FINANCIJSKO IZVJEIVANJE U NIZOZEMSKOJ

zemlja osniva EU 1957.; ustavna monarhija; 41.864 km 2; 16,2 milijuna stanovnika

Prema Uredbi EU (1606/2002) od 1. sijenja 2005. godine sva poduzea u Nizozemskoj
koja kotiraju na burzi obvezna su sastavljati konsolidirane financijske izvjetaje prema
MSFI-ima
Tim poduzeima je doputena primjena MSFI-a i prilikom sastavljanja individualnih
financijskih izvjetaja; isto tako, svim drugim poduzeima koja ne kotiraju na burzi,
doputena je primjena MSFI-a prilikom sastavljanja individualnih i konsolidiranih
financijskih izvjetaja
PARADOKS FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA
Nizozemska je zemlja zakonodavnog pravnog sustava, ali je raunovodstvo orijentirano
fer prezentiranju; orijentacija fer vrijednosti nastala je bez obzira na slabiji utjecaj
trita vrijednosnica
Isto tako, odvojeno je raunovodstvo za financijske i porezne svrhe
Za razliku od ostalih zemalja kontinentalne Europe, raunovodstvena profesija u
Nizozemskoj ima snaan utjecaj na raunovodstvene standarde i propise
Velika Britanija i SAD utjecali su na raunovodstvo Nizozemske vie nego na bilo koju
drugu zemlju kontinentalne Europe
Raunovodstveni sud
OKVIR FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA U NIZOZEMSKOJ INE:
graanski zakonik (knjiga 2, naslov 9),
sudska praksa
smjernice Vijea za financijsko izvjetavanje,
MSFI
drugi izvori, kao to su literatura i ope prihvaena praksa
-

Velika poduzea obvezna su sastavljati izvjetaj direktora, bilancu s biljekama i

izvjetaj o dobiti s biljekama
Poduzea srednje veliine obvezna su sastavljati izvjetaj direktora, bilancu s
biljekama i skraeni izvjetaj o dobiti s biljekama
Mala poduzea obvezna su sastavljati izvjetaj direktora, skraenu bilancu s
biljekama i skraeni izvjetaj o dobiti s biljekama
Poduzee koje upravlja grupom poduzea (samo ili s drugom grupom poduzea) mora
sastavljati konsolidirane financijske izvjetaje; konsolidirani financijski izvjetaji ne
trebaju se sastavljati ako su zadovoljeni svi ovi uvjeti:
ako je poduzee malo
ako niti jedno poduzee iz grupe ne kotira na burzi
ako poduzee nije kreditna institucija
ako nije uloen prigovor u roku od 6 mjeseci do zavretka poslovne godine od
strane 10% lanova ili od vlasnika koji dri barem 10% dionikog kapitala
poduzee matica nije obvezno sastavljati konsolidirane financijske izvjetaje ako su
zadovoljeni svi sljedei uvjeti:
Ako su dioniari postigli dogovor
Ako su financijski izvjetaji poduzea matice i njezinih podrunica ve ukljueni u
konsolidirane financijske izvjetaje neke vee grupe
Ako su ti konsolidirani financijski izvjetaji u skladu sa zahtjevima Sedme direktive EU
(ili na neki slian nain ukoliko se direktiva ne primjenjuje)

FINANCIJSKO IZVJEIVANJE U FRANCUSKOJ

-

zemlja osniva EU 1957.; republika; 550.000 km2; 59,6 mil stanovnika

Prema Uredbi EU (1606/2002) od 1. sijenja 2005. godine sva poduzea u Francuskoj
koja kotiraju na burzi obvezna su sastavljati konsolidirane financijske izvjetaje prema
MSFI-ima; mogu i oni koji ne kotiraju na burzi koristiti MSFI-e
Za sva poduzea (kotirajua i nekotirajua) obvezna je primjena nacionalnih
raunovodstvenih standarda prilikom sastavljanja individualnih financijskih izvjetaja

Primjena MSFI-a u Francuskoj prije 2005. godine nije bila mogua

Francuska je koristila opciju odgode primjene MSFI-a do 2007. godine za ona poduzea
s ijim se dunikim vrijednosnim papirima trguje na financijskim tritima EU
Upravo je Francuska bila ta koja je uvjerila EU da pomakne rok za primjenu MSFI-a do
2007. godine, obzirom da se u Francuskoj aktivno trguje obveznicama na burzama te da
je promet trgovanja obveznicama na francuskim burzama deset puta vei od prometa
dionicama
Razlog tome je taj da Francuska ima tradiciju kao zemlja u kojoj prevladavaju mala i
srednje velika poduzea, a ta poduzea preferiraju financiranje dugom, a ne iz glavnice;
na to utjee i drava koja preferira izdavanje obveznica
Okvir financijskog izvjetavanja u Francuskoj ine Zakon o trgovakim drutvima (Code
de Commerce) i Nacionalni zakon o raunovodstvu (Plan comptable gnral); ti zakoni
zahtijevaju od trgovakih drutava (kotirajuih i nekotirajuih) da sastavljaju svoje
godinje financijske izvjetaje koji se sastoje od bilance, rauna dobiti i gubitka i biljeki
uz financijske izvjetaje
Konsolidirani financijski izvjetaji sastoje se od rauna dobiti i gubitka, bilance,
izvjetaja o promjenama u glavnici (koji nije obvezan) i izvjetaja o novanom toku (koji
nije obvezan, ali ga veina francuskih poduzea sastavlja dobrovoljno)
Konsolidirane financijske izvjetaje obvezna su sastavljati sljedea poduzea:
poduzea koja kotiraju na burzi te
poduzea u dravnom vlasnitvu koja imaju: preko 500 zaposlenih, prihod vei od
30 milijuna eura, i ukupni zbroj bilance vei od 15 milijuna eura

FINANCIJSKO IZVJEIVANJE U NJEMAKOJ

-

zemlja osniva EU 1957.; federalna republika; 356,854 km 2; 82,6 mil stanovnika

karakteristike:
snaan utjecaj odredbi poreznog zakona,
podreenost koncepta "istinitog i fer prikaza" individualnim zakonskim
odredbama,
manji utjecaj njemake raunovodstvene struke na razvoj raunovodstvenih
naela nego to je to sluaj u Velikoj Britaniji i SAD-u,
mogunost kontroliranja neto dobiti na nain da se to sakrije od korisnika
financijskih izvjetaja
U Njemakoj je od 1998. godine kotirajuim poduzeima dozvoljena primjena MSFI-a
prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja, a nekotirajuim poduzeima
je primjena MSFI-a dozvoljena od 2003.
Prema Uredbi EU (1606/2002) od 1. sijenja 2005. sva poduzea u Njemakoj koja
kotiraju na burzi obvezna su sastavljati konsolidirane financijske izvjetaje prema MSFIima
Prema njemakom zakonu, svim poduzeima (kotirajuim i nekotirajuim) dozvoljena je
primjena MSFI-a samo za individualne financijske izvjetaje sastavljene za informativne
svrhe
Financijski izvjetaji koji se izrauju prema nacionalnom Zakonu o trgovakim drutvima
(HGB) biti e i dalje obvezni za potrebe raspodjele dobiti, oporezivanja i nadzor
financijskih usluga
Zakon u Njemakoj doputa primjenu MSFI-a svim nekotirajuim poduzeima prilikom
izrade konsolidiranih financijskih izvjetaja, dok je za poduzea koja se pripremaju za
kotaciju primjena MSFI-a prilikom izrade konsolidiranih financijskih izvjetaja obvezna
Njemaka e koristiti opciju da odgodi primjenu MSFI-a do 2007. godine za ona
poduzea koja listaju na tritima EU ili izvan EU, a svoje financijske izvjetaje
sastavljaju prema amerikim raunovodstvenim standardima (US GAAP-u), kao i za ona
poduzea s ijim se dunikim vrijednosnim papirima trguje na financijskim tritima EU
Prema njemakom zakonu, financijski izvjetaji sastoje se od bilance, izvjetaja o dobiti
i biljeki
Konsolidirani financijski izvjetaji sadre jo i izvjetaj o novanom toku, izvjetaje po
segmentu i izvjetaj o promjenama glavnice

U Zakonu o trgovakim drutvima navedeni su kriteriji prema kojima se poduzea

grupiraju prema razliitim razinama zahtjeva za sastavljanje, reviziju i objavljivanje
individualnih i konsolidiranih financijskih izvjetaja
Prvu skupinu poduzea (grupa A) ine korporacije dionika drutva (AG), partnerstva
ograniena udjelom (KGaS-Kommanditgesellschaft auf Aktien), drutva s ogranienom
odgovornou (GmbH) i partnerstva u kojima je jedan od partnera drutvo s
ogranienom odgovornou (GmbH & Co)
Drugu skupinu poduzea (grupa B) ine nekorporacije poduzea s jednim vlasnikom
(OHGOffene Handelsgesellschaft) i partnerstva (KG-Kommanditgesellschaft)
Obje skupine trebaju se pridravati njemakog Zakona o trgovakim drutvima
One nekorporacije koje prijeu granice kriterija veliine, trebaju se pridravati i Zakona
o javnosti, uz Zakon o trgovakim drutvima
Da bi se neko poduzea svrstalo u jednu od kategorija poduzea, korporacije trebaju
zadovoljiti 2 od 3 uvjeta u dvije uzastopne godine, a nekorporacije trebaju zadovoljiti 2
od 3 kriterija u tri uzastopne godine
Korporacije koje listaju na burzi, kao i one koje trguju na OTC (Over the - counter)
tritima, uvijek se klasificiraju kao velike korporacije
njemako raunovodstvo vie je pod utjecajem i kontrolom trgovakog zakona nego pod
utjecajem raunovodstvenih standarda koje donose raunovoe, iako postoji i privatno
udruenje koje se bavi sastavljanjem standarda
Najvei je utjecaj poreznog zakona na praksu, prema kojem trokovi koji su porezni
odbitak moraju biti evidentirani u financijskim izvjetajima; ostala vidljiva svojstva
njemakog raunovodstva su striktno koritenje raunovodstva povijesnih trokova i
konzervativno mjerenje razliitih trokova i rezerviranja
Zakonske odredbe imaju prioritet nad istinitim i fer prikazom; zakonski prioritet
neophodan je zbog zadravanja naela meuzavisnosti trgovakog i poreznog izvjea.
Razlike izmeu njemakog i anglosaksonskog raunovodstva i dalje postoje, no njihov je
broj zahvaljujui procesu harmonizacije puno manji

FINANCIJSKO IZVJEIVANJE U JAPANU

127.728.000 stanovnika; 377.877 km2
Najznaajniji utjecaj na Japansko raunovodstvo ima dravna vlada
Taj utjecaj ostvaruje se sa tri strane:
Trgovakog zakona (koji proizlazi iz Europskog utjecaja),
Zakona o vrijednosnim papirima i burzama (koji proizlazi iz amerikog utjecaja)
Poreznog zakona
Japanska raunovodstvena struka je imala relativno mali utjecaj na financijsko
izvjeivanje
- Japanski institut ovlatenih javnih raunovoa (JICPA) bio je osniva Odbora za
meunarodne raunovodstvene standarde (IASC), no utjecaj Odbora na Japanske
financijske izvjetaje bio je neznatan sve do 1990-tih
- Vidljiviji dugoroni meunarodni utjecaji na financijske izvjetaje u Japanu imaju
ameriki Zakon o vrijednosnim papirima i burzama te njemaki trgovaki zakon
- Najea vrsta poslovne organizacije u Japanu je:
1. kabushiki kaisha (KK) to je u mnogome slino javnim ogranienim poduzeima u
Velikoj Britaniji, posebno stoga to je obveza dioniara limitirana do iznosa upisanog
nominalnog kapitala. U Japanu ima oko milijun kabushiki kaisha, od ega njih 2,600
javno trguje vrijednosnim papirima, a samo oko 1,900 poduzea trguje svojim
vrijednosnim papirima na Tokijskoj burzi vrijednosnih papira.
2. yugen kaisha - kojoj najblie odgovara privatno ogranieno poduzee (limited
company) u Velikoj Britaniji odnosno njemaki GmbH-u; dioniari yugen kaisha imaju
ograniene obveze na isti nain kao to su ograniene obveze dioniara u kabushiki
kaisha
- Glavna je razlika izmeu yugen kaisha i kabushiki kaisha restrikcija u broju dioniara
ZAKONSKI OKVIRI:
1. TRGOVAKI ZAKON: (sadanji oblik potjee iz 1899. godine); porijeklo zakona nalazi
se u Njemakom trgovakom zakonu iz 19. stoljea, koje su zatim godinama doraivali

Japanci; pod nadlenou je Ministarstva pravosua, a primjenjuje se na sve kabushiki

kaisha
2. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I BURZAMA: stupa na snagu vrlo brzo nakon II.
Svjetskog rata, a pod utjecajem amerike komisije za vrijednosne papire (SEC). Pod
nadlenou je japanskog Ministarstva financija, a odnosi se samo na kabushiki kaisha
koji svojim vrijednosnim papirima kotiraju na burzama
U Ministarstvu financija djeluje savjetniko tijelo pod nazivom Savjet za raunovodstvo
poduzea (BADC) iji lanovi dolaze iz industrije, raunovodstvene struke, vlade i
sveuilita
Kabushiki kaisha koja kotiraju na burzama predmet su obaju gore spomenutih izvora
dravnog utjecaja. Stoga KK moraju pripremati dvije grupe financijskih izvjetaja: jednu
prema zahtjevima trgovakog zakona, te drugu prema zahtjevima Zakona o
vrijednosnim papirima i burzama; neto dobit biti e jednaka u obje grupe izvjetaja;
glavna razlika odnosi se na vei broj biljeaka koje se zahtijevaju prema Zakonu o
vrijednosnim papirima i burzama

Raunovodstvena struka u Japanu relativno je mala, loe razvijena i ima mali utjecaj na
financijsko izvjeivanje, budui da najvei utjecaj na financijsko izvjeivanje u Japanu
ipak ima drava
- 2001. ustrojen je privatni sektor koji formira standarde (Fondacija za standarde
financijskog raunovodstva), djelomino iz razloga da se formira vrsta veza izmeu
novoosnovanog udruenja i Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde
- krajem 90-ih japanska pravila znatno su se promijenila, kako bi se umanjile njihove
razlike sa MRS-evima i amerikom praksom, i smanjila konzervativnost japanskog
raunovodstva
SADRAJ GODINJEG IZVJETAJA
prema trgovakom zakonu - bilanca (opadajua likvidnost), raun dobiti i gubitka
i izvjetaj o prijedlogu upotrebe dobiti; poduzee takoer moe predstaviti razliite
dodatne izvjetaje na skuptini dioniara
prema zakonu o vrijednosnim papirima i burzama - obuhvaaju bilancu, raun
dobiti i gubitka, izjavu o prijedlogu rasporeda zadrane dobiti, dodatne izvjetaje i
dodatne informacije koje nisu revidirane; dodatni izvjetaji sadre detalje o
dionikom kapitalu i rezervama, dugovima, stalnoj imovini i transakcijama unutar
iste skupine; dodatne informacije koje nisu revidirane ukljuuju informacije o
organizacijskoj strukturi, zaposlenima, proizvodnji i novanom tijeku; stavke dobiti i
gubitka tekue godine kao i dioniki kapital biti e jednake u financijskim
izvjetajima pripremljenim prema Zakonu o vrijednosnim papirima i burzama i
prema trgovakom zakonu; odredbe zakona o vrijednosnim papirima i burzama su
detaljnije u terminologiji, obliku i sadraju financijskih izvjetaja i zahtijevaju da se
priloe dodatne biljeke uz neke stavke, ili reklasificiraju neke od stavki priloene u
financijskim izvjetajima trgovakog zakona
- prognoze: japanska poduzea koja svoje izvjetaje pripremaju u skladu sa Zakonom o
vrijednosnim papirima i burzama moraju osigurati kvantificirane prognoze o novim
kapitalnim ulaganjima, proizvodnji i novanom tijeku u dodatnim nefinancijskim
izvjetajima koji predaju Ministarstvu financija; prognoze ne trebaju proi postupak
revizije, no trai se visok stupanj prihvaanja zahtjeva
- objavljivanje izvjetaja o novanom tijeku nije bilo propisano do oujka 2001.;
umjesto toga postojao je zahtjev za objavljivanjem proirenih informacija iz novanog
tijeka u dodatnim nefinancijskim izvjetajima koji su se podnosili u Ministarstvo
financija; od 2001. izvjetaj o novanom tijeku sastavni je dio konsolidiranih izvjetaja
skupine prema Zakonu o vrijednosnim papirima i burzama; ovi zahtjevi slini su onima
postavljenim u MRS-u 7
REVIZIJA
- Trgovaki zakon zahtjeva od KK poduzea da imaju statutarne revizore, no oni ne
trebaju imati profesionalnu kvalifikaciju

Slabost japanske raunovodstvene struke proizlazi iz injenice da umjesto JICPA-e,

BADC kontrolira standarde revizije
Od 1991. BADC je priznao JICPA-u kao udruenje koje moe pripremati i objavljivati
standarde revizije
Ministarstvo financija izdalo je odredbu u kojoj kae da revizija financijskih izvjetaja u
svrhu Zakona o vrijednosnim papirima i burzama mora biti provedena u suglasnosti sa
opeprihvaenom revizorskom praksom, koju ine standardi revizije i radna pravila koje
je objavila BADC

IZVJETAVANJE U ZEMLJAMA U TRANZICIJI

-

ukljuuje zemlje biveg Sovjetskog saveza, te Poljsku, Republiku eku, Slovaku,

Madarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Albaniju, Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu,
Makedoniju i Sloveniju
Veina navedenih zemalja danas su lanice EU-a, to nalae primjenu Direktiva EU-a
kao i MSFI-a za kotirajue kompanije
U vrijeme vladavine komunizma, ove je zemlje karakteriziralo:
nepostojanje trita kapitala
vrlo jaka zatita vjerovnika
financijsko izvjeivanje u svrhu prikupljanja poreza i kontrole poslovanja od
strane drave
primjena jednoobraznog kontnog plana
Ne postoji koncept fer prezentiranja odnosno istinit i fer prikaz financijskih izvjetaja
Ex komunistike zemlje su na razliite naine u procesu tranzicije mijenjale svoj
raunovodstveni sustav, a obino pod utjecajem politikih i tehnikih faktora
Ministarstvo financija je u veini zemalja dominantnu poziciju u reformi
raunovodstvene regulative, implementirajui odrednice direktiva EU-a
Dominantnost Ministarstva financija ima za posljedicu utjecaj poreznih regulativa na
financijsko izvjetavanje (poput Njemake, Francuske i Japana)
U veini zemalja nacionalne burze vrijednosnih papira zahtijevaju za listirajue
kompanije sastavljanje financijskih izvjetaja prema MSFI
Od navedenih zemalja srednje i istone Europe u Rusiji je uinjeno najmanje na
napretku i poboljanju raunovodstvene regulative; Rusiju jo uvijek karakterizira visok
stupanj crne ekonomije, korupcije, vrlo malo objavljenih informacija u financijskim
izvjetajima za vanjske korisnike, nepostojanje tradicije eksterne revizije odnosno
nezavisnosti revizora
Od 2005. godine listirajua poduzea u Rusiji moraju sastavljati konsolidirane
financijske izvjetaje prema MSFI (iako nije lanica EU-a), no esto puta je upitna
njihovo stvarno koritenje
Reviziju obino obavljaju BIG FOUR raunovodstvene tvrtke

FINANCIJSKO IZVJETAVANJE U HRVATSKOJ

-

U Republici Hrvatskoj se primjenjuju zakonski regulirana 4 temeljna raunovodstvena

sustava:
I. Raunovodstvo poduzetnika
II. Raunovodstvo neprofitnih organizacija (fondovsko raunovodstvo)
III. Raunovodstvo prorauna i proraunskih korisnika
IV. Raunovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja
- Ovi raunovodstveni sustavi meusobno se razlikuju, posebno prema nainu
priznavanja prihoda i rashoda, po nainu utvrivanja rezultata, po nainu
obraunavanja poreza te obvezatnosti primjene raunskog (kontnog) plana
ZAKON O RAUNOVODSTVU
- NN 90/92 stari zakon; NN 146/05 stari zakon
- Studeni 2007. novi zakon o raunovodstvu, primjena 01. sijeanj 2008.
Obveznici primjene Zakona o raunovodstvu
Pojmovi i primjena
Kriteriji razvrstavanja poduzetnika (mali, srednji i veliki)
Raunovodstveni poslovi
Instrumenti raunovodstva

 knjigovodstvene isprave (pojam, sastavljanje i uvanje)

Poslovne knjige (pojam, voenje i uvanje)
Financijski (raunovodstveni) izvjetaji
Popis imovine i obveza
Standardi financijskog izvjetavanja
l. 12 ZOR nalae primjenu HSFI
HSFI donosi Odbor za standarde financijskog izvjetavanja
MSFI / IFRS (uz vaee IAS /MRS) - veliki poduzetnici i poduzetnici ije su dionice ili duniki
vrijednosni papiri uvrteni na trite vrijednosnih papira
Financijski izvjetaji
Bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom tijeku, o promjenama kapitala i biljeke
Strukturu i sadraj godinjih financijskih izvjetaja propisuje ministar financija u NN
Konsolidacija
Revizija financijskih izvjetaja
Jezik i valutna jedinica
Javna objava
obavezna za obveznike koji posluju u pravnom obliku dionikog drutva
Nadzor : Ministarstvo financija porezna uprava
Ostalo
Kaznene i prekrajne odredbe za obveznike primjene ZOR
prestaje vaiti ZOR br. 146/05

I. RAUNOVODSTVO PODUZETNIKA:
etiri najznaajnija kriterija:
Primjena sustava dvojnog knjigovodstva.
Primjena naela nastanka dogaaja.
Obveza voenja poslovnih knjiga.
Obveza izrade temeljnih financijskih izvjetaja.
- Temelji se na Zakonu o raunovodstvu i usklaeno je s MRS / MSFI.
- Raunovodstvo poduzetnika obuhvaa:
1. Raunovodstvo poduzea:
Sastavljaju financijske izvjetaje prema HSFI / MSFI (Meunarodnim standardima financijskog
izvjetavanja)
Kontni plan nije propisan.
Obveznici su PDV-a.
2. Raunovodstvo banaka i drugih financijskih organizacija:
Sastavljaju bilancu i raun dobiti i gubitka prema HSFI / MSFI
Obvezne su primjenjivati kontni plan kojeg je donijela HNB.
Djelomino su u sustavu PDV-a.
3. Raunovodstvo osiguravajuih i reosiguravajuih drutava:
Sastavljaju bilancu i raun dobiti i gubitka prema HSFI / MSFI Kontni plan nije propisan
Nisu u sustavu PDV-a.

II. RAUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA (FONDOVSKO RAUNOVODSTVO):

-

organizacije koje ostvaruju svoju djelatnost bez cilja ostvarivanja dobitka (udruge
graana, portski klubovi, sindikati, vjerske zajednice i ostale organizacije koje nisu
financirane iz prorauna)
- prihod se priznaje kad je naplaen a rashod kad je isplaen
ovisno o visini prihoda i vrijednosti imovine postoje dvije skupine obveznika:
1) vode poslovne knjige i primjenjuju dvojno knjigovodstvo po propisanom kontnom planu
2) vode samo knjigu blagajne te knjigu rashoda i prihoda i primjenjuju jednostavno
knjigovodstvo te nisu obvezni sastavljati i predoavati financijske izvjetaje
visina prihoda odreuje da li su u sustavu PDV-a (iznad 85.000 kn)
- ukoliko dodatno obavljaju neku djelatnost s ciljem ostvarenja dobitka, tada su na taj dio
obveznici poreza na dobit

III. RAUNOVODSTVO PRORAUNA I PRORAUNSKIH KORISNIKA:

obuhvaa planiranje, prikupljanje i rasporeivanje sredstava, upravljanje tim sredstvima

i kontrolu prikupljanja i troenja sredstava na razini dravne riznice, nadlenih
ministarstava, agencija i proraunskih korisnika (dravni organi i institucije kole,
fakulteti, zdravstvene ustanove i sl.)
osnovica svake raunovodstvene transakcije je novana transakcija tj. odljev ili priljev
novca, bez kojeg nema raunovodstvenog evidentiranja
vodi se dnevnik, glavna i pomone knjige
financijska izvjea: bilanca, raun dobiti i gubitka, konsolidacijska bilanca kapitalne
imovine, raun o zaduivanju i biljeke
Djelomino su u sustavu PDV-a

IV. RAUNOVODSTVO OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA

- obveznici sustava poreza na dohodak
-

temelji se na moderniziranoj varijanti jednostavnog knjigovodstva

primjenjuje se naelo blagajne kod evidentiranja primitaka kao prihoda i izdataka kao
rashoda (to se ne odnosi na nabavu dugotrajne imovine koja se amortizira kao kod
poduzetnika)
poslovne knjige u raunovodstvu obrtnika: knjiga primitaka i izdataka, knjiga prometa,
popis dugotrajne imovine te za obveznike PDV-a knjiga izdanih i primljenih rauna
ne sastavljaju se financijski izvjetaji
obrtnici koji ostvaruju dohodak ne plaaju porez na dobit ve porez na dohodak tj.
razliku izmeu poslovnih primitaka i izdataka
fizika osoba obveznik poreza na dohodak moe postati obveznikom poreza na dobit
temeljem pisanog zahtjeva Poreznoj upravi, ime mora voditi dvojno knjigovodstvo te
poslovne knjige kao i poduzetnici

MEUNARODNI ASPEKTI REVIZIJE

Jaz vjerodostojnosti
- Raunovodstvene informacije i raunovodstveni izvjetaji nemaju preveliku vrijednost
za korisnike izvjetaja, ako se oni ne mogu osloniti na tonost dobivenih informacija
- Uloga revizora je da utvrdi kvalitetu prezentiranih informacija u financijskim
izvjetajima
- Revizor je posrednik u komunikacijskom procesu izmeu poduzea i korisnika izvjetaja
- Revizor ima znaajnu ulogu u otklanjanja jaza vjerodostojnosti koji nastaje zbog
konfliktnih ciljeva razliitih stranaka
- Revizor ima odgovornost prema javnosti, tritima kapitala i korisnicima financijskih
izvjetaja koji nemaju direktni pristup korporativnim izvjetajima
POJAM REVIZIJE - sistematiziran proces objektivnog prikupljanja i stvaranja dokaza o nastalim
ekonomskim dogaajima i rezultatima
ZAKON O REVIZIJI: lanak 2. (NN 146. od 12.12.2005.): Revizija je postupak provjere i ocjene
financijskih izvjetaja i konsolidiranih financijskih izvjetaja obveznika revizije te podataka i
metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvjetaja, na temelju kojih se daje
struno i neovisno
miljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novanih tokova.
TEMELJNE ZNAAJKE REVIZIJE:
- Naknadno se ispituje poslovanje poduzea (raunovodstveni izvjetaji)
- Trai se usklaenost financijskih izvjetaja s unaprijed postavljenim kriterijima
- Miljenje revizora temelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se zainteresiranim
korisnicima
- Reviziju obavljaju neovisne strune institucije izvan poduzea
ULOGA REVIZIJE
- Zatita interesa vlasnika kapitala (korisnik: vlasnik)
- Stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje (korisnik:
menadment)
- Pomo u pribavljanju dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja (korisnik: investitor)
VRSTE REVIZIJE
- Prema tijelu koje provodi ispitivanje: INTERNA i EKSTERNA REVIZIJA

Prema objektu ispitivanja: REVIZIJA POSLOVANJA i REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Prema podruju ispitivanja: KOMERCIJALNA i DRAVNA REVIZIJA
EKSTERNA REVIZIJA - postupak provjere i ocjene financijskih izvjetaja i konsolidiranih
financijskih
izvjetaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju
financijskih
izvjetaja, na temelju kojih se daje struno i neovisno miljenje o istinitosti i objektivnosti
financijskog stanja, rezultata poslovanja i novanih tokova. Objekt revizije: financijski
izvjetaji poduzea (Zakon o raunovodstvu; MSFI); Izvjee rezvizora: Kratko i
standardizirano izvjee o financijskim izvjetajima (razni korisnici)
INTERNA REVIZIJA - neovisna funkcija procjenjivanja ustanovljena unutar organizacije koja
ispituje i procjenjuje njezine aktivnosti kao servis te organizacije. Svrha IR je pomo lanovima
organizacije,
ukljuujui upravu i razne odbore u djelotvornom ispunjavanju njihovih odgovornosti. IR
opskrbljuje upravu analizama, procjenama, preporukama, savjetima i informacijama koje se
odnose na aktivnosti
organizacije. Objekt revizije: cjelokupno poslovanje poduzea (Zakonski propisi; politike
poduzea); Izvjee rezvizora: Opseno i nestandardizirano izvjee interne revizije
(Menadment kao najznaajniji korisnik)

KORISNICI REVIZIJE:
EKSTERNA REVIZIJA
- Vlasnici (zatita interesa vlasnika)
- Menadment (odgovornost menadmenta za financijske izvjetaje)
- Investitori (ocjena opravdanosti ulaganja)
- Poslovni partneri (ocjena boniteta)
- Drava (provedba gospodarske i fiskalne politike)
- Javnost (zatita interesa sitnih dioniara)
INTERNA REVIZIJA
- Menadment (svi menaderi koji mogu poduzeti ili inicirati korektivne akcije)
- Eksterni revizori (podloga za obavljanje revizije financijskih izvjetaja)

MILJENJE INTERNOG REVIZORA - IZVJEE

EKSTERNA REVIZIJA
- Pozitivno miljenje
- Miljenje s rezervom
- Suzdranost od miljenja
- Negativno miljenje
INTERNA REVIZIJA
- Zadovoljavajue u skladu je s kriterijima
- Zadovoljavajue uz stanovite izuzetke
- Nezadovoljavajue nije u skladu s kriterijima
RAZLOZI RAZVOJA MEUNARODNE REVIZIJE:
- Rast i razvoj multinacionalnih kompanija
- Poveana internacionalizacija financijskih trita
- Rast meunarodnih raunovodstvenih poduzea, sa opim pristupom metodologiji,
usavravanju i kvaliteti revizije
- Usklaivanje opeg raunovodstvenog i revizijskog meunarodnog okvira
NAJPOZNATIJE REVIZIJSKE TVRTKE Big 4 (2002-danas):
1. PricewaterhouseCoopers
2. Deloitte & Touche
3. Ernst & Young
4. KPMG
Big 4 obavljaju reviziju za:
- 97% svih javnih kompanija u SAD-u
- vie od 80% svih javnih kompanija u Japanu
- 2/3 svih javnih kompanija u Kanadi
- 100 najveih javnih kompanija u V.Britaniji
- Imaju 70% udjel na europskom tritu

Big 8 (1970-1989):
1. Arthur Andersen
2. Arthur Young & Company
3. Coopers & Lybrand
4. Ernst & Whinney (bivi Ernst & Ernst)
5. Deloitte, Haskins & Sells (Deloitte Plender Griffiths + Haskins & Sells)
6. KPMG (nastao spajanjem Peat Marwick International i KMG Group)
7. Price Waterhouse
8. Touche Ross
- The Big 8 su nastali kao rezultat prethodnih spajanja
Big 6 (1989-1998:
- Zbog sve vee konkurencije Big 8 postala su Big 6 kada je 1989. dolo do spajanja
Ernst & Whinney i Arthur Young te je formirana tvrtka Ernst & Young.
- Spajanjem Deloitte, Haskins & Sells i Touche Ross formirana je tvrtka Deloitte & Touche
u kolovozu 1989.
- Pregovori o spajanju tvrtki Arthur Andersen i Price Waterhouse nisu uspjeli
- Big 6 postalo je Big 5 u lipnju 1998. spajanjem Price Waterhouse i Coopers &
Lybrand te je time formirana tvrtka PricewaterhouseCoopers.
- Pregovore o spajanju tvrtki Ernst & Young i KPMG zaustavili su regulatori
PricewaterhouseCoopers
- Osniva: Samuel Lowell Price 1849.
- 1998. nastala spajanjem tvrtki Price Waterhouse i Coopers & Lybrand, obje sa sjeditem
u Londonu
- Ukupni prihod u 2007: 25 bilijuna $
- Broj zaposlenih: preko 146,000 u 150 zemalja
- 2007: 58/100 najpoeljnijih kompanija u svijetu za zaposlenje
Deloitte & Touche
- Osniva: William Welch Deloitte 1845. godine u Londonu
- Ukupni prihod u 2007: 23,1 bilijuna $
- Broj zaposlenih: preko 155,000 u 148 zemalja
- 2007: 76/100 najpoeljnijih kompanija u svijetu za zaposlenje
Ernst & Young
- Prva tvrtka iz koje je poeo razvoj E&Y osnovana 1849. godine kao Harding & Pullein.
- 1859. Frederick Whinney je postao partner u tvrtki, a tvrtka je 1894. preimenovana u
Whinney, Smith & Whinney
- 1903. Alwin and Theodore Ernst osnovali su tvrtku Ernst & Ernst u Clevelandu, a 1906.
Arthur Young je osnovao tvrtku Arthur Young & Company u Chicagu
- 1979. formirana je anglo-amerika tvrtka Ernst & Whinney, spajanjem tvrtke E&E s
britanskom tvrtkom Whinney Smith & Whinney, te je time stvorena 4. najvea
revizorska tvrtka u svijetu.
- 1989. dolazi do spajanja tih tvrtki i nastaje Ernst & Young
- Ukupni prihod u 2007: 21,1 bilijuna $
- Broj zaposlenih: preko 130,000
- 2007: 25/100 najpoeljnijih kompanija u svijetu za zaposlenje
KPMG
- Ukupni prihod u 2007: 19,8 bilijuna $
- Broj zaposlenih: preko 123,000 u 148 zemalja
- 2007: 97/100 najpoeljnijih kompanija u svijetu za zaposlenje
Meunarodni karakter velikih revizorskih firmi vidljiv je iz:
- Meunarodnog pristupa postupku revizije
- Meunarodnog sustava kontrole kvalitete
- Razvoja proizvoda
- Meunarodne marketinke i komunikacijske strategije
- Multinacionalni korisnici vjeruju da svi lanovi revizijskih firmi primjenjuju opi okvir
politika i procedura kako bi osigurali kvalitetu obavljene revizije

Konzistentnost glavnih elemenata revizijskog procesa na meunarodnoj razini

omoguuje kompanijama da poboljaju efikasnost i efektivnost procesa revizije u
cijelom svijetu.
PROBLEMI MEUNARODNOG ASPEKTA REVIZIJE:
- Harmonizacija revizijskih standarda
- provoenje revizijskih postupaka u praksi koji se baziraju na razliitim okvirima ovih
standarda
- Potekoe koje se javljaju kod raunovodstvenih informacija u multinacionalnim
kompanijama
- Prihvaanje pravila i zakonodavstava drugih zemalja tj. prilagodba sa zakonodavstvima
i pravilima zemalja na ija trita i u ije ekonomije ulaze
- Odgovorna uloga revizora prema dioniarima, investitorima, menadmentu i ostalim
korisnicima
- Potreba za neprestanom edukacijom i strunim usavravanjem profesije revizora
(prema 8.EU direktivi)
POVIJESNI RAZVOJ
- Proces internacionalizacije revizije zapoeo nakon II. Svjetskog rata razvojem
multinacionalnih kompanija
- Efikasna i efektivna revizijska potpora informacija i sustava kontrole
- Do sredine 20. stoljea veina revizorskih kompanija djelovale unutar nacionalnih
granica
- Suvremeni zahtjevi multinacionalnih kompanija
- Lokalne tradicije zamjenjuju se multinacionalnim okvirima
- Globalizacija financijskog trita potreba za definiranjem uloge revizije kao sredstva
osiguranja kredibiliteta financijskih informacija -> Razvoj Meunarodnih revizijskih
standarda (IFAC)
Meunarodni (globalni) revizijski standardi
- Usporedno s procesom harmonizacije financijskog izvjetavanja potrebno je pokrenuti
projekt usklaivanja revizijskih standarda i kreirati jedinstveni set revizijskih standarda
- Trenutno u svijetu postoji set Meunarodnih revizijskih standarda (ISA eng.
International Standards on Auditing) koje izdaje Meunarodna federacija raunovoa
(IFAC eng. International Federation of Accountants), a koji su prihvaeni u mnogim
zemljama
- ISA postaju prihvaeni u svijetu jednako kao i MSFI za financijsko izvjetavanje
Revizijski standardi su ope upute koje pomau revizorima u ispunjavanju svojih obveza u
reviziji
financijskih izvjetaja.
REVIZIJSKA NAELA (amerika praksa):
- naelo profesionalne etike
- naelo neovisnosti
- naelo strunosti i kompetentnosti
- naelo dokumentiranosti
- naelo korektnog izvjetavanja
Naela kodeksa profesionalne etike revizora HUR-a (Hrvatskog udruenja Revizora) su:
- odgovornost
- javni interes
- potenje
- objektivnost i neovisnost
- kompetentnost
Europska komisija postie harmonizaciju pomou 2 najvanija instrumenta:
1. Direktive koje zemlje lanice trebaju usvojiti i ugraditi u svoje zakone
- etvrta i Sedma direktiva za raunovodstvo
- Osma direktiva za reviziju
2. Uredbe koje postaju zakonska obveza bez potrebe usvajanja od strane zemalja lanica
OSMA DIREKTIVA - Osma direktiva EU prvi put donesena 1984. i to je bila prva znaajna
mjera kojom se reguliralo podruje revizije u EU; Nije precizno definirala neka podruja
revizije, posebno pitanje neovisnosti revizora; tek je 2002., kao posljedica velikih korporativnih

skandala, Europska komisija dala prijedlog izmjena te Direktive; Europski parlament odobrio je
novu Osmu direktivu EU prilikom prvog itanja, u rujnu 2005.; Zadatak je nove Osme direktive
ujednaiti funkciju revizije u EU; Zahtijeva od kotirajuih poduzea da formiraju revizijski
odbor (ili neko slino tijelo); Zahtijeva koritenje Meunarodnih revizijskih standarda (ISA
International Standards on Auditing) u obavljanju revizije na podruju Europske unije; I nakon
usvajanja nove Osme direktive postoje znaajne razlike u revizijskoj regulativi i edukaciji u EU
-

U Republici Hrvatskoj su MSFI propisani za ona poduzea koja kotiraju na burzi kao i za
sva velika poduzea (lanak 13. Zakona o raunovodstvu, NN 109/07 od 24.10.2007.)
- Zakonom o reviziji propisano je koritenje Meunarodnih revizijskih standarda (lanak 5.
Zakona o reviziji, NN 146/05 od 12.12.2005.)
REVIZIJA U RH:
- Ovlateni revizor je neovisna struna osoba koja je stekla certifikat Komore za zvanje
ovlatenog revizora.
- Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. mora imati visoko struno obrazovanje,
2. mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obavljanja revizije, od
kojih najmanje dvije godine uz mentorstvo ovlatenog revizora ili revizora ovlatenog u
drugoj dravi lanici,
3. mora imati poloen ispit za ovlatenog revizora,
4. mora imati dokaz da nije pravomono osuivan za kaznena djela protiv sigurnosti
platnog prometa i poslovanja, odnosno mora imati dobar ugled
u RH reviziji podlijeu:
(1) Jednom godinje reviziji podlijeu financijski izvjetaji svih dionikih drutava te
komanditnih drutava i drutava s ogranienom odgovornou iji godinji ukupan
prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30.000.000,00 kuna, banaka, osiguravajuih
drutava, investicijskih fondova, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajuih
drutava i drugih drutava po posebnim propisima, kao i povezanih drutava bez obzira
na njihovu veliinu, ako vladajue drutvo podlijee reviziji.
(2) Jednom godinje reviziji podlijeu i konsolidirani financijski izvjetaji
- Poduzetnik je duan godinje financijske izvjetaje i godinje izvjee, te revizorsko izvjee
ako njegovi godinji financijski izvjetaji podlijeu reviziji sukladno odredbama lanka 17.
ovoga Zakona, te konsolidirane godinje financijske izvjetaje ako ih je duan sastavljati
sukladno odredbama lanka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne
objave.
- Registar godinjih financijskih izvjetaja je sredinji izvor informacija o financijskom poloaju i
uspjenosti poslovanja poduzetnika; registar se vodi u elektronikom obliku i dostupan je na
internet stranicama; prikazuje i konsolidirane godinje financijske izvjetaje poduzetnika koji
su ih duni sastavljati i izvjee revizora
Registar prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljedee:
1. godinje financijske izvjetaje,
2. godinje izvjee,
3. podatke o predloenoj raspodjeli dobiti ili pokriu gubitka

PRIJEVARE I FORENZINA REVIZIJA

-

Prijevara je namjerna obmana, a moe se definirati kao ...strategija u kojoj se

nepotenim sredstvima nastoje ostvariti osobni ili organizacijski ciljevi, ili se nastoji
zadovoljiti neka ljudska potreba
Brojni korisnici financijskih izvjetaja i javnost smatraju da je uloga revizora otkriti sve
pogreke i prijevare te oekuju apsolutno uvjerenje od revizora da financijski izvjetaji
ne sadre znaajnije pogreke ili prijevare.
Stvarna je situacija takva da revizor ne moe otkriti sve prijevare, u vremenu koje ima
na raspolaganju i uz dobivenu naknadu za obavljanje revizije i stoga revizor ne moe
dati apsolutno, ve razumno uvjerenje da financijski izvjetaji ne sadre znaajnije
pogreke i prijevare

Forenzina revizija - sveobuhvatna istraga raunovodstvenih zapisa s ciljem

dokazivanja postojanja ili nepostojanja prijevare
- Veliki korporativni skandali koji su se dogodili u proteklih nekoliko godina u svijetu, kao i
propast najvee globalne revizorske tvrtke Arthur Andersen, poljuljali su povjerenje
dioniara, investitora i javnosti u financijsko izvjetavanje i reviziju
- Revizijska profesija se nalazi pred velikom izazovom, a zadatak revizora je pridobiti to
izgubljeno povjerenje
- Veliki korporativni skandali koji su se dogodili u proteklih nekoliko godina u svijetu, kao i
propast najvee globalne revizorske tvrtke Arthur Andersen, poljuljali su povjerenje
dioniara, investitora i javnosti u financijsko izvjetavanje i reviziju
- Revizijska profesija se nalazi pred velikom izazovom, a zadatak revizora je pridobiti to
izgubljeno povjerenje
Posljedice korporativnih skandala
- Nestabilnost trita kapitala
- Gubitak povjerenja javnosti u financijsko izvjetavanje i reviziju
- Koncentracija revizorskih tvrtki
Odbori i tijela formirana s ciljem vraanja povjerenja u fin. izvjetavanje i reviziju
- Odbor za meunarodne standarde revidiranja i izraavanja uvjerenja (IAASB)
- Meunarodni odbor za nadzor javnog interesa (PIOB)
- IFAC-ova radna skupina za vraanje javnog povjerenja u financijsko izvjetavanje
- Europska grupa tijela za nadzor kvalitete revizije (EGAOB)
- Ameriki Odbor za nadzor raunovodstva javnih poduzea (PCAOB)
Mjere i standardi relevantni za vraanje povjerenja u fin.izvjetavanje i reviziju
- Globalni standardi financijskog izvjetavanja
- Globalni revizijski standardi
- Kodeks profesionalne etike revizora
- Revizorski odbori kao dio sustava korporativnog upravljanja
- Nadzor kvalitete obavljanja revizije
Nove regulativne mjere u svijetu uvedene nakon korporativnih skandala:
- Zakon Sarbanes-Oxley iz 2002. godine u SAD-u
- Nova Osma direktiva Europske unije
- OECD-ova naela korporativnog upravljanja
- Nacionalni kodeksi korporativnog upravljanja
- Nove regulativne mjere uvedene na svjetskim burzama
The Sarbanes-Oxley zakon iz 2002
- Revizori moraju podnositi izvjetaj revizijskom odboru
- Obvezna je rotacija revizora svakih 5 godina
- Drugi partner mora pregledati i odobriti revizorovo izvjee
- Potrebno je uvati svu radnu dokumentaciju revizije 7 godina, a u sluaju namjernog
unitenja dokumentacije slijedi zatvorska kazna do 10 godina
- Revizori ne smiju obavljati odreene nerevizijske usluge
- Jedna od najvanijih odrednica SOX-a odnosi se na osnivanje PCAOB-a novog Odbora
koji je zaduen za donoenje revizijskih standarda i za nadzor nad revizorskim tvrtkama

IZVJETAVANJE PO SEGMENTU
-

IAS 14 (INTERNATIONAL ACCOUNTING STANDARDS ): SEGMENT REPORTING

MRS 14 (Meunarodni raunovodstveni standard ): Izvjeivanje po segmentima
SFAS 131 (STATEMENT OF FINANCIAL ACCOUNTING STANDARDS) : DISCLOURES ABOUT
SEGMENTS AF AN ENTERPRISE AND RELATED INFORMATION (US GAAP)
- SFAS 131 Objavljivanje podataka po segmentima poslovnog sustava i srodne
informacije (Slubeno izvjee amerikog Odbora za raunovodstvene standarde)
- IFRS - MSFI - Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja
- ED 8 : OPERATING SEGMENTS
- IFRS / MSFI 8 : Operating segments // Operativni segmenti
Uloga IFRS-a 8 u harmonizaciji i konvergenciji internog i eksternog obrauna poslovnog
sustava:

Eksterno prezentirane izvjetaje po segmentima pripremati po istim naelima kako se

pripremaju i izvjetaji za menadere
- Izvjetaji po segmentima e bolje biti uklopljeni u sustav eksternog izvjeivanja
- Predvia se koritenje veeg broja izvjetaja po segmentima
- Informacije po segmentima biti e sadrane i u izvjetajima koji se sastavljaju tijekom
razdoblja
PRIBLIAVANJE EKSTERNOG I INTERNOG RAUNOVODSTVA OGRANIENJA I MOGUNOSTI
- DODATNI TROKOVI: Na europskom tlu postoji jasna granica izmeu internog i
eksternog raunovodstva, tj. ukljuivanja dodatnih trokova u interno raunovodstvo
(amortizacija iznad propisanih stopa, obraunate a neisplaene plae vlasnika,)
- FER VRIJEDNOST: Zbog koncepta prikazivanja fer vrijednosti prema MRS/IFRS, a koje u
budunosti treba ugraditi u sustav internog raunovodstva, potrebne e biti
mnogobrojne korekcije i prilagodbe.
- NE OBJAVLJIVANJE INTERNIH INFORMACIJA: Poduzee moda ne ele objaviti
interne informacije o segmentima. Ako se informacije o segmentima koje se izvjetava
eksterno ne koriste i za interne svrhe, izvjetavanje e biti preskupo.
KONVERGENTNOST EKSTERNOG I INTERNOG RAUNOVODSTVA:
- BITNO POVEAVA TRANSPARENTNOST, RAZUMLJIVOST I PRKHVATLJIVOST INTERNIH
REZULTATA
- Iako se standardom pokuava stvoriti put ka utvrivanju segmenata, ipak je jasno da je
to jo uvijek diskreciono pravo poduzea.
- Poduzee koje eli osigurati samo minimalno objavljivanje ili objavljivanje samo dobrih
vijesti moe manipulirati informacijama o segmentima, kako bi postigla svoje ciljeve.
- Uvoenjem novog IFRS-a 8 znatno se smanjuje mogunost manipuliranja objavljivanja,
ali i ne i potpuno uklanja.
CENTRI ODGOVORNOSTI - SEGMENTI
- Izvjeivanje po segmentu ukljuuje rastavljane poduzea na svoje sastavne dijelove ili
segmente, te izvjeivanje informacija o svakom od njih.
- Segmenti mogu biti operativne, poslovne ili zemljopisne cjeline
- Segment nema pravnu, ve SAMO izvjetajnu osobnost
- Raunovodstvo mora osigurati pretpostavke za praenje i iskazivanje relevantnih
prihoda i trokova po segmentu
- Prihodi i rashodi segmenta su samo oni na koje menader segmenta moe svojim
odlukama utjecati, te na ije planiranje i kontrolu moe utjecati
IAS 14 -Izvjeivanje po segmentima - obvezatno je za poslovne sustave ijim sevrijednosnim
papirima javno trguje;
- preduvijet je decentralizirana organizacijska shema;
- moraju se osigurati informacije za vie razina menadmenta;
- oblikuju se segmenti aktivnosti i/ili zemljopisni segmenti
SEGMENTOM se smatra:
organizacijska cjelina koja ostvaruje 10 ili vie % prihoda poslovnog sustava od ega
75% na eksternom tritu
ili sudjeluje sa 10% ili vie u ostvarenoj dobiti poslovnog sustava
ili pokriva 10% ili vie imovine poslovnog sustava
- Cilj je prepoznati anse i rizike povezane sa specifinostima izvoenja pojedinih
aktivnosti i procesa
- Segmenti se oblikuju ovisno o ansama trinog pozicioniranja internih mogunosti
- Ocjenjuje se doprinos ukupnom rezultatu, koji pojedini segment moe osigurati uz
uvaavanje svih potencijalnih rizika
SEGMENTI DJELATNOSTI:
- priroda proizvoda i usluga
- priroda postupaka proizvodnje ili pruanja usluga
- karakteristike grupe proizvoda ili usluga
- metode koje se koriste u distribuciji proizvoda ili u pruanju usluga
- priroda propisa i pravila koji ureuju ovo podruje
ZEMLJOPISNI SEGMENTI:
- slinosti ekonomskih i politikih uvjeta

SFAS
-

povezanost izmeu djelatnosti razliitih zemljopisnih podruja

podudarnost djelatnosti
posebni rizici koji se javljaju u svezi s tom djelatnou na tom zemljopisnom podruju
propisi o kontroli teaja
valutne razlike
131 Informacijski zahtjevi menadmenta
Temelji se na organizacijskoj strukturi kao podlozi internog izvjeivanja menadmenta
Uvaava odgovornost menadmenta za eksterno i interno prezentirane rezultate
U pripremi internih informacija po segmentu teite se stavlja na njihovu podobnost za
donoenje poslovnih odluka
- Temelj izgradnje raunovodstva odgovornosti
- Polazite izgradnje standarda internog izvjeivanja po djelatnostima (npr. USALI)
Obveznici primjene IAS/ MRS 14:
- Poslovni sustavi ijim se vrijednosnim papirima javno trguje
- Oni poslovni sustavi, koji su u postupku izdavanja takvih vrijednosnih papira
Obveznici primjene IFRS / MSFI 8:
- Poslovni sustavi ijim se vrijednosnim papirima javno trguje
- Poslovni sustavi koji su u postupku izdavanja takvih vrijednosnih papira
- poslovni sustavi koji posluju s imovinom na koju je uknjieno hipotekarno pravo drugih
Nain oblikovanja izvjetajnog segmenta
IAS / MRS:
- Poslovni segmenti (segmenti aktivnosti)
- Zemljopisni segmenti kao
- Primarni segment
- Sekundarni segment
IFRS / MSFI 8
- Operativni segmenti, oblikovani prema informacijskim zahtjevima menadera
(management approach); na nain, kako i inae interne rezultate prati top
menadment; temelj donoenja odluke o alokaciji resursa; omoguava utvrivanje
rezultata segmenta; omoguava ocjenu odgovornosti menadmenta segmenta
Objavljivanje informacija
IAS/MRS
- informacije o prihodima, trokovima, rezultatima, imovini i obvezama pojedinog
segmenta
IFRS / MSFI 8
- nije naglasak na utvrivanju prihoda, trokova, rezultata, imovine i obveza segmenta,
ve na
- nainu mjerenja rezultata segmenta, i na izboru metode procjene imovine segmenta
Razina poslovnog sustava
IAS/MRS - Ne zahtjeva se sastavljanje posebnih izvjetaja o proizvodima i uslugama,
zemljopisnim podrujima i najveim kupcima
IFRS / MSFI 8 - Zahtjeva se iskazivanje informacija o:
proizvodima i uslugama
zemljopisnim podrujima i
najveim kupcima
- na razini poslovnog sustava kao cjeline, ako iste nisu prethodno nisu bile ukljuene u
pojedinane izvjetaje po operativnim segmentima
IFRS/MSFI 8 - Potreba da se na razini poslovnog sustava uz informacije o operativnim
segmentima paralelno pripremaju i informacije o proizvodima i uslugama poslovnog sustava,
a povezano s najveim kupcima ili zemljopisnim podrujima na kojima se ti rezultati i
ostvaruju, to se prepoznaje i kao dio informacijske osnovice za upravljanje trokovima
ZNAENJE INFORMACIJE U SUSTAVU IZVJEIVANJA KORISNIKA
- Transparentnost podrazumijeva stvaranje takvih okolnosti u kojima su informacije o
postojeim uvjetima, odlukama i aktivnostima dostupne, raspoloive i razumljive svim
sudionicima povezanih trinim odnosima. Pomae sudionicima da prihvate i prebrode
one dogaaje na tritu koji mogu negativno utjecati na rezultat, a s ciljem da se

umanji mogunost nastanka panike i propasti (pri emu treba osigurati i odgovarajui
stupanj tajnosti informacija i njihovu povjerljivost)
- Objavljivanje podrazumijeva primjenu procedura i metodologije pri opskrbljivanju
korisnika relevantnim informacijama, neophodnim u procesu donoenja poslovnih
odluka (informacije moraju biti relevantne, pravovremene i dostupne javnosti)
- Odgovornost za odluke i rezultate, te potvrda opravdanosti poduzimanja odreenih
aktivnosti i prihvaanja raunovodstvenih politika (namee disciplinu u ponaanju, ali
osigurava bolje razumijevanje)
- Kvaliteta - informacija mora biti korisna i upotrebiva za interne i za eksterne korisnike
(komitenti, dravni organi, menaderi, javnost...)
Izvjeivanje po segmentima omoguava internim korisnicima:
- bolje razumijevanje internih rezultata ostvarenih u prolim razdobljima
- realniji pristup ocjenjivanju ansi i rizika u fazi budetiranja i kontrole internih rezultata
- kvalitetniju podlogu za prosudbe ukupno ostvarenih rezultata u poslovnom sustavu kao
cjelini
odgovornom menederu su potrebne informacije za upravljanje trokovima i rezultatima na
svakoj
hijerarhijskoj razini odgovornosti, to znai da interni obraun po segmentima treba osigurati:
- informacije o onim trokovima na koje menader te hijerarhijske razine moe stvarno i
utjecati
- prvenstveno su to informacije o svim pojedinanim trokovima te hijerarhijske razine
- zatim je to onaj dio opih trokova koje odreeni menader moe kontrolirati i na koje
svojim odlukama moe utjecati
- informacije za ocjenu rezultata poduzetih mjera racionalizacije
- temelj za stimulativno nagraivanje postignutih iznadprosjenih rezultata obraun po
segmentima nalae osposobljenost kadrova i visoki stupanj informatizacije
USALI - Jedinstveni sustav izvjetavanja o internim rezultatima u svjetskoj hotelskoj industriji
- Poduzea sa diverzificiranom djelatnou biljee znaajan rast svojih prihoda, to
oteava korisnicima financijskih izvjetaja procjenjivanje njihovih buduih zarada i
novanih tijekova kao i rizika odnosno neizvjesnosti povezanih s novanim tijekovima.
- Izvjetavanje po segmentu omoguava zadovoljavanje potreba za informacijama
investitora i ostalih korisnika
- Sva poduzea ne objavljuju rado informacije o segmentu. Mnogi se slau da trokovi
objavljivanja premauju njihovu korist. Ti trokovi obuhvaaju trokove sastavljanja,
procesiranja i oglaavanja informacija ali ne garantiraju uvijek i konkurentsku prednost.
- Poduzee koje eli osigurati samo minimalno objavljivanje ili objavljivanje samo dobrih
vijesti moe manipulirati informacijama o segmentima, kako bi postigla svoje ciljeve.
- Uvoenjem novog IFRS-a 8 znatno se smanjuje mogunost manipuliranja objavljivanja,
ali i ne uklanja potpuno.
- Rezultati istraivanja su pokazali da su za predvianja zarada podaci o segmentima
djelatnosti kao i podaci o zemljopisnim segmentima puno korisniji nego zbrojni tj.
konsolidirani podaci