a) Vjenat u te s njom na osnovu onoga (kao

mehr) to zna napamet od Kur'ana11, b) Dajem je

tebi (za enu) na osnovu onoga to zna napamet od Kur'ana12, c)

Vjenajem je za tebe na osnovu onoga to zna napamet od

Kur'ana13 d) Dajemo je tebi (za enu) na osnovu
onoga to zna napamet od Kur'ana.14 15 Sve ove verzije hadisa ukazuju da su
Biljei ga Buhari (5135).
Biljei ga Buhari (5135).
12 Biljei ga Buhari (5141).
13 Biljei ga Buhari (5149).
14 Biljei ga Buhari (5121).
15 Arapski jezik u islamskim naukama, str. 372.
10
11

280

ih prenosioci prenosili prema znaenju, a to znai da su uvrtavali

sinonime koje su oni smatrali adekvatnom zamjenom za izraz kojeg je
koristio Muhammed, s.a.v.s., prilikom izricanja hadisa i ti hadisi ne
odraavaju doslovan govor Muhammeda, s.a.v.s., nego njegov smisao.
Druga skupina smatra da je hadis meritoran izvor gramatike i
leksike arapskog jezika, a ovaj stav su zastupali: Ibn Malik (u. 1274.), Ibn
Hiam (u. 1359.), Ibn Faris (u. 1005.), Ibn Dinni (u. 1001.) i drugi. Oni
svoj stav podupiru slijedeim argumentima:
Prvo: Muhammed, s.a.v.s., govorio je najiim arapskim jezikom i
bio je najrjeitiji Arap, tako da njegove rijei mogu posluiti kao standard
arapskog jezika. Jedna od njegovih karakteristika i odlika jeste i to da je
njegov govor krasila jezgrovitost i sadrajnost () , to on u
nekoliko hadisa istie, to ide u prilog prihvatanju njegovih rijei kao
izvora arapskoga jezika.
Drugo: Osnova je da su prenosioci hadise prenosili doslovno i tako
je bilo u veini sluajeva. Svakako, postoji mogunost da se jedan broj
hadisa prenio prema znaenju, posebno kada se radi o duim hadisima,
ali tu treba imati na umu da se nastojalo hadise prenijeti doslovno i da
prenosioci spadaju u Arape koji su ivjeli u vrijeme koje slovi kao period
iz kojeg se leksika prihvatala kao opeprihvatljiva () , kao
i podatak da je znaajan broj prenosioca imao hadise zabiljeene i da su
ih prenosili iz tih zabiljeki.16 Takoer, znaajan broj hadiskih zbirki je
kodificiran prije javljanja gramatikih greaka (), a jedan manji broj
hadisa je zapisan ak za vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., poput zbirki EsSdika i Es-Sahfa.
Tree: Ukoliko se napravi analizira, doi e se do zakljuka da su
prve generacije autoriteta arapskog jezika koristile hadis kao standard, ali
ne kao hadis, nego kao iri pojam govora Arapa ( ) ili stari knjievni
tekstovi () , to podrazumijeva da su smatrali da je
ispravno koristiti tu vrstu historijskog naslijea kao standard arapskoga
jezika. Veliki broj autoriteta arapskoga jezika su koristili hadis kao izvor i

16

Muhtar Omer, Ahmed, El-Bahsul-lugavi indel-arab, Alemul-kutub, Kairo, 1988., str. 36.

281

standard u svojim djelima, a neki od njih su: Halil ibn Ahmed17, ElAsma'i18, Ibn Faris19, El-Devheri20, Ibn Malik21 i drugi.
etvrto: Zanimljivo je da su pojedini autoriteti arapskog jezika,
poput Halil ibn Ahmeda, koristili hadise kao standard u leksikografiji, a
da su ih u gramatici izostavljali. To moe biti samo argument da su hadisi
jedan od izvora arapskoga jezika i da neargumentiranje njima u jednom
segmentu ne podrazumijeva da ih nije dozvoljeno koristiti u drugom,
posebno ako to sm autor nije izriito naglasio.
Peto: Veina hadisa ima jai lanac prenosilaca od arapske
predislamske poezije, ali i pored toga se predislamska poezija prihvata, a
hadis kao izvor i standard arapskog jezika zanemaruje i dovodi u pitanje
njegova vjerodostojnost.22
esto: Ukoliko je dolo do greaka pri prenoenju pojedinih hadisa,
to ne treba da bude razlog da se hadis u cijelosti odbaci kao jeziko blago
neprocjenjive vrijednosti, ali i kao izvor i standard arapskoga jezika.
Ono to se moe primijetiti jeste da prvo miljenje karakterie
injenica da se radi o autoritetima koji su ivjeli u prvim hidretskim
vjekovima, i to predstavlja prvu etapu razvoja gramatikih istraivanja,
dok u drugoj etapi, koja je uslijedila kasnije (oko VII hidretskog vijeka),
autoriteti arapskoga jezika iz tog perioda naginju miljenju koje prihvata
hadis kao izvor jezikog materijala u arapskom jeziku, ali i druge izvore
poput analogije i slino.
Pored ova dva postoji trea skupina koju predvodi Ebu Ishak eatibi (1388.) koji predstavlja sredinu izmeu dva prethodno iznesena
stava. On pravi distinkciju izmeu hadisa koji su preneseni doslovno i
dugih hadisa koji su preneseni po znaenju, gdje prvu grupu prihvata, a
drugu ne. On kritikuje one koji ne prihvataju argumentaciju hadisima u
arapskom jeziku i pita se kako mogu prihvatati govor neobrazovanih
Arapa i njihovu predislamsku bestidnu poeziju.23
Ibn Ahmed, Halil, El-Ajn, drugo izdanje, 1/70.
El-Asma'i, El-Addad, Bejrut, 1913., str. 23.
19 Ibn Faris, Ahmed, Mu'demul-mekajis fil-luga, Darul-fikr, Bejrut, 1994., str. 52.
20 El-Devheri, Tadul-luga ve sihahul-arebijje, Darul-ilm lil-melajin, Bejrut, 1/35.
21 Ibn Malik, evahidut-tevdih, Mektebe Ibn Tejmijje, 1413. h.g., str. 54.
22 El-Bahsul-lugavi indel-arab, str. 36.
23 Fedal, Mahmud, El-Hadis en-nebevi fi en-nahv el-arebi, Edv' es-selef, Er-Rijad, 1997.,
drugo izdanje, str. 9.
17
18

282

6. Odnos prvih generacija arapskih lingvista prema hadisu

Ono oko ega se slau autoriteti arapskog jezika danas jeste da
znaajan dio savremenih arapskih lingvista prihvata hadis kao standard i
izvor arapskog jezika, te da je t pojava poela uzimati maha od XV
vijeka pa sve do danas.
To nas vodi do zakljuka da je bitno dodatno istraiti odnos prvih
generacija spram hadisa kao standarda i izvora arapskoga jezika, jer
veina narednih generacija svoje neprihvatanje istog izvora opravdava
injenicom da je to bila praksa prvih generacija.
Nakon istraivanja prakse prvih generacija moemo zakljuiti
slijedee:
a) prve generacije arapskih lingvista su koristile hadis kao standard
arapskog jezika, ali to nisu naglaavale, nego su ih koristile u vidu starih
arapskih tekstova,
b) nigdje niko od njih izriito ne odbija hadis kao standard
arapskoga jezika,
c) bitno je napomenuti da je uzrok slabog ili rijetkog oslanjanja
autoriteta prvih vijekova na hadis injenica da hadiske zbirke nisu bile
rasprostranjene meu njima, s obzirom da su nastajale znatno kasnije,
d) injenica da su sakupljai hadisa bili u Hidazu (Mekka i
Medina), a da su najvei jeziki lingvisti bili u Iraku (Bagdad, Kufa,
Basra), dovoljno govori da je trebalo vremena da se te zbirke proire
islamskom dravom.
Prema tome, ono to pojedini autoriteti danas koriste kao
argument da prve generacije arapskih lingvista nisu koristile hadis nema
uporita zbog svega prethodno navedenog.
7. Rasprava
Nakon prezentiranih stavova, argumenata i pojanjenja vezanog za
stav autoriteta arapskoga jezika u prvim hidretskim vjekovima, dolazimo
do neophodne rasprave ili osvrta na argumente obje strane kojima bi se
pojasnile take oko kojih se miljenja slau, a ta je to oko ega se oni,
ustvari, razilaze.
Ono oko ega se sva miljenja slau jeste da prihvataju koritenje
mutevatir-hadisa prilikom argumentacije hadisima u arapskom jeziku, jer
283

nema sumnje da su oni doslovno preneseni od Poslanika, s.a.v.s.

Takoer, nema razilaenja oko hadisa koji su ostali dokumentovani
pisanim tragom, poput Poslanikovih, s.a.v.s., pisama ili ugovora.
Pitanja oko kojih se razilaze miljenja mogu se svesti na dvije take:
a) prenoenje hadisa prema znaenju, b) injenica da su pojedini
prenosioci ivjeli u periodu pojave gramatikih greaka, kojeg arapski
lingvisti ne prihvataju kao meritornog za koritenje jezike grae. Upravo
ova dva pitanja predstavljaju okosnicu argumenata skupine koja ne
dozvoljava koritenje hadisa za argumentaciju u arapskom jeziku.
Prenoenje hadisa po znaenju
injenica je da je jedan broj hadisa prenesen prema znaenju,
posebno je to sluaj sa duim hadisima. Bitno je napomenuti da nije bilo
primjera prenoenja hadisa prema znaenju u zbirkama koje su tada bile
ve kodificirane. Ukoliko se ne radi o prenoenju hadisa prema znaenju
iz pamenja, onda treba praviti razliku izmeu prve i narednih generacija
prenosilaca. Ako se radi o prvoj generaciji, oni su bili sposobni zamijeniti
rije ili frazu adekvatnim sinonimom, jer su odlino poznavali standardni
arapski jezik kojeg su bez greke koristili. Meutim, ako se radi o
narednim generacijama, hadiski strunjaci su uslovljavali da osoba koja
prenosi hadis prema znaenju dobro poznaje semantiku arapskoga jezika
i da je dobro upoznata sa onim to bi moglo izmijeniti ili oslabiti
znaenje neke od rijei. U protivnom, hadis bi bio okarakterisan kao slab.
Period pojave gramatikih greaka
Period do kojeg je prihvatljivo koritenje jezike prakse kao
argumenta jeste poetak druge polovice drugog hidretskog vijeka, a
period koji mu je prethodio poznat je kao period jezike istoe -
. Nakon tog perioda veliki broj nearapa primio je islam i poeo
koristiti arapski jezik to je dovelo do pojave greaka u arapskom jeziku.
Pored njih bilo je i sluajeva osoba koje su bile iz mijeanih brakova
(Arapi i nearapi), te Arapa koji su dolazili u est kontakt sa nearapima.
Ukoliko analiziramo nastanak hadiskih zbirki, nai emo da je
jedan broj njih nastao tokom perioda jezike istoe, poput Malikove
Muvette, te se njegova zbirka, ali i ono to je Ez-Zuhri kodifikovao po

284

naredbi tadanjeg halife Omera ibn Abdulaziza, nedvojbeno moe

smatrati opeprihvatljivim.
Istina, preostale najpoznatije zbirke su sakupljene u dva naredna
vijeka, ali nije presudno da su se desile promjene u tekstu hadisa, jer je
broj prenosilaca hadisa u ovim hronolokim nizovima znatno vei,
posebno ako se uzme u obzir da je znaajan broj hadisa ve postao dio
svakodnevne prakse tadanjih muslimana kroz svakodnevni ivot,
vjerske obrede, vjerske manifestacije, krai saeti hadisi, itd. Takoer,
govor pojedinih sredina i osoba je ostao opeprihvatljiv za jezike
autoritete, iako nisu ivjeli unutar tog perioda, kao to je sluaj sa
vjerskim autoritetom Muhammed ibn Idrisom e-afijom ili plemenima
koja ive u ruralnim podrujima u kojima gramatike greke nisu uzele
maha ni narednih nekoliko vjekova.
8. Zakljuak
1. Hadiski tekstovi mogu sluiti kao standard arapskog jezika, pod
uslovima koje je pojasnila Akademija za arapski jezik u Kairu.
2. Akademija za arapski jezik u Kairu je, oslanjajui se na
istraivanje Muhammeda Hadira Husejna, utvrdila da se hadisi
kodificirani u prvom periodu sakupljanja sunneta, meu kojima su est
poznatih vjerodostojnih zbirki i zbirke nastale prije njih, mogu koristiti u
gramatikim argumentiranjima ako pripadaju jednoj od slijedeih vrsta
hadisa: a) poznati hadisi preneseni viebrojnim vjerodostojnim
hronolokim nizovima prenosilaca (mutevatir i mehur), b) hadisi koji se
koriste u vjerskim obredima, c) krai hadisi jezgrovitog sadraja (
), d) hadisi koji predstavljaju Poslanikova izdiktirana pisma i ugovore,
e) hadisi kojima se Poslanik, s.a.v.s., obraa sugovornicima u upravnom
govoru, f) hadisi koje biljee prenosioci poznati po tome da nisu
dozvoljavali prenoenje hadisa prema znaenju, poput Kasima ibn
Muhammeda i Ibn Sirina, g) hadisi koji se prenose preko vie razliitih
hronolokih nizova prenosilaca u jedinstvenoj formi.
3. Prve generacije autoriteta arapskoga jezika koristile su hadis kao
standard, ali ne kao hadis, nego kao iri pojam govora Arapa ( ) ili
stari knjievni tekstovi () , to podrazumijeva da su
smatrali da je ispravno koristiti tu vrstu historijskog naslijea kao
standard arapskoga jezika.

285

4. Ukoliko analiziramo nastanak hadiskih zbirki, nai emo da je

jedan broj njih nastao tokom tog perioda, poput Malikove Muvette, te se
njegova zbirka, ali i ono to je Ez-Zuhri po naredbi tadanjeg halife
Omera ibn Abdulaziza, nedojbeno moe smatrati opeprihvatljivim.
5. Ono oko ega se sva miljenja slau jeste da prihvataju
koritenje mutevatir hadisa prilikom argumentacije hadisima u arapskom
jeziku, jer nema sumnje da je on doslovno prenesen od Poslanika, s.a.v.s.
Takoer, nema razilaenja oko hadisa koji su ostali dokumentovani
pisanim tragom, poput Poslanikovih, s.a.v.s., pisama ili ugovora.
6. Hadiski strunjaci su uslovljavali da osoba koja prenosi hadis
prema znaenju dobro poznavanje sematiku arapskoga jezika i da je
dobro upoznata sa onim to bi moglo izmijeniti ili oslabiti znaenje neke
od rijei.
Literatura:
1.

Kur'an.

2.

Buhari, Muhammed ibn Ismail, Sahihul-Buhari, Dar Ibn Kesir, Damask, 2002.

3.

El-Asma'i, El-Addad, Bejrut, 1913.

4.

El-Devheri, Tadul-luga ve sihahul-arebijje, Darul-ilm lil-melajin, Bejrut.

5.

Fedal, Mahmud, El-Hadis en-nebevi fi en-nahv el-arebi, Edv' es-selef, Er-Rijad, 1997.

6.

Husein, Muhammed Hudr, Dirasat fi el-arebijje ve tarihiha, El-Mekteb el-islami,

Damask, 1960.

7.

Ibn Ahmed, Halil, El-Ajn, drugo izdanje.

8.

Ibn Faris, Ahmed, Mu'demul-mekajis fil-luga, Darul-fikr, Bejrut, 1994.

9.

Ibn Malik, evahidut-tevdih, Mektebe Ibn Tejmijje, 1413. h. g.

10. Jahi, Mustafa, Arapski jezik u islamskim naukama, Gazi Husrev-begova biblioteka,
Sarajevo, 2012.
11. Muhtar Omer, Ahmed, El-Bahsul-lugavi indel-arab, Alemul-kutub, Kairo, 1988.
12. Nakievi, Omer, Uvod u hadiske znanosti, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1997.
13. Topoljak, Sulejman, Uvod u metodologiju islamskog prava, Fakultet islamskih studija,
Novi Pazar, 2006.

286

Hajrudin Hodzic, MA
HADITH AS A SOURCE OF ARABIC LANGUAGE
ABSTRACT
Although Muhammad, peace be upon him, was the most eloquent Arab, the
first generation of authorities in the field of Arabic language restricted only the Qur'an
and pre-Islamic poetry as the core and source during the process of gathering material
used for standardization and certification of the grammar and lexicon of Arabic
language.
The first generation of Arab linguists have not used the Hadith as a standard
for Arabic language, although one part of Hadith collections belong to the period that
is considered as a acceptable source of language material for standardization of Arabic
language.However, research have confirmed that the first generation of linguists did not
reject Hadith as a source, but they used it as a broader term of "Arabic literary
texts."
There are three different views regarding the question of acceptability of Hadith
as a source of Arabic language and they are represented in detail in this paper.
The Academy for Arabic Language in Cairo has mentioned the criteria for
acceptance of Hadith as a standard for Arabic language as a result of conducted
research.
These criteria been stated at the end of this paper.
Keywords: Hadith, standard Arabic language, Qur'an, pre-Islamic poetry,
sources of Arabic language, Muhammad, peace be upon him, the Academy of the
Arabic language

287

" ".

.


.
:

288

Mr. sc. Hatide Burni1

UPOTREBA ARAPSKOG JEZIKA U GOVORU BOSANACA
- DIE ARABISCHE SPRACHE IM BOSNISCHEN
SPRACHGEBRAUCH

Saetak
Ovaj rad traga za problematikom nastanka islamske jezike kulture u Bosni
i Hercegovini i istrauje upotrebu i frekventnost pojedinih arapskih rijei, odnosno
fraza u govoru Bonjaka. Istraivanje je ciljano saeto na odreenu populaciju
Bonjaka, tj. analizirani su razgovori muslimana koji prakticiraju vjeru Islam i koji
pokuavaju slijediti Poslanika, s.a.v.s., kako u kulturi ponaanja, tako i kulturi
govora. Za ovu priliku je odabrana analiza jezike upotrebe slijedeih kur'anskohadiskih fraza: Esselamu alejkum, Alejhis-selam, Bismillah, Ma a Allah, In a
Allah i Subhanallah.
Kur'an je prvi i glavni izvor islamske nauke. S obzirom na injenicu da su svi
muslimani obavezni upotrebljavati Allahov govor u izvornom arapskom jeziku kako
bi obavljali svoje osnovne islamske dunosti, ovaj rad e sa prevodilake perspektive
potvrditi injenicu da tekst originalnog Kur'ana nije mogue prevesti sa potpunim
sadrajem na drugi jezik. Fraze koje e se analizirati u radu posmatraju se sa
aspekta univerzalnosti. U cijelom svijetu, bez obzira koje nacije i kulture, muslimani
imaju isti pozdrav selam. Svi muslimani u svom govoru koriste fraze Bismillah,
Ma a Allah, In a Allah i Subhanellah jer su one Boanskog porijekla.
Rezultat ovog istraivanja je prvenstveno konstatacija da su analizirane fraze
dobile status jezikih univerzalija, da nemaju potpunih bosanskih ekvivalenata i da
arapski jezik nije samo jezik Arapa, nego je religijski jezik, odnosno islamski jezik
jezik svih muslimana.

Kljune rijei: teolingvistika, arabizmi, fraze, bosanski ekvivalenti, jezike

univerzalije.

Die arabische Sprache im bosnischen Sprachgebrauch

In diesem Bericht wird der Beginn der islamischen Sprachkultur in
Bosnien und Herzegowina und die Prsenz arabischer Wrter und
Phrasen im Sprachgebrauch der Bosniaken thematisiert. Die
Untersuchung beschrnkt sich gezielt auf die Sprache der Moslime, die
1

Islamski pedagoki fakultet u Bihau.

289

den Islam alltglich praktizieren, deren Lebensplan und Lebensinhalt den

islamischen Regeln aus dem Quran und der Sunna (vorbildliche
Lebensweise des Propheten) unterworfen sind und die sich groe Mhe
geben, den Propheten Mohammed, s.a.v.s., in seiner Lebens- und
Sprachkultur nachzuahmen.
Fr diesen Bericht wurde der Sprachgebrauch folgender Phrasen
untersucht: Esselamu alejkum, Alejhis-selam, Bismillah, Ma scha Allah, In scha
Allah und Subhanellah.
Der Quran ist die erste und wichtigste Quelle fr die islamische
Lehre. Das Zitieren der originalen Verse ist eine unabdingbare
Voraussetzung fr die religisen Praktiken im Islam und ebenso fr das
alltgliche Familienleben der Moslime. Die arabischen Phrasen, die fr
diese Arbeit ausgewhlt wurden, werden als Sprachuniversalien definiert
und gelten als unbersetzbar und unersetzbar mit bosnischen
Entsprechungen. Der Gru ist berall Selam, egal welcher Nation und
Sprachgemeinschaft man angehrt. Alle Moslime verwenden Phrasen
wie Bismillah, Ma scha Allah, In scha Allah und Subhanellah an, weil sie
gttlichen Ursprungs sind.
Am Ende der Untersuchung wird deutlich, wie einzigartig die
Universalitt der untersuchten Phrasen ist. Auerdem werden die
Unersetzbarkeit und die Unbersetzbarkeit festgestellt und es wird
konstatiert, dass die arabische Sprache nicht nur der arabischen Nation
angehrt, sondern sie als Sprache der Religion, bzw. Sprache der
Moslime, gilt.
Stichworte: Theolinguistik, Arabismen, Phrasen, bosnische
quivalente, Sprachuniversalien
1. Einleitung
In Bosnien und Herzegowina gibt es seit Jahrhunderten ein
Nebeneinander verschiedener Kulturen und Religionen. Die meisten
jedoch bekennen sich zu einer der beiden groen monotheistischen
Religionsgemeinschaften, nmlich dem Christentum und dem Islam.
Mehr als zwei Millionen Menschen, und das sind ungefhr 43% der
Einwohner Bosniens und Herzegowina, werden formell dem Islam
zugerechnet.

290

Die Verbreitung der arabischen Sprache auf den Balkangebieten

geht auf die Zeit der osmanischen Herrschaft und der damaligen
Islamisierung zurck. Es entwickelte sich die islamische Kultur und
parallel dazu auch die islamische Sprachkultur, dessen Sprach und
Verhaltensregeln aus dem heiligen Buch, dem Quran und den HadisSammlungen, bzw. der Sunna (der Lebenspraxis oder Tradition des
Propheten Mohammed) entnommen wurden.2
Die osmanische Kultur hatte groen Einfluss auf die bosnische
Literatur und den alltglichen Sprachgebrauch der Moslime. In der
heutigen bosnisch /kroatisch /serbischen Sprache3 gilt der groe Anteil
der sogenannten orientalistischen Wrter als der wesentliche Unterschied
zwischen der serbischen oder kroatischen und der bosnischen Sprache.4
Zwar bekennen sich 43% der Bosnier zum Islam, doch nicht jeder
der sich zu einem Glauben bekennt lebt diesen Glauben und hlt sich an
die Glaubensregeln. Im Islam unterscheidet man zwischen den
Moslimen, die sich nur formell zum Islam bekennen und den
berzeugten Glubigen, den Moslimen, die den Islam alltglich
praktizieren. Die berzeugten Moslime unterwerfen deren Lebensplan
und Lebensinhalt den islamischen Regeln, so auch den islamischen
Sprachregeln, die im Quran und der Sunne festgelegt sind. Das ist der
Grund fr die Prsenz der arabischen Sprache in der Sprachkultur aller
Moslime, egal welcher Nationalitt. Nicht nur dass die arabische Sprache
eine wichtige Rolle einnimmt, sie ist ein fundamentaler Teil des
Glaubens. Um dieses zu verstehen, ist es wichtig folgende
aufschlussreiche Informationen ber die Rolle des Qurans und der
Hadise, bezglich dieser Problematik, zu prsentieren.
Der Quran ist die erste und wichtigste Quelle fr die islamische
Lehre. Er ist nur in arabischer Sprache und Schrift das Original, das
unverflschte Wort Gottes. Gott sagt in Sure 43- Zuhruf, Ver 3:

Die beiden Quellen sind in arabischer Sprache verfasst und werden immer nur im
Original zitiert. bersetzungen gelten nicht als Gottes offenbartes Wort.
3 Im heutigen Bosnien und Herzegowina sind drei Amtssprachen anerkannt: Bosnisch,
Kroatisch und Serbisch. Die Unterschiede sind gering, weisen jedoch auf die nationale
Identitt hin
4 kalji, Abdulah (1973): Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku.
Svjetlost, Sarajevo.
2

291

Wahrlich, Wir haben ihn zu
einem Qur'an in arabischer Sprache gemacht, auf da ihr (ihn) verstehen
mget.
Eine bersetzung, die den Inhalt des Originaltextes nur mit
menschlichen Mastben wiedergeben kann, wird nicht mehr als Quran
angesehen, sondern lediglich als eine sinngeme bersetzung, die
immer wieder Fehler und Risiken wie Fehlinterpretationen mit sich
bringen kann. bersetzungen knnen deshalb nicht das Zitieren der
originalen Verse in den obligatorischen Gebeten, Ritualen und zu
verschiedenen Anlssen ersetzen.
Hadis-Sammlungen sind die dem Propheten Mohammed
zugeschriebenen Aussprche, Mitteilungen, Anweisungen und seine


Handlungen. Durch Gottes Anordnung
- Gehorcht
Allah und dem Gesandten (Sure 3-Imran, Vers 32) bilden die Hadise die
zweite Grundlage fr die islamischen Rechtlinien.
Sowohl die Verse als auch die Hadise beinhalten Verhaltensregeln
nicht nur in Bezug auf religise Pflichten, Gebete und anderes, sondern
auch auf das tgliche Leben und somit auch auf Sprachkultur der
Moslime.
2. Korpus und Zielsetzung
Diese Arbeit ist aus der Sicht der Moslime konzipiert, die sich
Mhe geben, sich an so viele Regeln, wie mglich zu halten.
Ohne Zweifel sind die orientalischen Wrter in allen
Lebensbereichen zu finden. Fr diese Arbeit wurde jedoch speziell nach
Lexemen gesucht, die sich auf das religise Leben von bosnischen
Moslimen beziehen. Deshalb fanden die Untersuchungen gezielt im
Fastenmonat Ramadan statt, wo die meisten Moslime verschiedene
religise Veranstaltungen organisieren, sich treffen und ber religise
Themen diskutieren. Ich nahm an den Veranstaltungen teil und
verzeichnete im Laufe des Monats 245 verschiedene religise Begriffe.
Von insgesamt 245 religisen Begriffen waren 124, deren man
arabischen Ursprung nachweisen konnte.5
Sie wurden in arabischen Wrterbchern Lisanul arab und im arabischen originalen
Korantext identifiziert.

292

Im Gegensatz zu anderen Bereichen gelten die arabischen

Elemente in den religisen Begriffen, die aus dem Qurantext stammen,
als unbersetzbar und unersetzbar mit bosnischen Entsprechungen.
Das quranische Wort saburi im Sinne von habe Geduld wird
nur von Moslimen benutzt, weil es im Grunde genommen noch eine
wichtige Komponente beinhaltet. Saburi hat die Bedeutungen: Habe
Geduld und rechne mit Allahs Belohnung. Es lohnt sich Geduld zu
haben.
Im Gegensatz zu habe Geduld hat das Wort saburi die
Funktion einer spezifischen Deutung. Allahs Wort sabr wird 86-mal
im Quran erwhnt. Das Benutzen des Wortes sabur anstatt Geduld weist
auf das Spezifikum des Bosnischen in der b/k/s Sprache hin und deutet
auf eine Religiositt der Person hin.
Hier muss darauf hingewiesen werden, dass nicht jedes arabische
Wort den gleichen Stellenwert im Islam hat. Der Gebrauch von Sabur,
dunjaluk, ahiret, dennet, dehennem also Wrtern, die eine Funktion der
spezifischen Deutung haben, gelten nicht als eine unabdingbare
Voraussetzung fr die religisen Praktiken im Islam.
Dementgegen stehen aber einzelne Lexeme und einige formelhafte
Wendungen, die einen ganz besonderen religisen Wert im Islam und
somit auch der bosnisch-herzegowinischen Moslime haben. Deren
Anwendung ist sozusagen durch strikte Anweisung im Quran und der
Sunna, sie anzuwenden, Pflicht geworden.
Meine Untersuchungen werden sich nur auf die obligatorischen
Phrasen beziehen. Einfhrend werden Wrter wie Selam und Islam nher
beschrieben um die Phrasen Esselamu alejkum und Alejhis-selam besser zu
verstehen.
Fr diese Arbeit sind folgende Beispiele untersucht und analysiert
worden:
- Selam (Friede sei mit euch),
- Islam (Islam),
Alejhis-selam (Friede mit ihm),
Sallellahu alejhi ve sellem (Mge Gottes Frieden
und Segen auf ihm sein),
293

 Allah (Gott)
- Bimillah (Im Namen Gottes),
- Maschallah (So Gottes Wille),
- Inschallah (So Gott will),
- Elhamdulillah (Gott sei Dank)
Ziel meiner Arbeit ist, die Herkunftsgeschichte, die Bedeutung und
den Stellenwert dieser speziellen Wendungen aus der Sicht der
bosnischen Moslime zu erlutern. Auerdem gehe ich der Frage der
angeblichen Unbersetzbarkeit und Unersetzbarkeit dieser Phrasen nach,
die stets auch bosnische Entsprechungen haben.
Als Grundlage fr meine Prsentation ziehe ich die Textabschnitte
(Verse) aus dem Heiligen Buch Quran und der Hadis-Sammlungen
heran, die nicht nur diese besonderen Phrasen beinhalten, sondern ihre
Anwendung vorschreiben. Diese vergleiche ich dann mit der bosnischen
Alltagssprache.
3. Analyse
Einfhrend wird ganz kurz an die Grammatik bzw. die
Wortbildung in der arabischen Sprache erinnert:
Interessanterweise ist die grammatische Norm der klassisch
arabischen Sprache ursprnglich aus der einzigen Quelle, dem heiligen
Quran entworfen, die sich auch nach 15 Jh. nicht gendert hat.6
Trotzdem ist sie, wegen der reichen Wortbildungsmglichkeiten, der
Flexibilitt und der extrem konsequenten Regeleinhaltung in der Lage,
neue, moderne, wissenschaftliche Begriffe, mit den bestehenden
Wortwurzeln zu bilden und somit przise Bedeutungen wiederzugeben.
Fast alle arabischen Wrter lassen sich auf drei Konsonanten, die
so genannte dreiradikale Wurzel, reduzieren. Dieser Wurzel ist ein
ungefhrer Bedeutungsinhalt zugeordnet, die Wurzelbedeutung. Nehmen
wir das bekannte Beispiel:

Hofmann Murad, Ein philosophischer Weg zum Islam, Kln, 1983.

294

ist

K-T-B Basisbedeutung alles, was mit Schreiben verbunden

KiTaB etwas Geschriebenes - das Buch

maKTaB ein Ort an dem geschrieben wird: das Bro, der

Tisch, Arbeitsplatz
Durch die Flexionsregeln (der Wurzelerweiterung durch
Hinzufgen von Vokalen oder bestimmten Konsonanten bzw. Affixen)
wird der ungefhre Inhalt konkretisiert. So kann man aus einer
Wurzelform um die 100 Wrter bilden.
Um die Bedeutung eines schon erweiterten Wortes
herauszubekommen, ist der Grundgedanke der Wurzel ausschlaggebend
und die Bedeutung der Affixe leitet uns auf den konkreten Inhalt hin.
Die arabischen Wrterbcher sind logischerweise dann auch nach
Wortwurzeln geordnet. Ohne das Wissen ber die fundamentale
Bedeutung haben wir keine Chance ein hingesagtes Wort zu verstehen.
Erst wenn man die Wortwurzel entschlsselt, ist man in der Lage, die
Funktion der einzelnen hinzugefgten Buchstaben zu erkennen, sie
dementsprechend zu vokalisieren und erst dann die Bedeutung
herauszubekommen. Die Wrter werden normalerweise gar nicht
vokalisiert. Fr uns Lernende dieser Sprache ist es ein faszinierender
Prozess, ein schweres fantasievolles Puzzlespiel, die Arabisch
sprechenden jedoch beherrschen die einzelnen Grammatikregeln und
entschlsseln mit Leichtigkeit Stze, ganze Texte, die nur aus
Konsonanten bestehen. Alle Achtung!
Islam (Unterwerfung)
Das arabische Wort Islam wird in deutschen Wrterbchern mit:
Friede, Hingabe, Unterwerfung oder Aufopferung bersetzt. 7
Um nach der Bedeutung in arabischen
nachzuschlagen, muss man es unter S-L-M suchen.

Wrterbchern

Der erste Schritt war nmlich das Reduzieren des Wortes auf die
Wortwurzel, also die Konsonanten der Wortwurzel entziffern.

Im Duden Universalwrterbuch steht: vllige Hingabe (an Allah).

295

Im Quran wird fast 100 mal die Wurzel S-L-M in verschiedenen

Formen erwhnt. Die drei hufigsten aus dieser Wortwurzel
zusammengesetzten Wrter sind Selam, Islam, Moslem
Wie schon erwhnt, die Wurzel trgt eine Hauptbedeutung, es wird
sozusagen eine Plattform gegeben.

S-L-M ()
hat im Grunde genommen immer etwas mit Friede zu
tun. (Ruhe, Segen, Ergebenheit, Rettung, Wohlbehaltenheit) Das ist der
ungefhre, der weite Bedeutungsinhalt.

S-L-A-M ( )durch das Hinzufgen des Buchstaben Elif nach

dem zweiten Konsonanten mit der grammatischen Funktion der
Dehnung, bekommt es eine konkrete Bedeutung - Friede, Frieden. (In
der mndlichen Sprache wird dann automatisch das Aussprechen des
Vokals E nach dem S verlangt)
I-S-L-A-M ( )wird darauf jetzt noch ein Elif (also der gleiche
Buchstabe, aber mit einer anderen Funktion, die in der mndlichen
Sprache dann automatisch das Aussprechen des Vokals I verlangt) vor
die Wurzel gesetzt, verndert es den Inhalt. Islam bedeutet Frieden
machen, Ruhe finden, sich ergeben
M-S-L-M ( )der Buchstabe M vor der Wurzel deutet auf eine
Person hin. (In der mndlichen Sprache wird der Vokal U verlangt)
Moslem bedeutet: Einer der Frieden macht.
S-L-M

Alles, was mit Frieden zu tun hat

SELAM

Friede, Frieden

ISLAM

Frieden machen

MOSLEM

Einer, der Frieden macht

Das wre die wrtliche Bedeutung von Islam. Wie auch in anderen
Sprachen hngt die letztendliche Bedeutung vom Kontext ab.
Bezogen auf die Religion und die quranische Bedeutung, heit
ISLAM: Frieden machen, und zwar seinen Frieden machen mit Gott, mit
sich selbst und mit anderen Menschen und der Umwelt durch
bedingungslose Hingabe an Allah, die Unterwerfung unter seinen Willen
und seine Regeln.

296

Moslime glauben fest daran, dass Gott selbst die Begriffe erwhlte,
was man aus dem Quran entnehmen kann.

Allah sagt in Sura Ali Imran Vers 19:
Siehe,

die Religion bei Allah ist der Islam. ISLAM wird noch weitere 8-mal im
Quran in dieser Form erwhnt. Das Wort bezeichnet kein Volk, keine
Nationalitt und keine Person oder seine Anhnger, sondern eine fr
jeden Glubigen charakteristische Handlung, Frieden machen durch
bedingungslose Hingabe bzw. Unterwerfung. Der Islam lehrt also
nichts anderes als das, was sein Name beinhaltet: die Unterwerfung unter
den Willen und die Gebote Allahs, die Er ber den Propheten
Mohammed im heiligen Buch, dem Quran offenbart hat.
Selam (Frieden)
Das Wort Selam wurde in der Analyse von Islam erwhnt. Es
bedeutet Friede, Frieden, Ruhe, Gelassenheit und kommt um die 40-mal
im Quran vor. Selam ist nur die gekrzte Form von ESSELAMU
ALEJKUM. Uns allen bekannt ist es als Gru oder Abschiedswort.
Da das Fundament unseres Glaubens der Friede mit allen und
allem ist, hat Gott fr uns auch das Gruwort bestimmt. Gezielt ist die
Wahl nicht jedem berlassen, Moslime untereinander mssen sich also

mit dem Selam begren und verabschieden. Gott sagt:

"Und wenn jene, die an Unsere Zeichen glauben, zu dir kommen,

so sprich: ""Friede sei auf euch! (Sure 6-Enam, Vers 54)
Aus dem Quran wird ebenfalls deutlich, dass die Gruworte
SELAM schon vor der Zeit der Weltschpfung also im Jenseits, bzw. im
Paradies angewendet wurden. Aus der quranischen Darlegung der Adam
und Eva Geschichte im Paradies belegen (begrnden) Moslime ihre
Behauptung. Allah sagt: Selam Adam!
In den Quranerzhlungen, die ber die frhen Moslime und
Propheten berichten, wird ersichtlich, dass Selam das Gruwort der
vorherigen Gesandten war. Zum Beispiel schildert Allah ber den
Propheten Abraham und sagt:

297

"Und es kamen Unsere Gesandten mit froher Botschaft zu

Abraham. Sie sprachen: "Friede!" Er sagte: "Friede!" (Sure 11-Hud; Vers
69,70)

Gott selbst begrt Propheten mit dem gleichen Gru:

Und Friede sei auf die Gesandten! (Sure 37-Safat, Vers 181)
Auch einzeln werden Propheten namentlich genannt: Adam,
Abraham, Moses, Aaron u.a.

- Nouh (Sure 37-Safat, Vers 79)

Abraham (Sure 37- Safat, Vers 109)

- Moses, Aaron (Sure 37-Safat, Vers 120)

Gott verspricht auerdem, dass SELAM der Willkommensgru im

Paradies sein wird.

"Ihr Ruf dort wird sein: "Preis Dir, o Allah! Und ihr Gru dort
wird -Frieden sein!" (Sure 10-Junus, Vers 10)
- Alejhis-selam (Friede auf ihm)
Alejhis-selam, Sallallahu alajhi we sellem oder Allahumme
salli ala Mohammed (entsprechende Abkrzungen: a.s., a.s.w. und
s.a.w.s.) sind verschieden Versionen der gleichen Phrase mit derselben
Bedeutung Mgen Allahs Segen und Frieden auf ihm (Mohammed)
sein
Dieser Satz oder die Phrase wird von Moslimen, nachdem man
den Namen des Propheten Mohammed sagt oder hrt, ausgesprochen.
Dies gehrt zur islamischen Sprachkultur dazu und unterstreicht den
Respekt, die aufrichtige Achtung gegenber dem Propheten a.s.
verhindert jedoch die Vergtterung, seine Anbetung.
Der Quran befiehlt uns an mehreren Stellen, uns den Propheten


zum Vorbild zu nehmen. Allah sagt: ...

Wahrlich, ihr habt an dem Gesandten Allahs ein schnes Vorbild ...
(Sura 33 Vers 21). Jede Nachahmung des Propheten wird als gute Tat
angerechnet. Deshalb nutzen Moslime seine Aussagen und Handlungen
als weitere Quelle fr islamische Verhaltensregel. Sie streben danach,
diese zu erlernen und sie nachzuahmen.
298

Wie auch die anderen Phrasen sind diese auch aus dem Quran
entnommen worden. Wie wir sehen knnen, beinhaltet diese Phrase das
Wort: Selam.

O ihr, die ihr glaubt, bittet

(auch) fr ihn und wnscht ihm Frieden in aller Ehrerbietung. (Sure

Elahzab, Vers 56)

Sallu ist ein Aufruf, eine Anweisung von Gott zum
Bittgebet (die Imeperativform des Verbs beten, also: betet, bittet)

Sellimu (die Imperativform des Verbs begren, im Sinne

von: ihm Frieden und Segen wnschen)

Sie wird whrend der fnf Pflichtgebete mindestens 42-mal

ausgesprochen. Auerhalb der Gebete ist es empfehlenswert bei jeder
Nennung des Propheten Mohammed, ehrend salla-llahu alejhi ve
sellem oder krzer alejhis-selam hinzuzufgen. Im Hadis heit es:
Wer mir den Selam wnscht, ihm wird Allah 10fach dafr seine
Barmherzigkeit zeigen.
Das ist der Grund, warum bei islamischen Vorlesungen oder
Vortrgen immer ein Geflster zu hren ist, denn jedes Mal, wenn der
Prophet Mohammed erwhnt wird, werden Moslime aufgefordert das
Bittgebet auszusprechen und dafr verspricht Allah eine groe
Belohnung.
Allah (Gott)
Redewendungen mit der Komponente Allah, in originaler Sprache,
haben immer eine besondere Kraft. Aus der Vielzahl der gesammelten
quranischen Formulierungen sind fr diesen Beitrag folgende
ausgewhlt: Bismillah, Maschallah, Inscha Allah, Elhamdu lillah und Sallellahu
alejhi ve sellem.
Das arabische Wort Allah ( )besteht aus dem bestimmten Artikel
al (- )und dem Substantiv ilah (). Ilah ( )bedeutet:jemand, der
wrdig ist, angebetet zu werden. Also bedeutet das Wort Allah nichts
weiter als: Der Gott, oder Der Eine, der es wrdig ist, angebetet zu
werden also das, was im Bosnischen unter Bog oder im Deutschen
unter Gott verstanden wird. Es ist also gleichbedeutend, ob man
Allah, Gott oder Bog sagt. Diese Auffassung wird dem Quran
299

entnommen: "Unser Gott und euer Gott ist Einer" (Surah al-Ankebut,
Vers 46). Der Glaube an Allah und somit auch der Ursprung des Wortes
Allah stammt nicht, wie man vielleicht annimmt, aus der Zeit des
Propheten Mohammed, denn Allah betont (genau im 111. Vers der, nach
dem Propheten Josef benannten, sure) dass der Quran eine Besttigung
der vorherigen Offenbarungen ist8 und die Propheten Gesandte Allahs
waren, die alle mit der gleichen Botschaft kamen.9 Das begrndet die
Prsenz des Namens Allah und der folgenden Redewendungen auch
Jahrhunderte vor der Zeit des Qurans.
Interessanterweise haben das Wort Allah und auch die
Wortverbindungen mit Allah bosnische partielle Entsprechungen, die
ebenfalls prsent im alltglichen Sprachgebrauch der Bosnier sind.
Trotzdem bevorzugen viele Moslime die Verwendung von originalen
Worten. Ich habe nach dem Grund und dem Unterschied gesucht.
- Bismillah (Im Namen Gottes)
Die Phrase Bismillah mit der Bedeutung Im Namen Gottes ist
die gekrzte Form des Einleitungsverses im Quran: Bismillah- irrahmanirrahim. Die erweiterte Form beinhaltet noch zwei Attribute zu Allah:
der Barmherzigste und Gndigste.
Das vollstndige Zitat setzt den ersten Vers jeder sura
(Korankapitel) aus dem Quran fest.10 Es kommt insgesamt 116 Mal im
Quran vor. Dieser Satz ist der am hufigsten geschriebene und
ausgesprochene arabische Satz berhaupt. In der arabischen Kalligrafie,
ist er das berwiegende Motiv, in fast allen islamischen Lndern steht die
Bismillah meistens als erste Phrase in Prambel, in Urkunden,
Amtsbriefen und des Gleichen. Ursprnglich hat der Prophet
Mohammed alle Schriftstcke (Botschaften, Einladung) mit Bismillah
angefangen und ihn nehmen sich die Moslime als Beispiel.
Eine der vielen versuchten bersetzungen wrde lauten: Im
Namen des barmherzigen und gtigen Gottes, jedoch wird dieser Satz
In Gestalt von Tevrat (Thora), Zebur (Psalter) und Indzil (Evangelium).
Der ganze Vers lautet: Wahrlich, in ihren Geschichten ist eine Lehre fr die
Verstndigen. Nicht ist er (Koran) eine ersonnene Geschichte, sondern eine
Besttigung dessen, was ihm vorausging, und eine Erklrung aller Dinge und eine
Leitung und Barmherzigkeit fr ein Volk.
10 Eine Ausnahme bildet die 9.sure, die ohne diese Einleitung anfngt.
8
9

300

fast nie in der bosnischen bersetzung ausgesprochen. Zum einen

verliert eine bersetzung an Inhalt und die sprachliche Bedeutung wird
nur beschrnkt wiedergegeben, bzw. verallgemeinert, zum anderen gibt
sie nicht die Kraft und das Gefhl der vollkommenen Unterwerfung und
Aufopferung ausdrcklich im Namen Allahs. Zudem sind die
Anwendung und das Aussprechen der Bismilla whrend des Gebetes
obligatorisch in arabischer Sprache. Der Satz wird mindestens 80-mal
von jedem Moslem nur whrend der Pflichtgebete ausgesprochen. Hier
sei zu erwhnen, dass ein Moslem tglich fnf Pflichtgebete verrichtet.
Die Wahl der im Gebet zu rezitierenden Sura (Qurankapitel) wird jedem
Betenden selbst berlassen und deshalb kann ein Gebet je nach Belieben
ein paar Minuten oder auch viel lnger dauern. Hier ist also die Rede von
einer Mindestzahl von 80-mal. Da uns der Prophet Mohammed darauf
hingewiesen hat, dass Gott nur die Bittgebete erhrt, die mit Bismillah
und Elhamdu lillah anfangen, ist es natrlich selbstverstndlich, dass die
Menschen jede Hinwendung zu Gott mit diesen mchtigen Stzen
anfangen und hoffen, von Gott erhrt zu werden.
Auerhalb der Gebete wird der Satz vor jeder bedeutsamen
Handlung oder Aufgabe und fast jeder Situation verwendet, da alle damit
begonnen Taten dadurch eine fr die Moslime sinnvolle Bedeutung und
damit eine sich lohnende Rolle bekommen. Diese magische Phrase
ausgesprochen beim Aufstehen, vor dem Frhstck, beim Anziehen,
beim aus dem Haus gehen, beim Autoeinsteigen, Schreiben, Lesen,
Essen, bis zum Schlafengehen, lst eine Art Garantie, Zuversicht und
Trost aus. Die Formel beinhaltet das Erhoffen einer Belohnung, das
Gelingen eines Vorhabens, sie ist Dank und Zeichen fr Aufopferung
der Taten.
Der ganze Inhalt, den wahrscheinlich nur Arabisch sprechende
verstehen knnen, ist fast unmglich zu bersetzen.
Deshalb bemht sich jeder Moslem, so auch die bosnischen
Moslime, vor jeder Arbeit diesen Satz im originalen arabischen Text mit
seinem vollkommenen Inhalt auszusprechen, um jedes Mal mit der
Aussage BISMILLAH die aufrichtige innerliche Absicht, das ganze
Leben unter Allahs Willen zu stellen, zu besttigen.

301

 - Elhamdu lillah (Gost sei Dank)

- Elhamdulillah - Gott sei Dank, wird auch im Sinne von
Zum Glck oder Gepriesen sei Gott gebraucht.
Die Wortverbindung besteht aus dem bestimmten Artikel El
(bereits erwhnt), dem Wort Hamd mit der Wurzelbedeutung: Dank,
Lob, Preis und dem Namen Allah.
Die Redewendung finden wir im ersten Vers der ersten Sure Al

Fatiha des Qurans:

Bosnische Moslime haben sowohl die arabische Phrase als auch die
partiellen bosnischen Entsprechungen in ihren alltglichen
Sprachgebrauch integriert. Bevor sie sich an Gott wenden und eine Bitte
aussprechen, ist es, wie bei Bismillah schon erwhnt wurde,
empfehlenswert, sich vorher bei Gott im Voraus zu bedanken. Dadurch
gesteht sich der Mensch letztendlich auch ein, dass er Gottes Hilfe,
Segen, und Gnade bedarf. Der Prophet Mohammeds beschrieb dieses
mit dem Hadis: Die beste Art sich bei Gott zu bedanken ist mit den
Worten El hamdu lillah. Als der Prophet einen Mann hrte, der seine
Bitte mit Bismillah und Elhamdu lillah anfing, sagte er zu ihm: Du hast
die richtige Tr zu Gott geffnet. Mit dem Ansatz erhofft sich der
Moslem, dass seine Bitte von Gott erhrt wird. Der Dank ist demnach
eine Einleitung, ohne die sich eine Person nicht an Gott wenden will.
Allah selbst erwhnt dieses im Quran und verspricht die Dankbaren zu

belohnen. Er sagt in Sure Ali Imran Vers 144:
Allah
wird wahrlich die Dankbaren belohnen.
Das ist der Grund, warum alle Bittgebete entweder mit Bismillah
oder mit Elhamdu lillah anfangen. Z.B. Die Bittgebete begleiten uns durch
den ganzen Tag, sie sind nicht obligatorisch, aber da sie der Prophet zu
verschiedenen Anlssen benutzte, wurden alle aufgeschrieben und den
Moslimen zur Verfgung gestellt.
Die Wurzel H-M-D ( ) findet man ebenfalls in den Namen
Muhammad, Mahmud, Hamid und Ahmad. Alle Namen haben die
gleiche Bedeutung: ein dankbarer Untertan.

302

 In scha Allah (Wenn es Gottes Wille ist)

Der quranische Ausdruck In scha Allah besteht aus drei Lexemen.
Erstens, der Konjunktion In, mit dem ein Bedingungssatz eingeleitet
wird und bedeutet: wenn oder falls. Zweitens, dem Verb Scha mit der
Grundbedeutung: wollen oder beabsichtigen und drittens, dem Namen
Allah.
Die Phrase bedeutet bersetzt so viel wie so Gott will oder wenn
es Gottes Wille ist. Es wird im Zusammenhang mit einem
beabsichtigten oder geplanten Vorhaben benutzt. Der Moslem geht
immer davon aus, dass sein ganzes Leben schon vorherbestimmt ist.
Nach dem Motto: Der Mensch plant und Gott bestimmt ist der Moslem
dem Gottes Willen unterworfen.
Gott selbst gibt uns die Sprachregeln vor, deshalb finden wir die
Anwendung von In scha Allah direkt im Quran, wo es heit:

Sage niemals: Ich werde
morgen etwas tun, ohne den Zusatz: In scha Allah (So Gott will). (Sura
Kehf, Vers 23-24)
Wie wir aus diesem Vers verstehen knnen, wird hingewiesen, vor
jedem Vorhaben oder Plan das In scha Allah hinzuzufgen.
Leider werden manchmal solche religisen, wertvollen Ausdrcke
missverstanden und gewertet und mit einer vollkommen falschen
Bedeutung verwendet, was dann eine Quelle der Frustration fr Moslime
werden kann. In manchen Kulturen wird es nmlich im Sinne von mal
sehen oder vielleicht, vielleicht auch nicht benutzt und wird dann als
eine Art hfliche Ablehnung oder als eine gering geschtzte
Wahrscheinlichkeit interpretiert.
Die Anwendung dieser Phrase ist in Bosnien und Herzegowina
sehr hufig. Auf Bosnisch bersetzt heit es Ako Bog da. Wort wrtlich
bersetzt ins Deutsche wre es Wenn Gott will. Im Gegensatz zu anderen
Phrasen hat sich die bosnische Entsprechung so stark durchgesetzt, dass
sie hufiger benutzt wird als das originale Arabische.
Fr meine Untersuchung war jedoch der Unterschied in der
Bedeutsamkeit der Aussage der arabischen Phrase und ihrer bersetzung
interessant.

303

Bemerkenswert war die Anwendung der originalen Phrase in den

Fllen, wo es um schwierigere Situationen geht und bewusst Gottes Hilfe
gesucht wird.
Sagt die Mutter beispielsweise zum Kind: Mach dir keine Sorgen,
du wirst die Prfung In scha Allah bestehen. Die Betonung liegt im In scha
Allah.
Es beinhaltet die Bitte an Gott, die Prfung zu bestehen und die
Hoffnung, es ist so vorherbestimmt.
Des Weiteren, und hier ist Pointe und der enorme Unterschied zur
bosnischen Entsprechung, denn das In scha Allah verlangt, ein
Nichtgelingen, als Allahs Wille anzunehmen. Die Person, die diese
Phrase benutzt, ist gottergeben und sieht in Gott die Allwissenheit und
hat volles Vertrauen auf die Richtigkeit seiner Bestimmungen. Sie
beinhaltet also das Akzeptieren und eine optimistische Haltung, falls es
zum Scheitern kommt.
Im Gegensatz zu der bosnischen bersetzung Ako Bog da, im
Sinne von wenn Gott wi ist mit dem Original In scha Allah alles mit
einkalkuliert, was vor allem den Zweck der Vorbeugung von negativen
Folgen hat.
Die bosnische Entsprechung Ako Bog da wird als Redewendung
ohne groe Gedanken, geschweige denn Vorbehalte angewendet. Der
Grund mag vielleicht darin liegen, dass sie von Nichtmoslimen genauso
wie von Moslimen angewendet wird und sie somit fr Moslime als
nichtislamisch empfunden wird.
Die Redewendung Ako Bog da, mit der auf jedem Fall Gottes Wille
gemeint ist, hat mit der Zeit durch die immer ftere Anwendung der
originalen Phrase In scha Allah den religisen Wert verloren. Ersetzt man
zum Beispiel in einem Satz das In scha Allah mit Ako Bog da verliert es
den religisen Wert.
Im Sprachgebrauch der deutschen Moslime hat die arabische
Phrase und ihre deutsche bersetzung So Gott will den gleichen
religisen Wert.

304

 Ma scha Allah (So wollte es Gott)

Die Phrase Ma scha Allah bedeutet so viel wie. Das, was Gott
wollte oder so war es Gottes Wille und weist auf die Vergangenheit
hin, auf etwas, was Gott schon geschaffen hat oder so bestimmt hat.
Die arabische Phrase und die bosnische bersetzung werden in
vllig verschiedenen Kontexten benutzt. Die Bedeutung der bosnischen
bersetzung und der originalen Phrase unterscheiden sich sehr.
Wie auch in den vorherigen Phrasen finden wir den Ursprung von
Ma scha Allah im Quran (insgesamt 5 Mal). Gott betont, wie Allmchtig
Er ist und alles nach seinem Willen geschieht. Der Quran beinhaltet
zum Beispiel sehr viele Geschichten mit Weisheiten, aus denen man
Nutzen ziehen soll. Eine davon ist das bekannte Gleichnis der zwei
Mnner, einem reichen und armen Mann. Der Reiche verlor all sein Hab
und Gut, weil er Gott missachtete, Ihn verga und undankbar wurde.

Als eine Art Erklrung sagt Gott:

Warum hast du nicht damals, als du deinen Garten betratest,
gesagt: Das, was Allah will, (das geschieht); es gibt keine Macht auer
bei Allah. Htte der Mann seine Verwunderung durch ein aufrichtiges
Ma scha Allah ausgedrckt, wre nichts verloren gegangen.
Die Phrase wird von Gott als eine Schutzmanahme gegeben. Mit
diesem Ziel wird sie auch in Bosnien gebraucht.
In Bosnien wird die Phrase mit ihrem ursprnglichen Inhalt nur in
arabischer Sprache, also dem Originaltext verwendet. Mit Ma scha Allah
drckt man die Gottergebung und Verwunderung aus. Der Hauptgrund
ist jedoch - ohne Frage - die Angst vor dem Bsen Blick.
Die Quelle an den Glauben und die Auffassung, gezielte
Schutzsuren und Phrasen knnen von unheilbringendem Blick schtzen,
findet man im Quran und im Hadis. Der Prophet sagte: Wenn jemand
von euch etwas Bewundernswertes (Beeindruckendes) sieht und danach

sagt: ( Was Allah will, (das geschieht); es gibt keine

Macht auer bei Allah.), dem kann das Auge keinen Schaden
anrichten.11

11

(Enes ibn Malik, Hadisnummer 8684)

305

Die Worte Ma scha Allah sind Ausdruck der wohlmeinenden

Bewunderung. Wird hingegen bei Moslimen eine Bewunderung geuert
ohne diese Worte, wird sie als Neid gewertet und lst eine Angst bei der
Person, die bewundert wird, aus. Moslime reagieren dann oft und
sprechen diese Phrase zum Selbstschutz aus.
Diese Redewendungen sind nicht mit Beschwrung oder Zauberei
zu verbinden, sie haben lediglich fr Moslime eine vom Unheil
abwehrende, universell schtzende Wirkung, die ihnen eine Art Schutz
vor dem Bsen bietet.
Interessant ist jedoch die Tatsache, dass eine entsprechende
bersetzung, die wohlgemerkt im bosnischen Sprachgebrauch benutzt
wird, wie Tako je Bog odredio- mit der Bedeutung So hat es Gott
gewollt nur in einem vllig anderen Kontext gebraucht wird. Meistens
bedient man sich dieser Redewendung um sich, oder jemanden zu
trsten. (Im Todesfall, Unfall oder hnlichem), aber man sieht in der
bersetzung keinen Schutz.
brigens ist Ma scha Allah das Erste, was ein Neugeborenes zu
hren bekommt. Es ist im bosnischen Kulturkreis blich Ma scha Allah
zu sagen, um Freude, Lob, Achtung auszudrcken und auerdem zu
gratulieren, alles Beste dem Kind und den Eltern zu wnschen. All das
und noch mehr beinhalten diese drei Wrter: Ma scha Allah. Bei jeder
folgenden Lebensphase, sei es das erste Wort, der erste Schritt oder der
erste Zahn, nichts wird geschildert ohne die Zugabe von Ma scha Allah.
Es gehrt einfach dazu.
Was noch besonders bemerkenswert bei dieser Redewendung ist,
dass sie auch bei Menschen fr die der Glaube eigentlich keine wichtige
Rolle spielt, einen wichtigen Platz im Sprachgebrauch einnimmt.
4. Zusammenfassung
Zusammenfassend kann man sagen, dass wir definitiv den
Ursprung und die Motivation im Quran und den Prophezeiungen des
Propheten Mohammed, finden.
Der Grund der Unbersetzbarkeit und Unersetzbarkeit der
arabischen Begriffe, oder genauer gesagt der ursprnglich quranischen
Begriffe ist zweifellos die untrennbare Verbindung der arabischen
Sprache und des Qurans.

306

Ein wichtiger Punkt, um diese Thematik zu verstehen, ist die

Erkenntnis, dass eine bersetzung des Qurans nur zum besseren
Verstndnis dient.
SIE IST NUR EINE SINNGEMSSE BERSETZUNG - UND
KEIN QURAN, (sie ist nicht die wrtliche Offenbarung Gottes,
deshalb kann eine noch so gute bersetzung das Zitieren der originalen
Verse in den obligatorischen Gebeten, Ritualen und den verschiedenen
Anlssen nicht ersetzen.
Die konsequente Anwendung wird somit gezielt zum Mittel der
Bewahrung des Originals, denn ohne Zweifel ist durch das obligatorische
tgliche Rezitieren so vieler Moslime die Originalitt gesichert.
Auf die Frage: Welchen Stellenwert hat die arabische Sprache bei
bosnisch-herzegowinischen Moslimen, kann ich nach meinen
Untersuchungen mit Gewissheit sagen: Die arabische Sprache spielt im
Grunde genommen an sich keine groe Rolle.
Unersetzbar sind nur die arabischen Wrter aus dem Quran, weil
sie Gott gezielt als wesentliche Bestandteile der religisen Praktiken und
des alltglichen Miteinanders im Leben der Moslime vorgeschrieben hat
und auerdem denen die den Quran rezitieren und den Propheten
nachahmen eine groe Belohnung verspricht.12
Die Urquelle, der Quran ist transparent, unverndert und jedem
zugnglich. Gottes originale Worte gelten als Heiligkeit und jedem
Moslem Pflicht sie immer anzuwenden. Es wird keinem gestatte,
irgendetwas am Original zu ndern. Das macht die arabische Sprache so
einzigartig. Das Streben, Gottes Worte, die originalen unvernderten
Worte, nicht die bersetzungen von Menschen zu wiederholen.
Einzigartig ist auch die Universalitt, denn die quranischen Wrter
funktionieren wie Universalien. Der Gru ist berall Selam, der Glaube
wird von jedem mit dem Begriff Islam bezeichnet, der Vers Bismillah wird
von jedem Moslem ausgesprochen. Jeder bedankt sich mit
Elhamdulillah, schtzt sich mit Ma scha Allah, . Die Verse werden von
12 Wenn jemand aus dem Buch Allahs einen Buchstaben liest, dem wird eine gute Tat
zugerechnet. Fr diese gute Tat werden ihm zehn Mal so viele Verdienste im Jenseits
gegeben. Ich sage nicht, dass ELIF, LAM, MIM zusammen nur einen Buchstaben
darstellen, sondern ELIF ist ein Buchstabe, LAM ist ein Buchstabe und MIM ist ein
Buchstabe. (Sahihul buharij)

307

allen Moslimen egal an welchem Ort und zu welcher Zeit rezitiert. Die
arabische Sprache ist demnach nicht nur eine Sprache der arabischen
Nation, sie ist die Sprache einer Religion. Weil diese Anordnungen von
Gott selbst kommen, gibt es keine Sprachenstreitigkeiten. Das strkt die
islamische Haltung und die Gewissheit sich auf dem richtigen Weg zu
befinden, um letztendlich so Allahs Zufriedenheit und seine Belohnung
zu verdienen.

Literaturverzeichnis
1.

Quran, El-Hajratu-neschr, Istanbul, 2006.

2.

Ahmad, Milad Karimi (bersetzung): Der Quran. Herder, Freiburg, 2009.

3.

Muhammad, Asad (bersetzung und Kommentar): Die Botschaft des Qurans.

Patmos, Dsseldorf , 2009.

4.

Buhari: El-Gamija Es-sahih, Dar Ibn Kesir, El-Jemame. Bejrut, 1987.

5.

Malik: El-Muwatta. Daru Ihja Et-turas Elarabij, Kairo, 1986.

6.

Ibn Menzur: Lisanul-arab. Daru Ihja Et-turas Elarabij, Bejrut, 1988.

7.

Muslim: Es-sahih, Daru Ihja Et-turas Elarabij, Bejrut, 1988.

8.

Kurtubi: El-Gami liahkamil Kuran, Darul Kutub El-ilmije, Bejrut, 1988.

9.

kalji, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. Svjetlost,

Sarajevo, 1973.

10. Wagner, Andreas: Theolinguistik. Akten des 32. Linguistischen Kolloquiums in

Kassel, Peter Lang, 1997.
11. Abu-r-Rida, Muhammad in Ahmad Ibn Rassoul: Die fnf Sulen des Islam. IB Verlag
Islamische Bibliothek Kln, 1999.
12. Hofmann, Murad: Ein philosophischer Weg zum Islam. Kln, 1983.
13. Duden: Universalwrterbuch. Dudenverlag, Mannheim, 2003.
14. www.islamreligion.com
15. www.fragenzumislam.de
16. www.Quransuren.de

308

Hatide Burni, MA
"DIE SPRACHE IM ARABISCHE BOSNISCHEN
SPRACHGEBRAUCH"
"THE USE OF THE ARABIC LANGUAGE IN THE SPEECH OF
BOSNIAN PEOPLE"
ABSTRACT
This paper explores the origins of the Islamic language culture in Bosnia and
Herzegovina, and the use and frequency of certain Arabic words and phrases in the
speech of Bosniaks. The study was aimed at a specific population of Bosniaks, and
analyzed communication between Muslims, who practice the religion of Islam, and
who are trying to follow the Prophet Muhammad, in their behavior, culture and
language. For this occasion, we selected analysis of linguistic usage of the following
phrases from the Qur'an and Hadith: Assalamu alaikum, Alayhi salam, Bismillah,
Masha Allah, Insha Allah, and Subhan Allah.
The Quran is the first and main source of all Islamic sciences. Given the fact
that all Muslims are obliged to use the Allah's Speech in the original Arabic
language in order to perform their basic Islamic duties, this study will confirm the fact
that the original text of the Qur'an can not be translated in the entire content of the
second language. Phrases that will be analyzed in this paper are viewed from the
aspect of universality. Muslims all over the world, regardless of their nation and
culture, have the same greeting - Salam. All Muslims in their speech use the phrase
Bismillah, Masha Allah, Insha Allah, and Subhan Allah because of their divine
origin.
The result of this study is the statement that the analyzed phrases got the
status of linguistic universals, and that they do not have equivalents in Bosnian
language. Arabic language is not only the language of Arabs, but the religious
language and Islamic language - the language of all Muslims.
Keywords: theolingustics, Arabism, phrases, Bosnian equivalents, linguistic
universals.

309

.



: .
:
.
.


.
.
"" .
:
.

.
:

310

DODATAK:
RADOVI
STUDENATA IPF-a
U BIHAU

Nedim Boti, BA
ODGOJNO-OBRAZOVNA MISAO HUSEINA OZE I
FETHULLAHA GULENA

Saetak
U ovom naunom radu se, na osnovu analize odgojno-obrazovne misli
Fethullaha Gulena i Huseina oze, nastoje utvrditi eventualne korelacijske veze
izmeu uenja ovih dvaju uenjaka. Poetna teza jeste da njihova odgojno-obrazovna
misao sadri veliki broj zajednikih elemenata. Budui da o slinoj temi do sada nije
pisano, znaaj za pedagoku nauku, posebice onu s islamskim prefiksom, je veliki.
Rad je sastavljen od vie poglavlja, u kojima se obrauju zajedniki aspekti odgojne
misli Gulena i oze, od kojih su neka: pojam i znaaj obrazovanja, drutveni
aktivizam i bitnost objedinjenja teorije i prakse, odnos izmeu religijskog i svjetovnog
znanja, linosti odgajatelja i odgajanika, te odgojni proces. Metode rada koje su
koritene: analitika metoda (analiza sadraja, funkcionalna analiza, komparativna
analiza), deduktivna metoda, sinteza i metoda apstrakcije. Rad je doao do
zakljuka da su Gulen i ozo nastojali da u islamske studije ponovno uvedu ili
reafirmiraju dinamino razumijevanje kur'anske ideje vremena i historije, na nain
na koji su to i najvei klasini autoriteti inili, stvarajui brilijantnu intelektualnu
tradiciju sa kojom se muslimani uvrtavaju u red najciviliziranijih naroda u
dosadanjoj povijesti ovjeanstva. Time je potvrena poetna hipoteza rada o
mnogobrojnim korelacijskim vezama izmeu misli i djela ova dva islamska uenjaka,
a kao doprinos islamskoj pedagokoj misli.

Kljune rijei: Gulen, ozo, odgojno-obrazovna misao, korelacija,

islamska pedagogija
Uvod

Sva hvala i zahvala pripada samo Allahu ,d. ., neka je salavat i

selam na Njegovog posljednjeg Poslanika i miljenika, peata svih
vjerovjesnika, na njegovu asnu porodicu, uzorite ashabe i sve one koji
ga slijede do Sudnjeg dana, amin!
Tema ovog naunog rada je vezana za odgojno-obrazovnu
dimenziju rada i djela Huseina-ef. oze i Fethullaha Gulena, i njenu
povezanost s univerzalnim islamskim uenjem. Islamska pedagogija, koja
je na podruju BiH naalost nedovoljno poznata, svakako nudi rjeenja
za probleme koji mue podjednako omladinu, ali i sve one koji su na
313

neki nain vezani za odgojni proces. Treba istai da islam svoje

sljedbenike poduava i odgaja na najljepi i najplemenitiji nain, te da
predstavlja idealan program ivljenja objavljen od Uzvienog Allaha radi
dobrobiti itavog ovjeanstva.
Cilj ovog istraivanja jeste komparativna analiza odgojnoobrazovne misli Fethullaha Gulena i Huseina-ef. oze.
Zadaci su slijedei:
-

analizom njihovih djela, utvrditi odnos Huseina oze i Fethullaha

Gulena spram pojmova obrazovanja i odgoja, ukljuujui definiciju,
znaaj, te izvore odgojne misli,

utvrditi postojanje zajednikih taaka,

objediniti u cjelinu njihovu odgojno-obrazovnu misao kao paradigmu

islamske pedagoke misli.

Poetna hipoteza jeste da njihov rad i djelo imaju velikih

korelacijskih poveznica, to moe imati veliki znaaj za daljnji razvoj
pedagoke nauke na naim prostorima, pa i ire. Metode rada koje su
koritene: analitika metoda (analiza sadraja, funkcionalna analiza,
komparativna analiza), deduktivna metoda, sinteza i metoda apstrakcije.
Poetni dio rada posveen je kratkom osvrtu na ivot i djelo
Fethullaha Gulena i Huseina oze. Potom je kroz vie poglavlja
obraena njihova odgojno-obrazovna misao, i to slijedeim nizom:
-

Pojam i svrha obrazovanja;

Ukazivanje na posljedice zanemarivanja odgoja i obrazovanja;

Odnos spram religijskog znanja i svjetovnih nauka;

Sinteza tradicionalnih i savremenih ideja;

Drutveni aktivizam i objedinjenje teorije i prakse kao prioriteti

odgojno-obrazovne misli;

Uloga i kompetencije odgajatelja;

Linost odgajanika i odgojni proces.

Motiva za pisanje o ovoj temi ima napretek. Pisati o takvim

velikanima islamske misli poput Fethullaha Gulena i rahmetli Huseina-ef.
oze, o ljudima koji iza sebe imaju ogromna djela, ogroman rad za islam,
314

i naravno ogroman uspjeh koji su ostvarili na polju islamske odgojnoobrazovne misli, je velika ast za bilo kojeg muslimana, pa tako i za
autore ovog lanka. ozo i Gulen pripadaju grupi uenjaka koji su dali
nemjerljiv doprinos u razvoju i razumijevanju misije islama, kao i
savremene islamske misli. Veina tema kojima su se oni bavili u svojoj
vjerskoj i svjetovnoj misiji su aktuelne prirode sa jasnom i vidljivom
intencijom progresa i napretka muslimana, koji su bili izloeni taklidu
(slijepom oponaanju) koji je svakako bio i ostao najvei uzrok pada,
dekadence i zaostalosti muslimana.
Kao glavna literatura za rad su posluila objavljena Sabrana djela
Huseina oze, te na bosanski jezik prevedena djela Fethullaha Gulena.
Ipak, veliki dio vremena bio je utroen na iitavanje literature na
engleskom jeziku na kojem su zapisani brojni Gulenovi radovi i lanci.
Prilikom odabira teme i njenog pisanja voeno je rauna o
originalnosti i autentinosti te se moe odgovorno rei da o navedenoj
temi do sada nije uraen niti jedan slian rad, bilo na bosanskom, niti na
drugim jezicima. Dakle, postoji mnogo prostora za daljnji doprinos
izuavanju date problematike, te se nadamo da e ovaj rad biti poetni
iskorak na tom putu.
Na kraju, nadamo se da smo sa ovim svojim skromnim radom
uspjeli da bacimo barem malo svjetla na odgojno-obrazovnu misao
Husein-ef. oze i Fethulaha Gullena, njihov na rad i trud u pokuajima i
nastojanjima da osvijeste i podstaknu ljude na uenje i stjecanje
erijatskog i svjetovnog znanja, i borbu protiv pasivnosti i inertnosti.
1. Kratki osvrt na ivot i djelo Fethullaha Gulena i Huseina oze
1.1. Husein-ef. ozo
Rahmetli hadi Husein-efendija ozo, dugogodinji profesor u
Gazi Husrev-begovoj medresi i na Islamskom teolokom fakultetu u
Sarajevu i predsjednik Izvrnog odbora Udruenja Ilmije u Bosni i
Hercegovini, je roen 3. jula 1912. godine u selu Bare, nedaleko od
Gorada, a na ahiret je preselio 30. 5.1982. godine u Sarajevu, na funkciji
savjetnika Reis-ul-leme i vjersko-prosvjetnog refrenta VIS-a.
Husein-efendija ozo je pohaao nekoliko medresa. Prvu u Foi.
Nakon zavretka medrese u Foi, Husein-efendija ozo je nastavio

315

kolovanje u Sarajevu u Merhemia medresi. Iz tih dana sjeao se: Hadi

Hasan-ef. Muhamedagi Biak bio mi je muderris u Merhemia medresi u
Sarajevu. Bio je uvijek u opoziciji i nezadovoljan stanjem u Islamskoj zajednici.1
Moda se zbog njega Husein-efendija ozo trajno opredijelio za
poziciju.
Iz Merhemia medrese Husein-ef. ozo prelazi u Gazi Husrevbegovu medresu, pa u erijatsku sudaku kolu i, po njenom zavretku,
kao stipendist Vakufske direkcije, odlazi na studije u Egipat na
univerzitet sa milenijskom tradicijom El-Azhar gdje zavrava
erijatsko-pravni fakultet 1937/38. godine. Iako tada El-Azhar nije bio
potpuno reformiran, nekoliko predavaa ostavilo je dubok utisak na
Husein-efendiju i on je to s ponosom isticao: Smatram veoma sretnom
okolnosti u mom ivotu i razvoju to sam (na El-Azharu) bio uenik ejh-Mustafe
Meragije2, ejh-Mahmuda eltuta3 i ejh-Reida Ridaa4. Imao sam ast da sluam
njihova predavanja i da s njima osobno kontaktiram.5 Poslije zavrenih studija,
Husein-efendija ozo se vraa u domovinu i ukljuuje u vjerskoprosvjetni rad u Islamskoj zajednici.

Ibid., str. 148.

Ahmed b. Mustafa El-Meragi (nepoznat datum roenja-1952.), je bio egipatski uenjak
i mufessir, diplomirao je na fakultetu Daru-l-ulum, a nakon toga je na istoj ustanovi
predavao erijatske znanosti. Poslije je imenovan profesorom arapskog jezika i
erijatskih znanosti na fakultetu Gordon u Kartumu, a umro je u Kairu. Od njegovih
djela istiemo: El-Hisbe fi-l-islam, El-Vediz fi usuli-l-fikh, Tefsiru-l-Meragi itd.
Preuzeto iz: Abdulkadir Muhammed Salih, Tefsir i mufessiri u savremenom dobu, FIN i ElKalem, Sarajevo, 2008., str. 461.
3 Mahmud eltut (1893-1963.), proslavljeni rektor Univerziteta El-Azhar u Kairu, je bio
jedan od najveih islamskih uenjaka prolog stoljea. Izvor: eltut Mahmud, Komentar
Kur'an-i-kerima (prvih deset duzeva), FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2008., str. 5.
4 Muhammed Reid Rida (1865-1935.) bio je jedan od najistaknutijih uenjaka u prvoj
polovini XX stoljea. Jedno vrijeme je bio pod utjecajem tesavvufa, da bi, zatim,
susreui se sa idejama Afganija i Abduhua, postao jedan od nosilaca reformizma u
islamskom svijetu i Abduhuov nasljednik u savremenoj racionalistikoj koli tefsira.
Dugo godina je bio Abduhuov prvi saradnik, te pokreta i urednik asopisa El-Menar,
koji je imao jakog odjeka irom islamskog svijeta. Nakon Abduhuove smrti, po
njegovom metodu, nastavio je sa tumaenjem tefsira, tako da se smatra koautorom
tefsira Tefsiru-l-Kur'ani-l-hakim, skupa sa Muhammedom Abduhuom. Preuzeto iz:
Adilovi Ahmed, Velikani tefsirskih znanosti, Eli Ibrahim-paina medresa u Travniku,
Travnik, 2003., str. 277.
5 Buatli Ismet, ivot i djelo rada i ibreta, objavljeno u: Zbornik radova, Fakultet islamskih
nauka u Sarajevu, br. XI., strana 148.
1
2

316

Rahmetli hadi Husein-efendija ozo, dugogodinji profesor u

Gazi Husrev-begovoj medresi i na Islamskom teolokom fakultetu u
Sarajevu i predsjednik Izvrnog odbora Udruenja Ilmije u Bosni i
Hercegovini, na ahiret je preselio 30. 5. 1982. godine u Sarajevu, na
funkciji savjetnika Reis-ul-leme i vjersko-prosvjetnog refrenta VIS-a.
1.2. Fethullah Gulen
Fethullah Gulen (roen 27. aprila 1941.) je turski pisac, pedagog i
islamski uenjak. On je osniva Hizmet pokreta. Trenutno ivi u egzilu u
Pensilvaniji, u Sjedinjenim Amerikim Dravama.6
Aktivno je ukljuen u drutvenu debatu vezanu za pitanja
budunosti Turske, kao i ulogu islama u modernom svijetu. U medijima
na engleskom jeziku se opisuje kao jedna od najvanijih islamskih linosti
u svijetu.
Autor je preko 60 knjiga i mnogobrojnih lanaka koji pokrivaju niz
oblasti: drutvene, politike i religijske teme, umjetnost, nauka i sport i
snimio je hiljade sati audio i videomaterijala. Na bosanski jezik je
prevedeno vie njegovih knjiga, od kojih po znaaju izdvajamo djela
Beskrajna svjetlost Muhammed, a.s., (2 toma), kao i Svjetlosti na putu Istine,
koja su i posluila kao literatura za ovaj lanak.
2. Pojam i svrha obrazovanja u misli Huseina oze i Fethullaha
Gulena

Oni koji ele da predvide budunost jednog naroda mogu to

da uine analizom njegovog obrazovnog sistema i metoda kojima
se odgajaju mlade generacije.7 Fethullah Gulen
Obrazovanje je najbitnija kvaliteta koji dijeli ovjeka od drugih
ivih bia. U ovom radu emo, budui da govorimo o terminima odgoja i
obrazovanja prvenstveno u islamskoj pedagokoj misli, na poetku
navesti termine koji u arapskoj lingvistikoj nauci tretiraju pojam
obrazovanja.
Arapski jezik ima tri termina za obrazovanje, koji predstavljaju
razliite dimenzije odgojno-obrazovnog procesa u islamskoj koncepciji
6
7

http://en.wikipedia.org/wiki/Fethullah_G%C3%BClen
http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/as-a-teacher/819-youth.html

317

ivota. Najee upotrebljavana rije za obrazovanje u formalnom smislu

je ta'lm, iz korijena 'alime (znati, biti svjestan, vidjeti, kako bi nauili), koji
se koristi za oznaavanje znanja koje se trai ili prenosi preko nastave i
nastavnog procesa. Terbije, od korijena reba (poveati, rasti, straga),
podrazumijeva stanje duhovne i etike njege u skladu s Bojom voljom.
Te'db, od korijena aduba (biti kulturan, prefinjen, dobro vaspitan), sugerira
razvoj osobe s lijepim drutvenim ponaanjem u skladu s islamskim
bontonom. Obrazovanje se u kontekstu islama posmatra kao proces koji
ukljuuje cjelovitu osobu, ukljuujui i racionalne, duhovne i drutvene
dimenzije ovjeka.
Prema Syed Muhammad Naquib Al-Attasu, pojam te'dib, ako se
pravilno razumije i tumai, predstavlja taan pojam za islamsko
obrazovanje, a ne pojmovi ta'lim i terbijeh. Naime, on odbacuje pojam
terbije zato to se on odnosi samo na fiziki aspekt u sluaju biljaka i
jedino na fiziki i emocionalni aspekt u sluaju ivotinja i ovjeka. to se
tie pojma ta'lim, on se openito ograniava na kognitivne aspekte
obrazovanja. Cilj islamskog obrazovanja je formiranje odgojenog ovjeka
koji je iskreno svjestan svoje odgovornosti prema jedinom Bogu; ko razumije i
ispunjava svoje obaveze prema sebi i drugima u drutvu na pravian nain; ko
neprestano tei usavravanju svakog aspekta sebe prema savrenom ovjeku adaba.8
Prethodno citirana definicija ovjeka kakvog formira islam
izuzetno lijepo opisuje i djelo i misao Huseina oze i Fethullaha Gulena.
Zanimljivo je da su oni, u razliitim socio-ekonomskim i religijskim
uslovima, radili na postizanju identinog cilja: kvalitetan odgoj buduih
generacija je kljuni faktor uspjeha itavog naroda.
Gulen i ozo su poduavali da je uenje obaveza cijelog ljudskog
roda i da kroz stjecanje znanja postiemo stepene istinskih ljudi i
postajemo koristan dio drutvene zajednice. Nemarnim odnosom spram
odgoja djece, dovodimo u opasnost ne samo sadanjost, ve i budunost
jednog naroda: Drutvena struktura jednog naroda je blisko vezana s vanou
koju taj narod pridaje obrazovanju. Obrazovanje trenutne generacije je posebno bitno
budui da e oni postati odgajatelji buduih generacija i oni e sa svojim uenicima da
dijele znanje koje su stekli kroz svoje obrazovanje i iskustvo. Kljuno je za jedno

Wan Mohd Nor Wan Daud, Syed Muhammad Naquib Al-Attas obrazovna filozofija i
praksa, Tugra, Sarajevo, 2010., str. 163.
8

318

drutvo i moral tog drutva da se njegove vrijednosti prenesu na mlae generacije u

procesu edukacije.9
ovjek se potvruje kroz humanizam i ostvarivanje duhovnih
moralno-etikih vrijednosti. S tim u vezi Husein-ef. ozo kae: U ovjeku
djeluju dvije dispozicije, jedna je razum kao izvor spoznaje, a druga je srce kao izvor
vrline. Razum saznaje i otkriva, a vrlina pokree na akciju. Nauka ovjeka ui i
obrazuje, vjera ga ui i odgaja. Nauka i vjera se uzajamno dopunjuju. Nauka bez
vjere i morala vodi sili i nasilju, vjera i moral bez nauke vodi u mistiku, metafiziku i
izolaciju. Ni nauka ni vjera ne smiju biti zloupotrijebljene.10
Prema Gulenu i ozi, u islamskim obrazovnim teorijama znanje se
stjee kako bi se aktualizirale i usavrile sve dimenzije ljudskog bia. Iz
islamske perspektive najvii i najkorisniji model savrenstva je linost
Muhammeda, s.a.v.s., a cilj islamskog odgoja je da ljudi mogu ivjeti kao
to je on ivio. Kao to je navedeno od strane El-Attasa, sveobuhvatan i
integriran pristup obrazovanju u islamu je usmjeren prema uravnoteenom
rastu ukupne osobnosti (...) kroz obuku ovjekovog duha, intelekta, racionalnog bia,
osjeaja i tjelesnih osjetila (...) tako da je vjera utkana u cjelinu osobnosti.11
U svojim djelima Gulen i ozo panju nisu posveivali samo
odgoju djece, ve odgoju svih ljudi. Ideal cjeloivotnog uenja je neto na emu
su insistirali, kao i tenja za popravljanjem samih sebe.12 Prema njima,
obrazovanje s jasnim ciljem ima pozitivne efekte ne samo na pojedince,
ve i na globalnu zajednicu. To podrazumijeva i da anarhija u
obrazovnom sistemu pogubno djeluje na cjelokupan edukacijski proces:
Obrazovni sistem bez jasno definisanog cilja i svrhe e samo zbuniti nadolazee
generacije. Mi moramo obratiti panju da naa omladina usvaja znanja na efektan
nain kako bi se osiguralo da istinski ue, a ne samo sakupljaju informacije.
Njihov pristup obrazovanju svoje uporite ima u toleranciji i
strpljenju, a ne u potiskivanju tueg i drugaijeg. Odgoj i sluenje ljudima
doprinosi eliminaciji drutvenih problema, devijacija i do uspostave
boljih meuljudskih, pa ak i meudravnih odnosa. Popravak zajednice
se moe postii podizanjem buduih generacija na nivoe istinskih
nal, Ali and Alphonse Williams, eds., Advocate of Dialogue: Fethullah Glen. Fairfax,
VA: The Fountain, str. 308.
10 Wan Mohd Nor Wan Daud, Syed Muhammad Naquib Al-Attas obrazovna filozofija i
praksa, str. 154.
11 Ibid., str. 161.
12 nal, Ali and Alphonse Williams, eds. Advocate of Dialogue: Fethullah Glen, str. 306.
9

319

humanista, a ne izopavanjem loih, a na tom planu odgoj i obrazovanje

igraju presudnu ulogu, kako to istie Gulen: Ljudska bia su najasnija od
svih bia. Svako ko eli da uvea svoju vrijednost trebao bi da slui ovim asnim
biima. to se tie meunarodnih odnosa i ovjeanstva, jedan od najvanijih faktora
je da eliminiemo stvari koje razdvajaju ljude, poput egoizma, sopstvenih interesa i
diskriminacije, bez obzira da li na osnovu boje koe, rase, vjerovanja ili etnike
pripadnosti. Ove stvari dovode do konflikta kada se idealizuju i mogu biti iskoritene
od velikih sila. Ova zla moe iskorijeniti pomou odgoja i obrazovanja. Takoer,
edukacija je najefektniji i najuobiajeniji vid sporazumijevanja s drugima.13
2.1. Pogubne posljedice nemarnog odnosa spram odgoja i
obrazovanja
ozo i Gulen su isticali i probleme koji nastaju ukoliko narod
zanemari stjecanje nauke. Odmakom od uenja svoje iste vjere,
muslimani su nazadovali u svakom pogledu. Povratkom izvorima vjere i
obrazovanju koje je bazirano na univerzalnim principima islamskog
uenja muslimani imaju priliku da svijetla obraza zakorae u budunost.
No, ne bi smjeli upasti u zamku kopiranja tueg i svaijeg jer bi s time
naruili tekovine sopstvene kulturne i vjerske prolosti: Obrazovanje
zauzima veoma istaknuto mjesto u ivotu svakog naroda. Svako obrazovanje koje je
proeto prolou naroda i povezano s korijenima njegovog duha moe osvijetliti ispred
njega put ivota i napredak. U suprotnom, kada se narod predaje u krila strane
misli i obrazovanja i ide kolebajui se as desno, as lijevo, to e dovesti do njegovog
raspadanja i ieznua.14
Dakle, odgojna misao oze i Gulena ukazuje na vanost inovacija
i originalnosti. Islam nas ui da budemo originalni, posebni, jedinstveni.
Puko kopiranje tueg obrazovnog sistema moe dovesti do otuenja
odgajanika od vlastite kulture i religije, a ima li veeg gubitka? U tom
smislu rahmetli ozo je ukazivao na odvajanje Bonjaka od uenja,
knjige i nauke. Tako on navodi da je jednom prilikom navratio kod
prijatelja koji ima luksuznu kuu, skupocjen namjetaj i razne suvenire,
ali nigdje niti jedne knjige. Husein-ef. pita domaina ima li biblioteku ili
bar nekoliko knjiga, a ovaj mu odgovara: Neka biblioteke osnivaju i knjige
kupuju ueni ljudi. Meni je vano da obezbijedim djeci uvjete za udoban i bezbrian
13http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/education/778-educational-

services-spreading-throughout-the-world.html
14 Gulen Fethullah, Svjetlosti na putu Istine, El-Kalem, Sarajevo, 2011., str. 91.

320

ivot.15 Ovim susretom i odgovorom Husein-ef. ozo je razoaran i

navodi primjer iz vremena kada su ivjeli age i begovi. Oni su imali velika
imanja, a njihovi sinovi, izuzev pojedinaca, nisu pohaali kole. Mislilo se
da je imetak najvea snaga, sigurnost i zatita. Kada je provedena agrarna
reforma i imetak oduzet agama i begovima, njihovi neobrazovani sinovi
postali su sirotinja i sluge drugima.
Druenje s prijateljem ozo zavrava rijeima: Knjige su najljepi
ukras stana, one su najvea vrijednost. Nauka, znanje i prosvjeta su najsigurnije
bogatstvo jednog naroda i najmonije oruje u zatiti slobode i dostojanstva i
pojedinaca i naroda.16
Husein-ef. ozo se pita: Zato su muslimani uspostavili razliku izmeu
"kitaba" i knjige? U svijesti mnogih muslimana kult kitaba nije prenesen
na savremenu knjigu. Dolo je do odreene konfrontacije i podjele nauke
na vjersku i svjetovnu. to bi znailo, vjerske nauke su u kitabima, a
svjetovne u knjigama. Tu su zaeci propadanja kulta knjige u oima
muslimanskih masa. Bilo je prilino kobno to nova savremena knjiga
nije odmah prihvaena kao kitab, kao izvor naunih saznanja i potreba.
Izostala je svijest koja je na kraju dovela do slabosti itavog naroda.
2.2. Odnos spram religijskog znanja i svjetovnih nauka u misli
Fethullaha Gulena i Huseina oze
Obrazovanje u islamu je dvojako: stjecanje intelektualnog znanja
(kroz primjenu razuma i logike) i razvoj duhovnog znanja (izvedeno iz
boanske Objave i duhovnog iskustva). Prema svjetonazoru islama, u
obrazovanju moraju biti podjednako zastupljene obje komponente.
Stjecanje znanja u islamu nije samo po sebi cilj, ve slui kao sredstvo za
poticanje vie moralne i duhovne svijesti, to dovodi do vjere i dobrih
djela. Iskljuivo obrazovanje samo intelektualnih kapaciteta, na primjer,
je neadekvatno u razvoju osjeaja ljubavi, dobrote, suosjeanja i
nesebinosti, koji su duhovni ambijent i mogu biti angairane samo kroz
duhovni trening.
Jedan od izazova koji se postavljaju pred islamskom pedagogijom
jeste i odnos izmeu islama s jedne strane i modernosti i nauke s druge
strane. Gulen smatra da je ovaj odnos neko bio problematian, posebno
Lati Demaludin, Husein-ef. ozo kao islamski modernist, objavljeno u: ivot i djelo
Husein-ef. oze Zbornik radova sa naunog simpozija, str. 143.
16 Ibid., str. 145.
15

321

u oblasti prirodnih nauka, ali istie da je taj navodni razdor pogreno

shvaen i da ne postoji oprenost izmeu islama i znanja. Kao odgovor
skepticima, Gulen skree panju na miljenje jednog od najveih
naunika XX vijeka: Einstein je rekao da nas nauka poduava odnosu izmeu
fenomena i kako odreene pojave skupa egzistiraju unutar specifinih uvjeta. On je
naveo i da nas nauka, sastavljena od znanja o onome to postoji, ne poduava onome
kako bi trebalo biti; samo nas religija poduava tome kako bi stvari trebalo da
izgledaju i kojim bismo ciljevima trebali teiti.17
Nauna i tehnika dostignua izazvala su duboke promjene u
ivotu, shvaanjima i odnosima ljudi. ovjek je ponesen ovim
progresom. On ga je usvojio i okupirao svu njegovu panju. Stavlja pred
njega nove potrebe i nove dileme. Materijalni interes je osnovna
preokupacija savremenog ovjeka. Pokreta je svih akcija i osnovni cilj
svih ljudskih nastojanja. Duhovne vrijednosti, kao vana komponenta
ljudskog postojanja, potiskuju se u drugi plan. Zato i vjeru treba tumaiti
u duhu vremena, jer joj samo tako moemo obezbijediti mjesto u
savremenom drutvu. ovjek je ovladao prirodom i dijelom kosmosa, ali
nije ovladao svojom vlastitom prirodom. Mnoge anomalije, poroci, sila i
nasilje u svijetu, posljedica su poremeaja ravnotee izmeu duhovnih i
materijalnih vrijednosti; to je disharmonija izmeu obrazovanja i odgoja,
razuma i srca, teorije i prakse, znanja i ponaanja.
Ukoliko umovi novih generacija budu opskrbljeni s naukama svoga
vremena, a njihova srca pritom ostanu neokrnjena i ukoliko im se prui
kvalitetno obrazovanje, ukoliko im se obezbijede uslovi za normalno
uenje i prilike za napredovanje, oni se mogu nadati svijetloj budunosti.
Ove generacije e imati sposobnost da se suoe sa svakom preprekom na ivotnom
putu; oni e biti u stanju da duhovno i materijalno prevaziu svaki vid tekoe i
nikad nee padati u oaj. Tada e se isplatiti sve rtve koje smo podnijeli kako bismo
pruili naoj djeci bolje obrazovanje. A to se tie onih nesretnih, koji su lieni ove
svijesti, oni e upropastiti naslijee svojih oeva; s duhovne strane, oni e voditi
nestabilan i pesimistian ivot, i na koncu e skonati u ponienju.18

nal, Ali and Alphonse Williams, eds. Advocate of Dialogue: Fethullah Glen, str. 45.
Prljaa Mustafa, Husein ozo sabrana djela, knjiga prva, tom I, El-Kalem, Sarajevo, str.
718.

17
18

322

2.3. Sinteza tradicionalnih i savremenih ideja u misli Fethullaha

Gulena i Huseina oze
Odgojno-obrazovna misao Huseina-ef. oze i Fethullaha Gulena
poiva na premisi da ovjek u ivotu ne smije biti samo pasivni
posmatra. ivot moemo mijenjati tek onda ako se ukljuimo u njegove
tokove i postanemo aktivni faktori u njemu.
Drutvena korist jednog ovjeka, njegova angairanost, aktivnost, i
usmjerenost u pravcu dobrobiti ovjeka i drutva, ini osnovni element u
sadrini islamskih propisa i principa. Samo vjerovanje u Boga nema
nikakvog drugog cilja, nego da aktivizira ovjeka u borbi za dobro, da
formira u njemu zdravu, konstruktivnu i drutveno korisnu linost, da ga
otvori i okrene prema drugima i da ga oslobodi pritiska strasti i linih,
sebinih interesa. Takav smisao imaju svi islamski obredi: namaz, post,
zekat, Had itd.
Da bismo realizirali jasne kur'anske imperative, nuno je da
objedinimo vrijednosti iz prolosti s dostignuima iz sadanjosti. Nove
generacije imaju svoje potrebe i probleme, imaju svoj jezik i
razumijevanje povijesti. Islamski uenjaci iz prolosti, umjesto susreta sa
novim idejama i nuenja rjeenja, bilo iz straha, opreza ili neznanja,
povlaili su se i zatvarali. Umjesto susreta sa savremenim idejama, pa ako
treba i konfrontacije s njima, ulema se izolirala mislei da e na taj nain
sauvati izvornost islamskog uenja: Dok god ne potpomognemo nau omladinu
putem obrazovanja, oni e biti zarobljenici okruenja. Oni lutaju bez ikakvog cilja,
noeni jedino strastima i daleko od nauke i razuma. Oni mogu postati istinski
predstavnici nacionalne misli i osjeaja ukoliko ih njihovo obrazovanje povee s
njihovom prolou i mudro ih pripremi za njihovu budunost.19
Sinteza novih i starih ideja je teak i sloen zadatak. Zato Gulen i
ozo kao izlaz vide sintezu tradicionalnog i savremenog, a prepreka za
to je prihvatanje forme kao trajnog i nepromjenljivog principa. esto se
dogaalo da se modifikacija uzima umjesto principa, odnosno forma
umjesto sutine. U tom sluaju, forma dobiva trajnu vrijednost i pretvara
se u neprebrodivu smetnju na putu daljeg kretanja.
Da bi se ta smetnja otklonila, treba demistificirati prolost. Prolost
je osnova za dalje kretanje. U njoj se otkriva ono to je trajno i to moe
i dalje ivjeti. Ne moemo ivjeti u prolosti, ali ne moemo ni s njom
19

http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/as-a-teacher/819-youth.html

323

prekinuti veze. Svaka generacija mora ii dalje i pronalaziti recepte za

aktualne probleme. Samo oni koji u historiji daju svoj doprinos i pomognu da se
ide dalje, oni su interesantni za historiju i njihova imena se biljee.20
Rjeenje uspjene sinteze prolosti i sadanjosti, prema ozi i
Gulenu, lei u braku i zasnivanju porodice. Prije svega, treba napomenuti
da je porodica osnovna elija svake zajednice, svakog naroda i svake
drave. Svaka akcija i svaka korisna misija, koja ima za cilj ope dobro,
treba da pone tu, u porodici. Prema tome, svako nastojanje u vezi s
brigom oko materijalnog zbrinjavanja porodice i oko njenog duhovnog
odgoja spada u okvir vrenja dunosti odgoja i obrazovanja.
Roditelji kao odgovorni lanovi porodice ne smiju nijednog
trenutka smetnuti s uma da je sudbina njihove djece u njihovim rukama.
Vrei roditeljsku dunost kako treba, oni time izvravaju na najbolji
nain i svoju dunost potpomaganja itavog naroda: Izuzetno je bitno za
drutvo u cjelini i za njegov moral da se njegove vrijednosti (duhovne, moralne) prenesu
na mlae generacije u obrazovnom procesu. Prijenos vrijednosti s jedne na drugu
generaciju se najefektnije prenosi vri preko uspjene brane zajednice, to ini porodicu
vanom obrazovnom institucijom; tavie, kljunom za kontinuirano postojanje cijele
zajednice. Oni narodi koji ne uspiju da formiraju instituciju braka na zdravim i
jakim osnovama su osuene na izumiranje.21
2.4. Drutveni aktivizam i objedinjenje teorije i prakse kao
prioritet odgojno-obrazovne misli
Ovaj segment odgojne-obrazovne misli Huseina oze i Fethullaha
Gullena odnosi se na vezu islamskog obrazovanja s razvojem svijesti kod
odgajanika i odgajatelja o drutvenom aktivizmu kao simbolu asnih i
odgojenih ljudi. Rijei i djela ovjeka kojeg je islam odgojio idu ruku pod
ruku, jer musliman mora stalno biti angaovan u borbi na polju pobjede
dobra, istine i pravde, kao i na polju suzbijanja zla, zabluda i nasilja. On
svoja vjerovanja, svoju pripadnost islamu, odanost i vjernost Bogu i
Boijem Poslaniku dokazuje i potvruje samo i iskljuivo kroz
svakodnevnu aktivnost, ponaanje i odnos prema drugima.

20 Wan Mohd Nor Wan Daud, Syed Muhammad Naquib Al-Attas obrazovna filozofija i
praksa, str. 157.
21
http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/education/777-educationfrom-cradle-to-grave.html

324

Principi, uenja i sistemi bez primjene i realizacije u svakidanjem

ivotu ostaju puke fraze i apstrakcije bez ikakve koristi. Nauka bez
praktine primjene je, kako stara mudrost kae, kao voka bez ploda.
Zato je Muhammed, a.s., esto, obraajui se Bogu, molio da ga zatiti od
nauke koja ne daje korisnih rezultata. Kuran na vie mjesta osuuje
raskorak izmeu rijei i djela: O vjernici, zato jedno govorite, a

drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite rijei koje

djela ne prate.22

Islam obavezuje svakog muslimana da u granicama svojih

mogunosti i odgovornosti aktivizira i podstie i druge. U tom pogledu je
vanredno znaajna ustanova upuivanja na dobro i sprjeavanja zla. Nije
dovoljno, prema ovom principu, to e ovjek osobno initi dobro i
ustezati se od zla. On mora i druge nagoniti i podsticati na dobro,
odnosno sprjeavati od zla ili, u najmanju ruku, osuivati i mrziti njihovu
tetnu djelatnost. U tome se polazi od injenice da pojedinane
djelatnosti, ako ne ine sastavni dio ope zajednike aktivnosti, ne znae
mnogo. Tek kada se slivaju u zajednika nastojanja i na taj nain tvore
jedinstvo akcije i jedinstvo misli, tada postaju u stanju da prebrode sve
potekoe i da se suoe sa svin preprekama. Time se stvara javno mijenje
koje vri snaan pritisak na drutvene izgrednike i predstavlja veoma
znaajan usmjeravajui faktor.23
Kur'an i sunnet posveuju veliku brigu ovoj ustanovi i pridaju
vanredan znaaj njenoj funkciji. Ustanova upuivanja na dobro i
sprjeavanja zla predstavlja naroitu vrstu drutvene kontrole, ali
kontrole koja se ne obavlja samo putem posebnih komisija, organa i
zakona. Osnovni element u ovoj kontroli jeste svijest i savjest
pojedinaca, koje se pretvaraju u zajedniku drutvenu svijest i savjest, a
potom formiraju javno mijenje koje vri svoj utjecaj.
Prema islamskom uenju svaki musliman je obavezan da vri
drutvenu kontrolu, da opominje, ispravlja, savjetuje i upuuje drugog.
Danas, u procesu buenja i oivljavanja pravih islamskih vrijednosti,
postavlja se u vrlo otroj formi pitanje punog okretanja ivotu. Nova
preorijentacija, koja poiva na oivljavanju prave dinamine islamske
misli, polazi od islamskog principa da se samo kroz korisnu ivotnu
aktivnost, kroz djela koja koriste drugima, postie sevab, nagrada na
22
23

Kur'an, Es-Saff, 3.
Prljaa Mustafa, Husein ozo sabrana djela, tom I, 423-424.

325

onome svijetu. Koliko u ovom zemaljskom ivotu doprinesemo u borbi

protiv nepravde, neznanja, ope zaostalosti, nasilja, nejednakosti itd.,
toliko emo dobiti na drugom svijetu, ahiretu. Nema sree na ahiretu bez
sree na dunjaluku i obratno. Srea na ahiretu zarauje se, prema islamskom uenju,
putem brige o drugom. Koliko za drugog, za drutvo rtvujemo i uinimo, toliko emo
dobra nai i na ahiretu. Koliko zla suzbijemo na dunjaluku, toliko emo dobra nai
na ahiretu.24
Kad itamo rijei oze i Gullena o stanju ljudi, dolazimo do
zakljuka kako i mi ivimo u vremenu u kojem se pred muslimane
postavlja imperativ zajednikog rada radi dobrobiti cijelog drutva, ne
obazirui se na sitne line interese. Nama nedostaje istinskog vjerskog
obrazovanja i tu dolazi do izraaja uloga odgajatelja (imama, hatiba,
muallima, profesora u obrazovnim institucijama) da se preko vjeronauke
u koli, u mektebima i na hutbama osvijeste muslimani i okrenu ka nauci,
uenju i izuavanju i vjerskih i drutvenih znanosti. Tu nam lei spas i
opstanak.
2.5. Uloga i kompetencije odgajatelja u odgojno-obrazovnoj misli
oze i Gulena
Opisujui znaaj uitelja, Gulen istie: kolu moemo posmatrati
kao laboratoriju koja proizvodi eliksir koji moe da sprijei ili da
izlijei ivotne bolesti. Oni koji posjeduju znanje i mudrost da
pripreme i primjene taj eliksir su odgajatelji.25
Ovaj opis jasno naznaava prirodu obrazovnog sistema u djelima i
mislima oze i Gullena. To je sistem zasnovan na principima vjere i
nauke, teorije i prakse, ibadeta i drutvene koristi. kola kao takva mora
da pripremi uenike za postizanje uspjeha, kako u ovom ivotu, tako i u
onom buduem; kola je mjesto uenja o svemu to je vezano za
ovaj i budui svijet.26 Razmislimo o ovom opisu kole koji objedinjuje i
vjerske i svjetovne nauke, radi konane dobrobiti uenika. Iz ovog opisa
dalje slijedi i logian zakljuak o vanosti odgajatelja u procesu edukacije:

Istinski odgajatelji posiju isto sjeme i njeguju ga. Oni se

Prljaa Mustafa, Husein ozo sabrana djela, tom I, str. 431.

http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/education/777-educationfrom-cradle-to-grave.html
26 Ibid.
24
25

326

zaokupiraju s onim to je dobro i cjelovito; oni upuuju i vode

djecu u ivotu i u svim dogaajima na koja mogu da naiu.27
Ukoliko usporedimo prethodno citirane osobine odgajatelja sa
opisom koji nam nude J. Mali i V. Mui, uvidjet emo da se istaknuto
mjesto pridaje svijesti o vlastitoj drutvenoj i ljudskoj ulozi koja se ogleda
u pomoi u razvoju pojedinca: Da bi odgajatelj uspio, mora imati razvijen
interes za odgajanika, poznavati njegove osobine, biti sposoban da ga shvati, da se u
njega uivi, tj. da ima sposobnost empatije, a te se njegove osobine moraju javljati i u
odnosu prema drugim ljudima: roditeljima odgajanika, lanovima njegove radne
organizacije, ali i ire.28
Svi pedagozi istiu da se uloga uitelja zasniva na njegovim
kompetencijama. S ovim u vezi postavlja se pitanje: Kakva se
kompetentnost zahtijeva od nastavnika? Kako i u svim drugim zvanjima,
ta se kompetentnost ne ograniava na steena znanja i umijea. Ona
ukljuuje odreena stajalita i ponaanja, koji su to vaniji uzori za
uenike kako u budunosti tako i u prolosti, te su u drutvu zajedno s
roditeljima prvi prenositelji vrijednosti.
Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati s novim ulogama,
mora, prije svega, biti dobar poznavatelj svoje struke, da solidno poznaje
pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodike, filozofiju, da voli djecu i
ima razvijene stvaralake komunikacije i interpersonalne odnose, da je
sposoban stvarati povoljnu pedagoku klimu u uenikom i
nastavnikom kolektivu, da je kreativan u radu i da oduevljava svojim
radom. U svakodnevnom radu on rjeava niz relevantnih pitanja, kao to
su:
- problemi prilagoavanja uenika,
- racionalne i organizacione forme sticanja znanja, sposobnosti i
navika,
- motivaciju uenika za cjelodnevnu odgojno-obrazovnu aktivnost
(nastava u koli, samostalan rad kod kue, organizirano provoenje
slobodnog vremena),
- pomo uenicima u regulisanju rada, odmora, igre i korisne
zabave,
Ibid.
Rami Osman, Utjecaj karaktera uenika na kolski uspjeh i ponaanje, Pedagoki fakultet u
Bihau, Biha, 2011., str. 28.

27
28

327

- bioloki, medicinski i pedagoki rast i razvoj mlade linosti.

Prema ozi i Gullenu, osnovni motiv za svakog ko se opredijeli za
ovaj asni poziv morao bi biti zasnovan na bogobojaznosti i elji za
ispunjenjem emaneta povjerenog svim odgajateljima. Svaki odgajatelj mora
znati da je njegov zadatak, u odnosu na sva ostala zanimanja, najblii zadacima
Allahovih poslanika, samim tim ahiretska nagrada je i najvea za njih, odnosno
kazna za pronevjere i zapostavljanje emaneta najea.29
S obzirom da su poslanici bili najbolji i Bogu najblii ljudi svog
vremena, adekvatno tome imali su i najtea i najea iskuenja. Ve smo
ukazali na mnotvo iskuenja koja u odmah u poetku stoje pred svakim
muallimom.
Posao odgajatelja podrazumijeva veliku ljubav prema djeci, elju da
im pomogne da ue i uspiju u ivotu, a to e moi postii samo
islamskim nainom ivljenja, uz elju da se slobodno razvijaju i sami
spoznaju vrijednosti islama, spremnost da se permanentno usavrava i
obrazuje, predanost svojim zadacima i poslovima, entuzijazam,
preciznost i odgovornost za kvalitetu svog rada: Rije i djelo

odgajatelja moraju ii paralelno, moraju se poklapati i meusobno

potvrivati. Dobar musliman mora sve svoje rijei, sve svoje
tvrdnje i u djelima pokazati. Rije bez djela, teorija bez prakse
nema nikakve praktine vrijednosti.30

Kao to vidimo, a to i Husein ozo kae, svaki ovjek sebe

predstavlja svojim postupcima. Lijepo ponaanje je odlika odgojenih i
plemenitih ljudi. Takvi postupci ovjeku osiguravaju ugled u drutvu, a
veliku nagradu kod Allaha, d. . Linim primjerom pomoi drugom da
popravi svoje postupke i uini dobro djelo u islamu je jedno od
najvrijednijih djela. U odlike jednog odgajatelja moramo svrstati i
povjerenje, pouzdanost. Znamo da je Muhammed, a.s., u ranoj mladosti
dobio nadimak El- Emin to znai povjerljiv, pouzdan. Pa zar ne bi
trebao da bude takav jedan odgajatelj? Povjerenje se zadobiva lijepim
postupkom, blagim i toplim rijeima koje otvaraju ljudske due. Moramo
nastojati da druge ne prekidamo dok priaju, da ih ne napadamo, ne vrijeamo, ne
poniavamo. Moramo ih sasluati i pomoi im u njihovom svijetu i stanju u kojem se
nalaze.31
Gullen Fethullah, Beskrajna svjetlost - Muhammed, a.s., El-Kalem, 2012., str. 44.
Prljaa Mustafa, Husein ozo sabrana djela, tom I, str. 166.
31 Ibid., str. 162.
29
30

328

Zajednika osobina koja treba da krasi i uitelja i uenika jeste

poniznost: Poniznost je znak da je ovjek uistinu postao ovjek. Od njenih
znakova je i to da se ovjek ne promijeni nakon postizanja visokog poloaja, bilo po
vlasti, imetku, znanju, slavi, ili po bilo emu to je javno. Ukoliko nakon
ostvarivanja bilo koje od ovih stvari ljudi promijene svoje ideje, ponaanja ili
karakter, ne mogu se smatrati kao da su postigli istinsku poniznost ili postali
istinski ljudi.
2.6. Linost odgajanika i odgojni proces u misli oze i Gulena

Kako bi kola bila istinska obrazovna institucija, uenicima

se mora prvo pruiti ideal; ljubav spram njihovog jezika i nain da
ga koriste na najefektniji nain; lijep moral i uroene ljudske
vrijednosti. Njihov drutveni identitet mora biti zasnovan na ovim
temeljima.32
U odgojno-obrazovnoj paradigmi Huseina oze i Fethullaha
Gulena, postoje dvije bitne stvari koje se zahtijevaju od uenika, a one
ukljuuju: potovanje uitelja i nastavnog materijala (kao to su knjige,
olovke itd.), i odnos spram nastavnog gradiva. Svrha potovanja spram
uitelja i nastavnog gradiva je prilino jasna i oigledna. Osnovni smisao
je da uenik nema pravo niti smije da nanese zlo uitelju na bilo koji
nain, te da bi svoje materijale za uenje trebao organizirati i koristiti na
ispravan nain.
Uvaavanje nastavnika i materijala je, u skladu s tradicionalnim
islamskim obrazovanjem, jednako vano kao i samo nastavno gradivo,
ako ne i vie i sve se to ubraja u islamsku etiku (moral): Lijep moral

ine vrline i on je visoko cijenjen, ma kod koga da se nae. Oni s

lijepim moralom su cijenjeni, mada bili i neobrazovani. Zajednice
liene kulture i obrazovanja su poput neotesanih pojedinaca, jer se
u njima ne nazire niti odanost u prijateljstvu niti ustrajnost u
neprijateljstvu.33

Odgoj i obrazovanje nije proces koji tee samo s jedne strane

strane uitelja. Neprihvatljivo je da se uitelj ophodi prema ueniku kao
prema osobi koja samo treba da slua i prihvata. Naprotiv, neophodan je

http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/education/777-educationfrom-cradle-to-grave.html
33 http://www.fethullahgulen.org/about-fethullah-gulen/education/773-upbringing.html
32

329

kontakt i dijalog na relaciji uitelj uenik, jer je odgoj i obrazovanje

operacija koja je nezamisliva bez uestvovanja s obje strane.
Neki od nedostataka odgojno-obrazovne prakse naih kola ogledaju se u
dominaciji uniformnog pristupa uenicima, nedostatku adekvatnog ambijenta,
odsustvu interakcije i komunikacije na relaciji nastavnik uenik roditelj,
prevladavanje predavakog sistema rada, nedovoljna informiranost o napredovanju i
neredovnost u verifikaciji i ocjenjivanju znanja uenika.34 kola u okviru pogleda
islamske pedagogije nuno zahtijeva: sveobuhvatnost, interakciju na
relaciji kola porodica, kooperativne timove rada, mogunost izbora
pojedinih aktivnosti prema interesima, mogunostima i sposobnostima
uenika, funkcionalno ocjenjivanje i sistematski i individualizirani pristup
uenicima.
S tim u vezi, osobito je bitno da odgajatelji u svojim svakodnevnim
kontaktima s uenicima blagovremeno identifikuju traumatiziranu,
asocijalnu, agresivnu i konfliktnu djecu te djecu koja su sklona pasivnom
ueu u nastavnom procesu.
Konani princip koji obuhvaa cijeli proces islamske edukacije je
odnos poniznosti i etiketa usvajanja znanja koje su bitne od strane
studenata i nastavnika. Tipian primjer za to je da u tradicionalnom
islamskom obrazovnom sistemu, studenti i nastavnici sjede na tlu. Samo
kroz ovaj jedan primjer moe se vidjeti potovanje, poniznost i islamski
bonton. Takoer, ovaj nain poduavanja predstavlja i skruenost i
predanost Allahu, jer muslimani vjeruju da svo znanje dolazi od Allaha,
Sveznajueg. Usporedimo takav odnos izmeu nastavnika i uenika sa
savremenim kolskim okruenjem gdje uenik sjedi na stolici. On ili ona
e vjerojatno protezati noge van (najvjerovatnije prema nastavniku, a to
se smatra znakom nepotovanja). Gotovo uvijek, studenti e nasloniti
lea na stolice to uzrokuje pospanost (takoer se pospanost i zijevanje
smatraju znakom nepotovanja). Veinu vremena, uitelj mora stajati i
dati predavanje, a studenti sjede udobno.
Postoje mnogi drugi aspekti islamske odgojno-obrazovne misli iz
misli i djela islamskih velikana Huseina oze i Fethullaha Gulena, od
kojih druge kole i institucije mogu imati koristi. Iako su ibadet i
pokornost Allahu prvi i glavni prioritet u islamu, oni zahtijevaju i
odreeni nivo znanja. Stoga je znanje ugraeno u samu bit islama, i ono
je njegov klju - temeljni aspekt.
34

Rami Osman, Utjecaj karaktera uenika na kolski uspjeh i ponaanje, str. 27.

330

Zakljuak
Studija je dovela do slijedeih zakljuaka:
- U istom vremenskom periodu, a na razliitim geografskim
podnebljima Gulen i ozo su nastojali i to je najvea vrijednost njihovog
cjelokupnog opusa i intelektualnoga pregnua da u islamske studije
ponovno uvedu ili reafirmiraju dinamino razumijevanje kur'anske ideje
vremena i historije, na nain na koji su to i najvei klasini autoriteti
inili, stvarajui brilijantnu intelektualnu tradiciju sa kojom se muslimani
uvrtavaju u red najciviliziranijih naroda u dosadanjoj povijesti
ovjeanstva. Time je potvrena poetna hipoteza rada o mnogobrojnim
korelacijskim vezama izmeu misli i djela ova dva islamska uenjaka.
- Doprinos ove dvojice velikana na polju islamskog odgoja i
obrazovanja je velik, samim tim to su kroz mnotvo svojih tekstova
pokuavali ljude i tadanju ulemu da podstaknu na stjecanje znanja i rad
po njemu, podsjeali na opasnosti zanemarivanja nauke i budili uspavane
islamske mislioce.
- itajui njihove radove nailazimo na brojne probleme koje su
imali muslimani njihovog i dananjeg vremena, bez obzira da li se to
ogledalo kroz internost uleme, u neadekvatnoj obrazovnoj politici,
slabom vjerskom obrazovanju muslimana i mnogi drugi problemi. Danas
su ti problemi uveliko prisutni kod nas, tako da se mogu izvui velike
pouke iz misli i djela ovih dvaju reformatora kako bismo krenuli
njihovim stopama te probudili uspavane muslimane, a to je cilj svakog
onoga koji je angairan na polju islamske pedagogije;
- Ideja koja se moe razabrati kao manje-vie prisutna u
cjelokupnom ozinom i Gulenovom misaonom nastojanju je misao
islamske obnove ili oivljavanja islamskog uenja u muslimanskom
izvornom razumijevanju i integralnoj primjeni kuranskih principa,
koncepcija i poruka, kao savremena originalna islamska odgojnoobrazovna paradigma. U njihovim tekstovima pokazuje se stalno isti cilj:
pokretanje dananjih muslimana da budu svjesniji i utoliko istinitiji
muslimani, da u uenju islama nalaze poticaje, izvorite i osnovu za
svestrano razvijanje vlastitih kreativnih snaga i ivot duha kao to su to
bili muslimani klasinog razdoblja. Ovi velikani islamske misli zajedniki
dijele nepokolebljivo uvjerenje u to da islam prua neprolazne poticaje i
mogunosti za nova misaona i djelatna potvrivanja muslimana u svim
viim oblicima ljudskog opstanka. tavie, da je islamski inspirirana
331

praksa vrhunac cjelovitog, slobodnog i odgovornog ivljenja ovjeka kao

Boijeg namjesnika na Zemlji;
- ovjekova egzistencija je za ozu i Gulena jedinstvo etike i
drutvene egzistencije: etike u smislu ovjekova moralnog angamana i
intimne borbe sa slabostima u sebi, i drutvene u smislu drutvene
angairanosti i borbe sa izazovima i problemima u svijetu. Stoga je i
prioritet njihove misli drutveni aktivizam i objedinjavanje teorije i
prakse. Kljune rijei u njihovom vokabularu su vjera, misao i djelo, ali sa
naglaenim dinamiziranjem kao vjerovanje, miljenje i djelovanje.
Literatura:
1.

Korkut, Besim: Prijevod Kur'ana, Medina, 1412. h. g.

2.

Abdulkadir Muhammed Salih: Tefsir i mufessiri u savremenom dobu, FIN i El-Kalem,

Sarajevo, 2008.

3.

Adilovi, Ahmed: Velikani tefsirskih znanosti, Eli Ibrahim-paina medresa u

Travniku, Travnik, 2003.

4.

Gullen, Fethullah: Svjetlosti na putu Istine, El-Kalem, Sarajevo, 2011.

5.

Gullen, Fethullah: Beskrajna svjetlost Muhammed, a.s., El-Kalem, Sarajevo, 2011.

6.

Kutb, Sejjid: U okrilju Kur'ana, FIN, Sarajevo, 1998.

7.

Mufti, Teufik: Arapsko-bosanski rjenik, El-Kalem, Sarajevo, 2004.

8.

Prljaa, Mustafa: Husein ozo - Sabrana djela Knjiga prva, El-Kalem, Sarajevo, 2006.

9.

Rami, Osman: Utjecaj karaktera uenika na kolski uspjeh i ponaanje, Pedagoki

fakultet u Bihau, Biha, 2011.

10. eltut, Mahmud: Komentar Kur'an-i-kerima (prvih deset duzeva), FIN i El-Kalem,
Sarajevo, 2008.
11. Terzi, Izet: Mudrost istoka, IPF u Bihau, Biha, 2007.
12. nal, Ali and Alphonse Williams, eds. Advocate of Dialogue: Fethullah Glen. Fairfax,
VA: The Fountain
13. Wan Mohd Nor Wan Daud, Syed Muhammad Naquib Al-Attas obrazovna filozofija i
praksa, Tugra, Sarajevo, 2010.
14. Zbornik radova: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, br. XI. Sarajevo, 2006.
15. Zbornik radova sa naunog simpozija: ivot i djelo Husein ef. oze, FIN, Sarajevo,
1998.

332

Internet-stranice:
16. www.fethullahgulen.org
17. en.wikipedia.org

333

Nedim Botic, BA
EDUCATIONAL THOUGHT OF HUSSEIN DJOZO AND
FETHULLAH GULEN
ABSTRACT
This work which is based upon analysis of educational thought of Fethullah
Gulen and Hussein Djozo tries to assess possible correlations between the teachings of
these two scholars. Starting hypothesis is that their educational thought contains a
large number of similar elements. Because a similar paper has not yet been written,
this article has a great importance for the pedagogical science in general, and especially
Islamic pedagogy. The work is composed of several chapters, which discuss common
aspects of educational thought and Djozo and Gulen. They include: the concept and
importance of education, social activism and the importance of uniting theory and
practice, the relationship between religious and secular knowledge, personality of
students and educators, and the nature of the educational process. Methods which have
been used are: analytical method (content analysis, functional analysis, comparative
analysis), deductive methods, methods of synthesis and abstraction. Work came to a
conclusion that both Gulen and Djozo tried to reintroduce in Islamic Studies or
reaffirm a dynamic understanding of the Qur'anic idea of time and history, in the
manner of the most classic authorities, creating a brilliant intellectual tradition with
which Muslims are listed in order of the most civilized nations in the human history.
This confirmed the initial hypothesis of multiple correlations between the thoughts and
actions of these two Islamic scholars, and as a contribution to Islamic pedagogical
thought.
Keywords: Gulen, Djozo, educational thoughts, correlation, Islamic pedagogy

334

.

.
:

.
: )
( .

.
:

335

SADRAJ

UVOD .............................................................................................. 7
ISLAMISTIKA .................................................................................... 9
Prof. dr. Sulejman Topoljak
PRAVA IZBJEGLICA I AZILANATA U ISLAMU .....................................11
Prof. dr. Muharem tulanovi
HALAL KVALITET PARADIGMA ''HALAL VE TAJJIB'' KONCEPTA .....39
Mr. Hakija Kanuri
ODABIR SPOLA EMBRIONA KROZ PRIZMU ERIJATA .......................67
Prof. dr. Izet Terzi
PERCEPCIJA EHLI-KITABIJA U TEFSIRU IBNI-AURA .........................89
Prof. dr. Fuad Sedi
OSMIJEH NA POSLANIKOVOM, S.A.V.S., LICU ...............................107
Prof. dr. efik Kurdi
ISLAMSKA PERCEPCIJA FENOMENA SMAKA SVIJETA ....................125
PEDAGOKO-PSIHOLOKE ZNANOSTI .......................................... 147
Doc. dr. Nusreta Kepe
ETIOLOGIJA POREMEAJA PONAANJA KOD ADOLESCENATA U
BIH .................................................................................................149
Refik ati i Emina Turali
POVEZANOST DEPRESIJE SA MENTALNIM SPOSOBNOSTIMA I
SOCIO EKONOMSKIM STATUSOM POJEDINCA ...........................181
Prof. dr. Osman Rami
MISLIMO DA POZNAJEMO SEBE ....................................................193

337

Mr. Sebila Bapi

NASTAVNIK ISLAMSKE VJERONAUKE U SAVREMENOJ KOLI ........211
Nejra Nesimovi-Khedr
KREATIVNOST NASTAVNIKA U PODSTICANJU KOLSKOG
DOSTIGNUA UENIKA .................................................................221
M E D I C I N A ............................................................................. 235
Prof. dr. Sulejman Kendi
U EMU JE MEDICINSKA TAJNA DUGOVJENOSTI ........................237
JEZIK I KNJIEVNOST .................................................................... 255
Mr. sc. Amra Memi
DIHOTOMIJA SLIKE SVIJETA U DRAMSKOM STVARALATVU
ALIJE ISAKOVIA ............................................................................257
Mr. sc. Hajrudin Hodi
HADIS KAO JEDAN OD IZVORA ARAPSKOG JEZIKA .........................275
Mr. sc. Hatide Burni
UPOTREBA ARAPSKOG JEZIKA U GOVORU BOSANACA - DIE
ARABISCHE SPRACHE IM BOSNISCHEN SPRACHGEBRAUCH .........289
DODATAK: RADOVI STUDENATA IPF-A U BIHAU ........................ 311
Nedim Boti, BA
ODGOJNO-OBRAZOVNA MISAO HUSEINA OZE I FETHULLAHA
GULENA .........................................................................................313
SADRAJ ...................................................................................... 337

338