Sto je operacijski sustav?

OS je skup programa koji nam

olaksavaj rad na racunalu. Koji su osnovni zadaci OS? Zadaci
OS-a su: olakasti rad na racunalu, efikasno iskoristavanje
racunalnih
reseursa,
visedretveni,
viseprogramski
i

viseprocesni rad.Navesti osnoven dijelove OS-a ? Dijelovi

OS-a su : korisnik, sucelje, sklopovlje, upravljane datotecnim
datotekama, jezgra dretve procesi, API, GUI, SIS, MM, U/I.
Sto je to sucelje? Sucelje je utvrdeni nacin komunikacije. Sto

je to sucelje primjenskih programa (API)? API-aplication

programing interface , to su funkcije pripremljne unutar OS-a
koji su dohvatljivi sucelju.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ime su odreena svojstva i ponaanje procesora? Sa:

skupom registara i skupom instrukcija. Navesti osnovni skup
registara procesora? Osnovni skup : Adresni meuregistar,
Podatkovni meuregistar, Instrukcijski registar, Programsko
brojilo, Registar kazaljke stoga, Registar stanja, Skup opcih

registara. to je to sabirniki ciklus? Period u kojem se

obavlja jedno itanje ili pisanje u radni spremnik. to je
kontekst dretve?Kontekst dretve je sadrzaj svih registara osim
nekad u PC. Definirati osnovno pojmove: program, proces,
dretva? Program je staticki niz instrukcija, Proces je sve ono

sto je potrebno da bi se program mogo izvrsit, Dretva je

program u izvodenju. Kako je mogu vieprogramski rad na
jednoprocesorskom raunalu?Tako da se svaka dretva izvodi
naizmjence pa dobijemo privid istovremenosti. Kljuna je
pravilna izmjena konteksta dretve.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sto se zbiva kad se dogodi prekid ?Procesor se prebacuje u

sutavni nacin rada:
zabranjuje
prekidanje,
prebaci adresiranje u sustavski adresni prostor, adresiraj
sustavsku kazaljku stoga, PC na sustavski stog, u PC stavlja
adresu potprograma za obradu prekida. Pojasniti instrukcije
pohraniti kontekst i vratiti se iz prekidnog naina ?
Pohraniti kontekst stavlja na sustavski stog sadraje svih
registara osim programskog brojila. Vratiti se iz prekidnog
nacina vraa programsko brojilo sa stoga, prebacuje
adresiranje u korisniki adresni prostor, aktivira korisnicki
registar kazaljke stoga. to treba nainiti na poetku svakog
podprograma za obradu prekida? Pohraniti kontekst. Zato
se programsko brojilo tretira zasebno prilikom pohrane
konteksta?Procesor se prebacuje na rutinu za obradu prekida
tako da promijeni PC na adresu te rutine. to znai da ta rutina
ne moe pohraniti PC veC to mora uiniti procesor. to se
zbiva kada obrada nekog prekida zavri?Obnovi kontekst;
Omogui prekidanje; prebacuje se adresiranje u korisniki
prostor; vraa se iz prekidnog naina rada;. Koje strukture
podataka treba sadravati operacijski sustav koji

omoguuje prihvat prekida razlicitih prioriteta ?K_Z[N]- n

kontrolnih zastavica. T_P-tekuci priorite. KON[N]-polje za
kontekst. Opisati sklop za prihvat prekida ? Sastoji se od
sklopa za prepoznavanje prioriteta, tablice adresa i dva registra:
K_Z i T_P. Iz njega izlazi signal PREKID, a ulazi signal
PRIHVAT U K_Z se upisuje jedinica kada pripadni pristupni
sklop zatrai prekid. U T_P se zapisuje prioritet dretve koju
procesor upravo izvodi, jedinicom u odgovarajudem bitu
registra. sklop propusta prekid prema procesoru samo onda
kada je prioritet zahtjeva vedi od onog zabiljeenog u registru
T_P. Istodobno s proputanjem prekidnog signala prema
procesoru mora se obrisati bit u registru K_Z. Sadraj tablice
se pod utjecajem signala PRIHVAT prenosi na sabirnicu odakle
ga procesor moe dohvatiti i neposredno oblikovati adresu na
koju treba skoiti. Navesti koje sve radnje mogu generirati
prekide unutar procesora. Pokusaj djeljenja s nulom,
adresiranje nepostojece lokacije u adresnom prostoru,
dekodiranje nepostojece instrukcije i sl. U kojem sluaju e se
dogoditi poziv jezgre, odnosno ulazak u jezgru i to se
tada poziva?Dogaaju se kad se dogodi prekid. Pozivaju se

neke vrste potprograma koje se izvode u jezgrenom nacinu

rada. Navesti osnovne registre pristupnog sklopa za
neposredni pristup spremniku (DMA).Adresni registar (AR),
Broja (BR, Registar stanja (RS), podatkovni registar (PR).
Opisati cvrsto povezani vieprocesorski sustav ?Sustav se
sastoji od N procesora od kojih svaki ima svoj lokalni spremnik
u koji samo on moe pristupiti. U jednom sabirnikom ciklusu
do spremnika moe pristupiti samo jedan od procesora. Da bi
odredili koji procesor moe pristupiti spremniku imamo
posebni sklopovski dodjeljivad sabirnice. Procesor I koji eil
pristup do djeljenog spremnika postavlja signal trazenja
sabirnice T[I] dodjeljivacu sabirnice. Dodjeljivad na poetku
svog spremnikog ciklusa odluuje kojem de procesoru
dodjeliti sabirnicu. U jednom spremnikom ciklusu dodjeljivad
samo jednom procesoru dodjeliti sabirnicu, odnosno dodjeliti
mu D[I]. Ako neki procesor postavi svoj zahtjev za dodjelu
sabirnice on de u svom izvoenju zastati dok mu se sabirnica
ne dodjeli. Dodjeljivac sabirnice dodjeljuje sabirnicu cikliki.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Koje raunalne resurse dijele dretve istog procesa?Dretve

istog procesa dijele sve raunalne resurse.to je zajedniko
procesor roditelju i procesor djetetu?Nita, procesi nemaju
nita zajedniko. Kako je podijeljen spremniki prostor
procesa?Na vie dretvenih prostora i na zajedniki prostor.
Navesti uvjet nezavisnosti dretvi. ()
=0 Navesti uvjete koje mora zadovoljavati algoritam
medusobnog iskljucivanja dretvi ? Dretve se odvijaju
meusobno iskljuivo (dvije dretve ne smiju obavljati K.O.),
Algoritam mora funkcionirati i onda kada su brzine izvoenja
dretvi razliite, Ako neka dretva zastane u N.K.O. to ne smije

sprijeiti drugu dretvu da ue u K.O., Izbor koja dretva de udi

u K.O. mora se zbiti u konanom vremenu. emu slui
Dekkertov, a emu Lamportov algoritam? Koje strukture
podataka koriste ? Dekkertov algoritam slui za meusobno
iskljuivanje dvije dretve, a Lamportov algoritam slui za
iskljuivanje N dretvi. Koriste : polje zastavica ULAZ[N],
polje brojeva dretvi BROJ[J] ,ZADNJI_BROJ.Usporediti
Petersonov i Dekkerov algoritam. Kod Petersona se za
razliku od Dekkera pravo dodjeljuje na poetku, jednostavnije
je radno ekanje, ako je neka dretva bra prije ulazi u kritini
odsjeak. Navesti najjednostavniji nain meusobnog

iskljuivanja vie dretvi na jednoprocesorskom raunalu?

Prekidima. Kada dretva eli uci u K.O. ona zabrani prekide, i
na izlasku iz K.O. ih ponovno omoguci. Navesti nedjeljive
instrukcije procesora koje slue kao sklopovska potpora
medusobnom iskljucivanju. TAS (ispitati i postaviti), swap
(zamjeni), fatch-and-add. Koji je najveci zajednicki
nedostatak
algoritmima
medusobnog
iskljucivanja
(Dekkerov, Petersonov, Lamportov te algoritmima
ostvarenim uz pomoc sklopovske potpore) ? Dretve koje ele
udi u K.O. izvode radno ekanje. Time beskorisno troe
vrijeme svojih procesora i sabirnike cikluse.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

to predstavlja pojam ulazak u jezgru i kada se zbiva?

Pojam predstavlja poziv jezgrine funkcije i zbiva se prekidom.
Na to se svodi izlazak iz jezgre?Na aktiviranje jedne od
dretvi, pri emu procesor mora biti vraen u korisniki nain
rada. Navesti izvore prekida u jednostavnom modelu jezgre.
ulazno-izlazne naprave, sat i dretve . Od cega se sastoji jezgra
operacijskog sustava? Strukture podataka jezgre i Jezgrenih
funkcija. Navesti sadraj opisnika dretve. To su: kazaljke,
PID, ID, stanje dretve, prioritet, pocetna adresa i velicina
dretvenog prostora, adresa 1 instrukcije dretve, zadano
kasnjenje, prostor za smjetanje konteksta. Navesti strukture
podataka jezgre ?-Liste: a)Pasivne_D b) Aktivna_D c)
Pripravne_D d) Red BSEM[i] e) Red OSEM[j] f) Red
odgoen1_D g) Red UI[k] h) Opisnici dretvi. Koja su
blokirana stanja dretvi?ekanje na : binarnom seamforu ,
opdem semaforu, istek zadanog intervala kanjenja, zavretak
U/I operacije. to obavlja instrukcija aktivirati prvu

dretvu iz reda Pripravne_D?Premjestiti prvi opisnik iz reda

Pripravne_D u red Aktivne_D; Obnoviti kontekst iz opisnika
Aktivna_D; Omoguiti prekidanje; Vratiti se iz prekidnog
naina;. to obavlja instrukcija vratiti se iz prekidnog
nacina?Vraa u procesor sadraj programskog brojila i
prevodi procesor iz sustavskog u korisniki nain rada. Cemu
slue jegrini mehanizmi binarni i opci semafor ( BSEM i
OS )?Za meusobno iskljucivanje, odnosno sinkronizaciju
dretvi. Koje strukture podataka koriste BSEM, OS i
OSEM ?BSEM koristi varijablu Bsem[I].v i kazaljku. OS
koristi varijablu OS.v i kazaljku. OSEM varijablu Osem[J].v i
kazaljku. Opisati nacin umetanja opisnika dretve u listu
Zakanjele_D. Koja vrijednost se upisuje u polje
Zadano_kanjenje u opisniku dretve?Lista Zakanjele_D je
sloena prema vremenima kanjenja. Prva dretva u listi ima
najmanje vrijeme spavanja, dok zadnja ima najdulje. U polje
Zadano_kanjenje prvog opisnika upisuje se apsolutna

virjednost zadanog kanjenja, a u ostale opisnike samo dodatno

odgaanje u odnosu na prethodnu dretvu. Koje vrste prekida
uzrokuju jezgrine funkcije Zapoceti_UI i Prekid_UI u
jednostavnom modelu jezgre? Zapoceti_UI je programski
prekid, a Prekid_UI je sklopovski. Moe li se prekinuti dretva
koja obavlja neku jezgrinu funkciju? Ne, jezgrina funkcija
ne moe biti prekinuta. Na koji nain se jezgrine funkcije
obavljaju medusobno iskljucivo na jednoprocesorskom
racunalu, a kako na vieprocesorskom racunalu?
Meusobno iskljuivanje na jednoprocesorskom raunalu
ostvaruje se prekidima. Na vieprocesorskom raunalu
struktura podataka jezgre se mora nalaziti u dijeljenom
spremniku. Za sinkronizaciju pristupa strukturama podataka
jezgre koristi se zastavica OGRADA_JEZGRE, a meusobno
iskljuivanje se ostvaruje radnim ekanjem.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Za zadani algoritam medusobnog iskljuivanja ustanoviti

je li ispravan. Obrazloiti odgovor ?
Dretva I{ dok je (1){dok je (ZASTAVICA[J] != 0);ZASTAVICA[I]
= 1;kriticni odsjecak; ZASTAVICA[I] = 0; nekriticni odsjecak; } }
Nije ispravan. Dretva je u K.O. kada joj je zastavica postavljena u 1. Kada
dretva Di krece u svoj K.O. dretva Dj de isto biti u K.O. jer de Di udi u
petlju tek kada je zastavica od Dj=1 sto znaci da Dj u K.O. S druge strane,
ako Dj nije u K.O.Di takoer nece uci u njega..
Navesti Dekkerov/Lamportov algoritam.
Dekkerov :
ZASTAVICA[i] = 1
dok je ZASTAVICA[j]<>0 ini {
ako je PRAVO==j onda {
ZASTAVICA[i] = 0
dok je PRAVO==j ini {}
ZASTAVICA[i] = 1
Lamport:
Ulaz[i]=1;
citaj zadnji_broj;
broj[i]=zadnji_broj+1;
zadnji_broj=broj[i];
ulaz[i]=0;
U pseudokodu rijeiti problem medusobnog iskljucivanja
vie dretvi uz pomoc nedjeljive instrukcije
TAS/SWAP/FATCH_AND_ADD. Koja je prednost tih
rjeenja u odnosu na Lamportov algoritam medusobnog
iskljucivanja?
dok je (1) {
TAS ZASTAVICA;
dok je (ZASTAVICA !=0) {
TAS ZASTAVICA;}
kritini odsjeak;
ZASTAVICA = 0;
nekritini odjeak;}

Rjeenja sa nedjeljivim instrukcijama su jednostavnija, kraa i

zahtjevaju manje varijabli, pa se zbog toga bre izvode i
zauzimaju manje memorije.
Sto je radno cekanje ?
Citaj registar RS;
Dok (zastavica==0);
Citaj PR;
Kako treba nadopuniti ponaanje procesora da on
omoguuje prekidni rad bez sklopa za prihvat prekida?
Pohrani kontekst;
Ustanovi uzrok prekida, odnosno odredi indeks prekida i;
Ako je (1<<) {
Postavi oznaku ekanja K_Z[i]=1 ;
Poniti zastavicu u registru stanja prekida i;
Dok je (( _[] != 0)(>_)){
Odabrati najvedi j;
K_Z[j] = 0;
Pohraniti kontekst sa sustavskog stoga i T_P u KON[j];
T_P = j;
Omogudi prekidanje;
Prijei u korisniki nain rada;
Pozovi potprogram za obradu prekida j;
Zabrani prekidanje;
Prijei u sustavski nain rada;
Vrati sadraj iz KON*j+ na sustavski stog i u varijablu T_P;

}
}
Obnovi kontekst sa sustavskog stoga;
Omogudi prekidanje;
Vrati se iz prekidnog naina rada;
}
Kako treba nodopuniti ponaanje procesora da on
omogucuje prekidni rad sa sklopom za prihvat prekida?
Ako je (prekidni signal postavljen){
Zabraniti prekidanje;
Prebaciti adresiranje u sustavski adresni prostor i aktivirati
sustavsku kazaljku stoga;
Postaviti signal PRIHVAT;
Pohraniti programsko brojilo i sve ostale registre na sustavski
stog;
Sa sabirnice preuzeti sadrzaj i iz njega odrediti adresu
prekidnog podprograma;
Staviti tu adresu u programsko brojilo;}
U pseudokodu napisati programski odsjecak koji obavlja
sklop za neposredni pristup spremniku.
Dok je (BR>0) {
Zatraziti sabirnicu;
Cekati na dodjelu ;
Postaviti AR na adresni dio sabirnice;
Premjesti PR u spremnik na mjesta koje pokazuje AR;
AR++ ;

BR-- ;
}
PREKID;
U pseudokodu napisati to procesor trajno radi?
Ponavljati{
Dohvati instrikciju na koju pokazuje PC
Dekodiraj instrukciju
PC++
Odredi operande i mjesto za pohranu rezultata
Operande dovrsti u ALU i izvrsit operaciju

Pohraniti rezultat
} sve dok (ima struje)
to se zbiva pri izvoenju instrukcije za poziv
potprograma ?
Ponavljati {
Iz spremnika dohvatiti instrukciju na koju pokazuje
programsko brojilo;
Dekodirati instrukciju, odrediti operaciju koja se treba izvest;
Poveati programsko brojilo, da pokazuje na sljededu
instrukciju;

Ako je (dekodirana instrukcija poziv potprograma) {

Pohraniti sadraj programskog brojila na stog;
Smanjiti sadraj registra SP, tako da pokazuje na sljedede
prazno mjesto;
Iz adresnog dijela instrukcije odrediti adresu poetka
potprograma;
Staviti adresu u programsko brojilo;
} Inae
Obaviti instrukciju na nain odreen dekodiranim operacijskim
kodom;
} Dok je (procesor ukljuen);