TEMATSKA JEDINICA VII

Ekonomsko-financijska analiza II dio

7.7. Raun dobiti i gubitka
7.7.1. Uvodne napomene
Financijski izvjetaj pod nazivom Raun dobiti i gubitka iskazuje vrijednosti ukupnog
prihoda i temeljnih elemenata njegove raspodjele. Njegova je namjena da korisnicima
izvjetaja prezentira rezultate poslovanja za odreeno razdoblje. Rezultat uspjenog
poslovanja iskazat e se s vrijednosti dobiti nakon oporezivanja, a neuspjeno poslovanje s
iznosom gubitka. Prezentacija poinje s iskazivanjem utvrenog ukupnog prihoda planiranog
obuhvatom obraunskih transakcija u odreenom poslovnom razdoblju. Openito, razdoblje
izvjetavanja moe biti razliito, npr. mjesec dana, tromjeseje, polugodite, godina i dr. U
sklopu izrade dokumenata za ocjenu investicijskog projekta u pravilu se koriste financijski
izvjetaji za razdoblje od godine dana.
Ukupni prihod je sintetiki vrijednosni rezultat djelovanja svih resursa u buduem
poslovanju investicijskog projekta. Meutim, zbog utvrivanja elemenata za ocjenu
investicijskog projekta kao i za druge svrhe, potrebno je iskazati elemente strukture ukupnog
prihoda te na kraju iskazati neto rezultat budueg poslovanja u odreenom razdoblju. Stoga se
primjenjuje raspodjela ukupnog prihoda, koja daje temelj za izradu dokumenta nazvanog
Raun dobiti i gubitka. Elementi Rauna dobiti i gubitka nastaju tijekom planiranja
investicijskog projekta u razliitim segmentima u fazi pripreme investicijskog projekta. Raun
dobiti i gubitka iskazuje stupanj uspjenosti poslovanja po pojedinim godinama tijekom
razdoblja poslovanja investicijskog projekta.
U izradi Rauna dobiti i gubitka preuzimaju se podaci iz prethodnih dijelova pripreme
investicijskog projekta i rasporeuju se na:
pokrie utroenih initelja u procesu poslovanja
troak vanjskih izvora financiranja
plae i ostala primanja osoblja
opu i javnu potronju
dio za vlasnike
Kod izrade raspodjele ukupnog prihoda trebaju se zadovoljiti institucionalno propisani
uvjeti poslovanja, interesi budueg poslovnog subjekta i vlasnika. To znai da postupak
raspodjele treba biti metodoloki korektan, a za budue poslovne subjekte i vlasnike
prihvatljiv dokument u pogledu izvjetavanja o uspjenosti budueg poslovanja investicijskog
projekta.
7.7.2. Struktura raspodjele ukupnih prihoda
Raspodjela ukupnih prihoda iskazanaje pomou sheme Rauna dobiti i gubitka u kojoj
se iskazuju sva izdvajanja iz ukupnih prihoda i to za:
pokrie uloenih initelja (materijal, usluge, amortizacija dugotrajne imovine i rad

osoblja)
pokrie trokova vanjskih izvora financiranja (kamate i ostali trokovi)
opu i javnu potronju (porezi i doprinosi)
rezerve
zadranu dobit
dio dobiti nakon oporezivanja za vlasnike poslovnog subjekta (dividende ili udjel u
dobiti)

U skladu s potrebama analize investicijskog projekta shema Rauna dobiti i gubitka

znatno je pojednostavljena, odnosno svedena je samo na one stavke za koje postoje
informacije u okviru pripreme investicijskog projekta.
Raspodjela ukupnih prihoda iskazana Raunom dobiti i gubitka ima sljedeu
strukturu:
1. Ukupni prihodi
1.1 Prihodi od prodaje
1.2. Financijski prihodi
1.3. Prihodi od prodaje imovine
1.4. Ostali prihodi
2. Ukupni rashodi
2.1. Poslovni rashodi
2.1.1. Materijalni trokovi
2.2.2. Amortizacija
2.2.3. Trokovi osoblja
2.2. Financijski rashodi
2.3. Ostali rashodi
3. Dobit prije oporezivanja
4. Porez na dobit
5. Dobit nakon oporezivanja
5.1.Rezerve
5.2. Dio dobiti za vlasnike
5.3. Zadrana dobit

Zadatak planera investicijskog projekta je da u skladu s navedenom strukturom

korektno preuzme raspoloive podatke te da na temelju njih uz potrebne analitike postupke
izvede cjelokupnu raspodjelu ukupnih prihoda.
7.7.3. Ukupni prihodi
Ukupni prihodi su sumarni financijski rezultat postignut na tritu od svih poslovnih
aktivnosti projekta. Zbog to boljeg uvida u poslovanje projekta u Raunu dobiti i gubitka
iskazuju se zasebno glavne skupine aktivnosti koje stvaraju ukupne prihode. Iz veliine udjela
segmenata ukupnih prihoda moe se u pravilu uoiti koja je aktivnost dominantna u
poslovnom subjektu i o kojoj ovisi i ocjena uinkovitosti poslovanja. Uobiajeno se iskazuju
etiri skupine ukupnih prihoda:

prihodi od prodaje
financijski prihodi
prihodi od prodaje imovine
ostali prihodi
Prihodi od prodaje

U ovu skupinu prihoda svrstavaju se prihodi ostvareni od prodaje isporuenih gotovih

proizvoda ili trgovake robe, te od izvrenih usluga. Na temelju kalkulacije prodajnih cijena
projekt u prodajne cijene treba uraunati sve jedinine naknade za koritene nematerijalne,
materijalne, ljudske i financijske resurse; pokrie poreza i doprinosa te optimalni dio prihoda
za dobit nakon oporezivanja, pod uvjetom da to trite prihvaa.
U planiranju investicijskih projekata vrlo je vano obuhvatiti sve elemente buduih
prihoda kako bi se utvrdili mogui ukupni prihodi koji u konanici ovise o moguoj koliini
prodaje na tritu i o buduim prodajnim cijenama.
Financijski prihodi

Financijski prihodi ostvaruju se od:

aktivnih kamata na dane pozajmice, zajmove, kredite i si.
prinosa na tue vrijednosnice (obveznice, komercijalne zapise i si.)
kamata na oroene depozite
dividendi ili udjela u dobiti nakon oporezivanja od ulaganja u kapital drugih poslovnih
subjekata
drugih prinosa na financijske plasmane

Prinosi na financijske plasmane nisu znaajni prihodi kod poslovnih subjekata iz

proizvodnih i trgovakih djelatnosti, ali su glavni prihodi kod poslovnih subjekata koji se
bave financijskim poslovima.
Prihodi od prodaje imovine
Prihodi od prodaje imovine u pravilu su relativno male vrijednosti, jer to nije redovna
djelatnost nego povremeni sluaj nakon rashodovanja dugotrajne materijalne imovine ili
prodaje dugotrajne imovine zbog stjecanja gotovog novca za pokrie nedostatne likvidnosti.
Ostali prihodi
U ovu grupu svrstavaju se povremeni neredoviti prihodi koji nastaju u specifinim
okolnostima, kao npr. prihod od otpisa obveze po odluci vjerovnika ili zbog nastupanja
zastare, prihod od imovinskih vikova i procjena, prihodi od ukidanja dugoronih
rezerviranja, prihodi od refundacija, dotacija, subvencija i slinog.
7.7.4. Ukupni rashodi
Nakon izrauna ukupnih prihoda analitikim postupcima se utvruju ukupni rashodi,
koji se zatim unose u dokument Rauna dobiti i gubitka. Ukupni rashodi su izdvajanja koja se
prva namiruju iz ostvarenih ukupnih prihoda. Ukupni rashodi se sastoje od:
poslovnih rashoda

 financijskih rashoda
ostalih rashoda
Poslovni rashodi
Poslovni rashodi nastaju zbog stvaranja gotovih proizvoda i usluga. Su= eljavanjem s
vrijednou prihoda od prodaje moe se sagledati prvi pokazatelj uspjenosti ili neuspjenosti
poslovanja. Naime, ako su prihodi od prodaje vei od poslovnih rashoda projekt ima realne
uvjete za uspjeno poslovanje. Ako su trokovi poslovanja vei od prihoda od prodaje, u
pravilu je to rijetko mogue nadoknaditi financijskim poslovanjem ili nekim drugim
transakcijama. Poslovni rashodi se uobiajeno razvrstavaju u tri temeljne grupe:
materijalni trokovi
amortizacija
trokovi osoblja.
Znaaj pojedine od navedenih grupa poslovnih rashoda je vrlo razliit kod pojedinih
djelatnosti. Tako npr. kod kapitalno intenzivne djelatnosti materijalni trokovi i amortizacija
imaju najvei udjel u raspodjeli ukupnog prihoda. Kod radno intenzivnih djelatnosti najvei
udjel imaju trokovi osoblja.
Materijalni trokovi mogu podrazumijevati vrlo iroku lepezu trokova, a u strukturi
se mogu pojaviti sljedee podgrupe:
vrijednost utroenih raznovrsnih sirovina i materijala, energije, sklopova, ambalae, rezervnih
dijelova, sitnog inventara i si.
proizvodne usluge koje predstavljaju vrijednost usluga koje su dobavljai izvrili u svezi s
funkcijama poslovanja kao to su npr. prijevoz, odravanje, osiguranje, marketing usluge
dorade i prerade, ispitivanja i atesti, osiguranje, marketing i si.
Amortizacija je naknada za koritenje i utroak dugotrajne nematerijalne i materijalne
imovine. Izraunava se primjenom amortizacijskih stopa na bruto nabavnu vrijednost
pojedinih stvari ili prava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. Amortizacijske
stope se u pravilu izraunavaju prema procjeni trajanja ekonomskog vijeka koritenja
pojedinog predmeta dugotrajne imovine u poslovanju pravne osobe. Amortizacija se ne
ugrauje u proizvod ili uslugu, nego se prodajom i naplatom prihoda od proizvoda ili usluga
akumulira u novanom obliku stvarajui novac za plaanje zamjene predmeta dugotrajne
imovine koji vie ne mogu davati pozitivne ekonomske uinke.
Trokovi osoblja obuhvaaju sve vrste izdataka projekta koji su vezani uz rad, kao to su neto
plae, nagrade, otpremnine, porezi, doprinosi i ostalo.
Financijski rashodi
U ovu stavku svrstavaju se sve vrste naknada za koritenje tuih izvora financiranja:
kamate na primljene pozajmice, kredite i zajmove
prinosi za imatelje vrijednosnica koje e emitirati poslovni subjekt (obveznice,
komercijalni zapisi i si.)
bankarski trokovi i naknade u svezi koritenja tuih izvora financiranja
obraunate provizije prilikom nabave tuih izvora financiranja
ostali financijski rashodi rema investicijskih projekata
Ostali rashodi
Ovu grupu ine rashodi koji se ne mogu svrstati u neku odreenu stavku kao npr.
ispravak vrijednosti ili otpis potraivanja od kupaca, manjkovi na teret drutva i slino.

7.7.5. Dobit prije oporezivanja

Dobit prije oporezivanja utvruje se na temelju razlike izmeu ukupnih prihoda i
ukupnih rashoda. Dobit prije oporezivanja bi trebala biti pozitivna, jer je cilj poslovanja
ostvariti novu vrijednost iznad vrijednosti naknada uloenih resursa. Ako se utvrdi da bi dobit
prije oporezivanja bila negativna, znai da se iz ukupnih prihoda ne bi mogli podmiriti ukupni
rashodi, projekt bi iskazao gubitak. U tom sluaju nije mogue ostvariti sredstva za
podmirenje poreza na dobit i dobiti nakon oporezivanja. To znai da se u sluaju gubitka
raspodjela ukupnih prihoda na toj stavci i zavrava. Ali to istovremeno znai upozorenje da bi
pozitivna ocjena izvodljivosti investicijskog projekta mogla biti upitna.
No ako se gubitak javlja samo u jednoj godini vijeka projekta, a veliina dobiti nakon
oporezivanja u prethodnim godinama pokriva jednokratni gubitak, moe se dogoditi da se
ostvari dovoljno vrijednosti za prihvatljivost projekta. U sluaju takvog projekta moe se
nastaviti s raspodjelom ukupnih prihoda u ostalim godinama nakon ostvarenog gubitka,
utvrivanjem iznosa poreza na dobit i dobiti nakon oporezivanja.

7.7.6. Porez na dobit

Metode za obraun poreza na dobit ovise o odrednicama iz vanjskog okruenja u
trenutku planiranja investicijskog projekta. Kod obraunavanja poreza na dobit nuno je imati
na umu da se iznos poreza rauna pomou posebnog dokumenta koji uvaava porezne
olakice i teretnice. Budui daje porezna politika operativni iskaz opih i javnih potreba
drave, porezne stope se propisuju u skladu s time. To znai da parametri za izraunavanje
poreza iz dobiti nisu fiksni, ve su podloni promjenama. Stoga analitiar investicijskog
projekta u fazi planiranja investicijskog projekta treba provjeriti koja je vaea osnovica i
stopa poreza iz dobiti prije oporezivanja. Ponekad se ekonomskom politikom stimulira razvoj
pa se poslovnim subjektima koji ulau dio novostvorenog kapitala u nove projekte, zbog
postizanja njegove vee uinkovitosti u budunosti propisuju razne olakice. Ove olakice
mogu biti npr. umanjivanje dobiti prije oporezivanja kao osnovice za obraun poreza,
sniavanje porezne stope za novoosnovane pravne osobe, pravne osobe s podruja posebne
dravne skrbi i dr.
U odreenom trenutku mogu se propisati i neke druge porezne olakice te ih analitiar
investicijskog projekta treba s posebnom panjom razmotriti i uzeti u obzir. Ovo je naroito
vano kada dolaze strani investitori jer davanje poreznih olakica moe biti presudno za
njihovu odluku o ulaganju sredstava.
Nasuprot olakicama, dravne institucije propisuju i poveanje osnovice za obraun poreza na
dobit za trokove koji su vei od propisanih ili porezno nepriznati, kao npr. obraunata
uveana amortizacija iznad propisanih stopa amortizacije, vlastita potronja (reprezentacija i
trokovi osobnih automobila), kazne koje izrie mjerodavno tijelo, trokovi koji se odnose na
privatni ivot dioniara i lanova drutva i dr .

7.7.7. Dobit nakon oporezivanja

Nakon to se iz dobiti prije oporezivanja namiri iznos poreza preostali iznos odnosi se
na dobit nakon oporezivanja. Dobit nakon oporezivanja je onaj dio ukupnih prihoda iz kojeg
se izravno ili s odgodom namiruju vlasnici. Vlasnici se namiruju izravno isplatom dividendi
ili udjelom u dobiti nakon oporezivanja, a naknadno vlasnici mogu traiti isplatu i iz sredstava

zadrane dobiti i rezervi. Raznovrsne rezerve namijenjene su izravno za pokrie neplaniranih

izdataka (npr. vee isplate po garancijama) ili neizravno pokrie gubitaka. Zadrana dobit u
pravilu je namijenjena za financiranje razvoja poslovnog subjekta.
Prema tome dobit nakon oporezivanja rasporeuje se na:
rezerve
dio za vlasnike
zadranu dobit
Raspodjela dobiti nakon oporezivanja dijelom je zadana od vanjskih initelja
(zakonske rezerve). Dio dobiti nakon oporezivanja za vlasnike je:
udjel u dobiti nakon oporezivanja za ulagae u drutvo s ogranienom odgovornou
dividenda za povlatene i obine dioniare.
Rasporeivanje dobiti nakon oporezivanja na udjele, povlatene i obine dividende te
na zadranu dobit uvjetovano je kako preferencijama vlasnika, tako i razvojnom politikom
poslovnog subjekta. Navedene stavke iste su razine vanosti, a ovakav redoslijed imaju samo
iz praktinih razloga. Operativni postupak rasporeivanja za pojedine stavke je iterativni
proces u kojem uestvuje poslovodstvo, vlasnici, a kao ogranienje se javljaju institucionalni
uvjeti. U nastavku je izloen operativni postupak rasporeivanja i znaenje svake od ovih
stavaka.

Rezerve
Rezerve su dio rasporeivanja dobiti nakon oporezivanja ija je namjena koritenje u
sluaju kad nastupe nepovoljne okolnosti u poslovanju. Pod tim okolnostima podrazumijeva
se gubitak u poslovanju te znaajni gubici zbog raznih rizika (veliki izdaci zbog realizacije
danih garancija, ratne tete i dr.). Rasporeivanjem dijela dobiti u rezerve poveava se
sigurnost u poslovanju, pa nije sluajno daje dio rasporeivanja za rezerve i zakonski
odreen. Meutim, nije jednostavno odrediti koja je to visina rezervi koja bi osiguravala
sigurnost projektu kad nastupe nepovoljni uvjeti u poslovanju. Zbog poveanja initelja
sigurnosti odluku o visini rezervi u poslovnom subjektu trebao bi donositi skup strunjaka
koji dobro poznaje razliite segmente poslovanja te njihovu pojedinanu rizinost na ukupno
poslovanje poslovnog subjekta. Kod odluivanja o visini rezervi naroito bi trebalo povesti
rauna o:
zakonski propisanim stopama rasporeivanja, te graninog iznosa do kojeg postoji
obveza rasporeivanja
rizinosti poslovanja dotinog investicijskog projekta
stupnju rizinosti politikih prilika na poslovanje
usporedbi s poslovnim subjektima iz srodne djelatnosti.
Rezerve mogu sluiti i za druge namjene, od kojih su neke zakonski regulirane, a za
druge se rasporeivanje preputa poslovodstvu i vlasnicima.
Struktura rezervi moe biti sljedea:
zakonske rezerve
statutarne rezerve
rezerve za vlastite dionice
ostale rezerve.

Osnovica za izdvajanje zakonskih rezervi je dobit nakon oporezivanja uz primjenu

propisane stope za rasporeivanje, a o ostalim vrstama rezervi odluuje poslovodstvo i
vlasnici uz neka zakonska ogranienja.
Dio dobiti za vlasnike
Dio dobiti nakon oporezivanja utvruje se primarno sukladno pravnom modelu
poslovnog subjekta. U primjeru drutva s ogranienom odgovornou utvruju se sredstva za
isplatu udjela vlasnika u dobiti nakon oporezivanja. U primjeru dionikog drutva utvruju se
sredstva za isplatu dividendi za povlatene i obine dioniare.
Udjel u dobiti
U raspodjeli dobiti nakon oporezivanja kod drutva s ogranienom odgovornou
vlasnici odluuju koliko bi sebi od sredstava dobiti nakon oporezivanja raspodijelili. Unutar
odreene veliine dijela dobiti nakon oporezivanja vlasnicima se obraunavaju i isplauju
udjeli sukladno postotku ulaganja u temeljni kapital drutvo s ogranienom odgovornou.
Propisi dozvoljavaju da drutvo s ogranienom odgovornou ne treba izdvajati dio ostvarene
dobiti nakon oporezivanja za zakonske rezerve. Meutim, ako vlasnici zakljue daje
opravdano ne podijeliti itavu dobit nakon oporezivanja mogu takoer izdvojiti odreeni dio
dobiti nakon oporezivanja za rezerve.
Dividende
Dividende se u pravilu utvruju i rasporeuju sukladno odnosu povlatenih i obinih
dionica. Najprije se utvruje iznos dividendi za povlatene dionice kod kojih su dioniari
ugovorili fiksnu stopu dividendi na uloena sredstva. Takav status povlatenim dioniarima
osigurava prvenstvo u isplati dividendi, ali bez mogunosti poveanja. No u sluaju gubitka i
povlateni dioniari snose rizik poslovanja, to znai da niti oni u tom sluaju ne dobivaju
dividendu.
Obini dioniari su stvarni vlasnici poslovnog subjekta jer imaju pravo glasa na
skuptini, ali u potpunosti snose rizik poslovanja poslovnog subjekta. Oni primaju dividende
nakon to su isplaene povlatenim dioniarima, a visina dividendi nije fiksna ve ovisi o
sljedeem:
uspjenosti poslovanja, odnosno veliini raspoloive dobiti nakon oporezivanja
poslovnoj politici vlasnika poslovnog subjekta
kretanju cijena na tritu kapitala
stopi dividendi na dionice slinih poslovnih subjekata.
Visinu dividendi odreuju vlasnici poslovnog subjekta vodei pri tome rauna da
njihov interes, dugorono gledano, bitno ne odsmpa od temeljnih motiva
poduzetnitva.
Zadrana dobit
Obraunski gledano, zadrana dobit je rezidualni dio dobiti nakon oporezivanja, koji
ostaje kao nerasporeena veliina sredstava nakon prethodno provedene razdiobe na rezerve,
udjele u dobiti nakon oporezivanja i dividende. Meutim, veliina zadrane dobiti u pravilu se
svjesno i planski odreuje, jer ona ima direktan utjecaj na dugoronu razvojnu poslovnu
politiku projekta.
Stoga investicijski projektant kod odreivanja visine zadrane dobiti treba voditi rauna o
sljedeem:

 prosjenoj stopi udjela zadrane dobiti kod postojeih slinih poslovnih subjekata
financijskoj politici investitora te njegovoj sklonosti poveanju vlastitih izvora
financiranja
procjeni sklonosti vlasnika da se odriu dijela dividendi u korist oekivanih veih
prinosa od kapitala u budunosti
Odreivanjem visine zadrane dobiti zavrena je raspodjela ukupnog prihoda investicijskog
projekta. Iskazivanje vrijednosti zadrane dobiti ukazuje na uspjeno poslovanje
investicijskog projekta, ali to je nedovoljan pokazatelj za njegovo prihvaanje. Stoga se
postupak planiranja investicijskog projekta treba nastaviti uz koritenje podataka iz Rauna
dobiti i gubitka.
na ostvareni gubitak u godini 5, postupak planiranja ukupnih prihoda i njegove raspodjele
obavlja se do kraja razdoblja poslovanja.
U svim godinama kada je poslovanje uspjeno investicijski projekt iz ostvarenog ukupnih
prihoda podmiruje sve naknade prema dobavljaima, financijerima, dravi, vlasnicima te
konano zadovoljava i interese poslovnog subjekta.
Isplata dividendi obavlja se redovito u svim godinama uspjenog poslovanja i to uz fiksnu
stopu od 12% na nominalnu vrijednost uplaenog kapitala za povlatene dioniare, a obinim
dioniarima se isplauju dividende prema odluci skuptine dioniara. Primjetno je poveanje
dividendi u prve tri godine razdobljima poslovanja. Poveanje dividendi vlasnicima nije ilo
na tetu razvoja projekta jer se zadrana dobit po razdobljima poslovanja poveavala.
Kao stoje ve navedeno, temeljna svrha Rauna dobiti i gubitka je da omogui
proraun poreza na dobit i elemente raspodjele dobiti nakon oporezivanja. Te informacije e
investicijski projektant koristiti kasnije u procesu ocjene projekta.
7.8. Financijski tok
7.8.1. Definicija financijskog potencijala
Izvedba i poslovanje projekta odvijaju se na tritu, to znai da se tijekom njih robe i
usluge razmjenjuju na tritu pa se njihova vrijednost izraava u novanim, a ne naturalnim
jedinicama. Zbog toga se u projektu pojavljuje pitanje financiranja izvedbe i poslovanja,
budui da su financijska sredstva nuna za normalno odvijanje razmjene roba i usluga na
tritu. U planiranju investicijskog projekta se, osim ekonomskog potencijala, kao nuan
preduvjet uinkovitog investiranja i kasnije poslovanja pojavljuje i financijski potencijal,
kojeg je zato potrebno analizirati.
Pod pojmom financijskog potencijala podrazumijevaju se raspoloiva sredstava plaanja u
vijeku projekta, kao to su novac u gotovini, novac na raunima, vrijednosnice, krediti,
akreditivi i ostalo.
Veliina financijskog potencijala projekta ovisi o primicima i izdacima financijskih
sredstava u pojedinom razdoblju vijeka projekta, tj. o financijskim tokovima projekta. Kako
financijski potencijal projekta treba zadovoljiti razliite zahtjeve u procesu izvedbe i
poslovanja projekta, potrebno je ocjenjivati likvidnost investicijskog projekta radi
sagledavanja mogunosti financiranja projekta i njegov doprinos jaanju financijskog
potencijala poslovnog subjekta.
U operativnom smislu planiranje financijskih tokova ima dva temeljna cilja:
osiguranje likvidnosti tijekom izvedbe i poslovanja projekta

 proraun stanja novanih sredstava u Bilanci

Prvi od navedenih ciljeva odnosi se na preduvjete za uspjenu izvedbu i poslovanje projekta, a
drugi na stanje imovine u danom trenutku.
Izvor informacija za ocjenu financiranja i likvidnosti je financijski izvjetaj pod nazivom
Financijski tok projekta, koji se izrauje u obliku tablice. Reci tog izvjetaja oznauju
strukmru financijskih tokova, a stupci pojedina razdoblja u vijeku projekta ili dinamiku
financijskih tokova projekta.
Struktura financijskih tokova koji ine sastavne dijelove Financijskog toka sastoji se
od tri temeljne grupe:
primici
izdaci
neto primici
i u nastavku se detaljnije obrauje svaka od navedene tri temeljne grupe stavaka.
7.8.2. Primici u Financijskom toku
Primici u Financijskom toku projekta su oni poslovni dogaaji koji poveavaju
financijski potencijal projekta, tj. svi primici financijskih sredstava u projekt, bez obzira o
kojem je obliku sredstva plaanja rije te bez obzira na vlasnitvo nad tim sredstvima.
Neki od tih primitaka rezultat su poslovanja projekta (prodaja roba i usluga proizvedenih u
projektu, prodaja imovine projekta, prihodi od financijskih ulaganja, poticaji koje projekt
dobiva i si.) i djeluju istovremeno na poveanje i ekonomskog i financijskog potencijala
projekta. Ostali su primici financijskih sredstava koja nisu nastala poslovanjem projekta ve
izvan projekta, a u projekt ulaze kako bi omoguili financiranje izvedbe i poslovanja projekta
u razdobljima kad sredstva stvorena u projektu za to nisu dovoljna (kapital vlasnika, krediti i
dr.), to znai da ta sredstva poveavaju financijski, ali ne i ekonomski potencijal projekta.
Primici u Financijskom toku projekta u operativnom smislu ukljuuju sljedee:
ukupni prihodi
izvori financiranja
ostatak vrijednosti projekta
Ukupni prihodi
Ukupni prihodi obino ukljuuju: prihode od prodaje roba i usluga proizvedenih u
projektu, prihode od financijskih ulaganja (dobit, dividende, kamate i si.), prihode od prodaje
imovine, poticaje koje eventualno dobiva projekt i ostale prihode. Navedene kategorije
prihoda poveavaju i ekonomski i financijski potencijal projekta.
Pri sastavljanju Financijskog toka projekta, podaci o ukupnim prihodima jednostavno se
preuzimaju iz dijela o formiranju ukupnih prihoda, stoje razmatrano u II, t. 7.2. ili iz Rauna
dobiti i gubitka u tablici 7.7.1, redak 1.
Izvori financiranja
Izvori financiranja su primici financijskih sredstava koja nisu rezultat poslovanja
projekta nego u projekt ulaze iz okoline.
Primitak tih sredstava omoguuje da projekt nabavi potrebne initelje i zapone poslovanje,
pa se tako stvaraju preduvjeti za kasnije poveanje ekonomskog potencijala projekta u toku

poslovanja.
U projektu se pojavljuju vlastiti i/ili tui izvori financiranja kao dva temeljna izvora
financiranja. Vlastiti izvori podrazumijevaju ona sredstva koja u projekt ulau vlasnici
projekta (kapital ulagaa, dioniki kapital, dravni kapital i dr.). Tui izvori financiranja
podrazumijevaju sva sredstva koja u projekt unose subjekti koji nisu vlasnici projekta, a
najee su to razliiti krediti koje financijske institucije odobravaju projektu, najam i
franchising. Primici iz izvora financiranja poveavaju samo financijski potencijal projekta ali
ne i njegov ekonomski potencijal, budui da koritenje tih sredstava dovodi kasnije i do
plaanja naknade, bez obzira jesu li to npr. dividende na dionice ili kamate na kredite.
Izvori financiranja u Financijskom toku pojavljuju se kada projekt sam ne moe stvoriti
dovoljno sredstava za financiranje svog poslovanja i razvoja, tj. u bilo kojoj godini vijeka
projekta, bez obzira radi li se o razdoblju izvedbe ili razdoblju poslovanja. Logino je da e se
kod novih projekata izvori financiranja pojavljivati najvie na poetku vijeka projekta u
razdoblju izvedbe, jer tada jo nije poelo poslovanje i projekt ne ostvaruje nikakav prihod pa
je njegovu izvedbu potrebno financirati sredstvima koja su nastala izvan projekta. Nakon
poetka poslovanja logino je oekivati da e projekt stvarati dovoljno ukupnih prihoda da
podmiri izdatke u svom poslovanju, a da e se koristiti izvorima financiranja tek ako u
procesu razvoja zahvati budu trebali velike izdatke koji se nee moi podmiriti iz sredstava
stvorenih u poslovanju projekta.
Podaci o izvorima financiranja u vijeku projekta preuzimaju se iz dijela analize koja se odnosi
na izvore financiranja i obraena je u II, t. 7.6.
Ostatak vrijednosti projekta
Svoju imovinu projekt upotrebljava u procesu poslovanja i razvoja pa se taj proces ne
moe ostvariti bez te imovine. U procesu poslovanja i razvoja imovina se troi i obnavlja te se
tijekom vijeka projekta mijenja i njena vrijednost, ali je u danom vremenu ta vrijednost
odreena. S analitikog gledita, na kraju vijeka projekta prestaje njegovo poslovanje iako se
ono u stvarnosti vjerojatno nastavlja, pa imovina i na kraju vijeka projekta ima neku
vrijednost.
Ostatak vrijednosti projekta je vrijednost imovine na kraju vijeka projekta. Primici
koji nastaju pojavom ostatka vrijednosti projekta utjeu na ekonomski i financijski potencijal
projekta, bez obzira hoe li projekt nastaviti poslovanje nakon kraja vijeka. U svakom sluaju,
ostatak vrijednosti projekta bit e polazite za njegov eventualan razvoj u razdoblju nakon
vijeka projekta. Budui da se imovina projekta s gledita uloge u procesu poslovanja i razvoja
moe podijeliti na dugotrajnu i kratkotrajnu, ostatak vrijednosti projekta ukljuuje ostatak
vrijednosti dugotrajne i kratkotrajne imovine.
Ostatak vrijednosti dugotrajne imovine je njena vrijednost na kraju vijeka projekta, to
znai daje manji od njene poetne vrijednosti jer se ta imovina u procesu poslovanja troi i
amortizira. Budui da se dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina amortiziraju, njihov
ostatak vrijednosti je jednak njihovoj neotpisanoj vrijednosti na kraju vijeka projekta. To
znai daje ostatak vrijednosti materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine manji od njene
nabavne vrijednosti, stoje rezultat smanjivanja vrijednosti imovine zbog amortiziranja. Ako se
ta imovina ne amortizira tijekom upotrebe, kao npr. zemljite i ume tada je njen ostatak
vrijednosti barem jednak njenoj nabavnoj vrijednosti, a moe biti i vei od nje ako u vijeku
projekta dolazi po poveanja vrijednosti zemljita i uma. Financijska dugorona imovina ne
amortizira se pa je njen ostatak vrijednosti jednak njenoj vrijednosti na kraju vijeka projekta.
Treba istaknuti da dugotrajna imovina projekta moe izai iz upotrebe i prije kraja vijeka
projekta zbog razliitih okolnosti, kao npr. kod dugotrajne materijalne imovine zbog

rashodovanja potpuno otpisane opreme, prodaje opreme koja nije otpisana, zamjene postojee
opreme modernijom, zbog unitenja opreme i slino. Kod dugotrajne imovine postojei
plasmani se mogu prodati i vie ih nema u projektu ili oekujemo primitke od dividendi po
dionicama koje projekt ima u ostalim subjektima. Ista je situacija i s nematerijalnom
dugotrajnom imovinom. U svim tim situacijama presudna je injenica upotrebljava li se ta
imovina i dalje u projektu ili ne. Potpuno otpisano sredstvo moe se i dalje iskoritavati te na
kraju vijeka moe imati ostatak vrijednosti jednak ili vei od nule. Unitena dugotrajna
materijalna imovina moe imati barem vrijednost koja se postie prodajom na otpadu. Treba
istaknuti da su prihodi od prodane imovine dio ukupnih prihoda, pa se ne evidentiraju na
stavci ostatka vrijednosti kako bi se izbjegao dvostruki obraun. Openito govorei, u ostatak
vrijednosti projekta ulazi ona vrijednost imovine koju on ima u vremenu u kojem se odreuje
ostatak vrijednosti, a za potrebe planiranja investicijskog projekta i sastavljanja Financijskog
toka to je kraj vijeka projekta.
Ostatak vrijednosti kratkotrajne imovine je vrijednost te imovine na kraju vijeka projekta.
Kratkotrajna imovina projekta moe ukljuivati zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i
novac, pa je njen ostatak vrijednosti jednak njenoj vrijednosti na kraju posljednje godine
vijeka projekta, ali oblici u kojima se ostatak vrijednosti moe pojaviti razliiti su ovisno o
strategiji projekta. Ako projekt na kraju svog vijeka prestaje s poslovanjem, logino je
pretpostaviti da e sva kratkotrajna imovina biti u novanom obliku jer e biti prodana.
Ukoliko je vijek projekta shvaen samo kao vremenski horizont za planiranje i oekuje se da
e projekt nastaviti poslovanje po zavretku svog vijeka, tada se ostatak vrijednosti
kratkotrajne imovine moe pojaviti u svim svojim oblicima, to je posebno znaajno kod
projekata koji se odnose na ve postojei poslovni subjekt.
Promjene vrijednosti kratkotrajne imovine se mogu dogaati u svim ili samo nekim godinama
vijeka projekta, ovisno o nizu initelja kao npr. o smanjenju opsega zaliha i iznosa potrebnog
gotovog novca, o poveanju koeficijenta obrtaja i vrijednosti od bitnih stavaka i slino. To
znai da se u bilo kojem vremenu poslovanja vrijednost vezane kratkotrajne imovine moe
poveati pa e biti potrebno dodatno investirati, ili smanjiti pa e doi do oslobaanja dijela
njene vrijednosti, koja e se pojaviti u novcu. To znai da se ostatak vrijednosti kratkotrajne
imovine pojavljuje u svakoj godini vijeka projekta u kojoj se ta imovina oslobaa. Ako se u
vijeku projekta ne planira oslobaanje vrijednosti kratkotrajne imovine, tada e se njen
ostatak vrijednosti pojaviti samo na kraju vijeka projekta i bit e jednak kumulativu
investicija u kratkotrajnu imovinu u tijeku vijeka projekta.
Svi primici u Financijskom toku, osim izvora financiranja, poveavaju i ekonomski i
financijski potencijal projekta. Izvori financiranja poveavaju samo financijski, ali ne i
ekonomski potencijal projekta, jer projekt nije stvorio ta sredstva i ona nisu njegova nego su
zapravo samo posudba sredstava izvan projekta pa e ih projekt poslije trebati vratiti.
7.8.3. Izdaci u Financijskom toku
Izdaci u Financijskom toku projekta su oni poslovni dogaaji koji smanjuju financijski
potencijal projekta, tj. svi izdaci financijskih sredstava iz projekta, bez obzira o kojem je
obliku sredstva plaanja rije te bez obzira na vlasnitvo nad tim sredstvima. Neki od tih
izdataka rezultat su utroka initelja poslovanja (investicije, materijalni trokovi, trokovi
osoblja i dr.), a djeluju istovremeno na smanjenje i ekonomskog i financijskog potencijala
projekta. Ostali izdaci su posljedica koritenja onog dijela financijskog potencijala koji nije
stvoren unutar projekta pa zapravo oznauju povrat prethodno primljenih financijskih
sredstava (otplata kredita, kamate, dividende i dr.), to znai da smanjuju financijski ali ne i
ekonomski potencijal projekta.

Izdaci u Financijskom toku projekta u operativnom smislu ukljuuju sljedee stavke:

investicije u dugotrajnu imovinu
investicije u kratkotrajnu imovinu
poslovni rashodi bez amortizacije
financijske obveze
porez na dobit
dio dobiti za vlasnike
Investicije u dugotrajnu imovinu

Kao to je ve istaknuto, dugotrajna imovina moe biti nematerijalna, materijalna,

financijska i potraivanja, pa se na ovoj stavci u Financijskom toku evidentiraju financijski
izdaci u vezi s investicijama u te oblike imovine. Ti izdaci oznaavaju namjernu i privremenu
rtvu initelja poslovanja jer se od njihova koritenja oekuje korist u budunosti u obliku
prihoda. Stoga oni djeluju istovremeno na smanjenje i ekonomskog i financijskog potencijala.
U razliitim projektima e pojedini oblici dugotrajne imovine imati razliitu vrijednost i
vanost, od izrazito velike vrijednosti i vanosti pa do toga da su zanemarivi ili uope ne
postoje u pojedinom projektu.
Podaci o investicijama u dugotrajnu imovinu u vijeku projekta preuzimaju se iz dijela analize
koji se odnosi na investicije u dugotrajnu imovinu, a obraen je u II, t. 7.3.
Investicije u kratkotrajnu imovinu
Kratkotrajna imovina ukljuuje zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i novac pa se
na ovoj stavci u Financijskom toku evidentiraju financijski izdaci u vezi s investicijama u te
oblike imovine. Ti izdaci oznaavaju, takoer, namjernu i privremenu rtvu initelja
poslovanja, jer se od njihova koritenja oekuje korist u budunosti u obliku prihoda. Stoga
oni djeluju istovremeno na smanjenje i ekonomskog i financijskog potencijala. U razliitim
projektima e pojedini oblici kratkotrajne imovine imati razliitu vrijednost i vanost, od
izrazito velike pa do toga da su zanemarivi ili uope ne postoje u pojedinom projektu. Tako e
npr. zalihe u proizvodnji materijalnih dobara esto biti velike, dok e u proizvodnji usluga
najee imati malu vrijednost i znaaj.
Podaci o investicijama u kratkotrajnu imovinu u vijeku projekta preuzimaju se iz dijela
analize koji se odnosi na investicije u kratkotrajnu imovinu, a obraen je u II, t. 7.4.
Poslovni rashodi
Od rashoda poslovanja u izdatke Financijskog toka ulaze samo materijalni trokovi i
trokovi rada. To ujedno znai da amortizacija ne ulazi u te izdatke. Materijalni trokovi i
trokovi osoblja oznaavaju vrijednost utroenih initelja poslovanja, pa smanjuju i
ekonomski i financijski potencijal te su ukljueni u izdatke Financijskog toka projekta.
Amortizacija oznauje utroak dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u pojedinom
razdoblju vijeka projekta, ili onaj dio vrijednosti imovine koji je prenesen u novani oblik
prodajom roba i usluga. To znai daje dio imovine samo promijenio oblik, ali ne i vrijednost
te da nije dolo do nikakvog izdatka financijskih sredstava. Sredstva amortizacije su u
novanom obliku i ne odlijevaju se iz projekta, ve se zadravaju u projektu sve dok se ne
donese odluka o nabavci neke nove imovine, tj. dok se ne donese odluka o njihovom
ulaganju. Tada ta sredstva odlaze iz projekta i smanjuju njegov ekonomski i financijski
potencijal, ali ne kao amortizacija nego kao investicijska ulaganja. Amortizacija se ne plaa

nikome i nije izdatak financijskih sredstava iz projekta nego samo obraunska veliina pa ni
ne ulazi u izdatke Financijskog toka projekta. Osim toga, kad bismo amortizaciju i uzeli kao
izdatak, tada bismo projekt u njegovom vijeku dvostruko opteretili trokovima dugotrajne
materijalne i nematerijalne imovine; prvi put u obliku investicije u te vrste imovine, a zatim i
u obliku amortizacije kao njenog godinjeg utroka, stoje neprihvatljivo.
Podatke o rashodima poslovanja u vijeku projekta investicijski projektant moe preuzeti iz
Rauna dobiti i gubitka, a ako ih eli navesti detaljnije tada je potrebno da koristi one dijelove
analize u kojima se ti rashodi navode detaljnije, a obraeni su u II, t. 7.5.
Financijske obveze
Financijske obveze ukljuuju sve obveze prema tuim izvorima financiranja, a to je
anuitet koji je zbroj otplatnog dijela i kamata te ostali administrativni trokovi kredita. To
znai da financijske obveze ukljuuju sve one obveze prema tuim izvorima financiranja
kojih ne bi bilo kad ti izvori ne bi sudjelovali u financiranju projekta. Dakle, financijske
obveze ne pojavljuju se meu izdacima u Financijskom toku, ako tui izvori ne sudjeluju u
financiranju projekta. Financijske obveze smanjuju financijski potencijal projekta, ali ne i
njegov ekonomski potencijal, jer su one zapravo povrat prethodno primljenih tuih
financijskih sredstava.
Podatke o financijskim obvezama u vijeku projekta investicijski projektant moe preuzeti iz
onih dijelova analize u kojima se one navode detaljnije, a obraeni su u II, t. 7.6.
Porez na dobit
Porez na dobit podrazumijeva izdatak financijskih sredstava iz projekta te smanjuje
njegov i ekonomski i financijski potencijal.
Pri sastavljanju Financijskog toka investicijski projektant podatke o porezu na dobit moe
preuzeti samo iz Rauna dobiti i gubitka obraenog u II, t. 7.7.
Dio dobiti za vlasnike
Dio dobiti za vlasnike podrazumijeva onaj dio dobiti nakon oporezivanja koji se
planira dati vlasnicima kao prinos na njihova sredstva uloena u projekt. Taj dio financijskih
sredstava nije na raspolaganju projektu za financiranje poslovanja i razvoja pa isplaeni dio
dobiti za vlasnike smanjuje ekonomski i financijski potencijal projekta te je izdatak u
Financijskom toku projekta.
Potrebno je primijetiti da se izdvajanja u rezerve u Financijskom toku ne nalaze meu
izdacima, iako su navedeni u Raunu dobiti i gubitka. To je zbog toga to sredstva izdvojena
u rezerve ne izlaze iz projekta sve dok se ne koriste za pokrie eventualnog gubitka u
poslovanju. Ili, ta sredstva ostaju na raspolaganju projektil i nalazit e se u neto primicima u
Financijskom toku sve dok ih projekt ne koristi za pokrie eventualnog gubitka. Tek tada e
se sredstva rezervi koristiti za financiranje materijalnih trokova, trokova zaposlenih i
financijskih rashoda te izai iz projekta i pojaviti se kao izdatak u Financijskom toku.
Svi izdaci u Financijskom toku, osim obveza prema ulagaima, smanjuju i ekonomski i
financijski potencijal projekta. Obveze prema investitorima smanjuju samo financijski ne i
ekonomski potencijal projekta, jer su zapravo samo povrat prethodno preuzetih sredstava.
7.8.4. Neto primici u Financijskom toku
Neto primici u Financijskom toku projekta razlika su izmeu njegovih primitaka i

izdataka te se mogu odrediti prema izrazu:

NPf =Pf -P
(7.8.1.)
n
n
n
gdje je
NPf = neto primici u Financijskom toku projekta Pf = primici u Financijskom toku projekta
If = izdaci u Financijskom toku projekta n = razdoblje u vijeku projekta, a n = 1 ..t
Polazei od navedene strukture primitaka i izdataka u Financijskom toku projekta, radi
ilustracije se moe navesti i sljedea struktura neto primitaka u Financijskom toku projekta:
NF* =ZD +A +R + (VI +TI - Dl -KIJ + OV (7.8.2.)
gdje
je
NPr
ZD
A
R
VI
TI
Dl
Kl

= neto primici u Financijskom toku

projekta
= zadrana dobit
= amortizacija
= rezerve
= vlastiti izvori financiranja
= tui izvori financiranja
= investicije u dugotrajnu imovinu
= investicije kratkotrajnu imovinu

U izradi Financijskog toka korisno je izraunati i kumulativ neto primitaka Financijskog toka,
kako bi se izmjerilo stanje financijskog potencijala u pojedinim godinama vijeka projekta. Ta
informacija e korisno posluiti kasnije u ocjeni likvidnosti projekta.
7.9. Bilanca
Bilanca je dokument koji slui za iskazivanje veine resursa s kojima posluje pravna
osoba, odnosno s kojima e poslovati poslovni subjekt nastao investicijskim projektom.
Glavni dijelovi Bilance su sljedei:
nematerijalna imovina
materijalna imovina
financijska imovina
potraivanja i druga prava
vlastiti izvori financiranja (kapital)
tui izvori financiranja (obveze)
U Bilanci nisu iskazani neki vrlo vani resursi: ljudski potencijal, energetski izvori i
drugi resursi koji se koriste u poslovanju.
Bilanca se sastoji od dva glavna dijela: aktive i pasive. U aktivi se iskazuje vrijednost imovine
s kojom raspolae projekt, a u pasivi su iskazani izvori financiranja imovine u dva segmenta:
kapital (vlastiti izvor financiranja) i obveze (tui izvori financiranja). Bez obzira na koji se
datum sastavlja Bilanca, ukupni zbroj aktive treba biti jednak ukupnom zbroju pasive.
Vrijednosti pojedinih resursa iskazanih u Bilanci u pojedinoj godini rezultat su viegodinjeg
kontinuiranog poslovanja, tj. vrijednosno stanje imovine, kapitala i obveza rezultat je svih
dosadanjih transakcija, bilo da su one poveavale vrijednost (npr. kumulativ zadrane dobiti)
ili su je smanjivale (npr. smanjenje vrijednosti dugotrajne imovine za obraunatu

amortizaciju).
Jedna od karakteristika Bilance je da iskazuje stanje imovine, obveza i kapitala na
odreeni datum. To je dokument koji se sastavlja na temelju evidentiranih pojedinanih
poslovnih dogaaja u analitikim evidencijama i sumarno u Bruto bilanci. Za potrebe
investicijskog projekta Bilanca se sastavlja na temelju podataka izraenih u pripremi do ove
faze rada, pa je to razlog da ona dolazi na sam kraj pripreme projekta. U investicijskom
projektu Bilanca u aktivi prikazuje strukturu imovine s kojom e projekt poslovati u
budunosti, a Bilanca u pasivi izvore financiranja koji e omoguiti ulaganja u imovinu koja
se iskazuje u aktivi.
Cilj izrade Bilance je utvrditi vrijednost i strukturu imovine i izvora financiranja
imovine na datum sastavljanja Bilance u sastavu svih ostali zbirnih dokumenata za ocjenu i
provedbu investicije.
Vijek projekta sastoji se od razdoblja pripreme, izvedbe i poslovanja, a Bilancu je
potrebno izraditi za svaku godinu vijeka projekta, ali na zadnji datum pojedine godine u
vijeku projekta.
Za razliku od Bilance postojeeg poslovnog subjekta, Bilanca u investicijskom
projektu e biti saeta samo na one stavke za koje postoje podaci. Bez obzira na reducirani
broj stavaka, ovaj dokument e potpuno zadovoljiti metodoloku korektnost, osigurati
dovoljno podataka za njenu interpretaciju te za potrebe statikih pokazatelja.
S obzirom da se izrauju ocjene investicijskih ulaganja za nove projekte i rekonstrukciju postojeih subjekata, sadraj Bilance e obuhvatiti i one stavke koje su
prenesene iz prethodnog razdoblja subjekta u rekonstrukciji, a ne samo stavke koje se odnose
na novi projekt.
7.9.2. Struktura Bilance
Struktura Bilance prilagoena je raspoloivim podacima u okviru pripreme
investicijskog projekta. Iako se Bilanca radi za svaku godinu vijeka projekta, ona ne odraava
dinamiku nego samo stanje na odreeni datum. To znai da se Bilanca radi onoliko puta
koliko ima godina vijek projekta, a iz praktinih razloga se podaci iskazuju u jednoj tablici,
to znai daje svaki stupac tablice jedna Bilanca.
Uz navedene metodoloke napomene slijedi struktura Bilance za potrebe planiranja
novog investicijskog projekta:
AKTIVA
1.Dugotrajna imovina
1.1. Imovina u pripremi
1.1.1. Nematerijalna
1.1.2. Materijalna
1.2. Imovina u upotrebi
1.2.1. Nematerijalna
1.2.2. Materijalna
1.3. Financijska imovina
1.4. Potraivanja
2.Kratkotrajna imovina
2.1. Zalihe

2.2. Financijska imovina

2.3. Potraivanja
2.4. Novac
3. Aktivna vremenska razgranienja
4. Gubitak iznad vrijednosti kapitala
5. Ukupna aktiva (1.4.)
PASIVA
1. Kapital
1.1 .Temeljni kapital
Povlatene dionice
Obine dionice
Kapital ulagaa
1.2. Rezerve
1.3. Zadrana dobit / Preneseni gubitak
1.4. Dobit tekue godine / Gubitak tekue godine
2.Ukupne obveze
2.1. Dugorona rezerviranja
2.2. Dugorone obveze
2.2.1. Prema kreditnim institucijama
2.2.2. Prema dobavljaima
2.2.3. Za izdate vrijednosnice
2.2.4. Ostale obveze
2.3. Ukupne kratkorone obveze
2.3.1. Prema kreditnim institucijama
2.3.2.Prema dobavljaima
2.3.3.Za izdane vrijednosnice
2.3.4.Prema osoblju
2.3.5.Za poreze, doprinose i druge pristojbe
2.3.6.Ostale obveze
2.4. Pasivna vremenska razgranienja
3. Ukupna pasiva (1 .2.)
Struktura Bilance se u skladu s posebnostima nekog projekta moe proiriti za neku
stavku ili se neka od predloenih stavaka moe izostaviti. Temeljni razlog za to je postizanje
preglednosti Bilance pa se s tom namjerom navode terminoloke usporedbe i pojanjenja.
Predloena shema u potpunosti potuje logiku Bilance, ali terminoloki je prilagoena
potrebama planiranja investicijskog projekta:
imovina u pripremi sadri svu materijalnu i nematerijalnu imovinu investicijskog
projekta u fazi izvedbe, tj. investiranje u osnivaka ulaganja, izgradnju graevinskih
objekata, nabavu i montau opreme i slino
imovina u upotrebi sadri svu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu koja je
prebaena iz pripreme u koritenje u fazi poslovanja projekta, kao npr. osnivaka
ulaganja, kupljeni patenti, licence, kupljeno graevinsko zemljite, dovreni
graevinski objekti, montirana oprema i slino
zalihe su kratkotrajna imovina koja trajno krue u projektu
kapital je iskazan po strukturi kako bi se vidjela vrijednost uloenog kapitala u fazi

izvedbe i steenog kapitala u fazi poslovanja projekta.

7.9.3. Sastavljanje Bilance
Svaka stavka na strani aktive i pasive iskazuje vrijednost te stavke na datum
sastavljanja Bilance.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Podaci za sastavljanje Bilance nalaze se u tablicama pripreme investicijskog projekta:

Investicije u dugotrajnu imovinu
Investicije u kratkotrajnu imovinu
Izvori financiranja
Obveze prema izvorima financiranja
Raun dobiti i gubitka
Financijski tok

Bilanca se sastavlja na nain da se u prvu godinu unesu vrijednosti pojedinih stavaka

za koje postoje podaci u tablicama iz pripreme. Za narednu godinu se radi kumulativ, to
znai da se na vrijednost stavke iz prethodne godine dodaje vrijednost tekue godine. Kod
nekih stavaka od vrijednosti prethodne godine oduzet e se vrijednost iz tekue godine. U
prvom sluaju se radi kumulativ s poveanjem, a u drugom kumulativ sa smanjenjem.
U nastavku e se prema strukturi stavaka u Bilanci ilustrirati postupak sastavljanja te
obrazloiti znaenje pojedine stavke u Bilanci.
AKTIVA
Aktiva Bilance prezentira vrijednost cjelokupne imovine s kojom raspolae projekt.
Imovina je nastala ulaganjem financijskih i materijalnih sredstava. Zbog razliite prirode
pojedinih vrsta imovine i njene uloge u poslovnom procesu subjekta, imovina se iskazuje u
dvije skupine:
dugotrajna imovina
kratkotrajna imovina
Temeljni kriterij za razvrstavanje imovine u ove dvije skupine je razdoblje unovavanja
pojedine vrste imovine, odnosno rok dospijea plaanja pojedine vrste imovine. Upotrebljava
se, takoer, i kriterij duljine vezivanja novca u pojedinoj vrsti imovine, odnosno broj obrtaja
novca u godini dana ili due. Takoer se koristi i ekonomski vijek trajanja neke vrste
imovine. Uobiajena vremenska granica izmeu dugotrajne i kratkotrajne imovine je
dospijee dulje od jedne godine za dugotrajnu imovinu, odnosno dospijee do kraja jedne
godine za kratkotrajnu imovinu. Ako je novac uloen u zemljite, graevinski objekt ili stroj,
oekuje se da e njihov ekonomski vijek koritenja trajati dulje od godine dana pa se stoga
uvrtavaju u dugotrajnu imovinu. S druge strane, ako neko kratkotrajno potraivanje
dospijeva u razdoblju kraem od 360 dana, svrstava se u kratkotrajnu imovinu. Kod zaliha se
oekuje da e se one utroiti u proizvodnji u kraem razdoblju od 360 dana pa se stoga,
takoer, svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.
Dugotrajna imovina
Dugotrajna imovina u pripremi
U razdoblju izvedbe investicijskog projekta na ovoj stavci u Bilanci evidentiraju se
sva ulaganja u dugotrajnu imovinu. Ova stavka se popunjava samo u godinama dok traje

ulaganje, odnosno izvedba projekta. Nakon stoje izvedba zavrena i kad poinje razdoblje
poslovanja, iznosi iz ove stavke se prenose u stavku imovina u upotrebi.
Dugotrajna imovina u upotrebi
Vrijednost dugotrajne imovine u upotrebi poetkom razdoblja poslovanja prenosi se
na stavku dugotrajna imovina u upotrebi, a njena vrijednost odgovara nabavnoj vrijednosti
koja ukljuuje sve trokove koji su uinjeni da pojedini predmet dugotrajne imovine moe
funkcionirati u poslovanju subjekta. Na toj stavci se evidentiraju vrijednosti dugotrajne
imovine do kraja vijeka projekta. Evidencija se vodi po neto principu, to znai da se od prve
godine poslovanja njena nabavna vrijednost umanjuje za iznos amortizacije u toj godini.
Drugim rijeima, od nabavne vrijednosti se oduzme amortizacija, to odgovara ispravku
vrijednosti, te se dobije sadanja vrijednost u toj godini.
U iskazivanju vrijednosti dugotrajne imovine u Bilanci dolazi do interesantnih
promjena. U pravilu se iznos sadanje vrijednosti dugotrajne imovine u aktivi smanjuje iz
godine u godinu zbog umanjenja za iznos ukupne amortizacije. Istovremeno u aktivi raste
vrijednost novca od amortizacije s obzirom da amortizacija nije novani izdatak ve
obraunski troak. Naime, izdaci iz amortizacije nisu potrebni za tekue poslovanje, pa
njezini iznosi ostaju na raunima do pojave potrebe za zamjenu istroenog osnovnog sredstva.
Iznos dugotrajne imovine u Bilanci zadnje godine iskazuje ostatak vrijednosti dugotrajne
imovine, odnosno neamortiziranu nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, stoje dio ostatka
vrijednosti projekta u zadnjoj godini vijeka projekta.
Kratkotrajna imovina
Dio ulaganja izvora sredstava potreban je i za formiranje kratkotrajne imovine koja
neprestano krui u pravnoj osobi od ulaznih resursa, kao npr. od sirovina, kroz nedovrenu
proizvodnju, gotove proizvode, potraivanja od kupaca do novca naplaenog od kupaca, koji
slui ponovo za nabavku sirovina i drugih ulaznih resursa. U pravilu se ne moe zapoeti
poslovni proces bez kratkotrajne imovine, odnosno bez predmeta obrade. U proizvodnom
procesu ljudski rad pomou dugotrajne imovine preoblikuje sirovine u gotove proizvode koji
se prodaju kupcima, a kupci zatvaraju jedan kruni proces doznaivanjem novca na raune
proizvoaa.
Kod planiranja investicijskog projekta kratkotrajna imovina se sastoji od zaliha, potraivanja i
novca.
U zadnjoj godini vijeka projekta vrijednost zaliha sainjava dio ostataka vrijednosti projekta.
Zalihe
Zalihe su onaj dio kratkotrajne imovine ija se vrijednost ulae u projekt i trajno u
njemu ostaje tijekom razdoblja poslovanja, iako neprestano mijenja oblik u kruenju u
proizvodnom procesu. Npr. zalihe sirovina ulaze u proces proizvodnje pretvaraju se u zalihe
nedovrene proizvodnje, nakon toga u zalihe gotovih proizvoda i spremne su za otpremu
kupcima. S obzirom na nunost kontinuiranog poslovanja, vrijednost zaliha se u pravilu ne
mijenja tijekom vijeka projekta. Ova stavka u Bilanci je rezultat posebnog prorauna, a
podaci za nju nalaze se u proraunu investicija u kratkotrajnu imovinu u tablici 7.4.5.

Potraivanja i predujmovi
U Bilanci investicijskog projekta nisu iskazane vrijednosti potraivanja i predujmova
jer se projektiranje radi za dugorono razdoblje u kojem se sva potraivanja naplauju, a
predujmovi se realiziraju u obliku zaliha materijala ili trokova za usluge. Naime, s obzirom
na spomenute transakcije u planiranju investicijskih projekata polazi se od pretpostavke da se
sve to se u jednoj godini proizvede, proda i naplati, tako da se ne javlja vrijednost
nenaplaenih potraivanja.
Novac
Stavka novac u Bilanci podrazumijeva slobodna novana sredstva investicijskog
projekta nakon to su podmirene obveze. Prema tome, to je viak ostvarene akumulacije i
neutroene amortizacije, koji ostaje na raspolaganju. Podatke za stavku novac daju neto
primici Financijskog toka po godinama vijeka projekta. Jedino u zadnjoj godini u neto
primicima se nalazi i iznos ostatka vrijednosti projekta, kojeg za potrebe sastavljanja Bilance
treba iskljuiti, budui da se ostatak vrijednosti u toj godini ve nalazi na ostalim stavkama
aktive.
U tablici 7.9.3. prikazan je proraun stavaka u Bilanci koje se odnose na stanje
kratkotrajne imovine. Pri tome se u obzir uzimaju zalihe i novac, dok se potraivanja
izostavljaju jer se radi o novom projektu i poslovnom subjektu. Kod projekata rekonstrukcije
e potraivanja biti sastavni dio postojee kratkotrajne imovine
Aktivna vremenska razgranienja
Ova stavka e se pojaviti samo kod projekta rekonstrukcije postojeeg poslovnog
subjekta. Nastaje u fazi poslovanja kada pravna osoba nastoji trokove rasporediti
ravnomjerno tijekom godine. Trokovi se jednokratno plaaju, a odnose se na cjelogodinje
poslovanje, kao npr. premije osiguranja imovine i osoba, pretplate na asopise i slino.
Gubitak iznad visine kapitala
U ovoj stavci iskazuje se iznos prenesenih gubitaka koje nije mogue pokriti
kapitalom iskazanim u pasivi Bilance. Gubitak iznad visine kapitala iskazuje se u aktivi iz
obraunskih razloga, kako kapital u pasivi ne bi bio iskazan s negativnim predznakom, i nije
imovina poslovnog subjekta. U pravilu se ne bi smio pojavljivati u rentabilnom projektu, iako
je mogua pojava u prvim godinama projekta u situacijama kada investitor umjesto
investiranja kroz kapital ulae sredstva putem kredita.
PASIVA
Pasiva Bilance investicijskog projekta je iskaz vrijednosti strukture izvora financiranja
projekta. Iz pasive se vidi odnos vlastitih i tuih izvora sredstava, tj. stupanj zaduenosti. S
obzirom da se u pasivi iskazuje struktura izvora sredstava, lako je prepoznati strukturu
vlasnitva nad subjektom, kao npr. dioniarsko drutvo, drutvo s ogranienom
odgovornou, javni poslovni subjekt ili ostalo.
Pasiva se moe podijeliti na dva temeljna dijela:
vlastiti izvori sredstava koje ine neki od oblika kapitala (inokosni, dioniarski,

ulagaki)
tui izvori sredstava iji su vlasnici vjerovnici (banke, dobavljai, vlasnici
vrijednosnica i drugi)
Kapital
Temeljni kapital
Kapital u Bilanci moe poprimiti neki od pojavnih oblika kao stoje navedeno u t. 7.6.
Struktura kapitala u Bilanci bit e u skladu s planiranim izvorima financiranja. Iskazivanje
kapitala u Bilanci provodi se na nain da se iz tablice izvora financiranja investicijskih
ulaganja, za koritenu vrstu kapitala, po godinama saine kumulativi do zadnje godine vijeka
projekta, kao to je navedeno u tablici 7.9.4.
Kad kapital ue u projekt tamo ostaje trajno, to znai da se iskazuje u svim godinama
vijeka projekta. Izuzetak je jedino kapital ulagaa u drutvu s ogranienom odgovornou,
koji se moe jednokratno ili kroz nekoliko godina povui iz projekta, to se onda evidentira u
godinama kad se kapital povlai.
Rezerve
U pasivi se rezerve iskazuju kao izvor sredstava steen u poslovanju, a namijenjen je
za pokrie gubitaka u poslovanju. Iznos rezervi razraen je prema namjeni: obvezne ili
zakonske rezerve, statutarne, poslovne i ostale. Svi poslovni subjekti ne moraju obvezno
izdvajati rezerve, jer to ovisi o njihovom pravnom modelu, iako bi to bilo racionalno s
gledita sigurnosti poslovanja. Radi meusobne usporedivosti investicijskih projekata u
procesu planiranja uzimaju se u obzir samo zakonske rezerve koje su obvezne. Ako obveza
izdvajanja za rezerve u pravnom modelu poslovnog subjekta ne postoji, ipak je preporuljivo
da investicijski projektant u analizu ukljui i rezerve radi sigurnosti poslovanja.
Zadrana dobit
Zadrana dobit stvara se u razdoblju poslovanja, odreuje u procesu raspodjele
ukupnih prihoda i navodi u tablici 7.7.1, redak 8. Iznosi zadrane dobiti su dijelovi dobiti
nakon oporezivanja koji nije rasporeen za rezerve i prinos za vlasnike kapitala. Meutim,
vlasnici kapitala stalno pridravaju pravo rasporediti i sredstva zadrane dobiti vlasnicima,
ako tako odlui tijelo vlasnikog upravljanja. Protuvrijednost zadrane dobiti u aktivi
(imovini) kao i sredstva rezervi uklopljene su u ostale stavke imovine, a ciklus zapoinje s
pojavom novca na raunima subjekta. Iznosi zadrane dobiti prenose se u Bilancu po godinama. Iskazuju se tako da se po godinama razdoblja poslovanja izraunavaju kumulativi s
godinjim izdvajanjima u zadranu dobit.
Gubitak
Iznos na ovoj stavci moe se pojaviti u nekoj godini u razdoblju poslovanja. Gubitak
se evidentira u raspodjeli ukupnog prihoda u sklopu Rauna dobiti i gubitka i prenosi se u
Bilancu, gdje se taj gubitak nastoji pokriti. Gubitak se pokriva indirektno smanjivanjem
vrijednosti zadrane dobiti. Kad se potpuno iscrpi vrijednost zadrane dobiti, onda se gubici
indirektno pokrivaju vrijednostima izdvojenih rezervi iz prethodnih godina poslovanja. Ako je

iznos gubitka takav da niti kumulativ rezervi nije dovoljan, onda se iskazuje konani gubitak.
Ovaj iznos gubitka se prenosi u slijedeu godinu te pod pretpostavkom daje u toj godini
poslovanje uspjeno te se moe pokriti gubitak.
Ako vrijednosti zadrane dobiti i rezervi ne bi bile dovoljne za pokrie gubitka, investicijski
projekt ne bi bio prihvatljiv.
Dugorone obveze
Na stavci dugorone obveze evidentiraju se tui izvori sredstava za investiciju.
Istovremeno, ova stavka iskazuje vrijednost nepodmirenih obveza prema tuim izvorima. U
razdoblju izvedbe uzimaju se tui izvori, a u razdoblju poslovanja nastupa obveza vraanja.
Dakle, kod koritenja tuih izvora u Bilanci se radi kumulativ s poveanjem, a u godini kad
pone vraanje radi se kumulativ sa smanjenjem i to sve do godine u kojoj e se vratiti
preuzete obveze.
Dugorone obveze imaju dva glavna oblika:
dugoroni krediti i zajmovi
dugorone vrijednosnice
Dugoroni krediti
Dugoroni krediti su krediti s otplatom u trajanju vie od 12 mjeseci. U pravilu su to
bankarski krediti ili robni krediti dobavljaa dugotrajne imovine. Vrijednost preuzetih kredita,
kao i obveze prema njima iskazuju se u Bilanci.
Dugorone vrijednosnice
Iskazivanje obveza za dugorone vrijednosnice u Bilanci ima istu logiku kao i kod
dugoronih kredita. U razdoblju kad poslovni subjekt prodaje vrijednosnice u Bilanci se
iskazuju iznosi koji su pritekli u poslovni subjekt. U tim razdobljima se poveava vrijednost
ove stavke i po godinama se rade kumulativi s poveanjem.
Sukladno ugovorenim uvjetima, kada vrijednosnice dospiju na naplatu, isplaeni iznosi po
godinama umanjivat e dug za vrijednosnice prema dinamici njihova otkupa. Njihovo
iskazivanje u Bilanci provodi se u vijeku projekta dok traje obveza.
Kratkorone obveze
Kratkorone obveze su one koje se preuzimaju na rok dospijea vraanja krai od
godine dana. Za financiranje investicijskih ulaganja kratkoroni izvori se ne planiraju, ali se
mogu koristiti u razdoblju poslovanja za sluaj nelikvidnosti. Kod projekata rekonstrukcije
postojeeg subjekta pojavljuju se postojee kratkorone obveze kao prijenos iz godine koja
prethodi godini 1. u vijeku projekta. Budui da se nastavlja postojee poslovanje uz uklapanje
novog poslovanja, u pravilu se krajem godine uvijek javljaju i kratkorone obveze prema
dobavljaima, osoblju i dravnim institucijama. Ako se kratkoroni izvori i obveze vrate
tijekom godine, ne e se iskazati u Bilanci, jer je obveza podmirena prije datuma stvaranja
Bilance. No ako se obveza za kratkorone izvore prenosi s kraja jedne u drugu godinu, onda
e se iznos kredita javiti u godini kad je on preuzet. U narednoj godini kada je obveza
podmirena vie se ne e iskazivati u Bilanci.

Pasivna vremenska razgranienja

Ovaj oblik raunovodstvene tehnike pojavljuje se u pravilu samo kod postojeih
subjekata, tj. samo kod ocjene investicijskog projekta rekonstrukcije postojeeg subjekta. U
pravilu ova stavka slui za evidentiranje obveza koje jo nisu potpuno definirane jer su
transakcije fiziki obavljene, ali nije stigla pripadajua dokumentacija, kao npr. obraunati su
trokovi, a nisu stigle ulazne fakture, za najamninu koja se odnosi na razdoblje prije datuma
Bilance, za potronju plina, za usluge reklame i propagande i slino.
Kontrola ispravnog sastavljanja Bilance provodi se usporeivanjem vrijednosti ukupne
aktive i vrijednosti ukupne pasive po godinama vijeka projekta. Vrijednosti ovih stavaka
trebaju u svakoj godini vijeka projekta biti jednake.