Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
dr Mile Rai
SEMINARSKI RAD
Student:
Mentor:
Lazi Sanja
SADRAJ
List br.
Uvod....................................................................................................... 3
IZVORI POSLOVNOG PRAVA.................................................. 4
1. IZVORI POSLOVNOG PRAVA KOJE DONOSI POSLODAVAC
2.2 Uzanse.................................................................................
10
UVOD
Izvori poslovnog prava klasifikuju se na materijalne i formalne izvore. Materijalni izvori su interesi
i volje vladajue klase, koja se izraava u formalnim izvorima prava. Formalni izori su oblici i
forme u kojima se pojavljuju pojedina pravila iz poslovnog prava. Izvori poslovnog prava mogu da
imaju razliite naine nastajanja i razliito poreklo.
Osnovni izvor statusnog dela poslovnog prava kod nas je Zakon o privrednim drutvima iz 2004.
godine, zakon je podeljen na vie delova. Osnovni izvor naeg prava u vezi sa ugovorima u privredi
je Zakon o obligacionim odnosima iz 1978. godine. Znaajno je istai za nae poslovno pravo da
ima itav niz zakona kao svoje formalne izvore. Odgovarajue promene u drutveno - ekonomskim
odnosima izazivaju i promene u propisima
Autonomne izvore prava stvaraju sami subjekti na koje se ovi izvori prava i primenjuju. U
ove izvore poslovnog prava spadaju: poslovni obiaji, uzanse, trgovaki termini i klauzole,
opti uslovi poslovanja, athezioni ugovori i tipski ugovori.
Domai izvori poslovnog prava nastaju u okviru pravnog porekla jedne drave (zakon npr.).
Meunarodni izvori poslovnog prava nastaju meunarodnim pravnim putem izmeu dve ili
vie drava, neposredno kao meusobni ugovori ili kao konvencije u okviru meunarodnih
privrednih organizacija.
Zakon
Zakon je posle Ustava pisani pravni akt najvie
pravne snage, koji donosi posebni zakonodavni
organ, po posebnom postupku. Zakoni, kao opti
pravni akt koje donosi zakonodavni organ drave
po propisanom postupku, moraju biti saglasni
Ustavu.U dravi federativnog ureenja kao izvori
prava javljaju se zakoni federacije i zakon
federalnih jedinica. Zakon federalne jedinice mora
biti saglasan zakonu federacije. Ukoliko zakon
celovito ureuje odreenu pranu oblast, on se
naziva zakonik ili kodeks, a proces njegovog donoenja kodifikacija.
Podzakonski propisi
Podzakonski propisi su opti pravni akt nii od zakona koje donose dravni organi izvrni
organi uprave. Sloenost i dinamika poslovanja ine da je nemogue sva pitanja regulisati
zakonima. Zato postoje podzakonski propisi, kao: uredbe, pravilnici, odluke, naredbe,
reenja i uputstva. Podzakonski propisi se donose radi razrade i lake primene zakona.
ovako formirana praksa ima veliki autoritet koji poiva na valjanosti razloga sadranih u
presudi (a posebno na stanovitu ili stavu vie sudske instance) vieg suda;
psiholoki razlog kada postoji reenje vieg suda to ljudi sa lakoom prihvataju kao
objektivno i tano
sudija veruje da e njegova odluka zadrati pravnu snagu (prebacujui odgovornost na vie
sudove)
Posebne poslovne obiaje, koji vae za odreenu privrednu granu, odnosno struku.
Prema horizontalnom kriterijumu poslovni obiaji se dele:
Opte poslovne obiaje, koji vae na teritoriji odreene zemlje iroj teritoriji
2.2 Uzanse
Uzanse (latinski: usus obiaj; francuski - usage) su kodifikovani poslovni (trgovaki) obiaji, iju
je kodifikaciju obavio za to ovlaeno telo privredna komora, berza, udruenjetrgovaca i sl.
Kod nas postoje opte i posebne uzanse.
Opte uzanse sadre kodifikovane obiaje za promet robom koje je donela, Glavna dravna arbitaa
1954. godine. Sutinski gledano Opte uzanse nisu uzanse u smislu kodifikacija trgovakih obiaja,
ve su pravila obligacionog prava.
Posebne uzanse se pojavljuju i primenjuju u pojedinim privrednim granama ili u prometu odreenih
proizvoda. Kod nas postoje posebne uzanse: Luke uzanse, Posebne uzanse o ugostiteljstvu,
Posebne uzanse o graenju i dr .
S obzirom na dispozitivnu prirodu primena uzansi moe da se iskljui izriito ili preutno, i to u
celini ili delimino. Izuzetak predstvljaju neke odredbe naih Optih uzansi, koje imaju imperativnu
prirodu, te kao nemaju poreklo u obiajima.
3.2.Graansko pravo
Istorijski posmatrano, Graansko pravo spada u nastarije grane prava uopte. Pravna pravila ove
grane prava imaju svoju dugu tradiciju i potiu jo iz starog Rimskog prava. Nastanak novih grana
prava, u okviru civilnog (graanskog)
prava, nije pratila potrebna kodifikacija
u naem savremenom zakonodavstvu.
Sama primena pravnih normi
graanskog prava na poslovno pravo
(privredno i trgovinsko pravo)ima dosta
potekoa: pre svega to graansko
pravo kod nas nije kodifikovano kao
privrednoi trgovinsko pravo i to se kod
nas jo uvek primenjuju pravna pravila
rascepkanog, neujednaenog
izastarelogpredratnog graanskog prava.
I pored kodifikacija koje se obavljaju u
naem zakonodavstvu (posebno u oblasti
stvarnog prava, privrednog i trgovinskog prava), postoji potreba za primenom pravnih pravila
graanskog prava i u oblast poslovnog prava.
3.3.Pravna nauka
Stanovite pravne nauke u svetu, pa i kod nas predstavlja formalni izvor poslovnog prava. Izuzetak
jedino predtavlja vajcarski graanski zakonik, koji upuuje sudiju da kod nedostatka propisa sudi
po pravilu koje bi doneo kao zakonodavac, gde se od njega trai da pri popunjavanju pravne
praznine, sledi i afirmie pravnu nauku. Meutim, i ako pravna nauka nije formalni izvor prava, ona
ipak moe na razliite naine da utie na zakonodavnu i sudsku praksu. Njen uticaj u tom smislu je
zapaen: putem kritinih sudija postojeih normativnih reenja, putem kritinih prikaza sudske i
arbitrane prakse, ueem u ekspertnim grupama za izradu zakona, ueem kao lanovi vea ili
sudija najviih sudova i slino. U tom smislu pravna nauka predstavlja pomoni, interpretivni,
posredni izvor prava, jer argumentovana shvatanja istaknutih pravnih teoretiara se najee
prihvataju u sudskoj,zakonodavnoj i poslovnoj praksi.
Zakljuak
Pre Drugog svetskog rata na teritoriji jugoslavije su se primenjivali:
Srbijanskitrgovaki zakonik iz 1860. godine,Hrvatsko-ugarski trgovaki zakonik iz 1875. godine,
Bsansko-hercegovaki trgovaki zakonik iz 1883. godine, Crnogorski trgovaki zakonik iz 1910.
godine iAustriski trgovaki zakonik iz 1862. godine. Detaljnije teritorijalnoj primeni ovih
trgovakihzakona, kao i nekih drugih koji su u tesnoj vezi sa trgovakim poslovima bilo je rei kada
segovorilo o razvoju poslovnog prava u naoj zemlji. Kako je navedeno Srbijanski i Crnogorski
trgovaki zakonici bili su, u stvari skraeni prevodi Francuskog trgovakog zakonika iz
1807.godine, a da su svi ostali trgovaki zakonici bili u potpunosti ili delimino preuzeti iz
Optegnemakog trgovakog zakonika iz 1910. godine.
LITERATURA
1. Prof. dr Svetolik Kostadinovi, Prof. dr Mile Rai:
2. Poslovno pravo, Novi Sad, 2011
3. Jankovec I.: Ugovori u privredi, Beograd, 1987.
4. Vilus J., Opti uslovi formularnih ugovora, Beograd, 1976
4. Vitomir Popovi, Radovan Vukadinovi, Meunarodno poslovno pravo: