VJEBA 2

NASLOV VJEBE: PSIHOMOTORNI RAZVOJ DJETETA

UVOD:

Psihomotorni razvoj
Linost djeteta predstavlja nedjeljivu cjelinu i prema tome uobiajeno je da se pri procjeni
razvoja posebno razmatraju pojedine oblasti koje ine tu linost: psihomotorika, govor,
oseajna i saznajna oblast (inteligencija). Na poetku razvoja, naroito u prvim godinama
ivota, ove funkcije su jo nedovoljno razluene, i ponaanjem dominiraju motorne aktivnosti.
Zbog toga se o stepenu razvoja u prvim godinama ivota sudi na osnovu procjene
psihomotorike. Psihomotorika je tokom itavog detinjstva blisko povezana sa sazrevanjem i
grananjem oseajnog ivota i sa razvojem inteligencije i miljenja. Poznavanje stepena i
kvaliteta organizovanosti psihomotorike djeteta je znaajno i zbog toga to psihomotorika
predstavlja i najprikladniji put za podsticanje sazrevanja nervnih, naroito kortikalnih
struktura, ali i linosti djeteta u celini.
Pri procjeni psihomotornog razvoja treba imati na umu osnovne zakonitosti razvoja:

odreeni redosled, od prostijih ka sloenijim funkcijama, zatim,

neravnomjernost u ritmu razvoja pojedinih funkcija,

individualne razlike u razvoju

plastinost djeijeg razvoja.

Psihomotorni razvoj se najee opisuje terminima normalan, prosean i

nezadovoljavajui razvoj. Normalan razvoj je onaj koji je tipian, uobiajen, oekivan za
uzrast i bez abnormalnosti. Prosjean uzrast je raunski dobijena vrednost (norma) oko koje
se ostale vrednosti podjednako grupiu. U opisivanju nezadovoljavajueg razvoja najee se
koriste termini usporen razvoj, retardacija i disharmonian razvoj.

Pojam ambidekstrije
Jedan od veoma vanih djelova djetetovog razvoja odnosi se na ruku koja je dominantna.
Najvei broj djece ee prilikom crtanja, bacanja ili manipuliranja razliitim predmetima,
upotrebljava jednu ruku nego drugu, ali izraena preferencija za samo jednu ruku javlja se tek
u dobi od 5 godina.

Ponekad se moe uti da su djeca koja se koriste lijevom rukom neto nespretnija i sporija do
djece koja se koriste desnom rukom, ali to nije tano.
Kod najveeg broja denjaka i veine lijevaka fominiraju jezine funkcije i logika
sposobnost analiziranja u lijevoj modanoj hemisferi, dok desna modana hemisfera upravlja
vizuelnim i umjetnikim sposobnostima. Meutim postoji pojava kad pojedinci
(ambideksteri) mogu istom sposobnou obavljati specifine poslove (na primjer pisanje)
objema rukama. Najee su to ljevaci koji su nauili sluiti se i desnom rukom, to se naziva
ambidekstrija.
(Razvojna psihologija, Philips H.;Bjorn N.)

Razvoj lateralizacije
Nakon roenja i u periodu odojeta dete je bilateralno u motornom ponaanju. Udrugoj godini
deca poinju radije da upotrebljavaju organe jedne strane tela, veinadesne strane. Ta
tendencija je sve jaa u toku predkolskog uzrasta. Pored preferenci- je upotrebe jedne strane,
razvoj lateralizacije se ispoljava kao vea spretnost, snaga ipreciznost upotrebe oka, ruke i
noge na toj strani. Meutim, ogromnu veinu, oko 90%,ine oni kojima je to desna strana dekstralnost (denjatvo). Kod ostalih se mogu javi-ti druge varijante lateralizacije:
dominantna upotreba leve strane -sinistralnost (leva-tvo); podjednaka upotreba leve i desne
strane -ambidekstrija; pojava da su neki organidominantniji na levoj a drugi na desnoj
-ukrtena lateralizacija.
Da li je lateralizacija uroena ili steena karakteristika ljudi? Dosadanja istrai-vanja nisu
dala jednoznaan odgovor. Jedan broj naunika veruje da je lateralizacijaposledica
specijalizacije modanih hemisfera (Sperry, 1967). Kod veine ljudi je domi-nantna leva
hemisfera u kojoj su lokalizovane funkcije govora, pisanja, simbolikih fun-kcija, apstraktnog
miljenja. Pojava lateralizacije je specifina za ljudsku vrstu i u filo-genetskom razvoju se
pojavljuje istovremeno sa razvojem upotrebe ruke u radu i govo-ra u komunikaciji.

CILJ VJEBE:
1. Upoznati se sa zakonitostima psihomotornog razvoja kod djece predkolskog uzrasta
2. Ispitati psihomotorne sposobnosti kod djece starosne dobi 3 6 godina
3. Uporediti rezultate djece razliitog spola i razliite starosne dobi
ISPITANICI:
U ovoj vjebi ispitanici su bili dvije djevojice, djevojica L.B. od 3 godine i S.. od 6
godina.
POSTUPAK:
Ispitivai su imali zadatak da kroz niz postupaka koje e predoiti i koje su proli zajedno sa
djecom starosne dobi od 3 6 godina procijene psihomotorni status ispitanika. Zadaci su
obuhvatali sljedee aktivnosti:
1. Pravljenje tornja od 5 kocaka : Ispitiva je stavio kocke na sto ispred djeteta. Zatim
uzeo tri kocke i stavio jednu na drugu, a potom rekao djetetu da nastavi. Zadatak je
uspio ako dijete uspije dodati jo najmanje dvije kocke tj. ako uz pomo ispitivaa ili
samostalno napravi toranj od najmanje 5 kocaka.
2. Oponaanje crte : Ispitiva je dao djetetu olovku, a drugu sam uzima. Zatim kae
djetetu:. Gledaj kako ja crtam, hajde pokuaj i ti tako napraviti.Ispitiva je nacrtao
vodoravnu crtu, a zatim dao djetetu papir da ono pokua. Zadatak je uspio ako dijete
napravi ravnu, a ne zakrivljenu crtu. Demonstracija se moe ponoviti.
3. Oponaanje crtanja kruga: Ispitiva je nacrtao krug na papiru pred djetetom. Zatim
mu dao papir i olovku da i ono samo isto pokua. Zadatak je uspio ako dijete IZ
JEDNOG POTEZA nacrta zakrivljenu spojenu crtu u obliku kruga. Pravljenje vie
poteza i aranje unutar okvira kruga ne rauna se kao uspjeno rijeen zadatak.
4. Oponaanje crtanja kvadrata: Ispitiva pred djetetom je nacrtao na papiru kvadrat.
Zatim dao olovku govorei: Sad i ti nacrtaj isto tako. Zadatak je uspjeno rijeen
ako dijete navrta lik koji ima etiri ugla.
5. Oponaanje crtanja trokuta: Ispitiva je polako pred djetetom nacrtao trokut. Zatim
mu dao olovku i rekao mu da i ono pokua isto tako nacrtati. Zadatak je uspio ako
dijete nacrta geometrijski lik sa tri ugla.

INSTRUMENTARIJ:
Kao instrumentarij u ovoj vjebi koristili su se papir, olovke i est kocki.
DISKUSIJA:
Djevojici L.B. od tri godine bila je potrebna jedna minuta da sloi preostale kocke na ve
zapoetu radnju, koristila je obje ruke te uspjeno realizovala zadatak iz prvog pokuaja.
Za crtanje vodoravne crte bilo joj je potrebno trideset sekundi i uspjeno je realizovala
zadatak iz drugog pokuaja. Oponaanje crte kruga je takoer dobro realizovala i iz jednog
pokuaja te joj je trebala jedna minuta za odradu zadatka. Oponaanje crtanja kvadrata i
trokuta nije uspjeno odradila ni iz vie pokuaja. Svaki put je nacrtala velike krugove ili neki
oblik sa jednim uglom. Za sve radnje crtanja djevojica je koristila desnu ruku.
Djevojici S., od 6 godina bilo je potrebno trideset sekundi da sloi preostale kocke na ve
zapoetu radnju, koristila se samo desnom rukom i uspjeno odradila zadatak iz prvog
pokuaja. Za crtanje vodoravne linije djevojici je trebalo svega par sekundi i uspjeno je
nacrtala vodoravnu liniju. Takoer za crtanje kruga djevojici je trebalo par sekundi da odradi
zadatak, bez ponavljanja linija i postupaka. Djevojica je uspjeno nacrtala kvadrat i trokut za
par sekundi, bez ikakvih problema i ponavljanja postupaka. Za sve radnje crtanja djevojica
se koristila desnom rukom.
Uporeujui dvije djevojice razliite starosne dobi, moemo vidjeti da je djevojica S..
strarosne dobi od 6 godina uspjenije realizovala zadatke od djevoice L.B. starosne dobi od 3
godine. Obje djevojice su se koristile desnom rukom, meutim djevojica L.B. od tri godine
za slaganje kocki se koristila objema rukama. Djevojici L.B. koja ima manje godina trebalo
je vie vremena da odradi odreene zadatke, te dva zadatka iz vie pokuaja nije uspjela
realizovati( crtanje kvadrata i trokuta).

ZAKLJUCI:
Ispitivanjem zakonitosti psihomotornog razvoja na djeci predkolskog uzrasta, starosne dobi
od tri do est godina, dolo se do sljedeih zakljuaka:
1. Psihomotorni razvoj prati odreene zakonitosti ( djevojica od 3 godine, prati
zakonitosti psihomotrnog razvoja ukljuujui slaganje tornja i uspjenost crtanja ravne
linije i kruga. Djevojica od 6 godina prati sve zakonitosti psihomotornog razvoja,
nastavljajui toranj, te uspjeno realizovanje crtanja svih zadatih oblika)
2. Postoje znaajne razlike u psihomotornim sposobnostima meu djecom s obzirom na
njihov uzrast ( djevojica od 3 godina koristila se objema rukama slagajui kocke i
trebalo joj je vie vremena, dok djevojica od 6 godina se koristila samo jednom
rukom, djevojica od 3 godine nije uspjeno relizovala zadatke crtanja kvadrata i
trokuta, dok je djevojica od 6 godina uspjeno realizovala zadatke bez vie pokuaja i
u veoma kratkom vremenskom periodu, te ovi rezultati su uslovljeni starosnom dobi)

LITERATURA:
I.
II.
III.
IV.
V.

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Vasta, Faith; Miller (1997): Djeja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko:
Naklada Slap
Furlan, I: (1984): ovjekov psihiki razvoj; K Zagreb
Hwang, Nilsson (2000): Razvojna psihologija; Dom tampe, Zenica
Andrilovi udina, V. (1989): Osnove ope i razvojne psihologije; K Zagreb