Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
http://knjizenstvo.etf.bg.ac.rs/sr-lat/authors/andjelija-lazarevic
WomenWriters
Autorke
Radovi
Recepcija
Serijske publikacije
Pomo
Prijavi se
Srpski
English
Anelija Lazarevi je roena 1885. godine u Beogradu, u uglednoj porodici: otac joj je bio poznati srpski lekar i knjievnik
Laza Lazarevi, a majka Poleksija, kerka Nikole Hristia. Anelija je od oca nasledila dar za pisanje, ali i krhko zdravlje.
Dobro je vladala i slikarskim zanatom za koji se najpre kolovala, da bi se kasnije oglasila i kao knjievnica. Usled bolesti,
esto je prekidala kolovanje. Osnovnu kolu je zavrila tako to je uila kod kue, a ispite polagala u koli. Od 1908. do
1911. godine, najpre kao vanredna, zatim i kao redovna uenica, pohaala je slikarsku kolu Riste i Bete Vukanovi koju je
zavrila sa odlinim ocenama. Privatno je pohaala asove iz knjievnosti i jezika: znala je dobro francuski i nemaki, a uila
je jo i engleski, italijanksi i ruski jezik. Malu maturu nie gimnazije poloila je 1910. da bi naredne godine bila postavljena za
uiteljicu slikanja u Prvoj enskoj gimnaziji u Beogradu.
Prvi svetski rat zatie je u Minhenu gde je otila radi usavravanja u slikarstvu. Vraa se u Srbiju i prvu ratnu godinu provodi
sa majkom u Prokuplju gde je radila kao bolniarka. Kada je od okupatorskih vlasti dobila dozvolu, vratila se u Beograd da
1 of 3
5/8/2016 11:06 PM
Anelija Lazarevi
http://knjizenstvo.etf.bg.ac.rs/sr-lat/authors/andjelija-lazarevic
dri privatne kurseve slikanja. U rodnom gradu zatekao je nemili prizor: za vreme njihovog izbeglitva, u kui Lazarevia
boravio je neki austrijski oficir koji je, beei, odneo vredne francuske i nemake knjige, a Anelijine slike je isekao iz
ramova. Da bi pomogla porodici da pregura mune ratne godine, Anelija Lazarevi zajedno sa slikarkom Natalijom
Cvetkovi boji upove, katranjae, u srpske nacionalne boje. Ovaj sve, intimni gest mladih umetnica posebno e pohvaliti
Milo Crnjanski u tekstu Jedna mala renesansa objavljenom 1919. godine u Demokratiji: ... Anelija Lazarevi i Natalija
Cvetkovi prenele su are naih ilimova na upe. Ideja treba da se uje, treba da se vidi. Ona je svea, intimna, enska.
Po zavretku rata, radi novog usavravanja u slikarstvu, odlazi u Pariz 1920. godine odakle e se vratiti teko bolesna, sa
crteima pariskih mostova i starih ulica izraenih perom. Na leenjima boravi u Beu, Sloveniji, na Hvaru i u Splitu gde je
dobila mesto nastavnice u srednjoj koli 1924. godine. Umire u Beogradu dve godine kasnije u 41. godini ivota u
sanatorijumu Vraar. Sahranjena je na Novom groblju u Beogradu, u porodinoj grobnici, pored oca.
Mesto u kom je roena
Beograd
srpski
neudata
via klasa
obrazovana kod kue i pohaala kolu
Svoje prvo ozbiljnije prozno delo Lutanja Anelija Lazarevi je napisala godinu dana pre izbijanja Prvog svetskog rata.
Jovan Skerli se vrlo povoljno izrazio o ovom delu to je donelo ohrabrenje i podrku mladoj spisateljici. Iako su Lutanja
bila prihvaena za tampu, ovo delo se nije pojavilo u Srpskom knjievnom glasniku najverovatnije usled nagle smrti Jovana
Skerlia i poetka ratnog stanja. U Lutanjima je prikazan veseli ivot mladih beogradskih slikara. Zanimljivo je da je
fragment ove pripovetke najpre objavljen 1920. godine u asopisu Misao, da je napisan u prvom licu kao i to da je u njemu
izostavljen glavni okvir prie tj. ivot beogradskih slikara. U sreditu je autorkino lino ja i intimni pejzai njene nene
due. Meutim, u preraenoj, integralnoj verziji objavljenoj etiri godine kasnije u istom asopisu, prvo lice je zamenjeno
treim, a glavna junakinja nosi ime Marija. Time je Anelija Lazarevi napravila otklon od svog autobiografskog "ja" tako da
se ove dve verzije mogu itati kao dva zasebna dela. Za razliku od Milice Jankovi, u potonjem proznom stvaralatvu
Anelije Lazarevi neemo nai ona muna iskustva njenog prekratkog ivota - bolest i rat.
Pesme Anelije Lazarevi (Melanholija, Bele zastave, U noi, Senka, ovek s bremenom, Vrapci) bliske su
meditativnim zapisima Ive Andria, Danice Markovi i Desanke Maksimovi. I pripovetke sa kojima je nastavila svoj
knjievni rad obojene su lirizmom, a pojedini fragmenti bi se mogli itati kao pesme u prozi.
Prozni opus Anelije Lazarevi uklapa se u moderne tokove srpske posleratne knjievnosti (okretanje od spoljanjeg ka
unutranjem, pomeranje radnje iz sela u grad, uvoenje halucinacija i snova itd).
Glavni izvor: Zorica Hadi, "Anelija Lazarevi, zaboravljena knjievnica i slikarka" u: Anelija Lazarevi, Govor stvari,
Beograd, Slubeni glasnik, 2011, str. 153-168.
Podatke prikupio i autorku uredio: Vladimir uri
Profesija/e i druge aktivnosti
2 of 3
drugo
5/8/2016 11:06 PM
Anelija Lazarevi
http://knjizenstvo.etf.bg.ac.rs/sr-lat/authors/andjelija-lazarevic
Monografije
Palanka u planini i Lutanja (1926)
Govor stvari (Sabrani spisi) (2011)
3 of 3
5/8/2016 11:06 PM