Sustav organa s unutarnjim izluivanjem

odrava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u

tjelesnim tekuinama te metabolizma proteina, ugljikohidrata i lipida

ENDOKRINI SUSTAV

surauje sa ivanim sustavom

kontrolira rast i razvoj organizma
kontrolira spolni razvoj i razmnoavanje

Izv. prof. dr. sc. Reno Hraan

Kemijski glasnici

kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri

hormoni sintetiziraju se i lue u specijaliziranim stanicama endokrinih lijezda, izluuju
se u krvoilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifine bioloke
odgovore
kemijski sastav hormona: 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni
hormoni; 4. derivati masnih kiselina
kontrola luenja hormona (mehanizam povratne sprege) hormoni se u odreenim
lijezdama lue u koncentraciji potrebnoj organizmu da odri stanje homeostaze;
mehanizam povratne sprege odvija se preko sredinjeg ivanog sustava koji odailje
poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege odgovor na poetni podraaj
suprotan je uinku tog podraaja; mehanizam pozitivne povratne sprege pojaan
odgovor i pojaan podraaj

Kemijski
glasnici

Nain djelovanja hormona

Nain djelovanja hormona

Kontrola djelovanja hormona

Nain djelovanja hormona

Sustav organa s unutarnjim izluivanjem u ovjeka

Hipotalamus i hipofiza
hipotalamus i hipofiza glavni centri za usklaivanje rada ivanog i endokrinog sustava
hipotalamus smjeten iznad hipofize; prima informacije iz drugih podruja mozga te iz
krvnih ila u mozgu, kontrolira fizioloke aktivnosti i endokrinu sekreciju; ivanim i
hormonskim signalima kontrolira luenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice
hipotalamusa provode ivane impulse te izluuju hormone i hormone koji oslobaaju
ivani zavreci neurosekrecijskih stanica otputaju u krv hormone ili faktore koji
oslobaaju, odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju; oni kontroliraju luenje hormona
iz adenohipofize
neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze
kroz drak hipofize u stranji reanj neurohipofize gdje se po potrebi izluuju iz ivanih
zavretaka u krv
hipofiza ili pituitarna lijezda: sintetizira niz hormona koji upravljaju radom drugih
endokrinih lijezda; 1. prednji reanj hipofize ili adenohipofiza; 2. stranji reanj hipofize
ili neurohipofiza
adenohipofiza: 1. prednji reanj epitelne stanice; 2. tuberalni dio izdanak prednjeg
renja koji obuhvaa drak hipofize; 3 srednji reanj manje upljine ispunjene
koloidom (Rathkeovi folikuli)

Sustav organa s unutarnjim izluivanjem

Hipotalamus i hipofiza
neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipotalamusu, brojni zavreci neurona; 1.
drak povezuje hipotalamus sa stranjim renjem neurohipofize, ine ga neuroglije i

lijezda

hormon

ciljno tkivo

djelovanje

hipotalamus

hormoni oslobaanja
hormoni koji koe
oslobaanje
antidiuretski hormon
(vazopresin)
oksitocin

adenohipofiza

potie ili koi izluivanje

hormona adenohipofize

bubrezi
mlijene lijezde i maternica

tireotropin

titna lijezda

adrenokortikotropin

kora nadbubrene lijezde

hormon rasta
(somatotropin)
hormon koji potie
melanocite
prolaktin
hormon koji potie
razvoj folikula
hormon luteinizacije

kosti i miii

poveava reapsorpciju
vode
istiskivanje mlijeka i
stezanje maternice
izluivanje tiroksina i
trijod-tironina
izluivanje steroidnih
hormona
potie rast kotanih i
miinih stanica
pigmentacija koe

snop ivanih vlakana; 2. stranji reanj glija stanice (pituiciti) i ivana vlakna
za svaki hormon adenohipofize postoji odgovarajui hormon iz hipotalamusa koji ga
oslobaa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji oslobaaju: 1. hormon koji

hipotalamus i
neurohipofiza

oslobaa hormon rasta (GHRH) potie luenje hormona rasta; 2. hormon koji oslobaa
tireotropni hormon (TRH) potie luenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji
oslobaa gonadotropne hormone (GnRH) potie luenje hormona koji potie razvoj

adenohipofiza

folikula i hormona luteinizacije/hormona koji potie intersticijske stanice

hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) potie
rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) potie stvaranje mlijeka;
3. tireotropni hormon (TSH) potie rad titne lijezde; 4. adrenokortikotropni hormon
(ACTH) potie rad kore nadbubrene lijezde; 5. gonadotropni hormoni: 5.a) hormon
koji potie razvoj folikula (FSH) potie stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b)
hormon luteinizacije (LH) u ena potie stvaranje utog tijela; 5.b) hormon koji potie
intersticijske stanice (ICSH) u mukaraca potie izluivanje testosterona
hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin
poveava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin potie kontrakcije maternice
tijekom poroda i mlijene lijezde prilikom dojenja

koa
mlijene lijezde
jajnik
sjemenik
jajnik, sjemenik

stvaranje mlijeka
stvaranje jajne stanice
stvaranje spermija
izluivanje spolnih
hormona

Hipotalamus i adenohipofiza

Sustav organa s unutarnjim izluivanjem

epifiza ili pinealna lijezda ima ulogu u kontroli dnevnog i godinjeg ciklusa (ciklus
spavanja, ovulacija); epifiza izluuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje
ima antagonistiki uinak na luenje gonadotropnih hormona; melatonin se lui u veim
koncentracijama tijekom noi, dok ga svjetlost inhibira
titna lijezda ili titnjaa sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehuria-folikuli koji
sadre koloidnu tekuinu-spremite izluenih hormona; epitel folikula izluuje hormone
u koloid, resorbira ih i isputa u krv
hormoni titnjae: 1. tiroksin (T4); 2. trijod-tironin (T3); 3. kalcitonin; tiroksin i trijodtironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te poveanju metabolizma u tijelu, dok
kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako to potie odlaganje kalcija u
kostima
nuztitne ili paratireoidne lijezde (etiri lijezde) izluuju paratireoidni hormon (PTH)
koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi tako to potie otputanje kalcija iz kosti
timus limfni i endokrini organ; izluuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin;
timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfocita T u timusu te imunoloke
kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih vorova

Sustav organa s unutarnjim izluivanjem

Nadbubrene lijezde

lijezda

hormon

ciljno tkivo

djelovanje

epifiza

melatonin

sva tkiva

titna lijezda

tiroksin i trijod-tironon
kalcitonin
paratireoidni hormon

sva tkiva
kosti
kosti
probavni sustav
limfociti T
sva tkiva

nadzor dnevnog i
godinjeg ciklusa
potie metabolizam
odlaganje kalcija u kostima
otputanje kalcija u krv
apsorpcija kalcija u crijevima
potie razvoj limfocita T
poveanje koncentracije
glukoze u krvi
nadzor luenja natrija i kalija
izluivanje spolnih hormona
pojaava rad srca, stezanje
miia i disanje, iri ili suava
krvne ile, povisuje krvni tlak,
poveava koncentraciju
glukoze u krvi
suava krvne ile

par nadbubrenih lijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrene lijezde; 2. modina ili sr

(medula) nadbubrene lijezde
kora nadbubrene lijezde: 1. zona glomerulosa epitelne stanice sintetiziraju
mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikosteron) koji reguliraju izluivanje natrija i

nuztitne lijezde

kalija u bubregu; 2. zona fasciculata epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide

(kortizon, kortizol i kortikosteron) koji potiu razgradnju glikogena u jetri i tako
poveavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis epitelne stanice
sintetiziraju androgene (muke hormone) i manje estrogene (enske hormone)

timus
kora nadbubrene
lijezde

modina nadbubrene lijezde genetski i funkcionalno povezana sa simpatikim

ivanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; jedna vrsta stanica izluuje
adrenalin (epinefrin), a druga noradrenalin (norepinefrin); oba hormona otputaju se u

sr nadbubrene
lijezde

timozin
glukokortikoidi
mineralokortikoidi
gonadokortikoidi
adrenalin (epinefrin)

bubrezi
spolne lijezde
srce, krvne ile, jetra,
glatki i skeletni miii

noradrenalin
(norepinefrin)

krvne ile

krv kao odgovor organizma na stresne situacije

titnjaa i nuztitne lijezde

Melatonin

Sustav organa s unutarnjim izluivanjem

Sustav organa s unutarnjim izluivanjem

guteraa egzokrina i endokrina lijezda; endokrini dio ine skupine stanica-

lijezda

hormon

ciljno tkivo

djelovanje

guteraa

inzulin

miii, jetra i masno tkivo

glukagon

miii, jetra i masno tkivo

somatostatin

guteraa

estrogeni (estradiol)
estrogen i progesteron

spolni sustav ene,

koa, miii i kosti
maternica

androgeni hormoni
(testosteron)

spolni sustav mukarca,

koa, miii i kosti

snizuje koncentraciju
glukoze u krvi
povisuje koncentraciju
glukoze u krvi
koi izluivanje inzulina i
glukagona
razvoj spolnih karakteristika i
stvaranje jajne stanice
nadzor mjesenog ciklusa i
trudnoe
razvoj spolnih karakteristika i
stvaranje spermija

Langerhansovi otoci; Langerhansovi otoci: 1. stanice izluuju hormon glukagon koji

poveava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice izluuju hormon inzulin koji
smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudjeluje u olakanom transport glukoze
kroz staninu membranu); 3. stanice izluuju hormon somatostatin koji inhibira
djelovanje hormona rasta te inhibira izluivanje glukagona i inzulina; 4. stanice PP

jajnici

izluuju guterain polipeptid koji se otputa u krv nakon obroka

gonade: sintetiziraju hormone koji imaju uinak na rast i razvoj mukarca i ene te na
regulaciju spolnih ciklusa i ponaanja; 1. sjemenici ili testisi sintetiziraju testosteron;
2. jajnici ili ovariji sintetiziraju estrogen i progesteron

sjemenici

Uloga inzulina i glukagona

Guteraa

Imunosni sustav
organizam razlikuje svoje stanice od stranih stanica i estica; on se brani unitavajui
strane tvari, ali i svoje stanice ukoliko se promijene na odreeni nain
imunosni sustav titi organizam od infekcije virusima, bakterijama i drugim
mikroorganizmima te stranim esticama
imunosni odgovor specifian nain odgovora organizma nakon prepoznavanja strane
molekule-antigen ili imunogen; on zapoinje proliferacijom stanica, koje zatim mogu
djelovati na jedan od dva naina: 1. direktno napadaju stranu molekulu, stanicu ili

IMUNOSNI SUSTAV

organizam; 2. stvaraju specifine proteine-protutijela

imunost sposobnost organizma da pamti antigene protiv kojih je ve djelovao te brzo
reagira kada doe do ponovnog izlaganja istom antigenu

Izv. prof. dr. sc. Reno Hraan

limfni sustav (sekundarni cirkulacijski sustav) propusnost stijenki krvnih kapilara

uzrokuje odlijevanje odreenog volumena krvi u meustanini prostor-meustanina
tekuina; limfni sustav osigurava vraanje tekuine iz meustaninih prostora u
krvoilni sustav; viak meustanine tekuine prvo odlazi u limfne kapilare u kojima se
nalazi tekuina-limfa; limfne kapilare udruuju se u vee limfne ile te itava mrea
zavrava s dvije velike limfne ile koje ulijevaju limfu u venski sustav; limfni sustav nije
dio krvoilnog sustava niti je zatvoreni cirkulacijski sustav, a limfa tee sustavom
zahvaljujui kontrakcijama skeletnog miija

Imunosni sustav

Imunosni sustav

uloga limfnog sustava: 1. odrava ravnoteu meustaninih tekuina (krv, tkiva); 2.

prenosi masti iz tkiva koje okruuju tanko crijevo u krv; 3. filtrira i unitava viruse,

limfni vorovi male nakupine limfnog tkiva razbacane uzdu limfnih ila; limfne

bakterije i druge mikroorganizme te strane estice; 4. osigurava zatitu organizma od

vorove obavija vezivna ahura, nastavci ahure proteu se u unutranjost dijelei vor

razliitih uljeza

u renjie; vanjski dio svakog renjia naziva se kora koja sadri nakupine limfocita-

limfni organi i tkiva: 1. primarni limfni organi i tkiva kotana sr i timus opskrbljuju
periferne limfne organe i tkiva zrelim limfocitima; 2. periferni limfni organi i tkiva limfni
vorovi, slezena, krajnici (tonzile) te nakupine limfocita uzdu probavnog trakta
(Peyerove ploe), dinog, rasplodnog i mokranog trakta
timus graen od limforetikularnog tkiva grupiranog u dva renja koja su obavijena
vezivnom ahurom, nastavci ahure proteu se u unutranjost dijelei reanj u vie
renjia; u svakom renjiu postoji kora (tamniji dio) i modina (svijetliji dio); kora se
sastoji od nakupine tkivnih makrofaga i nezrelih limfocita, a modina od tkivnih
makrofaga i zrelih limfocita; timus je ukljuen u diferencijaciju limfocita, pristiglih iz
kotane sri, u limfocite T; aktivnost timusa najvea je u djetinjstvu i u pubertetu, nakon
puberteta timus postupno propada

modina; glavna uloga limfnih vorova je filtracija virusa, bakterija i drugih

mikroorganizama te stranih estica iz limfe prilikom njenog protjecanja kroz vorove;
uhvaene uljeze u sinusima unititi e makrofagi i limfociti; limfnih vorova najvie ima
u vratu, prsnom kou, pazusima i preponama
slezena obavijena vezivnom ahurom, nastavci ahure proteu se u unutranjost i
dijele slezenu u vie renjia; renjie ispunjava tkivo slezene-pulpa; pulpa slezene
sastavljena je od retikuloendotelnih stanica, venskih sinusa i mree krvnih kapilara;
razlikuje se bijela i crvena pulpa; bijela pulpa sastoji se od nakupine limfocita i plazma
stanica u obliku voria-Malpighijeva tjeleca; traci crvene pulpe sastoje se od
nakupine limfocita i makrofaga; slezena je filter za krv i hematopoetski organ (stvaranje
limfocita)

Organizacija imunosnog sustava

sastavnica

uloga

koa

sprjeava prodor virusa i bakterija u organizam

limfa

limfni vorii; u svakom voriu nastaju novi limfociti; unutranji dio svakog renjia je

prenosi bijele krvne stanice i protutijela;

prenosi viruse i bakterije do limfnih vorova

limfne ile

protjecanje limfe

limfni vorovi

filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo unitavanje;

pohrana bijelih krvnih stanica

tonzile

filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo unitavanje;

Peyerove ploe

sprjeava prodor virusa i bakterija u krvotok

pohrana bijelih krvnih stanica

krv

prenosi bijele krvne stanice i protutijela

kotana sr

stvaranje bijelih krvnih stanica; dozrijevanje limfocita B

slezena

pohrana bijelih krvnih stanica

timus

dozrijevanje limfocita T

Limfni organi i tkiva

Graa protutijela
Imunosni sustav

antigeni proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na povrini virusa,

bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule; antigena svojstva imaju
ogranieni dijelovi molekule-antigenske determinante ili epitopi
protutijela proteinske molekule koje organizam sintetizira kao odgovor na prisutnost
antigena, a nazivaju se imunoglobulini (Ig); imunoglobulini prepoznaju i veu specifini
antigen te osiguravaju njegovo unitavanje; sastoje se od dva laka i dva teka lanca;
svaki lanac sastoji se od konstantnog i varijabilnog dijela; postoji pet skupina
imunoglobulina (IgG, IgA, IgM, IgD, IgE)

Imunosni sustav

Protutijela

stanice imunosnog sustava (bijele krvne stanice ili leukociti) sudjeluju u obrani
organizma koja se temelji na sposobnosti ameboidnog kretanja (provlaenje izmeu

razred
IgG

prisustvo
najzastupljeniji imunoglobulin u cirkulaciji

uloga
neutralizira viruse i bakterije;
pospjeuje fagocitozu

IgM

najvei imunoglobulin u cirkulaciji

aktivira komplement; izaziva aglutinaciju

IgA

meustanina tekuina; krv

sprjeava prodor virusa i bakterija

endotelnih stanica krvnih kapilara i smjetanje u vezivnom tkivu) i fagocitoze uljeza

limfociti: 1. limfociti B sintetiziraju protutijela; 2. limfociti T direktno unitavaju
bakterijske stanice, virusom zaraene stanice i tumorske stanice; limfociti B nastaju i
sazrijevaju u kotanoj sri; limfociti T nastaju u kotanoj sri, a sazrijevaju u timusu;
nakon sazrijevanja limfociti postaju imunokompetentni, tj. mogu prepoznati specifine
antigene te potaknuti imunosni odgovor; imunokompetentni limfociti odlaze u limfne

kroz sluznice u organizam

vorove i slezenu; na povrini staninih membrana svaki limfocit B, odnosno T ima

jedinstvene receptore odgovorne za vezivanje specifinog antigena; svaki limfocit

IgD

zastupljen u cirkulaciji u tragovima

ukljuen u diferencijaciju limfocita B

IgE

vezan za membranu bazofila i mastocita

posreduje u alergijskim reakcijama

strogo je programiran u prepoznavanju i reagiranju na specifini antigen prije dodira

same stanice s njim

Stanice imunosnog sustava

Imunosni sustav
stanice

uloga

limfociti B kada receptori na limfocitima B prepoznaju komplementarne antigene,

zapoinje njihova dioba i diferencijacija te nastaju plazma stanice i stanice s pamenjem
ili memorijske stanice; plazma stanice sintetiziraju protutijela koja lue u krv i limfu;
stanice s pamenjem sudjeluju u odgovoru na sekundarnu infekciju antigenom
(sekundarni imunosni odgovor)

limfociti B

pretee plazma stanica; prepoznavanje odreenog stranog antigena

plazma stanice

stvaranje protutijela na odreeni strani antigen

pomoniki limfociti T

prepoznavanje antigena kojeg predouju makrofagi;

potiu limfocite B na stvaranje protutijela;

limfociti T kada receptori na limfocitu T prepoznaju odreeni antigen, zapoinje

njegova proliferacija i stvaranje klonova limfocita T koji mogu prepoznati taj antigen i

pomau sazrijevanje precitotoksinih limfocita T, potaknutih antigenom,

reagirati protiv njega; aktivirani limfocit T izluuje molekule-imunocitokini ili limfokini

u citotoksine limfocite T

koji pomau unitavanju uljeza

makrofagi razvijaju se iz monocita koji kroz krvne ile prolaze u okolna tkiva; makrofagi

citotoksini limfociti T

posreduju u imunosnom odgovoru; velike ameboidne stanice koje fagocitiraju stanice

uljeza u krvotoku i tkivima

nastaju nakon susreta s antigenom, u izravnom dodiru razaraju

bakterijske stanice, virusom zaraene stanice i tumorske stanice

induktorski limfociti T

posreduju u sazrijevanju limfocita T ukljuenih u staninu imunost

supresijski limfociti T

djeluju suprotno od pomonikih limfocita T

Klonska selekcija limfocita B

Stanice imunosnog sustava

stanice

uloga

monociti

pretee makrofaga

makrofagi

fagocitiraju stanice uljeza; predouju antigen pomonikim limfocitima T;

fagocitiraju stanice obloene protutijelima

stanice NK

razaraju ciljne stanice bez prethodnog izlaganja antigenu,

te ukoliko su iste obloene odreenim protutijelima

mastociti

posreduju u upalnim procesima

imunocitokin

Limfociti T

Citotoksini limfociti T

Imunocitokini

Imunosni sustav

uinak

humoralna imunost obuhvaa djelovanje limfocita B; zastupljena je u borbi protiv

bakterija, virusa i stranih estica; protutijela se veu na membranu stanica uljeza i

histamin

potie upalni proces

interferoni

pojaavaju aktivnosti bijelih krvnih stanica

interleukin-1

aktivira pomonike limfocite T

interleukin-2

potie sazrijevanje limfocita B

tumorske antigene; 2. aktiviraju makrofage koji fagocitiraju stanice uljeza; 3. stimuliraju

interleukin-8

potie sazrijevanje monocita-makrofaga

limfocite B na sintezu protutijela; 4. reguliraju intenzitet imunosnog odgovora; stanina

interleukin-12

aktivira citotoksine limfocite T

ubrzavaju njegovu fagocitozu ili neutraliziraju otrove koje lui

stanina imunost obuhvaa djelovanje limfocita T; oni sudjeluju u obrani organizma na
jedan od sljedeih naina: 1. stvaraju spojeve koji unitavaju bakterijske, virusne i

imunost predstavlja zatitu organizma od bakterija, virusa, tumorskih stanica i

transplantiranih tkiva

Humoralna imunost

Stanina imunost

Imunosni odgovor
Sistemski imunosni odgovor

sastavnica

uloga

makrofagi

fagocitoza virusa i bakterija; prezentiranje antigena

limfa

prenosi viruse i bakterije do limfnih vorova

limfni vorovi

filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo unitavanje

pomoniki limfociti T

pomau sazrijevanje citotoksinih limfocita T;

potiu limfocite B na stvaranje protutijela

citotoksini limfociti T

unitavanje virusom zaraenih stanica i tumorskih stanica

limfociti B

stvaranje protutijela

poviena temperatura

pojaava stvaranje bijelih krvnih stanica

Imunizacija
Lokalni imunosni odgovor

Predavanje je prireeno prema:

1. Mader Sylvia S. Biology. 8th ed. McGraw-Hill, Boston, USA, 2004.
2. Bernstein Ruth, Bernstein Stephen. Biology. Wm. C. Brown Publishers,
Dubuque, USA, 1996.
3. Raven Peter H, Johnson George B. Biology. 2nd ed. Mosby College
Publishing, St. Louis, USA, 1989.

sastavnica

uloga

interferoni

sprjeavaju razmnoavanje virusa

krvni ugruci

izolacija zaraenog mjesta

makrofagi

fagocitoza virusa i bakterija; izlaganje antigena

protutijela

neutraliziranje virusa i bakterija

komplement

liza stanica