OPĆE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA (Komentar Knjige) - 'Abdu-l-'Aziz B. Baz - Komentar Od: Dr. 'Abdu-l-'Aziz B. Dawud El-Fajiz

Naslov originala:
.tol
.toW
l LJ""'_)_) .J\ c__r

Autor:
'Abdu-1-'Aziz b. 'Abdullah b. Baz
Naslov prijevoda:
OPE LEKCIJE ZA
SVAKOG MUSLIMANA
(komentar knjige)
Prijevod:
:'V;_}
Senad Muhi
y.)l:.....
Recenzija:
Fejzo Radoni
Komentar:
dr. 'Abdu-1-'Aziz b. Dawud ei-Fajiz
IslamHouse.com
mart 2016. godine
'Abdu-1-'Aziz b. 'Abdullah b. Baz
OPCE LEKCIJE
ZA SVAKOG
MUSLIMANA
(Komentar knjige)
Komentar:
dr. 'Abdu-1-'Aziz b. Dawud el-Fajiz
IslamHouse.com
mart, 2016. godine
OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA
U ime Allaha Svernilosnog, Milostivog!
Hvala Allahu, Gospodaru svijetova, neka su salawat i

selam na poslanika Muhammeda, nj egovu porodicu, ashabe
i sve one koji slijede nj egov put. Nakon to sam prouio
komentar uvaenog ejha 'Abdu-l-'Aziza el-Faj iza na moju
knjigu: Ope lekcije za svakog muslimana, zakljuio sam
da se radi o korisnom djelu i pounim komentarima. Molim
Allaha da mu povea nagradu, znanje i uputu, te da ova
knjiga bude korisna muslimanima. Neka je salawat i selam
na poslanika Muhammeda, nj egovu porodicu i ashabe.
'Abdu-l-'Aziz b. Baz
Uvod prvom izdanju

Zahvala pripada Allahu Uzvienom, od Njega pomo i
oprost traimo i Njemu se kaj emo. Allahu se utiemo od zla
nas samih i zla naih loih postupaka. Koga Allah uputi, on
j e, uistinu upuen, a koga On u zabludi ostavi, taj nee nai
upuivaa. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha i da
On nema sudruga i svjedoim da je Muhammed, Njegov rob
i poslanik, neka je na nj ega, nj egove ashabe i porodicu mir i
blagoslov.
"O
vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bo
jati i umirite samo kao muslimani!" (Alu 'Imran, 102)
J.
""
.. ".,".o
J."-
(._-
"'
j{
""'
1 -'."..J'-P-"J.
\
.".
\"'("'\.;..-
IWrJl\4!.!1\
..:.\J{J
u.Y
<.;l /
J
/
_
(.
b,\c\SA.t\f\'l>'\'
.
y ".,
. \'
u;.i .J J
u
<.
"0 ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od
jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu nje

govu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i
ene rasijao. l Allaha se bojte - s imenom ijim jed
ni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer
Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (en-Nisa, l)
-:'
..)..)
--
"O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu,

On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe
vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Posla
niku
Njegovom bude
pokoravao
postii
ono
to bude elio." (el-Ahzab, 70-71)
A zatim:
Kada sam doao do knjige Ope
muslimana, ij i je
sam o
lekcije
autor uvaeni ejh Ibn
za
Baz,
njenom komentaru, iz razloga to
svakog
razmiljao
je sadraj
ove
knjige veoma vaan i koristan za svakog muslimana. Ova

knjiga
predstavlja
poslanicu
svakom
pojedincu
ovog
ummeta, bez obzira radilo se o mukarcu ili eni, uitelju ili

ueniku. Nakon to sam klanjao istiharu i traio savjet od
uenih lj udi koji su me podrali u mojoj namjeri, vrsto sam
odluio da u komentarisati ovo djelo, te sam nakon toga
toga zatraio i dozvolu od samog ejha Ibn Baza, koji mi j e
t o dozvolio. I pored inj enice d a se radi o knjizi koja nije
napisana na velikom broju stranica, ona ipak sadri glavne
postavke
pitanja,
vezane
kao
za
islamsko
pojanjenje
vj erovanje,
naina
erijatsko-pravna
ponaanja
kojim
bi
se
trebao okititi svaki musliman.

Poslanica
je
i
zakljuena
opasnost
irka
grijeha,
poslanici
stranicama
je
te
sa
njihovim
sadrano
temama
sve
vezanim
vrstama.
ono
to
Dakle,
bi
za
u
j ednog
muslimana
trebalo
zanimati,
vezano
je
za
vj erovanje,
obrede i ponaanje. Upravo zbog njene tematike ova knjiga

i zasluuje naziv: Ope lekcije za svakog muslimana.
Komentar koji sam dao na ovu knjigu nije ni previe
dug kako bi itaoca umorio, a niti je previe kratak Imao
sam
za
cilj
da
se
ovim
djelom
nj egovim
tumaenjem
okoriste imami u damijama, tako to e ga itati svojim

dematlijama, ili pak roditelji, odnosno studenti prenosei
ga irim masama.
Trudio sam se da svako pitanje bude zasnovano na nekom od
erijatskih dokaza, onoliko koliko je to bilo u mogunosti, a
komentar sam nazvao: El-ahkamu-l-mulimmeh 'ale-d-durusi-l
muhimmeh li-'ammeti-l-ummeh.
ejh Ibn
Baz j e na ovaj komentar ostavio odreene
opaske i napomene koje sam oznaio kako bi se razlikovale

od ostalog teksta.
Na kraju, elim od svakog onoga ko
doe do ove
knjige i bude imao odreene prij edloge i napomene, da nam

se j avi i upozna nas sa njima.
Molim Allaha Uzvienog da ovo djelo kao i
komentar
budu
od koristi
muslimanima, te
nj egov
da moj
trud
uini iskrenim, i u ime Njega.

Takoer, molim Allaha da nagradi i autora poslanice
koju sam prokomentarisao i da nas sastavi sve zaj edno na
najviem
stepenu
Denneta,
sa
poslanicima,
ehidima,
iskrenim i dobrim vjermCima. Neka j e salawat
selam na
poslanika Muhammeda, nj egovu porodicu i ashabe.1

'Abdu-1-'Azlz b. Dawiid el-Fajiz
1 Ovaj uvod sam napisao jo za ivota uvaenog ejha Ibn Baza, Allah mu se smilovao i
nastanio ga u dennetskim prostranstvima.
10
PRVA LEKCIJA
SOru ei-Fatihu i ono to je mogue od kratkih
sura, od sure ei-Zilzal do sure en-Nas treba
itati, nauiti, ispravno izgovorati, zapamtiti,
te se upoznati sa znaenjima koja je obavezno
znati i razumjeti.
[ Komentar]
ejh
musliman,
ovoj
shodno
prvoj
lekciji
svojim
spominje
mogunostima,
da
je
svaki
obavezan
se
poduiti suri el-Fatihi i drugim kratkim surama. Siiru el

Fatihu je
obavezan
nauiti svaki
musliman
ponaosob, j er
bez uenja te sure namaz nije ispravan, kao to se to navodi

u hadisu Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, kojeg emo
kasnije spomenuti.
O naj
ko
lj ude
poduava
ovoj
suri
treba
da
se
pridrava slj edeih koraka:

Da ih podui itanju, ukoliko ne znaju, a ukoliko su
sposobni
da
je
itaju,
onda
treba
da
ispravi
eventualne
greke koje se deavaju priliko itanja.

Potom treba da pristupe uenju ove sure napamet, a
to mogu na slj edei nain:
Da uitelj ui ovu suru lijepo i
razgovijetno, a da
uenici za njim ponavljaju, sve dok j e ne naue. Nakon to

to privede kraju, treba im pojasniti znaenja te sure, kako bi
je razumjeli.
11
Poslije e, ako j e to u mogunsti, da ih upozna sa

propisima koji se mogu zakljuiti iz te sure.
Primjer tome, kada se radi o suri el-Fatihah, j este da
ih upozna sa propisom uenja te sure u namazu, da je ona
rukn
(temelj)
namaza,
jer
Poslanik,
sallallahu
'alejhi
we
sellem, je kazao:
' 'l}. : .ijj;;, ..ii

L;
_.!.._,\
\l,t- - r:\ '\ g<l
' ' - - - , !fi
Y\;.0 r i Jcr-J J
'.
"Nema namaza onaj ko ne proui s uru el-Fati hu. " z

Takoer, treba im kazati da je j edan od principa u
vezi
kojeg
su
saglasni
svi
uenjaci
prvih
generacija,
vjerovanje u Allahova imena i svojstva, koja su potvrena

kur'ansko-hadiskim
tekstovma,
bez
govora
kakvoi tih imena i svojstava, i bez njihovih
nainu
iskrivljavanja,
te bez poreenja i potpunog negiranja.

Potom treba ih upoznati
da je
ibadet sveobuhvatni
naziv za svaku rije ili postupak koji je drag Uzvienom

Allahu.
J edna od pouka sure el-Fatiha koju mora poznavati
svaki musliman j este da ibadet pomijean sa irkom nee
biti prihvaen.
Muslimanu se pored ovoga, mora staviti do znanja, da
treba biti svjestan Sudnjeg dana, jer e mu ta svijest pomoi
2 EI-Buhar1, Sah/h, Kitabu-1-ezan, h. br. 723; M uslim, Sah/h, Kitabu-s-salah, h. br. 394; et-Tirmiz1,
Kitabu-s-salah, h. br. 247; en-Nesa1, Sunen, Kita bu-1-iftitah, h. br. 911; Ebu Dawud, Sunen,
Kitabu-s-salah, h. br. 822, Ibn M adeh, Sunen, Kitabu iqa meti-s-salah (837); Ahmed, Musned,
S/313; ed-Dari mi, Sunen, h. br. 1242; od 'U bad e b. es-Samita, radijellahu 'anhu.
12
da to vie bude pokoran
da se u to veoj mj eri grijeha
kloni.
Sve ovo to smo kazali, po p itanju uenja
znaenja, vrij edi i za ostale sure.
13
poznavanja
14
DRUGA LEKCIJA
Treba se upoznati sa kelimei ehadetom koji glasi:
..11 J_,.-_)
..11 l .<...!..ll La Uohe illelloh Muhammedun
resululloh, te sa tumaenjem istog, kao i njegovim

artovima (uslovima).
Znaenje ehadeta je:
Lo U ohe- nema istinskog Boga, time se
negira sve ono to se oboava pored Allaha,
illelloh - osim Allaha, potvrujui boanstvo
oboavanje samo Allahu Koji nema sudruga.
Komentar
U ovoj lekciji ejh spominje kelimei ehadet, tj. rijei : Iii iliihe
il/el/ii h m uhammedun resululliih- ..11 Jr_)
..11 'll l 'l.
1. Stepen i mjesto ovih rijei
Ove rijei predstavljaju prvi temelj
na koj em poiva
islam.
'u-?- J. f '}._:,\ ,
:;i l Jy)
J : J <L$ :lJ1 j ? JI J
'tjJI 'l i- ,\ j_,.:_) l 0b l l ;_jl '10\
()\.,.,... .Jl t\.k;,_.,l J. ii)-1 -.:.."ll) lj ,0_) i-j

Ibn ' Umer, radijallahu 'anhuma, prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kazao: "Islam je izgraen na
pet stvari: svjedoenju da nema boga osim Allaha i da je

15
M uhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata,

postu mjeseca ramazana i haddu (hodoau Kabe za onoga ko je
u mogunosti). "3
Dakle, kelimei ehadet je temelj islamske vj ere
prva
obaveza koju jedan rob treba da ispuni, jer ispravnost svih

drugih djela zavisi od ispravnosti ovih rijei.
2. Znaenje
Ove rijei znae: Niko pored Allaha ne zasluuje da
istinski
bude
oboavan.
Nije
dovolj no
da
se
ove
rijei
tumae na nain da se kae: Nema tvorca mimo Allaha ili

niko
drugi
ne
daje
opksrbu
mimo
Nj ega,
iz
slj edeih
razloga:
Murici Mekke su priznali da je samo Allah Stvoritelj,
ali i pored toga, nije im nimalo koristilo njihovo uvj erenj e.
Oni su znali pravo znaenje kelimei ehadeta i upravo zbog
toga
nisu
prihvatali
naredbu
Allahovog
Poslanikova,
sallallahu 'alejhi we sellem, da izgovore te rijei.

udno je stanje nekih
ljudi koji
ive
dananjem
vremenu, koji izgovaraju ove rijei, ali ne poznaju njihovo

znaenje, pa se u svojim dovama obraaju dobrim ljudima u
kaburovima
(turbetima),
a sebe smatraju
pravim
monote
istima (muwehhidima) .
3 EI-Buhar1, Sah/h, Kitabu-1-iman, h. br. 8; M usl im, Sah/h, Kitabu-1-iman, h. br. 16; et-Tirmiz1,
Sunen, Kitabu-1-iman, h. br. 2609; en-Nesa1, Sunen-s-sugrti, Kita bu-l-iman, h. br. 5001; Ahmed,
Musned, 2/26 h. br. 4798, i 2/93 h. br. 5672.
16
3.
Ruknovi (temelji) ovih rijei
Postoje dva temelja, a oni su negacija i potvrda. Negacija je u

rijeima: nema (istinskog) boga, iz ega se razumije da niko pored
Allaha ne treba da bude oboavan, dok je potvrda u rijeima: osim
Allaha, iz ega proizilazi da j edino O n zasluuje da bude oboavan.

4. Vrijednost rijei Iii iliihe illelliih
Vrij ednost ovih rijei je ogromna, jer ko ih iskreno izgovori,

ui e u Dennet. Ko ove rijei izgovori lano, nj egov ivot i imetak
nee se dirati, a takav e kod Allaha raun polagati. On ima status
licemjera. To j e reenica koja je i pored svoje kratkoe sadrajna,
lahko ju je izgovoriti, a teka e biti na vagi Sudnjeg dana, kada se
djela budu mj erila.
Vrij ednost
ovih nJect je
ogromna,
neke
od
njih
spominje i Ibn Redeb u svome djelu Kelimetu-1-ihliis. Za

svaku vrijednost, spomenuo je argument.
Tim
rijeima
kupuje
poslj ednje ove nJect, ui
se
Dennet,
Dennet,
kome
tim
budu
rijeima
se
spaava od Vatre, zbog njih se grijesi oprataju i briu, one

predstavljaju najljepe i najbolje djelo, njima se rui svaka
prepreka na
putu ka Allahu, to su rijei iskrenosti koj u
Allah potvruje onima ko ih izgovori, to su najbolje rijei

koje je izgovorio neki od vj erovjesnika, la ilahe illellah j e
najbolji
zikr,
najbolje
djelo
koje
se
naJvtse
vrijednuje,
izgovaranje tih rijei ima vrijednost kao da je ovjek roba

oslobodio, njima se titi od ejtana, od patnje u kaburu i
strahota na Sudnjem danu, te rijei e biti simbol vj ernika i
njihova oznaka kada ustanu iz kaburova, pomou njih se
otvaraj u sva dennetska vrata, pa ovjek moe da bira na
17
koja e ui, i ukoliko neko od onih koji budu svj edoili ove
rijei, a zbog svojih velikih grijeha, ue u Vatru, nee vj eno
u njoj boraviti.4
S. ta proizilazi iz svjedoenja da
je Muhammed Allahov Poslanik?

Iz tog svjedoenja proizilazi vj erovanj e u nj ega, u sve
ono o emu nas je obavijestio, pokornost nj egovim nared
bama, ostavlj anj e onoga to je zabranio i davanj e prednosti
njemu u odnosu na sve ostale ljude.
6. Uslovi ispravnosti rijei la ilahe illellah
J.;.j l l l 'l0t -. tY, :J ;i l<!- ' l J. :.;

j j l 0h 'j I.:W:. 0h ,:J.? 'l
WI'J -ti
1<=-. tl l l ili.tt; <S"
l'J- "().J3 r-=r JIW t
.y>- .J
.y>-
, _ __,_
'
-PI(y0t
Prenosi 'Ubade b. es-Samit, radijallahu 'anhu, da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alej hi we sellem, kazao: "Ko svjedoi da nema
boga osim Allaha, Jedinog, koji nema druga, i da je M uhammed

Njegov rob i Njegov poslanik, i da je 'lsaa Njegov rob i Njegov
poslanik i R ije Njegova koju je Merjemi dostavio, i ivot mu
udahnuo, i da je Dennet istina i Dehennem istina, Allah e ga
uvesti u Dennet, prema onome to je radio. "s
ejh u nastavku druge lekcije j e kazao:
4 Pogledati Poslanicu o rijeima la ilahe il/el/ah, koju je napisao ej h Fewzan.
5 El-Bu hari, Sah/h, Kita bu ehadisi-1-enbijai, h. br. 3435; M uslim, Sah/h, Kita bu-l-iman, h. br. 28.
18
to se tie artova ,,lU iliihe illelliih to su:

1. Znanje- koje j e suprotno neznanju;
2. Ubjeenje- koje je suprotno sumnji;

3.
Iskrenost- koja je suprotna irku (pridruivanju

Allahu neeg/nekog drugog);
4. Potvrda- koja je suprotna negiranju;

5. Ljubav - koja je suprotna mrnji;
6. Naklonosti (predanost) - koja je suprotna ostavljanju;
7. Prihvatanje- koje j e suprotno odbijanju;
8. Nevjerovanje u sve drugo to se oboava
pored Allaha;
[Komentar]
Islamski uenjaci navode sedam uslova, a neki dodaju
i osmi, kao to je to uinio autor ove poslanice.
1. Znanje (e/- 'i/m-
Ukoliko
rob
l)
zna da j edino Allah
zasluuje
da bude
oboavan i da je oboavanje nekoga pored Njega nitavno,

onda je razumio znaenje ovih rij ei.
Allah Uzvieni kae:
-:&\\AJI:t:l.t
r-
. ..
"Znaj da nema boga osim Allaha!" (Muhammed, 19)
"...moi e samo oni koji Istinu priznaju, oni koji

znaju." (ez-Zuhruf, 86)
19
-4-1 j;. ,1 l ;ill '] d:.: _;P,j , :l jr-_; J

Resulullah, sallallahu 'alejhi we sellem, je kazao: "Ko umre, a
zna da nema istinskog boga mimo Allaha, ui e u Dennet. "6

2. Ubjeenje ( el-jeqfn - l)
Svako onaj ko izgovori rijei Iii iliihe il/elliih, mora da

bude ubjeen srcem u njihovu ispravnost, tj. mora vrsto
vjerovati da samo Allah zasluuje svaki vid oboavanja, i da
niko pored Njega na to nema pravo.
Allah Uzvieni kae:
)
-: ) --':Ao; l.. ;
O u.P..J:!r
; .__..J
"""'
"... i onima koji budu vjerovali u ono to se objavljuje

tebi i u ono to je objavljeno prije tebe, i onima koji u
onaj svijet budu vrsto vjerovali." (el-Beqareh, 4)
,\11 1h .,\Jj.-': Jr-_; J : J ;"') y

. .a:.J..
-;jj
ul
'?.
. \;;'
-- o ,1 \;ill']
"'\- . _. .0'
Ebii Hurejre, radijellahu 'anhu, prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kazao: "Obraduj Dennetom
onoga koga sretene iza zidina ove bae, a da svjedoi Ja i/ahe

il/el/ah, i srcem vjeruje u te rijei. "?
6 Muslim, Sah/h, Kitabu-1-iman, h. br. 26; Ahmed, Musned, 1/65 h. br. 464; ei -Hakim, Mustedrek,
1/351; preko ' Usmana b. 'Affana, radijallahu 'anhu.
7 Muslim, Sahfh, Kita bu-l-Iman, h. br. 31; Ibn Hibban, Sah/h, Kitabu-s-sijer, h. br. 4543, i ovo je
njegov tekst ha disa.
20
3.
Prihvatanje ( el-qabul - Jl)
Ovo znai prihvatanje svega to proizilazi iz ovih rijei, kao

to Uzvieni Allah kae:
/
-!.-
/,#
.J.
.J
Sl... \:.;!J_;.:. l j l,- l j.!_"

/.
"Recite: 'Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se

objavljuje nama'." (el-Beqareh, 136)
4. Naklonost ili predanost (el-inqijiid - .)\)

Treba biti naklonj en i predan Allahu u svemu, na to
ukazuju ove rijei. Uzvieni Allah kae:
"Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda

Allahu, inei jo i dobra djela." (en-Nisa, 125)
"Onaj ko se sasvim preda Allahu, a uz to ini dobra

djela, uhvatio se za najvru vezu." (Luqman, 22)
5. Potvrda (istinitost) - (es-sidq- J.>...l.a.l )

Ovaj
uslov
znai
da
ovjek potvrdi
istinitost svoga
vjerovanja u Allaha, istinitost svoga ubjeenja, rijei i onoga

emu poziva.
21
Uzvieni Allah kae:

/
."
"..,o
11, //lo ,)o ). Ailll
J
S e .Y
o
.Jo, o
J.
"",
o .l\118'
l YA
0:! '"""f.:
.J.-:.
"O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji

su istinoljubivi (iskreni)!" (et-Tewbeh, 119)
6. Iskrenost (el-ih/as - U"')l:...:ll)

Sva
djela
postupci
koje
ovjek
ini
moraju
biti
uraeni iskreno u ime Allaha, bez b ilo kakvih neispravnih

namjera.
Uzvieni Allah kae:
"A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu

iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju." (ei
Bejjineh,S)
,gjl f lfiWI : J ,tj</,;_;} y
- \;.. l :Jl l :J Jj :;.

Ebii H urejre, radijallahu 'anhu, prenosi da j e Vjerovj esnik,
sallallahu ' alejhi we sellem, kazao: "Najsretniji ljudi koji e zasluiti
moj efii'at na Sudnjem danu su oni koji kau Iii iliihe illalliih,
iskreno iz srca. "s
8 EI-Buhar1, Sahfh, Kitabu-1-'ilm, h. br. 99; Ahmed, Musned, 2/373 h. br. 8858.
22
7.
Ljubav (el-mehabbeh - \)
Ljubav prema svemu to se razumije iz
ovih rijei,
ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi

we sellem, iznad koje ne smije biti nijedna druga ljubav.
Allah Uzvieni kae:
"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole

ih kao to se Allah voli, ali pravi vjernici jo vie vole
Allaha." (el-Beqareh, 165)
8. Nevjerovanje u sve drugo
to se oboava - pored Allaha

( el-kufru bim ii ju 'bedu min dun il/iih -.ilil 0_,.) .y l.., l)
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, kae: "Ko kae
Iii iliihe illalliih i zanegira sve to se oboava mimo Njega, imetak

i ivot su mu sveti, a raun e kod Allaha polagati. "9
9 M uslim, Sahfh, Kita bu-l-iman, h. br. 23; et-Ta beran1, Mu'demu-1-kebfr, h. br. 8190.
23
24
TREA LEKCIJA
est je temelja (ruknova) 1mana (vjerovanja):
-
da vjeruje u Allaha,
Njegove meleke,
Njegove knjige,
Njegove poslanike,
Sudnji dan i
Vjerovanje da je odredba, dobra i

loa, od Uzvienog Allaha.
[Komentar]
Dokaz za ovo je hadis Dibrila u kojem je on pitao
Vjerovj esnika, sallallahu 'alejhi we sellem, o imanu.
r-)IJ j 'PJ ,:brij , Y eJ,

,
,1,.
::t
jyj Jtj
"\0j v:.> -d.w yj ''il

..-
o.....
,.... ,...
oJ
o
_.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kazao: "Da
vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove

poslanike, Sudnji dan i da vjeruje da je odredba, bila dobra i loa da
od Uzvienog Allaha. "lo
10 Muslim, Sah/h, Kita bu-l-iman, h. br. 8; et-Tirmizi, Sunen, Kita bu-l-iman, h. br. 2610; en-Nesai,
Sunen, Kita bu-l- iman, h. br. 4990; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-su nneh, h. br. 4695; Ibn Made,
Sunen, ei-Muqaddimeh, h. br. 63; Ahmed, Musned, 1/27 h. br. 184; preko 'U mera b. ei-Hattaba,
radijallahu 'an hu.
25
1.
Vjerovanje u Allaha
Ono obuhvata etvero:

1. Vjerovanje da Allah postoji
Na postojanj e Allaha ukazuju neiskvarena priroda, razum,

erijatski tekstovi i materijalni dokazi.
Neiskvarena priroda/titra
U svakon stvorenju je ureeno vj erovanj e u Tvorca,

ovo je ovjekova neiskvarena priroda koja se mijenja samo
pod uticajem vanjskih faktora, kao to se navodi u hadisu:
'\Je ii l J_;; t;)>
: l Jyj
J , J )>} ::J
J-..;
' t -..;\'- J ' t -.; )''J --t
"Z "
,
- _) " _) " \ 'fr' 'Y.
Ebu H urejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, rekao: "Svako dijete se raa u
pravoj vjeri, ali ga njegovi roditelji uine jevrejom, kraninom ili

vatropoklonikom. " 11
Razum
Sva stvorenja moraju imati nekoga ko ih je stvorio.

Nemogue je da neto samo sebe stvori, niti da nastane
sluajno, bez bilo kakvog povoda.
erijatski
dokazi
ukazuju
na
postoj anje
Allaha.
Sve
nebeske Knjige su govorile o tome i potvruju ovu inje1 1 El-Buha rl, Sah/h, Kitabu-1-denaiz, h. br. 1358-59; Muslim, Sah/h, Kitabu-1-qader, h. br. 2658; et
Tirmizl, Sunen, Kitabu-1-qader, h. br. 2138; EbO DawOd, Sunen, Kitabu-s-sunneh, h. br. 4714;
Ahmed, Musned, 2/275 h. br. 7712; Malik, Muwetta, Kitabu-1-denaiz, h. br. 596.
26
nicu, a najbolja od njih j e Kur'an. Takoer, i svi poslanici su

ovo potvrivali, a peat tome je bio najbolji od svih njih,
Muhammed, sallallahu ' alejhi we sellem.
Materij alni
dokazi
ukazuju
na
postojanj e
Allaha
dvojako:
Prvo: Veoma esto ujemo kako su n eije dove usli
ane, to jasno ukazuje na Allahovo postoj anje.
Drugo: Nadnaravna djela koja su inili poslanici za koja su
ljudi uli ili ih vidjeli, jasan su pokazatelj postojanja Allaha.
2. Vjerovanje da je Allah Gospodar svega

Ovo
oznaava
da
je
On
j edini
Gospodar svega
to
postoji, koji nema suparnika u vlasti, niti ima pomagaa.

Gospodar (Rabb) je onaj koji stvara, vlada svime i upravlja.
Nema tvorca osim Allaha, nema vladara osim Njega, niti ima nekoga
ko upravlj a mimo Njega.
Allah Uzvieni kae:
e
Q _:;lj\ i' ...

...
"Samo On stvara i upravlja!" (el-E'araf, 54)

.J.
.J. "",.
(.
.J. "_,..,_,""
.J.
.J.
"..
.J.
""
-;,.)_y.xi0,!1j I.J...uiL
".41.J;
-:; ". u
-:
...
"To vam je, eto, Allah, Gospodar va, carstvo je

Njegovo! A oni kojima se, pored Njega, klanjate ne
posjeduju nita." (Fatir, 13)
27
3.
Vjerovanje da je samo Allah Bog
Ovo podrazumijeva vj erovanje da j e On istinski Bog

koji nema sudruga. l/ah ili bog je onaj
kome srca tee,
oboavajui ga, iz ljubavi i potovanja.
"A va Bog - jedan je Bog! Nema boga osim Njega,

Milostivog, Samilosnog!" (el-Beqareh, 163)
/JO
,}
/ /
/ //
_,
).
_,
//
A
/
.. 11 y \:L::._)1 ill
Jlli"'-.v.
A:ill l J..W.I
.
i
/ / !.J
,
.-W' /
-: . 'l
....
o
-LA
.
"Mi smo poslali Nuha narodu njegovom. O narode

moj, - govorio je on - Allahu se klanjajte, vi drugog
boga osim Njega nemate!" (el-E'araf, 59)
4. Vjerovanje da On posjeduje lijepa
imena i savrena svojstva

Ovo
podrazumijeva
potvrivanje
vjerovanj e
sva
Allahova imena i svojstva koja su spomenuta u kur'ansko

hadiskim tekstovima,
onako kako to
govora
kakvoi
nainu
bez
Njemu
dolikuje,
iskrivljavanja,
te
poreenja i potpunog negiranja.

Allah Uzvieni kae:
"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." (e-ura, 1 1)
28
bez
bez
Plodovi vjerovanja u Allaha Uzvienog

1. Potvrda Allahove jednoe, iz ega proizilazi
da se
ovjek ne nada, niti da se boji, a niti da oboava bilo koga

mimo Allaha.
2. Potpuna ljubav prema Allahu, kroz poznavanje zna

enja na koja ukazuju Njegova imena i svojstva.
3.
Oboavanje Allaha kroz injenje onoga to nam j e
naredio i udaljavanje o d onoga to na m j e zabranio.

*****
2.
Vjerovanje u meleke
Meleki su bia koja pripadaju nevidiljivom svijetu, koja

oboavaju Allaha i nemaju nikakvih osobina boanstvenosti. Allah
ih je stvorio od svjetlosti i uinio ih Nj emu potpuno pokornim, te im
dao snagu kako bi mogli izvravati Nj egove naredbe. Njihov broj
zna samo Uzvieni Allah.
Vjerovanje u meleke
obuhvata etiri stvari:
1. Vjerovanje u njihovo postojanj e
2. Posebno vjerovanje u one meleke ija imena znamo, poput

Dibrila, 'alejhi-s-selam, i openito vj erovanje u meleke ija imena
ne znamo.
3.
Vjerovanje u njihova svojstva koja su nam poznata.
Oni su najjaa Allahova vojska, cijenjeni robovi, ima onih
29
koji stoje u saffovima, koji slave Allaha, svako od njih ima

svoj stepen, iznad kojeg i ispod kojeg ne moe ii.
4. Vjerovanje u njihova zaduenja koja smo spoznali putem
Kur'ana i Sunneta, a koja rade po Allahovom nareenju, poput

zaduenja meleka smrti da uzima due.
*****
3.
Vjerovanje u knjige
Ovdje se misli na knjige koje je Allah objavio posla

nicima, kao milost i uputstvo stvorenjima, kako bi ostvarili
sreu i na ovome, a i na buduem svijetu.
Vjerovanje u knjige
obuhvata etvero:
1. Vjerovanje da ih je uistinu Allah objavio.
2.
poput
Posebno
Kur'ana
vjerovanje
koji
je
knjige
objavljen
ij a
imena
Muhammedu,
znamo,
sallallahu
'alejhi we sellem, Tewrata koji je objavljen Musau, 'alejhi-s

selam.
3.
Vjerovanje u ono to je u njima kazano, ako se
potvrdi ispravnost toga, poput vj erovanja u sve ono to j e

kazano u Kur'anu, kao
vj erovanja u o no to n ij e iskrivljeno
od prijanjih knjiga.
4. Postupanje po onome to je u njima kazano, ako
nije derogirana, te prihvatanje i zadovoljstvo sa onim to j e
30
u njima spomenuto, bez obzira da li razumjeli mudrost toga

ili ne.
I ubjeenje da su sve prij anje knjige derogirane
Kur'anom.
Allah Uzvieni kae:
"A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi

knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi." (ei
Maideh, 48)
Plodovi vjerovanja
u Allahove knjige
1.
Spoznaja
Allahove
brige
Svoj im
robovima,
iz
razloga to je poslao knjige koje e voditi ljude kroz ivot.

2.
Spoznaja Allahove
mudrosti
propisivanju, a
to
vidimo iz toga to je svakom narodu objavljivao ono to m u

odgovara u datom trenutku.
Allah Uzvieni kae:
"Svima vama smo zakon i pravac propisati."

(ei-Maideh, 48)
Trei: Zahvala na Allahovoj blagodati.

*****
31
4.
Rusu!
ili
Vjerovanje u poslanike
poslanici
su
mnoina
od
riJeCI
resu!
ili
poslanik, a oznaava osobu koja j e poslana da dostavi neto.

Poslanici
su
osobe
kojima
je
Allah
dostavio
poslanicu
naredio im da je prenosu ljudima. Prvi poslanik j e N iih,

'alejhi-s-seHim, a zadnj i je Muhammed, sallallahu 'alejhi we
sell em.
Nije postojao nijedan narod, a da mu Allah nij e poslao
poslanika sa vjerozakonom specifinim za dotini narod ili
pak vjerovjesnika koji je imao za cilj da obnovi prethodni
vjerozakon.
Allah Uzvieni kae:
"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu se

klanjajte, a kumira se klonite!" ( en-Nahl, 36)
"A nije bilo naroda kome nije doao onaj koji ga je

opominjao." (Fatir, 24)
Poslanici
su
ljudi,
stvorenja
koja
nemaju
nikakvih
boanskih osobina.
Oni imaju ljudska obiljeja i osobine i deava im se
sve ono to se deava obinim ljudima, poput bolesti, smrti,
potrebe za hranom i piem i sl.
32
obuhvata etiri segmenta:
1. Vjerovanje da je njihova poslanica od Allaha
da j e
istinita.
Ko ne vjeruje u samo j ednog poslanika, ima status
kao da ne vjeruje u sve njih, kao to kae Uzvieni Allah:
/
,#
J.
""
:;;
""'
ll
Jo _"...:i. ..:...;. :lS'
. / J"""' >'i
.
"l Nuhov narod je smatrao lanim poslanike."
(e-u'ara', lOS)
2. Posebno vjerovanje u poslanike ija imena znamo,
poput Muhammeda, Ibrahima, Musaa, 'lsaa,
Nuha, koji se
inae smatraju najodabranijim poslanicima.

U
one
poslanike
ija
imena
ne
znamo,
vjerujemo
openito.
Allah Uzvieni kae:
"l prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih smo
ti kazivali, a o nekima ti nismo kazivali." (el-Mu'min, 78)

3.
Vjerovanje u ispravne predaje koje su do nas od
njih preneene.
4. Rad po vj erozakonu poslanika koji nam j e poslan, a
to je Muhammed, sallallahu 'alejhi we sellem.
33
Plodovi vjerovanja u poslanike

1.
Spoznaja
Allahove
milosti
brige
prema
Svojim
robovima, a to se vidi iz injenice da je poslao poslanike

kako bi ih uputili na Pravi put, te pojasnili nain injenja
ibadeta Allahu.
2.
Zahvalnost
Allahu
Uzvienom
na
ovoj
velikoj
blagodati koju nam je ukazao.

3.
Ljubav
prema
poslanicima
iznoenje
pohvale
njima onako kako to dolikuje. Dakle, moramo ih voljeti i

cijeniti, jer oni su od Allaha dostavili poslanicu, oboavali
Ga i druge na to podsticali.
*****
5.
Sudnj i
Vjerovanje u Sudnji dan
dan
je
dan
kada
ljudi
biti
proivlj eni,
polagati raun i biti nagraeni ili kanjeni.

Nazvan je el-jewmu-1-ahir
_p.':/1 r-ljzadnji dan, jer nema
dana nakon njega.
Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata troje:

1.
Vjerovanje
proivlj enje,
iju
ispravnost
potvr
nagradu
kaznu.
uju Kur'an, hadis i j ednoglasan stav uenjaka.

2.
Vjerovanje
polaganje
rauna,
ovjek e polagati raun za svoja djela i bie nagraen ili
34
kanjen
shodno
njima.
Na
ovu
injenicu
ukazuju
Kur'an,
sunnet i jednoglasan stav muslimana.

3.
Vj erovanje u postojanj e Denneta i Dehennema i da j e
jedno ili drugo vj eno boravite z a ljude.

U vjerovanje u Sudnj i dan ulaze i dogaaji poslije smrti, poput
kaburskog iskuenja, kaburske patnje i uivanja.
Plodovi vjerovanja u Sudnji dan

1. Strah od grijeha, jer nas oni vode ka Allahovoj kazni.
2. elja da se to vie bude pokoran Allahu, s namje
rom da se dobije Njegova nagrada.

3.
Vjerovanj em u Sudnj i dan, vjernik zna da, ukoliko
ga na ovome svijetu prou neka dobra, da e mu to biti

nadoknaeno u Dennetu.
*****
6.
Vjerovanje u kader (Allahovu odredbu)
Kader
je
Allahova
odredba
svega
to
se
deava,
zasnovana na Njegovom znanju i mudrosti.
Vjerovanje u kader obuhvata etiri stvari:

1. Vjerovanje da Uzvieni Allah zna sve i pojedinan o
openito, bez obzira da li se radilo o onome to On ini ili

to ine Nj egovi robovi.
35
2. Vjerovanje
da j e sve to zapisano u Ploi pomno
uvanoj. O ove dvije stvari, Uzvieni Allah kae:
"Zar ne zna da je Allahu poznato sve to je na nebu i

na Zemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu
lahko!" (el-Had, 70)
U Muslimovom Sahihu navodi se hadis:
: j Jy.J
:Jtj ' )':!"WIe) J? e) d
- .)li;
-<)\i\ .f..
'\')- ul'l:..:JI
utv.l'
.ilil
')
' l.)"'_)
u.
dA
r
.
-J]t
Od 'Abdullaha b. 'Amra b. el-' Asa, radijallahu ' anhu, u koj em
veli da j e uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej hi we sellem, da
kae: "Allah je zapisao sve to e se deavati, jo pedeset hiljada
godina prije nego to je stvorio nebesa i Zemlju. "12

3.
Vjerovanje
da
svi
dogaaji
pojave
bivaju
Allahovom voljom i htij enjem, bez obzira da li se radilo o

onome
to
On
ini
ili
to
ine
Njegova stvorenja.
Uzvieni kae:
"Gospodar tvoj stvara ta hoe, i On odabira."

(el-Qasas, 68)
12 Muslim, Sahfh, Kitabu-1-qader, h. br. 2653; el-H akim, Mustedrek, 1/4.
Allah
4.
Vjerovanje da su sva Allahova stvorenja i sve to rade, sve
njihove osobine i pokreti stvoreni od strane Njega.

Allah Uzvieni kae:
"Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim."

(ez-Zumer, 62)
Plodovi vjerovanja u
Allahovu odredbu
1. Oslanjanje na Allaha prilikom injenja onoga to j e
ovjeku potrebno, j er sve zavisi od Njegove odredbe.

2. ovjeku ne treba da se pojavi samoljublje ukoliko
postigne svoj cilj, j er to je Allahova odredba koju je Allah

odredio. Smatranj em da je to ovj ekova zasluga, zaboravlja
se zahvalnost Allahu.
3.
Smirenost
spokoj
kada
je
pitanju
Allahova
odredba. U ovakvom stanju ovj ek ne tuguje ako ne ostvari

neto to mu je drago ili ga pogodi neto to ne voli, j er zna
da j e to Allahova odredba koja se morala desiti.
Allah Uzvieni kae:
37
"Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije,

prije nego to je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu,
uistinu, lahko - da ne biste tugovali za onim to vam je
promaklo, a i da se ne biste previe radovali onome
to vam On dade. Allah ne voli nikakve razmetljivce,
hvalisavce." (el-Hadid, 22-23)
Dvije su grupacije koje su skrenule kada je u pitanju
Allahova odredba:
1. Debrijje
Oni kau da je ovjek prisiljen da ini ono to ini
da
nema linog izbora.
2. Kaderijje
Oni smatraju da ovjek ima apsolutno pravo izbora i
da Allahova volja
odredba
nimalo
ne
utie
na
njegov
izbor.13
Oni su negirali da je Allah odredio i da zna ta e se
desiti prije n ego to se desi. I j edna i druga skupina su
zabludjele po ovom p itanju.
13 Pogledati: Ibn 'Usejmin, erhu Usu/i-l-iman.
ETVRTA LEKCIJA
Tri su vrste tewh1da:
1 . Tewh1du-r-rububijjeh,
2 . Tewhidu-1-uiOhijjeh,
3 . Tewhidu-1-esmai we-s-sifat.
[ Komentar ]
Tevhid je oboavanje jedino Allaha Uzvienog.
Tri su vrste tewhida:
1. Tewhidu-r-rubiibijjehj]\ ..l;P-ji. Ova vrsta podrazu
mijeva znanje i uvj erenj e da je samo Allah Tvorac, Onaj koj i

opskrblj uje i ko svime upravlja. Sve ovo su potvrdili i murici
Mekke, ali im to nije bilo dovoljno kako bi se ubrajali u muslimane.
Dokaz tome je ajet:
...... J/ )
) /,J ;/ /
ll'
...10l.,A;l0AL.::.j
"A ako ih zapita ko ih je stvorio, sigurno e rei:
'Allah'!" (ez-Zuhruf, 87)
2. Tewhidu-1-esmiii we-s-sifiitjw\ .J L...'tl
..
..l;P-ji, koj i znai
opisivanje Allaha Uzvienog onako kako je Sebe opisao i kako Ga j e

opisao Njegov Poslanik, sallaWihu 'alejhi we sellem, na nain kako
to samo Njemu prilii.
Ovu vrstu su potvrdili neki murici, dok su je drugi iz
neznanja i oholosti negirali.
39
Tewhidu-1-uliihijjehj.l:ll *ji, tj. oboavanje samo
3.
Allaha Uzvienog koji nema sudruga, svakim vidom ibadeta, poput:

ljubavi, straha, nade, oslanjanja, dove i dr. Ovu vrstu tevhida su
odbili i negirali murici.14
U nastavku ove lekcije, ejh kae:
irk se, takoer, dijeli na tri vrste:

Veliki irk
b. Mali irk
e.
Skriveni irk
a.
Od svojstvenosti velikoga irka j este da on ponitava

sva dobra djela i da onaj ko umre na njemu i ne pokaje se
od njega bie vj eno u Vatri. Rekao je Uzvieni Allah:
0);;:;ij.t5'1.:-;Jij_;.i _;Jj...
"A da su oni irk uinili, sigurno bi im propalo ono to
su inili." (el-En'am, 88)
J. "
."
,..,,.
J.
""..
A.....A:. I 0,!jill \_,j,) 0.l-;

."
r ""
",.
).
"""
,}J.
-:
,y
' )'
0\:l
L4
",.
{ (._ ., J.
.,,.,
j lj14
",. r ",.
0J:A_)Wij
",.. r
."
...
",.
",.
"Murici nisu dostojni da Allahove damije odravaju
kad sami priznaju da su nevjernici. Djela njihova e se
ponititi i u Vatri e vjeno ostati." (et-Tewbeh, 17)
O naj ko umre sa velikim irkom, Allahu to n ee oprosti i
njemu je ulazak u Dennet zabranjen, kao to kae Uzvieni Allah:
14 Vidi: EI-Dami'u-1-fer/d /i-1-es'i/eti we-1-edwibeti 'ala kitabi-t-tewhfd, str. 9.
40
"Allah nee oprostiti da Mu se irk ini, a oprostie

manje grijehe od toga kome On hoe." (en-Nisa', 48)
"Onome ko Allahu irk ini, On e ulazak u Dennet

zabraniti i boravite njegovo e Dehennem biti; a
nevjernicima nee niko pomoi." (el-Mai deh, 72)
Od oblika velikoga irka je: davlj enje mrtvima i kipovima i
traenje pomoi od njih i zavj etovanje njima, kao i p rinoenje rtvi
njima i sl.
to se tie malog irka to je svako djelo koj e j e erijatskim
tekstom u Kur'anu ili Sunnetu potvreno i nazvano irkom, a ne
spada u veliki irk. Primjer toga je: mala koliina rijiiluka
(pretvaranja) u nekim djelima, zaklinjanje neim pored Allaha, kao
i govor: "Kako Allah eli i ti' i sl.
Dokaz za ovaj oblik irka j e govor Allahovog P oslanika,
sallallahu 'alejhi we sellem:
J\ \; J;..\ 0lt ::i tu Jr) J t1 : J \1 , -H J P :;

- Ji t :J \1 ;..:..t,l i ll;lJi \;j , ;u 1 Jr) :i,J\1 , 1J_p1
"Najvie ega se plaim za vas je mali irk. " Pa su g a upitali ta

je to mali irk, a on je rekao: "Rija/uk (pretvaranje). " l s
15 Ahmed, Musned, 5/428 h. br. 23630; e\-Bejheq1, u'abu-1-lman, h. br. 683 1; preko Ma hmuda
ibn Lebida el-Ensa rija, radije\ lahu 'anhu. Dobrim ga je ocijenio ejh Ibn Baz, a nalazi se u djelu
Sahfhu-t-terglbi we-t-terhfb, br. 32.
41
Takoer, dokaz tome j e i govor Allahovog Poslanika:
."'':A ll' _rl, . ili , 1 ()) ;:, f: lr" l.'T : J, t; i; l J_?_; JI ,.;tk> ? :.J' ,,
" ,
' '
'
"Qnaj ko se zakune neim mimo Allaha, uinio je irk. " 16
Ji;.. , : J i; ;ul j_?_; : J \ 0'.J ? J.' J

..... .....
A _rl .)l .P ili
l
""'\:ll
o
....
Ibn 'Umer, radijellahu 'anhuma, prenosi da je uo Allahovog

Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, da je rekao: "Ko se zakune
neim mimo Allaha, uinio je kufr ili irk. "17
,"0;U Gj .tiJI G \;" :1)).3 'lt : J i; &.]1 J , .1;.. :_;.

....
....
, ,
,
A"'t'\ ) G ? .lill \;" :\)_,.; 0-?Jj
...
....
'
"
Allahov Poslanik, sallallahu ' alej hi we sellem, j e takoer

kazao: "Nemojte govoriti: 'ta Allah hoe i ta hoe taj i taj. ', nego
recite: 'ta Allah hoe, a zatim taj i taj'. " ls

Ova vrsta irka ne ini poinioca otpadnikom od vjere, niti
vjenim stanovnikom u Vatri, ali ona ipak ini manjkavom nj egovu
obaveznu potpunost tewhida.
to se tie tree vrste irka, a to je skriveni irk, dokaz za
njega je govor Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem:
16
Ahmed, Musned, 1/47; el-H akim, Mustedrek, 1/52; od 'U mera b. ei-Hattaba, radijallahu 'an hu,
a lanac prenosi laca ispravnim je ocijenio Ibn Baz. Pogledati: Es-silsi/etu-s-sahihah, br. 2042.
17
Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-1-ejmani we-n-nuzur, h. br. 3251; et-Tirmizi, Sunen, Kitabu-n-nuzur
we-1-ejman, h. br. 1535, i kae da je dobar; ei-Hakim, Mustedrek, 4/293. Lanac prenosilaca
ispravnim je ocijenio Ibn Baz, a nalazi se u djelu Sahihu-t-tergibi we-t-terhib, br. 2952.
18
E bu Dawud, Sunen, Kitabu-1-edeb, h. br. 4980; Ahmed, Musned, 5/393 h. br. 23347; sl. biljei i
Ibn Made, Sunen, Kitabu-1-kefarat, h. br. 2118; od Huzejfe b. ei-Jemana, radijellahu 'anhu.
Lanac prenosi laca ispravnim je ocijenio Ibn Baz, a nalazi se u djelu Es-silsi/etu-s-sahihah, 137.
42
.ill
jr.J' ' Jtj
,
_}\ f_,i; .)t ,\ ll__:.4) 1 , :J ,"" : ill :Jtj ' SJ\ - :il
Lr
- - r-::L.,\_
- 'J?"
' t
J-'J> t Y"
_ , L:.,
. "\'-{"
A. ::1.: < Lr
.J .r-'
--.
<S...r.
']t:..r
:
,
\.J- ,G')l,c
'<> < \.:;.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem je rekao: "elite
li da vas obavijestim ega se vie za vas bojim od lanog mesiha

Deddala?" pa smo rekli: "elimo, Allahov Pos/anie. " Rekao j e:
"Skriveni irk, a to je kada ovjek ustane da klanja, pa uljepa svoj
namaz, zato to primjeti da ga ljidi gledaju. "19
irk se, takoer, moe podijeliti samo na dvije vrste:
a. Veliki irk
b. Mali irk
U ovom sluaju, skriveni irk bio bi sadran u ove dvije vrste,
pa bi tako bio veliki u sluaju licemjera (munafika), jer oni sakrivaju
svoje nevjerovanje, a ispoljavaju islam, pretvarajui se pred ljudima
iz straha. Dok bi mali skriveni irk bio poput male koliine rijaluka,
kao to je dolo u hadisu Mahmuda ibn Leblda el-Ensarija koji j e
prethodio, kao i spomenuti hadis Eb ii Se'lda el-Hudrlja.
A Allah je garant uspjeha.
19 Ibn Made, Sunen, Kitabu-z-zuhd, h. br. 4204; Ahmed, Musned, 3/30 h. br. 11252; preko EbO
Se'1da ei-Hudrija, radijallahu 'an hu. Dobrim ga je ocijenio ejh el-Alba nl u djelu Sahfhu-t-terglbi
we-t-terhfb, br. 30.
43
44
PETA LEKCIJA
Ruknovi ili temelji islama su:
1 . svjedoenje "lo Uohe illelloh muhammedun
resiilullah",
2 . obavljanje namaza,
3 . davanje zekata,
4. post mjeseca ramazana, i
5 . obavljanje hadda, ako se za to ima mogunost.
[ Komentar J
Nakon to je
autor poslanice zavrio sa govorom o
tewhidu i irku, te njihovim vrstama, pristupio j e poglavlj u

koje govori o temeljima islama.
U hadisu stoji:
:d J r :i:l Lf.)> :i l Jr) J\1 : J\1 'l l.>f') ? <)i <!

:
')\ Y 'l r-\jy ,1 J_;._) 0b .4il l l ill -I0I :;
. 01._).1; i--' ct- l)

Ibn 'Umer, radijaWihu 'anhuma, prenosi da j e Allahov
Poslanik, sallallahu 'alej hi we sellem, rekao: "Islam se temelji na pet
principa: svjedoenju da je samo Allah Bog i da je Muhammed,

Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obav-
45
ljanju hadda i postu ramazana. "zo

Islam se temelj i na pet ( 'ala hamsin
uk) tj. pet principa

,
(ar. de 'aim - riJ), a u drugoj verziji stoji: 'ala hamsetin - .)e, tj.
na pet temelja (ar. erkan - uts)) . Primjer islama je kao primjer j edne
graevine koja ima svoje temelj e i stubove, bez kojih ta graevina
ne moe opstati. Ostali segmenti islama, samo upotpunjavaju tu
graevinu.
Svjedoenje da: nema drugog boga sem Allaha i da je
Muhammed, Njegov poslanik, znai vjerovanj e u Allaha i Njegovog

Poslanika.
U verziji kod Muslima stoji:
.
411 ;. 0r je : je r j:j1 fr
...
"Islam se temelji na pet stubova: smatra nju da je samo Allah istinski

Jedini Bog... "
U drugoj verziji stoji:
...
_, _)'=-.2j ,4iJ\ 0r je , je rj:j1 fr
" ... oboavanju samo Allah kao Jedinog Boga i negiranju svih
boanstava mimo Njega. "
*****
20 EI-Buhari, Sah/h, Kitabu-1-lman, h. br. 8; M uslim, Sah/h, Kitabu-1-lman, h. br. 16; et-Tirmizl,
Sunen, Kita bu-l-Iman, h. br. 2609; en-Nesal, Sunen-s-sugrii, El-Tman u we era'iuhu, h. br. 5001;
Ahmed, Musned, 2/26 h. br. 4798, 2/93 h. br. 5672.
" Muslim, Sah/h, Kita bu-l-Iman, h. br. 16, obadva hadisa preko 'Abdullaha b. 'U mera, radijallahu
'anhuma. (pr. prir.)
2.
Obavljanje namaza
Bilj ei Muslim u svome Sahihu hadis:
j ,_, \ , :J_ :i \ Jr-) : J ' \ J ;l>.- :.;.

- \ ll) ')b=JIJ 41
Od Dabira b . 'Abdullaha, radijallahu 'anhu, da j e Allahov

Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kazao: "Izmeu ovjeka i irka
i nevjerstva je ostavljanje namaza. "2 1

U hadisu stoji:
'r 'i:j 1 ; s' ::i Jr-) J :J , ;1 , ) cf" J :.;.

-\ ;.e_,
Od Mu'aza b. Debela, radijallahu 'anhu, da j e Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, rekao: "Glavnina svega je
Islam, a njegov temelj je namaz. "22

l.))_r.
< o ,, ,,)
' o
. ,-:; \
.
t u'()'" : J'
<
"
. .
. ....
li
.
. .11
J.
' ' . ,y
' lo ;!
- ,
'
J O < ;S'o"
ff
1 .X
...r Jl:1:.
.

Prenosi se da je 'Abdullah b. eqlq, radijallahu 'anhu, kazao:
"Ashiibi M uhammedovi :i nisu smatrali nevjerstvom ostavljanje

bilo kojeg vjerskog propisa, osim namaza. "2 3
*****
21 Muslim, Sah/h, Kita bu-l-Iman, h. br. 82; et-Tirmizl, Sunen, Kita bu-l-Iman, h. br. 2618-2620; en
Nesal, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 464; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-sunneh, h. br. 4678; Ibn
Made, Sunen, lqametu-s-salah, h. br. 1078; Ahmed, Musned, 3/370 h. br. 14979; Ibn Hibban,
Sahfh, Kitabu-s-salah, h. br. 1453.
22 Et-Tirmizl, Sunen, Kitabu-1-lman, h. br. 2616, i kae da je hasen-sa hlh; Ahmed, Musned, 5/231
h. br. 22016; el-Ha kim, Mustedrek, 2/76; a nalazi se i u djel u Es-silsi/etu-s-sahfhah, br. 1122.
23 Et-Tirmizl, Sunen, Kitabu-1-lman, h. br. 2622; i u djelu Sah/hu-t-terglbi we-t-terhfb, br. 565.
47
3.
Davanje zekata
Ovo je trei islamski stub (ar. rukn), o koj em Allah Uzvieni

kae:
. .. )1\)ljp\\_,..J
"Molitvu obavljajte i ze kat dajite." (el-Beqareh, 43)
/
Jo\Jo..;l.. )ii;. iJ
)o )o / Tt!.. -: JI:J
-Jo )oiJ/
l J
..
J
0:! /
/
//
(.
"" "" ""' l ? ""'
;;
11 0-r.)j
o-'-' .)ll 1_,:;j$. j o>WJI
o
_,."_,
.}
""
""
"..
"'
"A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu

iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da
molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je ispravna vjera." (el-Bejjineh, 5)
*****
4.
Post mjeseca ramazana
Ovo je etvrti islamski stub (ar. rukn), o koj em Allah Uzvieni

kae:
/
::: /
...,
.. ,. f--:.I..J
::.
::, .
f..-:1:;
.} "; ",.
--
.J.
l'
.}
/"
/"'." /
-: jJ l IY'
0:!
/ l ;::
"O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan

onima prije vas, da biste se grijeha klonili." (el-Beqareh, 183)
*****
5.
Obavljanje hadda
Ovo je peti islamski stub, o kojem Allah Uzvieni kae:
"Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj

koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje - pa,
zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Alu 'Imran, 9 7)
Citirani hadis je j edno veliko pravilo na osnovu kojeg
se upoznajemo sa islamskom vjerom. 2 4
24 Pogledati: 'Abdullah ei-Darullah, Erkiinu-1-is/iim, str. 7-8.
49
50
ESTA LEKCIJA
Devet je artova (uslovima) namaza (radnji
koje moraju prethoditi namazu):
1 . Islam,
2. Razum,
3 . Punoljetnost,
4. istoa (abdest ili po potrebi gusul),
5 . Uklanjanje neistoe (sa tijela, odijela i mjesta
gdje se klanja),
6. Pokrivanje stidnog mjesta,
7. Nastupanje vremena,
8 . Okretanje ka kibli,
9 . Nijjet - namjera (u srcu).
[ Komentar]
Nakon to se autor u petoj lekciji osvrnuo na temelje
islama,
estoj
artovima,
jer
je
lekciji
namaz
je
otpoeo
najvaniji
govor
temelj
namaskim
islama
nakon
kelimei ehadeta.
Namaz nije ispravan osim uz ispunjavanje odreenih uslova:
1.
Islam,
2. Razum,
3.
Punoljetnost.
51
Dakle, namaz nije ispravan ukoliko ga obavlja nevjernik, jer

su sva njegova djela nitavna, niti j e ispravan nerazumnoj osobi
(luaku), jer ona nije erijatski obveznik, a niti djetetu zbog
nj egovog nepunoljetstva.
F ;i .,, : \ j;._; Jtj : Jtj ' <J"' WI )__,4- <! \ :.J-
A . :J - \.,
. ,
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, j e kazao:
"Svojoj djeci nareujte namaz kada budu imala sedam godina. " z s
4. istoa, shodno mogunostima
(abdest ili po potrebi gusul)
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, j e kazao: "Bez
istoe namaz nije primljen. "2 6

5. Nastupanje vremena
Allah Uzvieni kae:
"Obavljaj molitvu kad Sunce s polovine neba krene."

(el-Isra, 78)
25 E bO Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 495; Ahmed, Musned, 2/187 h. br. 6756; ei-Begawl,
erhu-s-sunne, h. br. 505; od 'Abdullaha b. 'Amra, r.a . . Vidi: Sahfhu-s-sunen, h. br. 66.
26 M uslim, Sah/h, Kitabu-t-tahareh, h. br. 224; et-Tirmizl, Sunen, Kitabu-t-tahareh, h. br. l; EbO
Dawud, Sunen, Kitabu-t-tahareh, h. br. 59; Ibn Made, Sunen, Kitabu-t-ta hareh, h. br. 271, 272;
Ahmed, Musned, 2/51 h. br. 5123; preko 'Abd ullaha b. 'U mera, radijallahu 'anhuma.
52
' Umer, radijellahu 'anhu, j e govorio: "Namaz ima svoje vrije
me koje je Allah odredio i n ije ispravan osim u njegovom vremenu. "

Dokaz ovome je i predaja kada j e Dibrll, 'alejhi-s-selam,
predvodio Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, u namazima, pa j e
govorio:
.ci_) J ::;; \;.... "Izmeu ovoga je namaz. "2 7
6. Pokrivanje stidnog mjesta

Ono mora biti pokriveno shodno mogunostima
stidni
dijelovi tijela se ne smiju odslikavati.

Allah Uzvieni kae:
"O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete

molitvu obaviti!" (el-E'araf, 31}
b. g)lo .lil l 'l

...
:Jtj :0\ ti &J i J ' :11 l5f'j

- li. :_;.
;
"'
(> --Il
>
Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi we sellem, je kazao: "Ne
prihvata se punoljetnoj eni namaz osim sa pokrivaem (preko

tijela). "2s
27
Ahmed, Musned, 3/331 h. br. 14538, en-Nesa1, Sunen, 526, preko Dabira, r.a .. Ispravnim ga je
ocijenio Ibn H ibba n, 1472. Nalazi se u djelu El-/rwa, 250. (Slino ovome biljei i Ebu Dawud, Sunen,
h. br. 393; i el-Ha kim,
28
Mustedrek,
1/193; preko Ibn 'Abbasa, radij el lahu 'anhuma (op. prir.)).
EbO DawOd, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 641; et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 377; Ibn
Made, Sunen, Kitabu-t-tahareh, h. br. 655, Ahmed, Musned, 6/218 h. br. 25833, od 'Aie,
radijellahu 'anha . Imam et-Tirmiz1 kae da je hadis dobar, a ispravnim su ga ocijenili Ibn
H uzejme, br. 775, Ibn H i bban, br. 1711, ei-Hakim, br. 917. Nalazi se u djelu El-lrwa, 268.
53
'
kt\ ' Lf
t!_.) (.,}, ,_.1 1 J'r".J
-, ._r
'""- <..?"'
. ::..ll . J ''#<' v<-'

f.J1 .
v 0
J
;j\
j
"
\jl
'-da_;\1
, , : J l
j
t:;"
-
'"
'
Navodi se da je Seleme b. Ekwe'a, radijellahu 'anhu, kazao: "O
Allahov Poslanie, ja se bavim lovom i ponekad klanjam u samo

jednoj koulji (haljini). On, sallallahu 'alejhi we sellem, ree: 'Da,
samo zakopaj svoju koulju makar trnom '. "Z9 Ova dva hadisa
ispravnim je ocijenio et-Tirmizi.
Po jednoglasnom stavu u enjaka, kako navodi Ibn 'Abdu-1Berr, nije ispravan namaz onome ko klanja sa n epokrivenim
stidnim dijelovima tijela, a moe da ih pokrije.
7.
Uklanjanje neistoe (sa tijela, odijela

i mjesta gdje se klanja)
Allah Uzvieni kae:
"l haljine svoje oisti!" (el-Muddessir, 4)
Dokaz ovome j e i hadis u koj em se navodi da je:
- 0 j j !'w _)5 , , : J " P yJill

Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi we sell em, vezano za krv hajza
(ako ukvasi odjeu ene), j ednoj eni je kazao: "lstrljat e je, zatim
e je oprati vodom i sa b/iti, a potom u njoj klanjati. " 3 o

29 E bO Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 632; en-Nesal, Sune n, 765, Ahmed, Musned, 4/49 h.br.
16520; a ispravnim su ga ocijenili Ibn Huzejme, br. 777, Ibn H i bban, 2294, el-Ha kim, 913. Nalazi
se u djelu El-lrwa, 268.
30 EI-Buharl, Sah/h, Kitab-1-wudui, h. br. 227; M uslim, Sah/h, Kitabu+tahareti, h. br. 291; preko
Esme, kerke EbO Bekrove, radijellahu 'anhuma.
54
8.
Okretanje ka kibli
Allah Uzvieni kae:

(.
t,ll il-!j _;L

...
"...zato okreni lice svoje prema asnome hramu!"

(el-Beqareh, 144)
9.
Nijjet-namjera (u srcu)
-? j l
\_jlt : _;.;
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je kazao: "Dijela
se cijene prema namjeri. "31

Ovim se zavrava govor o radnjama koj e moraju prethoditi
namazu (namaskim artovimajuslovimapz
31 EI-Buhari, Sah/h, Kitabu bedeu-1-wahj, h. br. l; i M uslim, Sahih, Kitabu-1-imareti, h. br. 1907,
preko ' Umera b. ei-Hattaba, radijallahu 'anhu.

32 Vidi: Meniiru-s-sebil, 1/70-79.
55
SEDMA LEKCIJA
Ruknova namaza ima etrnaest:
1 . Stanjanje u namazu,
2. Poetni tekbir,
3 . Uenje sure ei-Fatihe,
4. Ruku',
5. Ispravljanje sa ruku'a;
6. injenje sedde na sedam dijelova tijela,
7. Podizanje sa sedde,
8 . Sjedenje izmeu dvije sedde,
9 . Smirenost u svim radnjama,
1 0 . Obavljanje svakog rukna po redoslijedu,
1 1 . Zadnji teehhud;
1 2 . Sjedenje na zadnjem teehhudu,
1 3 . Salawat na Poslanika, sallallahu 'alejhi
we sellem, na zadnjem teehhudu,
1 4 . Predaja selama.
[Komentar J
Nakon to je autor spomenuo uslove koji se moraju
ispuniti prije n ego to se stupi u namaz, nastavio je sa
govorom o sastavnim dij elovima namaza
kojih je namaz n eispravan.
57
(ruknovima)
bez
1.
Stanjanje u namazu (shodno mogunostima)
Allah Uzvieni kae:
; :: :; ' Jo
a.A ..T
jJ
// /.ul/ ..T
S
"...i pred Allahom ponizno stojte." (el-Beqareh, 238)

A Poslanik, sallaWihu 'alejhi we sellem, kae:
..
lj
J..o
"Klanjaj stojei. "33

Islamski uenjaci su sloni da je ovo obavezni dio namaza.
2.
Poetni tekbir
< 11 > \il..,

: 1: 11 o'\
> <-'eq 1 : > , i - >
.)\..al L.
r
'+-: .J
:J
. 7q '/
:m 9;""'
.
' ' 'w lc.
<.F .Y
. L \1
:\ 1 '.5 "\ 1
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, kae: "istoa
je klju namaza, njegov poetak je tekbir, a kraj namaza je predaja

selama. "34
Imam et-Tirmizi tvrdi da je ovo najispravniji hadis o
ovoj tematici.
33 El-Buha rl, Sahfh, Kitabu-t-taqs1ri-s-salah, h. br. 1117; et-Tirmiz1, Sune n, Kitabu-s-salah, h. br. 371;
Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 952; Ibn Made, Sunen, Kita bu iqameti-s-salah, h. br.
1223; Ahmed, Musned, 4/435 h.br. 19899; preko 'Imra na b. H usajna, radijel lahu 'an hu.
34 Et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-t-tahareh, h. br. 3; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-t-ta hareh, h. br. 61; Ibn
Made, Sunen, Kitabu-t-tahareh, h. br. 275; Ahmed, Musned, 1/123 h. br. 1006, preko 'Alije,
radijellahu 'anhu, a ispravnim ga je ocijenio el-Alba nl u djelu El-lrwi'iu, br. 301.
58
Takoer, Allahov Poslanik, sallallahu ' alej hi we sellem, kae:
"Kada eli da klanja, upotpuni abdest, okreni se prema kibli i

donesi tekbir. " 3 s
3.
Uenje siire el-Fatihe
g)lo '11 :Ju :i l J;.) 0\ ' l J :.J

+ " l
Allahov Poslanik, sallaWihu 'alejhi we sellem, kae: "Nema
namaza onaj ko ne proui el-Fiti hu. " 3 6

4. Rukii' ili pregibanje
Allah Uzvieni kae:
/ ' 0:!
.Jyu
.Jn>""'
-: Jr,
/ --r.:At:....
"O vjernici, ruku' (u namazu) inite." (el-Hadd, 77)

U dva Sahfha se od Ebu Hurejre, radijeWi.hu 'anhu, prenosi da
je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, onome ko je esto
pravio greke u namazu, kazao:
---
lJ
j;. (!1 , "Potom
uini ruku' i smiri se na njemu. "00

35 EI-Buharl, Sah/h, Kitabu-1-isti'zan, h. br. 6251; M uslim, Sahlh, Kitabu-s-salah, h. br. 397; en
Nesal, Sunen, Kita bu-s-sala h, h. br. 1313, od E bu H u rejre, radij el lahu 'an hu.
36 El-Buha rl, Sahfh, Kitabu-1-ezan, h. br. 756; Muslim, Sahlh, Kitabu-s-salah, h. br. 394, et-Tirmizl,
Sunen, Kitabu-s-salah, h . br. 247; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 823; en-Nesal,
Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 1313, Ibn Made, Sunen, Kitabu iqameti-s-sa lah, h. br. 837, od
'Ubade b. es-Sa mita, radijellahu 'anhu.

El-Buha rl, Sah/h, Kitabu-1-ezan, h . br. 757, 793; Muslim, Sah/h, Kitabu-s-salah, h. br. 397; et
Tirmizl, Sunen, Kita bu-s-sal ah, h. br. 303; E bu Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 856; Ahmed,
Musned, 2/437 h. br. 9635; od Ebu H u rejre, radijellahu 'anhu. (op.prir.).
59
OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLI MANA
5. Ispravljanje sa ruku'a
O nome ko je esto pravio greke u namazu, Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi we sellem, kazao j e: ---- j
el ;J "A zatim
se nakon rukCt'a ispravi dok ne doe u stojei poloaj. "<*>

...
'
o!
.....
o ts r : ;i \ Jr) JL! : JL> ' /.::a; '>ll ; \ ::;.

'
'
..... lJ
'
"
" "'
" "'
't:
- _h!Jij (}] 1 )\
A takoer bilj ee petorica od Ehu Mes'uda el-Ensarija,

radijellahu 'anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we
sellem, kazao: "Nije ispravan onaj namaz u kojem ovjek ne ispravi
svoja lea na rukCt'u i na seddi. "37

6. injenje sedde na sedam dijelova tijela
{), 1 J : J ,t_$ ;.tl j cf <)1 tf

-Gt- , , \1 t;:. _li,J
tc:-
- , . ' - .(- - . '.:;._j\-') ,t
" u
., j ') u r.) J' ') l!. y;; JJJ I Gbi
: Je t 0t 0t
:;i
"
Vjerovjesnik, sallallahu ' alejhi we sellem, je kazao: "Nareeno
mi je da seddu obavljam sa sedam dijelova tijela (kostiju): elom,

pokazujui rukom na svoj nos, dvjema rukama (dlanovima), kolje
nima i vrhovima dvaju stopala. "3s
Vidi prethodni izvor u fusnoti sa ovim znakom "". (op. prir.).
37 Et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 265; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 855; en
Nesa1, Sunen, Kita bu-s-sal ah, h. br. 1027; Ibn Made, Sunen, Kita bu iqa meti-s-salah, h. br. 870;
ed-Da rimi, Sunen, h. br. 1327; Ahmed, Musned, 4/119 h. br. 17073. Et-Timiz1 kae da je hasen
sahih, a ispravnim ga ocjenjuje i lbn-1-Darud, br. 195, Ibn Huzejme, br. 591, Ibn H i bban, br.
1892, a nalazi se i u Sah/hu+tergib, 522.
38 El-Bu hari, Sahih, Kitabu-1-ezan, h . br. 812; Muslim, Sahih, Kitabu-s-salah, h. br. 490; et-Tirmiz1,
Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 273; en-Nesa1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 1096; ed-Darimi,
Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 1319; Ahmed, Musned, 1/280 h. br. 2527; preko I bn 'Abbasa,
radijallahu 'an huma.
60
7.
Podizanje sa sedde
- L:J J;- 21 ? t ::i l Jyj J : J ' ;_; -?) :.;.

Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, j e kazao: "A
zatim se digni (sa sedde) dok se ne smiri sjedei. "

8.
Sjedenje izmeu dvije sedde
- L:J J/;_:; J;- e} ? " =:i Jr._; J = J , ;_; "'J :.;.

...
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, j e kazao: "A
zatim se digni (sa sedde) i smiri se. "39

,
o
j:.
(y .....: \)
..-
:JII Jr S'D
_...
_...
1..
"'
: .:J ' LP- ;.)) l
Y.
"'
- , _ <.$>
q - ,-
' . r
'
r ,.
"Z ( \.:..;,; ) w\,;..
,
...
_;
' Aia, radijallahu ' anha, kazuje: "Kada bi se Allahov Poslanik,
sal/allahu 'alejhi we se/lem, podigao sa sedde, ne bi uinio drugu

seddu, dok se ne smiri sjedei. "4o
9.
Smirenost u svim radnjama
- lj J;- 21 ? " ::i l Jyj J : J ' ;_; -?) :.;.

...
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, j e kazao: "A
zatim uini ruku' i na njemu se smiri. "41

EI-Buhar1, Sahfh, Kitabu-1-ezan, h. br. 757, 793; Muslim, Sahfh, Kitabu-s-salah, h. br. 397; et
Tirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 303; E bO Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 856; Ahmed,
Musned, 2/437 h. br. 9635; od EbO Hurejre, radijellahu 'an hu. (op.prir.).
39 1sto.
40 M uslim, Sahih, Kitabu-s-salah, h. br. 498; EbO Dawud, Sunen, Kitabu-s-sa lah, h. br. 783; Ibn
Made, Sunen, Kita bu i qameti-s-salah, h. br. 893; Ahmed, Musned, 6/194 h. br. 25617.
41 Spomenuli smo ve ko ga biljei. (Vidi prethodnu fusnotu sa ovim znakom "" (op. prir.)).
61
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, bi smireno

klanjao, a govorio je:
- J-Ot G lS \.,L "Klanjajte onako kako
mene vidite da klanjam. "4z

10.
Obavljanje svakog rukna po redoslijedu
i
12. Zadnji teehhud i sjedenje
na zadnjem teehhudu
11.
F J.;.\ 1 1 :: Jy) J :J , ;y.:_. < ::;
" a:ic
"
i' )LJ l
C:.r
., W
')
0\_) JI'') ,&

:jJ;
\
"- - 0WI"
- \j ,;;
"
- - q11
--.:J\.1
\;:..J.- l:'ic i' )LJ\ , '(;"'_T..)
1 l JJ
,
- I .)W:.
- . - U""
-JJI .L.;.:J.) L?::'
"
ii1 'l u \
' - ..
"
' 1')- "U

ft ulOI
l 1.21w, ..w:.
,aJ j\j 11
. U'
.
....
<...J'?J
...
...
.....
-"_,.:j \ 0i '41-t ,411 \ 'll

'
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je kazao: "Kada
neko od vas bude na sjedenju u namazu, neka kae: 'Et- tehijjatu

lilliihi we-s-salawiitu we- t- tajjibiitu es-selmu 'a tejke ejjuhe
n-nebijju we rahmetulliihi we berekiituhu, es-selmu 'alejnii
we 'al 'ibadillahi-s-salihfn' - (Najbolji pozdravi, salawati i pohvale
(rijei) pripadaju Allahu! Selam tebi, Vjerovjesnie, Allahova milost i

Njegovi blagoslovi! Selam nama i Allahovim dobrim robovima.) Jer
Kada to kae, to doe do svakog pobonog (dobrog) roba na nebu
i na Zemlji. (Zatim neka dalje kae): 'Ehedu en Iii ilhe itlalliih we
ehedu enne muhammeden 'abduhu we resOluhu ! ' - (Svjedoim
42 El-Bu hari, Sah/h, Kitabu-1-ezan, h. br. 605; od Malika b. ei-H uwejrisa, radije\ lahu 'an hu.
62
da nema drugog boanstva koje treba biti oboavano osim Allah i

da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik!) '. "43
13.
Salawat na Poslanika, sallallahu 'alejhi

we sellem, na zadnjem teehhudu
-kaJI
:J$ , 1 J.) : l J;.) GL :Jd ' :.;.
cZ
" :) :Jd ,r-<.;J.;. rD (J$8h :e; .t1 0 ,1 J.kl

o
- 1''
\;:._)_-
- 1''
\;:._ ,=
'f.o1 u
'.T.o1 J\
- u
't;" LS J\
\;:._)_-
\;:._
l -:. u
- '-'
\;:._ S-.;
\;:._ ll'.d .; ,.i..J.
\;:._)_- u
- n
'.T.o u
J LS JT
, u
., u
-
- n
\e-_).
..ii..J.
' ., U
- - o
'.T.o JT
, u
Prenosi Ka'b b. ' Udreh, radijellahu 'anhu, da su upitali

Allahovog Poslanika, sallallahu ' alejhi we sellem, o nainu dono
enja salawata, pa je kazao: "Recite: 'Allihumme salli 'ali
Muhammedin we 'ali ili Muhammedin, kerna sallejte 'ala

Ibrahime we 'ali ili Ibrahime, inneke hamidun medid.
Allihumme birik 'ali Muhammedin we 'ali ili Muhammedin,
kerna barakte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke
hamidun medid.
Allahu, ukai svoju milost M uhammedu i
porodici M uhammedovoj, kao to si je ukazao Ibrahimu i porodici

lbrahimovoj. Zaista si Ti hvaljen i slavljen! Allahu, udijeli svoj
blagoslov M uhammedu i porodici Muhammedovoj, kao to si
43 El-Buha rl, Sah/h, Kitabu-1-isti'zan, h. br. 6230, vidi i : 831, 6328, 7381; M usl im, Sah/h, Kitabu-s
salah, h. br. 402; et-Tirmizl, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 238, sl. i 1105; EbO Dawud, Sunen,
Kitabu-s-salah, h. br. 986; en-Nesal, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 1162, 1298; Ibn Mae, Sunen,
Kita bu iqameti-s-salah, h. br. 899; Ahmed, Musned, 1/428; od 'Abdullah b. M es'Oda, radijellahu
te'ala 'anhu.
udijelio svoj blagoslov Ibrahimu i porodici lbrahimovoj. Zaista si Ti

hvaljen i slavljen. "44
14. Predaja selama
.
J.: U l lJJj t : J l1 :t cf , :.;.
...
Vjerovjesnik, salla!Hihu 'alejhi we sellem, kae: "Kraj namaza
je predaja se/ama. "4S
- r--J.: u g1 st j t :GJl1 , ;1 1 ) :.;

...
opisujui Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, namaz,

' Aia, radijellahu 'anha, je govorila: "Zavravao bi svoj namaz
predajom seliima. "46

Predaja selama j e znak da je ovjek zavrio svoj namaz.47
44 EI-Buhar1, Sah/h, Kita bu ehadlsi-1-enbijai, br. 3370; Muslim, Sahlh, Kita bu-s-salah, br. 406; et
Tirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 483; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 976; en
Nesa1, Sunen, h. br. 1286; I b n Made, Sunen, Kitabu iqameti-s-salah, h. br. 904; ed-Darim1,
Sunen, h. br. 1342; Ahmed, Musned, 4/244 h. br. 18133.
45 Spomenuli smo ve ko ga biljei. (Govor o "poetnom tekb1ru", fusnota br. 34, (op. prir.)).
46 M uslim, Sah/h, Kitabu-s-salah, h. br. 498; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-sa lah, h. br. 783; Ibn
Made, Sunen, Kita bu i qameti-s-salah, h. br. 893; Ahmed, Musned, 6/194, h. br. 25617.
47 Pogledati: Es-Se/sebi/ fi ma 'rifet-d-deli/, 1/146-148; i EI-Mu/ehhasu-1-fikhi.
OSMA LEKCIJA
Postoji osam wadiba namaza (koji ako se
izostave namjerno bez opravdanog razloga ine
namaz neispravnim, a ako se izostave zaboravom
obavezno je uiniti sehwi-seddu):
1 . Svi tekbiri u namazu, osim poetnog tekbira
(jer je ruk n ) ;
2 . Izgovor: "Semi 'allohu li men hamideh" imamu
kao i onom ko zasebno klanja;
(i mamu,
ko klanj a za imamom i onome ko klanja zasebno );
3 . Izgovor: "Rabena leke-1-hamd" svakome
4 . Izgovor: "Subhane rabijje-1- 'az im" jedanput na
ruku'u;
5. Izgovor: "Subhane rabijje-1-e 'alo" jedanput na
seddi;
6. Izgovor: "Rabigfir 11' jedanput izmeu dvije
sedde;
7. Prvi teehhud;
8 . Sjedenje za prvi teehhud.
[ Komentar]
Nakon namaskih ruknova, autor je spomenuo i namaske
wadibe, a razlog zbog koj eg je prvo spomena rukn ove j este to su
oni najpritvrenije obaveze u namazu. Wadib se moe popraviti
injenjem sehwi-sedde, ukoliko se ostavi iz nepanje, dok
ostavljanje rukna kvari namaz, bez obzira da li se ostavio namj erno

ili nenamj erno.
1.
Svi tekbiri u namazu, osim

poetnog (jer je ruko)
jj _) J ..2L ui : J , ? 0 :.J
L , ! _ w'
.,_) _ ;_)
'Abdullah b. Mes'iid, radij ellahu 'anhu, j e kazao: "Vidio sam
Vjerovjesnika, sal/allahu 'alejhi we sei/em, da pri svakom sputanju

i podizanju, ustajanju i sjedenju, izgovara tekblr. "4s
2.
Izgovor: Semi 'allahu li men hamideh,

imamu kao i onom ko zasebno klanja
" ..Y.B
L.r..
,".:;__;:.
-
. '\
'
.;;1 1
.L"ci
l
'
.l; r , <' ' ' '.;_, r , J.:;

t:" J'J""" i' e .r.. ..Y.B- J,--:. i' 1 J"""
r ,y t tq 8
-'_) G'"
: "<lj - ' - ! - i'
.'J Y" j)"":'
J' lY .
-
- "
_)
Ebii H urejre, radijallahu ' anhu, kazuj e: "Kada bi god Allahov
Poslanik, sal/allahu 'alejhi we se/lem, ustajao na namaz, izgovarao

bi tekbfr im bi stao, zatim izgovarao kada bi se saginjao na
ruku'u a, kada bi ispravljao svoja lea s ruku 'a, izgovarao bi:
Semi'allahu li men hamideh, a: Rabbena we leke-l-hamd
rekao bi stojei na nogama. "49
48 Ahmed, Musned, 1/386 h. br. 3660; etTirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 253; en-Nesa1,
Sunen, Kita bu-s-salah, h. br. 1149; Et-Tirmiz1 kae da je hasen-sahih. Ispravnim ga je ocijenio i
el-Al bani u djelu El-lrwau, 330.
49 Muslim, Sahih, Kitabu-s-salah, h. br. 392; el-Bu hari, Sahih, Kitab-1-ezan, h. br. 789; Ebu Dawud,
Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 836; en-Nesa1, Sune n, Kitabu-s-salah, h. br. 1023; Ibn Made, Sunen,
Kita bu iqameti-s-salah, h. br. 860; Ahmed, Musned, 2/454, h. br. 9851.
66
3.
Izgovor: Rabbenii leke-1-hamd svakome (imamu,

ko klanja za imamom i onome ko klanja zasebno);
Dokaz tome je spomenut u pojanj enju drugog wadiba.

4. i 5.
Izgovor: Subhiine rabijje-1- 'azim

jedanput na rukii'u i izgovor: Subhiine
rabijje-1-e'alii jedanput na seddi
Dokaz tome j e hadis:
u< "
.
:<\.eYt,_)
- -
' '-%"'
!
< }.r
! u
J)-":'
: J-
, dt.
Y-
0W1 u
:. l;.
.
<J
-"JCI 0" : j ,\-\
Od Huzejfe b. el-Jemana, radijallahu 'anhu, se prenosi da j e

rekao: "Vjerovjesnik, sal/allahu 'a/ejhi we se/lem, bi govorio:
Subhane rabijje-l-'azim, na ruku'u, i: Subhane rabijje-l-e'ala,
na seddi. "s o
6. Izgovor: Rabbigfir li izmeu dvije sedde
. '
::.,'J- " : l.fr'
.
.,
<'0:\-:'
. .,. 0Ld1 . ' l;. ! - < 4!);;, r}.

J'!J-":'
. - .;. u '-%"' u r
.Y
I
I
."J
.... ,J
.....
.....
Dokaz tome je hadis Huzejfe b. el-Jemana, radijallahu 'anhu,

u koj em kae: "Vjerovjesnik, sal/allahu 'a/ejhi we se/lem, bi izmeu
dvije sedde govorio: Rabbigfir li, rabbigfir li . "Sl

50 Muslim, Sahfh, Kitabu salati-1-m usafirine we qasriha, h. br. 772; et-TirmizT, Sunen, Kitabu-s
salah, h. br. 262; E bO Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h . br. 871, i ovo je njegov text; Ibn Made,
Sunen, Kita bu iqameti-s-sa lah, h. br. 888; Ahmed, Musned, 5/398 h. br. 23375; en-N esaT, Sunen,
Kitabu-s-salah, h. br. 1008, i 1046;
51 Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 874; Ahmed, Musned, 5/398 h. br. 23375; en-NesaT,
Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 1145; Ibn Made, Sunen, Kitabu iqameti-s-salah, 897; a ispravnim
ja ocjenjuje ei-Hakim, br. 1201, a nalazi se u Sahfhu Sunen Ibn Made, 731.
7.
Prvi teehhud
IS1" :J Jr._; 01 , diJ .). -! y

- '' \1 -o .h:..' '-:1 ISU" ,Y i''r-'il lr-
-
- .; tyJ
.J
.f+f3 ? '0 1 ll J,jJI
,p J1
Allahov
Poslanik,
'"
sallaWihu 'alejhi we sellem, j e kazao :
"Kada stupa u namaz, izgovori tekblr (veliajui njime Uzvie

nog Allaha). Zatim proui ono to je nuno iz Kur'ana. A kada na
sredini namaza sjedne, smiri se i spusti lijevi bok na tlo, a onda
proui et-Tehijjiitu. "s z
8.
Sjedenje za prvi teehhud
Dokaz ovome j e predaja:
:l)}j , :f (J IS1" : Jr) J :J ; .).1 <j

." . .. 01 "
Od Ibn Mes'uda, radijallahu 'anhu, da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi we sellem, rekao: "Kada sjedite nakon svaka dva
re kata, uite et-Tehijjiitu. "S3

Takoer, dokaz ovome j e sehwl-sedda koju j e Allahov
Poslanik, sallalalhu 'alejhi we sellem, uinio na podne namazu, iz
razloga to je zaborava sj edenje. s 4
52 EbO Dawud, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 860; et-Ta beran1, Mu 'demu-1-kebfr, h. br. 4528, od
Rifa'e b. Rafi'a, radijallahu 'anhu. Dobrim ga je ocijenio ei-Aiban1 u djelu El-lrwi, 337. (Slino
biljei et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h . br. 301, 302; en-Nesai, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br.
1136; ed-Dari ml, Sunen, h. br. 1329; i Ahmed, Musned, 4/340, 4/341; (op. prir.)).
53 Ahmed, Musned, 1/437, h. br. 4160; en-Nesa1, Sunen, Kita bu-s-salah, 1163; a ispravnim ga je
ocijenio Ibn H uzejme, 720; Ibn Hibban, 1951; a nalazi se u Es-silsi/etu-s-sahfhah, 878. (Slino
ovome biljee: ei-Buhar1, Muslim, et-Tirmiz1, EbO DOw Od i dr. Vidi fusnotu br. 43. (op. prir.)).
54 Pogledati: Meniru-s-seb/1, 1/87-89.
68
DEVETA LEKCIJA
Pojanjenje kakvoe teehhuda, a to je:
- Da na sjedenju kae: "Et-tehijjatu lill ahi we-s
salewatu we-t-tajjibatu es-selamu 'atejke ejjuhe
n-nebijju we rahmetullahi we berekatuhu, es
selamu 'alejna we 'ala 'ibodillohi-s-salihfn , ehedu
en ta Uahe illellah we ehedu enne muhammeden
'abduhu we resiiluh. " (Najljepi pozdravi Allahu, blago
slovi i pohvale; selam tebi, Vjerovjesnie, i Allahova milost i

Njegova blagodat; mir nama i dobrim Allahovim robovima.
Svjedoim da nema boga osim Allaha i svjedoim da je
Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik.)
- Zatim nakon toga donese salawat i trai
bereket za Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selle, tako
to e rei: "AIIohumme salli 'ala Muhammedin we
'ala ali Muhammed kerna sallejte 'ala lbrohfme we
'ala ali lbrohfme inneke hamfdun medfd, we borik
'ala Muhammed we 'ala ali Muhammed kemo
barekte 'ala lbrohfme we 'ala ali lbrohfme inneke
hamfdun medfd. " (O Allahu, smiluj se Muhammedu, i
njegovoj porodici, kao to si se smilovao Ibrahimu i njegovoj

porodici. Zaista si Ti Hvaljeni i Gordi. O Allahu, blagoslovi
Muhammeda i njegovu porodicu, kao to si blagoslovio
Ibrahima i njegovu porodicu. Doista si Ti Hvaljeni i Gordi.)
- A zatim na zadnjem teehhudu se Allahu utjee
od dehennemske i kaburske patnje, od ovosvjet
skih i ahiretskih iskuenja, i od iskuenja lanog
mesiha Deddala. (AIIohumme innf e 'iizu bike min
'azobi-1-qabri we min 'azobi dehenneme we min
fitneti-1-mahjii we-1-memiiti we min erri fitneti-1-
O Allahu, utjeem ti se od ka burske

kazne i od kazne Dehennema, od ovosvjetskih i ahiretskih
iskuenja, i od iskuenja Mesiha Dedda/a)
mesfhi-d-deddiili
- A zatim e prouiti od dova koju eli, naroito

dove koje su preneene od Allahovog Poslanika,
sallallahu 'alejhi we sellem, kao to su:
''Alliihumme e'inni 'a/ii zikrike we ukrike we
(O Allahu, potpomogni me u
spominjanju Tebe, zahvali Tebi, i u 'ibadetu Tebi.) 55
husni 'ibiidetike. "

-
''Alliihumme innfzalemtu ne{sfzulmen kesfrii, we

Iii jagfiru-z-zunilbe ill ii ente, fagfirlf magfireten
min 'indike, werhamnf inneke ente-1-gafilru-r
rahfm" - (O Allahu, ja sam svoju duu ogrijeio velikom
nepravdom, a grijehe ne oprata niko osim Ti. Pa mi

oprosti oprostom Tvojim i smiluj mi se, Ti si, doista, Onaj
Koji prata i Koji je mi/ostiv.)56
[Komentar J
ss
EbO Dawud, Sunen, Babu tefr1'i ebwabi-1-witr, h. br. 1522; Ahmed, Musned, 5/244, h. br. 22119;
en-Nesa1, Sunen, Kitabu-s-sal a h, h. br. 1303; od Mu 'aza b. Debela, radija l lahu 'anhu, a isprav
nim ga je ocijenio Ibn H uzej me, 751; Ibn Hibban, 2020; a nalazi se u Sahfhu-t-tergfb, 1596.
sG
El-Bu hari, Sa h/h, Kitabu-1-ezan, h. br. 834; Muslim, Sah/h, Kitabu-1-'ilm, h. br. 2705; et-Tirmiz1,
Sunen, Kitabu-d-da'wat, h . br. 3531; i dr.; od EbO Bekra es-Siddiqa, radijallahu 'anhu.
70
;.
', ,J' , _ _
"- 1 .1l1 if
: ,_... < :' i'
t;.1:.\
..
'r.J3
- ')- :;1
.u. u 1
.....
..... ;.
'
;.
,..
r:;
..-
.4_;-:Y
'Abdullah b. Mes'ud, radijallahu 'anhu, kazuje: "Prema nama
se okren uo Poslanik, sal/allahu 'alejhi we se/lem, i kazao: 'Kada neko
od vas bude u namazu, neka kae: Et-tehijjatu lilliihi we-s

salawatu we-t-tajjibatu es-selimu 'atejke ejjuhe-n-nebijju we
rahmetullahi
we berekatuhu,
es-selimu
'alejna
we
'ali
'ibiidilliihi-s-salihfn. Ehedu en la iliihe illelliih we ehedu enne

Muhammeden 'abduhu we resOluhu. - (Najbolji pozdravi, sala
wati i pohvale (rijei) pripadaju Allahu! Selam tebi, Vjerovjesnie,

Allahova milost i Njegovi blagoslovi! Selam nama i Allahovim
dobrim robovima!' Svjedoim da nema Boga osim Jedinog Allaha i
svjedoim da je Muhammed Allahov rob i Njegov poslanik.) - Potom
e (svako od vas) odabrati dovu koja mu se svia i njome doviti'. "57
.L;. <). :).3 ::i Jr) G cl :J , .? ;;.:..:; -;} :_;.

k <J
, .il l J"YJ J- \J.
- k LJ" w :.11 G-\"
. fr'::"'
J -- J-
.
. <.,?'"""'
'/' :.h.::.
'
<f.
: \ j;..:; J { ," J>- ::i \ J;..:; " :J
,- \''\
[;:._ ,: -\ \.:$" '
J\ 1.5'
\;:.3
.-
:tl\" : l>YlY!
tr-.
l.-:.. rr
,
<.s'r. J\ <.s,
_
. 1w1 ,
tr-.
- 1''1
'r. J\ <.s
-
tr-3
.-
tr-. 1l'.] v
S-L;
J\
J . \.:5" ,
,
- (.5'
,
.')
<.s.
A:
! I. :J \.:$" i
' )LJ\'') .''
r---:
-
v iGI
-
Ehu Mes'ud el-Bedri, radijallahu 'anhu, prenosi da je Beir b.

Sa' d kazao: ''Allahov Posla nie, naredio nam je Allah Uzvieni da na
tebe donosimo salawiit, pa kako emo to initi?" Allahov Poslanik,

57 EI-Buhar1, Sah/h, Kitabu-1-ezan, h. br. 831, 835; Muslim, Sah/h, Kitabu-s-salah, h. br. 402; et
Tirmiz1, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 289; EbO DawOd, Sunen, Kitabu-s-salah, h. br. 968; en
Nesa1, Sunen, Kita bu-s-sal ah, h. br. 1162; Ahmed, Musned, 1/428 h. br. 4064.
71
sal/allahu 'alejhi we se/lem, je malo zautio, a zatim je kazao:

'Recite:
>>Allahumme salli 'al Muhammedin we 'al ali
Muhammedin, kerna sallejte 'al ali Ibrahime, we barik 'al

Muhammedin we 'al ali Muhammedin, kerna barakte 'al ali
Ibrahime fi-l- 'lemine, inneke hamidun medid . ' (Allahu, ukai
svoju milost Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao to si je

ukazao porodici lbrahimovoj i podari svoj blagoslov Muhammedu i
porodici M uhammedovoj, kao to si podario svoj porodici
lbrahimovoj meu svim svjetovima. Zaista si Ti hvaljen i slavljen.)
A selam nazivajte onako kako ste nauili'. " s s
\; , J_; ,(J=J_;_t '4.:3 l ::i Jy,; J :J , ;Jo "'J Y

y l i.e j 'f y l i.C _,.ct JJ J I" :j)_; ,)
.
A"Z J . 5J \ e::=- ,..::.> L::k Wl G - , :\1

d::\1 G
- :::
') - - <.Y3 'F'""
- - ..(""' <.Y3 "
......
'.
Ebii. H urejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov

Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, kazao: "Kada neko od vas
bude na teehhudu, neka zatrai zatitu od etiri stvari:

'Allahumme inni e'Ozu bike min 'azabi-l-kabri we min 'azabi
dehenneme we min fitneti-l-mahja we-l-memati we min erri
fitneti-l-mesihi-d- deddali. ' - (Gospodaru moj, utjeem Ti se od
patnje u kaburu i kazne Dehennema, od ovozemnih i ahiretskih

iskuenja i od zle smutnje Deddala) '. " S9
58 M uslim, Sahfh, Kitabu-s-salah, h. br. 405; et-Tirmiz1, Sunen, Kita bu tefsiri-1-qurani, h. br. 3220;
en-Nesa1, 1285; E bO Dawud, Sunen, Ebwabu-s-salah, h. br. 968; Ahmed, Musned, 4/119.
59 M uslim, Sah/h, Kitabu-s-salah, h. br. 588; EbO Dawud, Sunen, Ebwabu-s-salah, h. br. 983; Ibn
Made, Sunen, Kita bu iqameti-s-salah, h. br. 909; Ahmed, Musned, 2/477 h. br. 10180, i 2/237
h. br. 7237. (Slino biljee i: ei-Buhar1, S ah/h, Kitabu-1-ezan, h. br. 832; en-Nesa1, Sunen es-sugra,
Kitabu-s-salah, h. br. 1209; od 'Aie, radijallahu 'an ha; i et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-d-de'awat, h.
br. 3494; od 'Abd ullah b. 'Abbasa, radija llahu 'an huma. ( o p . prir.)).
72
Hadis ukazuje da j e propisano traiti zatitu od spo

menutog nakon salawata na Allahovog Poslanika, sallallahu
' alejhi we sellem.
J ill , J!i.:dl _;:, <Jr :.;' - ']_)- \

,\ 01 u'-"'!il l
' <" 1:J < . :lli ':?;l-t l " : <..rH:>.l' : J
, " J
--
"'
;r <s "
---
::i Jr.J!
...
::;:.
-/
' o
'
.A "
'
'
-" _)
'
- J
' \j
'-1 \ \ \ s:.-'.?-'
- .y
_) \..,' dl..J..c,....
..."
. .
. .
--
Prenosi se da je Ebii Bekr es-Siddiq, radijallahu 'anhu, kazao

Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi we sellem: "Podui me dovi
koju u uiti u namazu. " Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, mu

ree: 'Ui: Alliihumme inn i zalemtu nefsi zulmen kesl"ren we Iii
jagfiru zuniJbe illa ente, fagfir li magfireten min 'indike,
(O Allahu, ja sam
svoju duu ogrijeio velikom nepravdom, a grijehe ne oprata niko
osim Ti. Pa mi oprosti oprostom Tvojim i smiluj mi se, Ti si, doista,
Onaj Koji prata i Koji je milostiv) '. "6o
werhamni inneke ente-1-gafiJru-r-rahim,
Ovaj hadis ukazuj e da je openito u namazu propisano uiti

dove, a ona se moe uiti nakon teehhuda, salawata i traenje
zatite od etiri gore spomenute stvari, a dokaz tome je hadis:
e:t l :Y ? . ::i Jr..J J : J ; J :.;

V l \
Od 'Abdullaha b. Mes'iida, radijallahu 'anhu, da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, rekao: "Potom e (svako od
vas) odabrati dovu koja mu se svia i njome moliti. " 6 1

60 M uttefekun 'alejhi. (Vidi fusnotu broj 56. (op. prir.)).
61 M uttefekun 'alejhi. (Vidi fusnotu broj 57. (op. prir.)).
73
Takoer, ovo j e dokaz da j e u namazu dozvoljeno uiti dove

koje su prenesene u hadisima, a i one koj e nisu, pod uslovom da u
njima ne postoji nita sporno.
U drugoj verziji stoji:
. <:G \; bl (y
;i- . -
"Potom
neka trai to god bude htio. " 6z
62
Ovo je jedna od M uslimovih verzija, Sahih, Kitabu-s-salah, h. br. 402. Pogledati: E/-MedmiJ'atu1-de/i/eh, str. 79-80.
74
DESETA LEKCIJA
Namaski sunneti (pohvalne
radnje u namazu) su npr:
1 . Dova na poetku namaza;
2 . Stavljanje desne ruke preko lijeve na prsa u toku
stajanja u namazu
3 . Dizanje ruku skupivi prste i ispruivi ih naspram
ramena ili uiju prilikom poetnog tekbira, kao i

prilikom odlaska na ruku' i povratka sa njega, i
prilikom ustajanja sa prvog teehhuda na trei
rekjat;
4. Poveati broj zikrova na ruku'u i na seddi vie od
jedanput;
5 . Dodavanje propisanih dova prilikom povratka sa
ruku'a nakon govora: Rabenii leke-1-hamd,

6. Poveavanje broja izgovora rijei: Rabigfir If
izmeu dvije sedde (do tri puta) ili druge

preneene dove;
7. Poravnjavanje
glave
naspram
lea
prilikom
injenja ruku'a;
8. Rairenje ruku i laktova od tijela prilikom sedde,
kao i stomak od natkoljenica i natkoljenice od

potkoljenica;
9 . Dizanje podlaktica od zemlje tako da je ne dotie;
1 O. Da klanja prilikom sjedenja sjedi na lijevoj nozi,
kao i dranje desne uspravno prilikom prvog sje

denja i izmeu dvije sedde;
75
1 1 . Tzv: teverruk na zadnjem sjedenju u trorekatnim
i etverorekatnim namazima, a to znai da lijevu

nogu stavi pod desnu potkoljenicu i sjedne li
jevom stranom na pod, a desnu nogu da dri
uspravno;
1 2 . Donoenje
salawata i traenje bereketa za

poslanika Muhammeda, sallahu 'alejhi we sellem,
i njegovu porodicu kao i za Ibrahima i njegovu

porodicu prilikom prvog sjedenja;
1 3 . Dovu na zadnjem teehhudu;
1 4 . Uenje (Kur'ana) naglas na: sabah namazu, kao i
na prva dva rekjata akama i jacije;

1 5 . Tiho uenje u namazu prilikom podnevskog i
ikindijskog namaza, kao i u treem rekjatu

akamskog, i treem i etvrtom rekjatu jacijskog
namaza;
1 6 . Uenje dijelova iz Kur'ana nakon el-Fatihe;
Kao i drugi preneeni namaski sunneti,

pored ovih koje smo spomenuli.
[Komentar]
Postoje dvije vrste namaskih sunneta:
1. Sunneti vezani za rijei,
2. Sunneti vezani za djela.
Njih je spomenuo ejh u tekstu poslanice. injenj e ovih

sunneta nije obavezno. Onaj ko ih ini ima nagradu i sevab, dok onaj
OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLI MANA
ko ih izostavi nema kazne i grijeha, to je sluaj i sa svim drugim

sunnetima.
Bilo bi lijepo da musliman praktikuje sunnete, j er Allahov
Poslanik, sallallahu 'alej hi we sellem, je kazao:
' , - \ 1"11 -.Wil ;:.,'" ll.,o
.A
l
"'t i.:>
- 'J
- o lr
u::.; ,
LY- - - 'Y' -
- ' :\c.l.
,
- r
"Drite se moga Sunneta (prakse) i sunneta mojih pravovjernih i

upuenih nasljednika poslije mene. Drite se za Sunnet, drite se
vrsto vaim kutnjacima. "63
63 Ahmed, Musned, 4/126 h. br. 17142; EbO DawOd, Sunen, Kitabu-s-sunneti, h. br. 4607; et
Timriz1, Sunen, Kitabu-1-'ilm, h. br. 2676; Ibn Made, Sunen, ei-Muqaddimetu, h. br. 42; od el
'lrbac(a b. Sa rije, radija l lahu 'anhu. Et-Tirmiz1 kae da j e hasen-sah1h. Ispravnim ga je ocijenio i
Ibn Hibban, Sah/h, h. br. 5, a nalazi se i u djelu Es-Silsi/etu-s-sah/hatu, h. br. 2735.
77
JEDANAESTA LEKCIJA
Osam je radnji (tokom namaza) koje kvare namaz:
1 . Namjeran govor u namazu i pored znanja da je
to zabranjeno, a to se tie onoga ko to

nenamjerno uini ili ne zna, njegov namaz nije
pokvaren;
2 . Smijanje naglas;
3 . Jedenje,
4. Pijenje,
5 . Otkrivanje stidnoga mjesta,
6. Okretanje veine tijela od pravca Kible,
7. Prekomjerno i uzastopno pomjeranje u namazu,
8 . Gubljenje abdesta.
[ Komentar J
Nakon to je autor spomenuo artove namaza, njegove
ruknove, wadibe i sunnete, nastavio je govor o radnjama koj e
kvare namaz, kako bi se ljudi poduili njima, te se na takav nain
sauvali neega to im moe pokvariti namaz.
1. Namjeran govor u namazu
sa znanjem o zabrani toga

Namaz nije pokvaren onome ko to uini iz n eznanja
zaborava.
79
Prenosi se da j e Zejd b. el-Erqam, radijallahu 'anhu, kazao:
.-
1: . ! - u (" ! IL, U ' ),.
_A"Z\-')Kj \ l,{-' - , r
"Nareeno nam je da utimo, a govor nam je zabranjen. "64

2. Smijanje
Ibn-1-Munzir prenosi j ednoglasan stav uenjaka o pokva
renosti namaza onome ko se smije dok klanja.
3. i
4. Konzumiranje hrane i pia
Takoer, lbn-1-Munzir prenosi da onaj ko namj erno kon

zumira hranu i pie dok klanja, mora obnoviti namaz.
5. Otkrivanje stidnog mjesta
Uslov za ispravnost namaza je pokrivanje stidnog mj esta, i
onaj ko ne ispuni taj uslov, a u mogunosti j e, namaz mu j e
pokvaren.
6. Okretanje veine tijela od pravca Kible

Jedan od uslova ispravnosti namaza je okretanje prema Kibli,
onaj ko ne ispuni taj uslov, a u mogunosti j e, namaz mu j e
pokvaren.
64 EI-Buhar1, Sah/h, Kitabu-1-'ameli fi-s-salati, h . br. 1200; M uslim, Sah/h, Kitabu-1-mesadid we

mewadi'i-s-salati, h. br. 539, i ovo je predaja koju on biljei; et-Tirmiz1, Sunen, Kita bu-s-salati,
h.br. 405; E bO Dawild, Sunen, Kitabu-s-salati, h . br. 949;.
Bo
7. Prekomjerno i uzastopno
igranje (pomeranje) u namazu

Ukoliko se ovo radi uzastopno i esto, onda kvari namaz po
jednoglasnom stavu uenjaka, kao to se navodi u Kiifij u6s, a
ukoliko nije esto onda ne kvari, a dokaz tome j e predaj a u kojoj se
navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, nosio
U mamu dok je kanj ao. Kada bi ustajao, uzimao bi j e, a kada bi padao
na seddu, sputao bi je. 66
A takoer imaju i predaj e da se pomj erao naprijed
nazad u namazu za pomraenje. 67
8. Gubljenje abdesta
istoa (abdest) je uslov za ispravnost namaza, pa ako se

izgubi, namaz je neispravan.
6 5 EI-Kafi, 1/273.
66 EI-Buhar1, Sah/h, Kita bu-s-salati, h. br. 494; Muslim, Sah/h, Kitabu-1-mesadid we mewadi'i-s
salati, h. br. 543, od Ebu Qatade ei-Ensar1ja, radijallahu 'anhu.
67 M uslim, Sah/h, Kitabu-1-kusuf, h . br. 904, od Dabira b. 'Abd ullaha, radija l lahu 'an hu.
81
82
DVANAESTA LEKCIJA
artova abdesta ima deset:
1 . Islam,
2. Razum,
3 . Punoljetnost,
4. Nijjet,
5 . Da nema namjeru gubljenja adbesta sve dok
ne upotpuni abdest,
6. Da otkloni stvari koje obavezuju abdest, 68
(stidna) otvora prije uzimanja

abdesta vodom ili kameniima i onim to
mijenja kamenie u tom propisu kao: papir i
sl.,
7. ienje dva
8 . istoa vode kojom se isti kao
da je
dozvoljena (da nije ukradena i sl.);

9 . Otklanjanje svega onoga to spreava dolazak
vode do koe;
1 O. Nastupanje namas kog vremena onome ko je
sahibi-uzur (ko ima opravdanje) i koji za svaki

namaz (mora da) uzima abdest.
68
Tj. koje kvare abdest. (op. rev.)
[Komentar J
artovi abdesta
Islam, razum,
punoljetnost, nijjet
Nije
validan
abdest nevjernika,
jer
se
od
nj ega
ne
prihvata nijedno djelo dok ne primi islam. Nij e validan ni o d

nerazumne osobe, jer o na ni j e erijatski obveznik, dok joj se
ne vrati razum, a nije validan ni od dj eteta dok n e postane
punoljetno. Takoer, abdest nije validan ni onome ko opere
dijelove tijela koji se inae peru za abdest, ali nema namjeru
da uzima abdest, nego mu j e namjera da se samo rashladi ili
da ukloni odreenu neistou.
Takoer, uslov za ispravnost abdesta je da voda bude
ista, jer ukoliko je prljava, abdest nije validan.
Jo jedan od uslova ispravnosti abdesta j este da se
uzima vodom do koje se dolo na halal nain, jer ukoliko se
dolo na nain kojeg erijat ne prihvata onda abdest nij e
validan, npr., d a je voda ukradena, oteta i sl.
Otklanjanj e svega onoga to sprijeava dolazak vode
do koe je takoer uslov ispravnosti abdesta. Dakle, onaj ko
abdesti,
mora
sa
dijelova
zemlju, tijesto, vosak,
koje
pere
farbu, kako bi
koe. 69
69 Pogledati: EI-Mu/ehhasu-1-fiqhi, 1/31.
abdestom
mu voda
ukloniti
dola
do
Nastupanje namaskog vremena onome ko je sahibi-uzur (ko

ima opravdanje) i koji za svaki namaz (mora da) uzima abdest.
Dokaz ovome je naredba Allahovog Poslanika, sallallahu
'alej hi we sellem, da ena koj a ima istihazu za svaki namaz uzima
abdesuo
70 El-Buha rl, Sah/h, Kitabu-1-wudui, h. br. 228; Muslim, Sah/h, Kitabu-1-hajqi, h. br. 333, od 'Aie,
radija l lahu 'an ha.
85
86
TRINAESTA LEKCIJA
est je ruknova abdesta:
1 . Pranje lica u koje ulazi izapiranje usta i nosa;
2 . Pranje ruku do iza lakata;
3 . Potiranje itave glave sa uima;
4. Pranje nogu do iznad lanaka;
5 . Redoslijed u pranju;
6. Konstanost u pranju (da se ne prave velike
vremenske razlike u pranju dijelova tijela).
[ Komentar J
Abdeski farzovi
Allah Uzvieni kae:
O vjernici, kad hoete molitvu obaviti, lica svoja i ruke

svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite
- i noge svoje do iza lanaka. (el-Maideh, 6)
1. Pranje lica u koje ulazi
izapiranje usta i nosa

Dokaz ovome je dio ajeta:
J \_,1....ru
".. .lica svoja
operite . '', dok j e dokaz obaveznost pranj a usta i n osa to to su oni

organi koji su dio lica. Takoer, sve predaj e koje opisuju abdest
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, spominju da j e
prao usta i nos.
Fl;.\ U,; \ lt :J \j l Jr) 01 ' ;;? e,>) :;

-
-
--
Ebii H urejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kazao: "Kada neko od vas
uzima abdest, neka povue vodu u nos, a potom je imrkne

(prospe). "71
2. Pranje ruku do iza lakata
lj h ". ..i ruke svoje
do iza lakata operite... ".

Obaveza je, dakle i laktove oprati, jer ih j e i Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi we sellem, prao tokom abdesta.
3. Potiranje itave glave sa uima
Dokaz ovome j e dio ajeta:
->'\lj "...a dio glava
svojih potarite... ".

71 El-Bu hari, Sah/h, Kitabu-1-wuc(Oi, h. br. 161, 162; M uslim, Sah/h, Kitabu-t-ta hareti, h. br. 237.
88
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, je kazao:
-i..fib l (y U\, "l ui su dio glave.
"n
A tokom abdesta j e i Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we

sellem, potirao glavu i ui.
4. Pranje nogu do iznad lanaka
do iza lanaka..
:Jij11;.Jh ".. .i noge svoje
''.
5. Redoslijed u pranju
Uzvieni Allah je prilikom govora o ovome spomenuo pranje
odreenih djelova po redoslijedu. Potiranje nekih organa je stavio
izmeu organa koji se peru, dok je ono to je slino razdvojio, to
ukazuje da je redoslijed ciljan. Takoer je i Allahov Poslanik,
sallalahu 'alejhi we sellem, abdestio na ovaj nain potujui ovaj
redoslijed, a on j e svojim rij eima i praksom pojasnio znaenja
Kur'ana.
6. Konstanost u pranju (da se ne prave velike

vremenske razlike izmeu pranja dijelova tijela)
Pod ovim se misli da se prethodno oprani dio tijela n e
osui prije nego se opere slj edei.
Dokaz ovome je inj enica da j e Allahov Poslanik, sallallahu
'alej hi we sellem, taj koji je ljudima pojasnio propise, a svako onaj
72 Et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 37; EbO Dawud, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 134;
Ibn Made, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 444; Ahmed, Musned, 5/258 h.br. 22223; od EbO
U mame el-Ba hi lija, radijellahu 'an hu, a ha dis se nalazi i u djelu Es-silsi/etu-s-sah/hah, br. 36.
ko prenosi nain abdesta od nj ega, spominje da je on to inio bez

velike vremenske razlike izmeu pranja dij elova tijela. 73
73 Pogledati: Es-Se/sebfl, str. 51-53; i EI-Mu/ehhasu-1-fiqhijj, 1/32-33.
90
ETRNAESTA LEKCIJA
Postoji est vrsta radnji koje kvare abdest:
1 . Izlazak neega iz dva (stidna) otvora;
2 . Izlazak neistoe iz tijela;
3 . Gubljenje
svijesti
spavanjem
ili
neim
drugim;
4. Direktno dodirivanje spolnog organa akom
bilo gornjim ili donjim dijelom ake (tj. bez

pregrade kao to je ogrta i sl.);
5. Jedenje devinog mesa;
6. Otpadnito od islama, da Allah nas
sve
muslimane sauva od toga;
[Komentar J
Nakon to je ejh u prethodnoj lekciji govorio o n ekim
propisima vezanim za abdeske farzove, ovdje je spomenuo
radnje i pojave koje ga kvare:
1. Izlazak neega na dva (stidna) otvora,
bez obzira radilo se o malim ili velikim koliana, a ta materija

se moe podjeliti na dvije vrste:
a) Izmet i mokraa. Po j ednoglasnom stavu uenj aka ovo

dvoje kvari abdest, kako navodi Ibn 'Abdu-1-Berr.
91
Allah Uzvieni kae:
"O vjernici, kad hoete molitvu obaviti, lica svoja i

ruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih
potarite - i noge svoje do iza lanaka; a ako ste
dunubi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu
ili ako ste izvrili prirodnu potrebu ili ako ste se
sastajali sa enama, a ne naete vode, onda rukama
svojim istu zemlju dotaknite." (el- Maid eh, 6)
2 . Tvari koje rijetko izlaze
a) neto poput glista i sl.
I ovo kvari abdest, zbog hadisa u koj em j e Allahov Poslanik,
sallallahu 'alej hi we sellem, kazao eni koj a j e imala istihazu:
-)la $J ;, "Abdesti se za svaki namaz. "74 Iako krv koja j oj se

pojavlj ivala nije uobiajena, ali imajui u vidu to da je izlazila iz dva
otvora, slii uobiaj enoj.
74 EI-Buhar1, Sah/h, Kitabu-1-wudui, h . br. 228; Muslim, Sa h/h, Kitabu-1-hajq_i, h. br. 333, et-Tirmiz1,
Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 125; Ebu Dawud, Sunen, Kita bu-t-tahareti, h. br. 291; od 'Aie,
radija l lahu 'an ha.
92
b) Izlazak neistoe iz tijela

Ukoliko se radi o velikim koliinama, onda kvari abdest, a ako
su u pitanju manj e koliine, onda ne kvari.
Primjer ovome je krv.
Prenosi se da j e Ibn 'Abbas, radijallahu 'anhuma, kazao: "Ako
se radi o neistoi koja je u velikim koliinama, onda je obavezan

obnoviti. "7s
'Abdullah b. 'Umer, radijallahu 'anhuma, istisnuo je bubuljicu
iz koje je izala krv i abdest nije obnovio.76
Nije poznato da se neko od ashaba suprotstavlj ao ovom
miljenju, pa to ima status koncenzusa.
3. Gubljenje svijesti spavanjem
ili neim drugim
fU ,?JI 0Wi t :J Jr._; , yl1 -.>} <) y

.u_;:;t
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, kae:
"Oko je
kanapa zadnjice, pa kada zaspite, obnovite abdest. ''77
75 EI-Bejheq1 u Sunenu-1-kubrii, h. br. 4269.

76 EI-Buhar1, Sah/h, kao mu'alleq predaju, u poglavlju o a bdestu (kitabu-1-wudui): "O onima koji
su smatrali da a bdest treba obnoviti samo kada neto izae na jedan od dva izlaza: straga ili
sprijeda." ( predaja prije hadisa br. 176 (op. prir).) Tu predaju kao mewsOI (spojenu) biljei
'Abdu-r-Rezzaq, Musannef, h. br. 553, i Ibn Ebi ejbe, Musannef, h. br. 1469.
77 1bn Made, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 477; E bu Dawud, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 203;
Ahmed, Musned, 1/111 h. br. 887; od 'Alije, radijallahu 'anhu, a ispravnom je ocjenjuje ei
Aiban1 u djelu El-lrwiiu, 113. (Doim, ejh ei-'Arneut veli da je sened ovog hadisa slab (da'1f)
zbog velike slabosti rawije Beqijjeta b. ei-Welida ei-Himsija (op. prir.) .)
93
4. Direktno dodirivanje spolnog organa akom bilo
gornjim ili donjim dijelom ake (tj. bez pregrade

kao to je ogrta i sl.)
-t1;:iJ ) : tu Jr) J : ,ZJ s-.; :;-
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je kazao:
"Ko
dodirne svoj spolni organ, neka abdesti. " 7s

5. Jedenje devinog mesa
t,y
,4
'\J"!
, , ; i-- if
"
: ;u1
Jr) JL , .;_;,.) 01 , ;- J' _,: \>.. :;-Ji) l r-_,;J UJJ , :J

"
Prenosi Dabir b. Sem ure, radijallahu 'anhu, da je neki ovj ek

pitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we s ellem :
"Da li emo
se abdestiti nakon to jedemo meso deve, a on odgovori: 'Da,
hoete'. " 79
U nastavku ove lekcije ejh kae:
Vana napomena:
to se tie gasulj enja mrtvaca ispravno je da to ne kvari
abdest, i to je milj enje veine uenj aka, zbog nedostatka dokaza za
to. Ali ukoliko bi ruka onoga koji gasuli mrtvaca direktno dodirnula
polni organ mrtvaca, bio bi mu obavezan abdest. Stoga mu j e
7 8 Ahmed, Musned, 6/406 h.br. 27294; Ebu Dawud, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 181; en-Nesa1,
Sunenu-s-sugra, Kitabu-t-tahareti, h. br. 163; Ibn Made, Sunen, Kitabu-t-tahareti, h. br. 479;
od Busre bint Safwa n, radijallahu 'an ha, a ispravnom je ocjenjuje lbnu-1-Darud, br. 17, Ibn
H uzej me, h. br. 33; Ibn H ibban, h. br. 1112, a nalazi se i u Es-silsi/etu-s-sahfhah, 1235.
79 M uslim, Sah/h, Kitabu-1-hajd, h. br. 360; Ibn Made, Sune n, Kitabu-t-ta hareti, h. br. 495; Ahmed,
Musned, 5/98 h. br. 20925.
94
obaveza da ne dodiruje polni organ mrtvaca osim kroz pregradu.

I sto tako, dodirivanje supruge ne kvari abdest na bilo kakav nain,
bez obzira da li je dodirnuo sa strau ili bez, to je ispravniji od dva
stava islamskih uenjaka, ukoliko ne izae nita na polnom organu.
Dokaz tome je da je Allahov P oslanik, s allaWihu ' alejhi we sellem,
ljubio svoje ene, a zatim bi klanjao i ne bi ponovo uzimao abdest
zbog toga. A to se tie govora Uzvien og Allaha u siirama en-Nisa i
el-Maideh:
. .- i' .- t t \ -'
,,
J
.. ..
"...ili dodirnete ene." (en-Nisa, 43; el-Maideh, 6)
tu se misli na polni odnos, po ispravnij em od dva stava islamskih

uenj aka, i ovo je bio govor Ibn 'Abbasa, radijallahu ' anhuma, kao i
ogromnog broja uenj aka od potonjih i kasnijih.
A Allah je garant uspjeha.
95
PETNAESTA LEKCIJA
Kienje lijepim karakternim
propisano svakom muslimanu
osobinama
je
Kienje lijepim osobinama je propisano svakom

muslimanu od kojih su:
Iskrenost
Povjerljivost
ednost
Stid
Hrabrost
Plemenitost
Odanost
Udaljavanje od svega onoga to je Allah
zabranio
Lijepi komijski odnosi
Pomaganje onome ko je u potrebi shodno
mogunosti
Kao i mnoge druge pohvalne osobine na koj e su ukazali

Kur'an i Sunnet.
97
ESNAESTA LEKCIJA
Kienje islamskim bontonom
Vladanje lijepim islamskim ponaanjem od kojih
su:
-
Nazivanje selama
Vedrost lica
Jedenje i pijenje desnom rukom

Propisane islamske radnje prilikom ulaska
izlaska iz kue
Propisane islamske radnje prilikom putovanja
Lijep odnos prema roditeljima, blinjima,

komijama, mladim i starim
estitanje prilikom roenja djeteta nekome
Iskazivanje sauea onome ko je pogoen

nedaom
Kao i mnoga druga islamska vladanja i

ponaanja kao to je prilikom oblaenja
odjee i njenog skidanja, ili obuvanja obue i
mnoge druge radnje.
[ Komentar J
Nakon to je ejh pojasnio odreene propise vezane za
islamsko vj erovanje i erijatsko pravna pitanja, spomenuo je i
odreena pravila ponaanja kojim se treba okititi svaki musliman,
kako bi bio lij ep primjer ostalima.
99
Ta pravila su spomenuta u kur'ansko-hadiskim tekstovima i

prilikom njihove primj ene uzor nam treba biti na Poslanik,
sallallahu 'alej hi we sellem.
Jli
:;. ' : 1:'- : J ((?;aji (,>( 'J J.) \ ej

-0\)J\ uu. 0:c:J
Jyj
'Aia, radij allahu ' anha, je jedne prilike upitana o ponaanju
(ahlaku) Allahovog Poslanika, sal/allahu 'alejhi we se/lem, pa j e

kazala:
"Njegov moral bio je Kur'an. " so
Allahov
poznat
po
Poslanik,
iskrenosti,
sallallahu
'alejhi
povjerenju,
we
hrabrosti,
sellem,
bio
plemenitosti
je
i
nije inio ono to je Allah Uzvieni zabranio, a nj egov pri

mj er su slij edili ashabi.
Islam se proirio u svome poetku putem trgovaca ija su
poslovanja bila zasnovana na iskrenosti.
Zato,
svaki
musliman
trebao
bi
se
okititi
njihovim
svojstvima.
M usliman
treba
da
bude
iskren
svome
govoru
postupcma i pouzdan u onome to obea, astan i poten, te

zadovoljan onim to posjeduje.
Brate, muslimanu, okiti se stidom, lijepim ponaanj em,
hrabrou, ispunjavanjem obaveza, plemenitou, irokogrud
nou.
80 Muslim, Sah/h, Kita bu salati-1-musafirine we qasriha, u dijelu h. br. 746; Ahmed, Musned, 6/163
h.br. 2S302 i 6/216 h.br. 25813. (Ovo je text Ahmedove predaje preko el-Hasana ei-Basrija od
'Aie, radija l lahu 'anha, dok je M usl imova verzija u neto duoj verziji preko Sa'd b. H ia ma b.
'Amira, a on od 'Aie, radijallahu 'an ha, (op. prir.).)
100
Budi dobar prema komijama, jer oni kod tebe imaju

veliko pravo,
pomai potrebnima, j er Allah je
na
pomoi
svome robu sve dok rob pomae svome bratu.

Nazivaj selam i onome koga zna, a i onome koga ne
zna, jer to j e Sunnet, a na takav nain se iri ljubav i titi od
razdora i razilaenja.
Budi nasmijanog i vedrog lica, j er to je vid sadake.
Praktikuj Poslanikove, sallallahu ' alejhi we sellem, upute
prilikom konzumiranja j ela i pia.
Nastoj da primj enju Sunnet tako to e ulaziti desnom, a
izlaziti lij evom nogom iz damij e i uiti propisane dove.
Prilikom izlaska i ulaska u kuu ui dove, jer e te na
taj nain Allah uvati.
N emoj zaboraviti prouiti putnu dovu kada krene na
putovanje, budi dobar prema svojim roditeljima, s njima se
ophodi na lijepi nain i budi svj estan njihovih prava koja
imaju kod tebe na osnovu Kur'ana i Sunneta.
Lijepo se ponaaj prema rodbini, komijama, starima i
mlaima, jer to je naredba Allaha i Nj egovog Poslanika, sallallahu
' alej hi we sellem.
Uzvieni Allah kae:
"...i inite dobro, jer Allah voli dobroinitelje."

(el-Beqareh, 1 9 5)
101
4\);;, l J' ' .J- J- - J- '"#"

> ,_,_, f ' '
\ > , ,, l:b-/1
L-.1: \''Y'f't IY'' 11
I..:-J u J
.r..f' <J
r - Y
r-:
..
\> \
' , .J, ...;_.-.y-\\ 1
::
:\.J:-
r--:
-
.L
"\
..
A Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, kae:
"Vi
neete ljude pridobiti svojim imecima, ali e te ih pridobiti veselim
izgledom lica i lijepim ponaanjem. "s l
Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem, govorio j e

Mu'azu b . Debelu radijallahu ' anhu: "Boj se Allah a gdje god da
bude. Uini dobro djelo n akon loeg, kako bi njime izbrisao loe
djelo i ophodi se prema ljudima n a n ajbolji n ain. "sz
J edan pjesnik je kazao:
Dobro ini ljudima, uinit e ih

(tim dobrim delima) svojim slugam.
Mnogo puta dobroinstvo ovjeka
uinilo je neke svojim slugama.
Kada se nekome dij ete rodi, estitaj mu, i proui dovu
tom prilikom, a kada ovjeka pogodi nedaa, sauee mu
izrazi, pa e imati nagradu kao i on.
8 1 E bu
Ja'la, Musned, h. br. 6550; E bu Nu'aj m u Hi/jetu-1-ewlijiii, 10/25, od E bu Hurejre, radija l lahu
'anhu, a ispravnim ga je ocijenio el-H akim, 1/124 h. br. 428, dok ga dobrim ocjenjuje el-Alba nl,
u djelu Sah/hu-t-terglb, br. 2661.
82
Ahmed, Musned, 5/236 h. br. 22059, a i preko Ebu Zerra, radijallahu 'an hu: 5/153 h. br. 21354,
i 5/169 h. br. 21487; et-Tirmiz1, Sunen, Kitabu-1-birri we-s-sileti, h. br. 1987, od Ebu Zerra,
radijellahu 'anhu. Et-Tirmiz1 kae da je hasen-sa h1h. Ispravnim ga je ocijenio ei-Hakim, 1/54 h.
br. 178, a nalazi se i u djelu Sah/hu-t-terglb, br. 2655.
102
Kloni se i udalji od svakog vida runog ponaanja.

M olimo Allaha da nas uini od onih koji se lijepo ponaaju i
koji se pridravaju islamskog bontona, te da nas sauva svega to j e
loe i runo, a O n t o moe.
1 03
104
SEDAMNAESTA LEKCIJA
Upozorenje na irk i neke vrste velikih grijeha
Sedam je upropatavajuih grijeha:
-
injenje irka Uzvienom Allahu;
sihr;
bespravno ubistvo osobe koju je zabranio

Allah, osim ako erijat zahtjeva drugaije (u
sluaju odmazde, injenja bluda oenjene
osobe i sl.);
kamata;
bespravno uzimanje imetka siroeta;
bjeanje sa bojnog polja;
potvaranje estitih i ednih vjernica;
U grijehe spada i:
-
neposlunost roditeljima;
kidanje rodbinskih veza;
lano svjedoenje;
laganje;
uznemiravanje komija;
injenje nepravde ljudima

njihovih ivota, imetka i asti;
po
pitanju
[ Komentar: J
ejh u ovoj lekciji spominje i upozorava na opasnost
od irka, kao i svih drugih grijeha.
105
M eu tim grij esima spadaju
grij esi koji su hadisom
nazvani upropatavajui.
Ebii Hurejre, radijalHihu 'anhu, prenosi da j e Allahov

Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kazao:
"Klonite se sedam
upropatavajuih grijeha. " Reeno je: "O Allahov Pos/an ie, a koji
su to grijesi?" On je kazao: "Pridruivanje druga Allahu, sihr, bes
pravno ubijanje, kamata, jedenje imetka siroeta, bjeanje sa
bojnog polja, i potvora estitih vjernica. "B3
\JI!!)\
,,Klonite se znai: udaljite se; wYJI ,,smrto
nosnih grijeha znai: wljel-muhlikiit - od ovih upropa
tavajuih grijeha
koji su nazvani ovim imenom, jer vode
ovjeka u propast (hela) jo na ovome svij etu, kroz izvr

avanje sankcije nad njim, a takoer ga i na onome svijetu
vode u propast j er ga eka kazna.
O irku smo ve govorili u etvrtoj lekcij i.

to se tie sihra, on predstavlja razne vidove varki,
arolija, i radnji koje utiu na ovj ekovo srce i tijelo. Neki
sihrovi
utiu
da
se
ovj ek
razboli,
n eki
ubijaju,
drugi
razdvaju mua i enu, dok su neki samo vid obmane, i nisu

stvarni, kao to Uzvieni Allah kae:
83 El-Bu hari, Sahlh, Kitabu-1-hibeti, h. br. 2615; Muslim, Sah/h, Kita bu-l-iman, h. br. 89.
106
" 'O
Musa', - rekoe oni - hoe li ti ili emo najprije mi
baciti?' 'Bacite vi!' - ree on - i odjednom mu se priini

da konopci njihovi i tapovi njihovi, zbog vradbine
njihove, kreu." (Taha, 65-66)
Sihr je zabranj en, j er j e vid n evj erstva
suprotan j e
vj erovanju u j ednog Allaha koji kae:
"...a njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne bi rekli:

'Mi samo iskuavamo, i ti ne budi nevjernik'!"
(el-Bekare h, 102)
U islamskoj zemlj i u kojoj vlada erijatski zakon sihirbaz se

kanj ava smrtnom kaznom.
M usliman treba da se uva od svih grijeha koji su spomenuti
u citiranom hadisu, a ako se desi da neki od njih i poini, treba da
se pokaje i da taj grijeh napusti, te da vrsto odlui da taj kao n i
druge grijehe nee vie initi.
Takoer, svima onima koji su pod nj egovom kontrolom i
starateljstvom treba zabraniti injenje grjieha, a druge muslimane
mora upozoravati na njihovu opasnost, j er to je vid potpomaganja
u dobru i predstavlja oblik pozivanja ka Allahu, to su inili i svi
vj erovj esnici i poslanici.
Nareujui Svome poslaniku M uhammedu, sallallahu 'alej hi
we sellem, Uzvieni Allah kae:
1 07
"Reci: 'Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajui

jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi'." (Jusuf, 108)
M olimo Allaha da nas i sve muslimane sauva grij eha
i uvrsti na istini, da nas pomogne i na ovome i na buduem
svijetu.
108
OSAMNAESTA LEKCIJA
Priprema umrle osobe i denaza-namaz
1. Zatvaranje onih kapaka umrloj osobi,
2. Wadib je gasuljenje umrlog muslimana,

3. Nain gasuljenja umrle osobe,
4. Oblaenje efina umrloj osobi,
5. Najprei ljudi za gasuljenje i klanjanje denaze,
6. Nain klanjanja denaze umrloj osobi
1. Zatvaranje onih kapaka umrloj osobi
Kada se utvrdi smrt propisano je da se zatvore oni kapci

umrlom, kao i da mu se privee donja vilica.
2. Wadib je gasuljenje umrlog muslimana

Ovo je kod svih osim u sluaju ehida koji je poginuo u bici,
on se ne gasuli niti mu se klanja denaza, ve e se ukopat u odjei
u kojoj j e poginuo, jer Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem,
nije naredio da se gasule poginuli borci na Uhudu kao to im nije
klanjao denazu.
3. Nain gasuljenja umrle osobe
Ono j este da se prekrije stidno mjesto umrlom, a zatim da se

malo podigne iznad i blago pritisne stomak Zatim e onaj koj i
gasuli umrloga umotati oko ruke neku krpu i njome ga oistiti, a
109
zatim ga abdestiti kao to se to ini za namaz. Potom e oprati glavu

i bradu umrloga vodom pomijeanom s lotosom ili slinim. Zatim
e oprati nj egovu desnu stranu, a potom lij evu, a zatim na isti nain
oprati drugi i trei put, i prilikom svakog pranja proi e rukom po
nj egovom stomaku, pa ukoliko neto izae iz njega oprae to, i to
mjesto privrstiti vunenom gazom, pa ukoliko bude nedovoljno
moe se posluiti nekim medicinskim sredstvima kao to su flasteri
ili slino. Ukoliko ne uspije mrtvoga oistiti sa tri pranja poveat e
na pet ili sedam puta, a zatim ga nekom tkaninom posuiti i
namirisati nj egove zamaknute dij elove tijela kao i mjesta koj ima j e
seddu inio, a ukoliko bi namirisao cijelo tijelo bilo b i bolje. Isto
tako e ake umrloga namirisiati bahurom-vrsta mirisa, a ukoliko
bi mu brkovi ili nokti bili dugi skratie ih. Kosu mu nee uljepavati
i namj etati. Kosa ene e se nainiti u tri sveza i uvezati straga.
4. Oblaenje efina umrloj osobi
Najbolj e je da se muka umrla osoba obue u trodijelne bijele

efine i da nemaju u sebi oblik koulje niti prekrivaa za glavu, kao
to je to inio Allahov Poslanik, sallallahu ' alejhi we sellem. efine
e mu postepeno obui, a ukoliko bi se obukao u koulju, pantolama
i sa kapom ne bi imalo smetnje. Dok se enska osoba oblai u
petodij elne efine, tzv: dir', himar, izar i dva liffeta (svaki dio
ponaosob pokriva odreeni dio tijela) . M alodobni djeak se oblai
u jednodijelni do trodijelnog efina, a dj evoj ica u trodij elni efin
od: kamisa i dva lifeta. Uz to da ono to je vadib u pogledu svih
j este da se obue bar u jednodijelni efin. Ukoliko je umrli umro kao
muhrim (onaj koji je u obredima haddda ili umre) takav e se
ogasuliti sa vodom i lotosom i efini e mu biti izar i rida (obavezna
odjea onoga ko obavlj a hadd ili umru), a moe se obui i drugi
110
efin, ali mu se nee prekrivati glava niti lice, kao to se n ee

namirisati, jer e na Sudnj emu danu biti proivlj en inei telbiju
(govorei: lebejk Allahumme lebejk) kao to je to dolo u vj ero
dostoj nim hadisima Allahovog Poslanika, sallaWihu 'alejhi we
sellem.s4 U sluaju ene koja umre u obredima umre ili hadda njoj
e se obui efini kao i drugima, s tim to se nee mirisati, i njeno
lice nee biti prekrivano nikabom, niti e joj se rukavice oblaiti na
ruke, ve e j oj se lice i ruke prekriti sa efinima u koj e j e obuena,
kao to je to ve pojanj eno u svojstvima oblaenja efina enskoj
osobi.
5. Najprei ljudi za gasuljenje
klanjanje denaze
umrlom su:
O naj kojeg je oporuio umrli da ga gas uli i klanja mu denazu;
-
otac;
dj ed;
a zatim najblii u srodstvu u pogledu mukaraca.
to se tie ene:
-
ona koju j e oporuila umrla da je gasuli;
majka;
nena;
zatim najblie ene koje su j oj u srodstvu
Isto tako je propisano da suprunici j edno drugo gasule, kao

to je bio sluaj Ebii Bekra, radijallahu 'anhu, kojeg je gasulila
nj egova supruga, i 'Alija, radijallahu 'anhu, koji je gasulio svoju
suprugu Fatimu, radijallahu 'anha.
84 EI-Buharl, Sahlh, Kitabu-1-denaiz, h . br. 1265; Muslim, Sah/h, Kitabu-1-hadd, h. br. 1206, od
Ibn 'Abbasa, radijallahu 'anhuma.
111
6. Nain klanjanja denaze umrlome

Denaza namaz se sastoji od etiri tekbira, tako to e nakon
prvog tekbira prouiti siiru el - Fatihu i ako bi uz nju prouio kratku
suru ili j edan ili dva ajeta bilo bi poelj no, zbog vj erodostojnog
hadisa koji je preneen o tome od Ibn 'Abbasa, radijallahu 'anhuma.
Zatim e donij eti drugi tekbir i donijeti salavate na Allahovog
Poslanika, sallallahu ' alejhi we sellem, kao to se to ini na
teehhudu u namazu. Zatim e donij eti trei tekbir i prouiti
slijedeu dovu: "Alliihummegfir li hajjinii ve mejjitina ve iihidinii
we giiibina we sagTrinii we kebTrinii we zekerinii we unsiinii,

Alliihumme men ahjejtehu minna fe 'ahjihi 'ale-l-islam we men
teweffejtehu minnii feteweffehu 'ale- l-Iman, Alliihummegfir lehu
verhamhu
we 'afihi we'afu 'anhu we ekrim nuzulehu we wesi'
mudhalehu wegsilhu bi- 1-miii we-s-seldi we- l-berdi we nekkihhu

mine-1-hatiijii kemii junekka-s-sewbu-1-ebjedu mine-d- denes we
ebdilhu diiren hajren min diirihi we ehlen hajren min ehlihi ve
edhilhu-1-dennete we e'izhu min 'aziibil-kabri we 'aziibi-n-niir
wefsah lehu fT kabrihi ve newir lehu fThi, Alliihumme la tahrimna
edrehu we Iii tudillena ba'dehu.
O
Allahu, oprosti naim ivim i mrtvim, prisutnim i naim

odustnim, naim malim i naim odraslim, ljudima i enama. O
Allahu, onoga koga poivi poivi ga na islamu, a onoga koga
usmrti usmrti na imanu. Allahu oprosti mu, smiluj mu se, sauvaj
ga i prei mu preko greaka i pripredi mu lijepo mjesto boravka,
propiiri mu ulaz, i operi ga vodom, snijegom i ledom i oisti ga od
grijeha kao to se bijela odjea oisti od neistoe. Uvedi ga u kuu
bolje od njegove i zamjeni mu porodicu boljom od njegove i uvedi
ga u Dennet i sauvaj ga od kaburske patnje, i patnje u
112
Dehennemu i proiri mu kabur i osvijetli ga. Allahu nemoj da

nama sprijei njegovu nagradu i da nas u zabludu odvede nakon
njega. "
Zatim e donij eti etvrti tekbir i predati selam na desnu
stranu.
Poelj no je da prilikom svakog tekbira podigne ruke. Ukoliko
je umrla osoba ena zamij eni e izrazom: '"A llahummegfir leha . . .
..
do kraj a dove, a ukoliko bi se klanjala denaza za dvije osobe rei

e: '"A llahummegfir lehuma
. . . ..
do kraja dove, a u sluaju tri osobe
ili vie rei e: '"A llahummegfir lehum
. . . ..
do kraja dove. Ukoliko bi
se klanjala dj etetu iz pobaaja rei e umjesto: '"A llahummegfir
lehu . . . slij edeu dovu: '"A l lahummed'alhu fertan we zu hren li

..
walidejhi we ejTan mudaben, A llahumme sekil bihi mewa

zinehuma we e'azim bihi udurehuma we elhiqhu bisalihi
selefi- l-mu'minln wed'alhu fT kefiileti Ibrahime 'a lejhi-s-saldtu
we-s-seldmu weqihi bi rahmetike 'azabe- l- dehlm.
O
Allahu, uini ga uvanom i garantovanom nagradom za

njegove roditelje i uini ga njihovim efadijom iji se efa'at
prihvata. Allahu, oteaj njime vagu njihovih dobrih djela, poveaj
njime njihovu nagradu, pridrui ga dobrim prethodnicima vjernika,
uini da se o njem u brine Ibrahim, alejhisselam, i sauvaj ga milou
svojom dehennemske patnje. "
Od Sunneta je da imam stoji naspram glave umrlog muka
raca, a naspram pojasa kod umrle ene. U sluaju klanj anj a denaze
za vie osoba pretpostavie se muka umrla osoba prema imamu, a
enska iza tako da doe blie kibli, a u sluaju klanj anj a denaze
dj eaku pretpostavie se naspram umrle ene, a zatim nakon nje
dj evojica, tako to e se glava djeaka poravnjati naspram glave
11 3
mukarca, a pojas ene naspram glave mukarca, kao to e se glava

djevojice poravnati sa glavom ene, pa e pojas njih dvije biti
naspram glave mukarca. Svi klanjai e se poredati iz imama, a
ukoliko neko ne bi mogao nai mjesto pozadi sa klanj aima
dozvolj eno mu je stati uz imama sa nj egove desne strane.
Neka j e zahvala Allahu, Gospodaru svjetova
blagoslov na Poslanika, nj egovu porodicu i ashabe.
11 4
selam
Sadraj :
-----
e#str.
Naslov
Uvod
Prva lekcija - Zapamtiti kratke sure
Druga lekcija - ehadet i njegovo znaenje
Trea lekcija - Temelji (ruknovi) imana
6
ll
lS
25
1.
Vjerovanje da Allah postoji
26
2.
Vjerovanje u meleke
29
3.
Vjerovanje u knjige
30
4.
32
s.
Vjerovanje u Sudnji dan
34
6.
Vjerovanje u kader (Allahovu odredbu)
35
etvrta lekcija - Vrste tevhida

Peta lekcija - Temelji (ruknovi) islama
Sesta lekcija - artovi namaza
Sedma lekcija - Ruknovi namaza
Osma lekcija - Vadibi namaza
Deveta lekcija - Pojanjenje kakvoe teehhuda
Deseta lekcija - Namaski sunneti
Jedanaesta lekcija - Radnje koje kvare namaz
Dvanaesta lekcija - artovi abdesta
Trinaesta lekcija - Ruknovi abdesta
etrnaesta lekcija - Radnje koje kvare abdest
Petnaesta lekcija - Karakterne osobine muslimana
esnaesta lekcija - Islamski bonton
Sedamnaesta lekcija - irk i neke vrste velikih grijeha
Osamnaesta lekcija - Priprema denaze
109
Sadraj
115
39
45
Sl
57
65
975
11 5
79
83
87
91
97
99
lOS

OPĆE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA (Komentar Knjige) - 'Abdu-l-'Aziz B. Baz - Komentar Od: Dr. 'Abdu-l-'Aziz B. Dawud El-Fajiz

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

OPĆE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA (Komentar Knjige) - 'Abdu-l-'Aziz B. Baz - Komentar Od: Dr. 'Abdu-l-'Aziz B. Dawud El-Fajiz

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Naslov originala:

l LJ""'_)_) .J\ c__r

'Abdu-1-'Aziz b. 'Abdullah b. Baz

'Abdu-1-'Aziz b. 'Abdullah b. Baz

dr. 'Abdu-1-'Aziz b. Dawud el-Fajiz

mart, 2016. godine

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

U ime Allaha Svernilosnog, Milostivog!

Hvala Allahu, Gospodaru svijetova, neka su salawat i

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

Uvod prvom izdanju

vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bo

jati i umirite samo kao muslimani!" (Alu 'Imran, 102)

"0 ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od

jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu nje

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

"O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu,

to bude elio." (el-Ahzab, 70-71)

autor uvaeni ejh Ibn

njenom komentaru, iz razloga to

knjige veoma vaan i koristan za svakog muslimana. Ova

ummeta, bez obzira radilo se o mukarcu ili eni, uitelju ili

trebao okititi svaki musliman.

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

obrede i ponaanje. Upravo zbog njene tematike ova knjiga

okoriste imami u damijama, tako to e ga itati svojim

Baz j e na ovaj komentar ostavio odreene

opaske i napomene koje sam oznaio kako bi se razlikovale

knjige i bude imao odreene prij edloge i napomene, da nam

uini iskrenim, i u ime Njega.

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

iskrenim i dobrim vjermCima. Neka j e salawat

poslanika Muhammeda, nj egovu porodicu i ashabe.1

nastanio ga u dennetskim prostranstvima.

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

poduiti suri el-Fatihi i drugim kratkim surama. Siiru el

bez uenja te sure namaz nije ispravan, kao to se to navodi

pridrava slj edeih koraka:

greke koje se deavaju priliko itanja.

uenici za njim ponavljaju, sve dok j e ne naue. Nakon to

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

Poslije e, ako j e to u mogunsti, da ih upozna sa

' 'l}. : .ijj;;, ..ii

"Nema namaza onaj ko ne proui s uru el-Fati hu. " z

vjerovanje u Allahova imena i svojstva, koja su potvrena

kakvoi tih imena i svojstava, i bez njihovih

te bez poreenja i potpunog negiranja.

naziv za svaku rije ili postupak koji je drag Uzvienom

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

da to vie bude pokoran

da se u to veoj mj eri grijeha

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

OPE LEKCIJE ZA SVAKOG MUSLIMANA

..11 l .<...!..ll La Uohe illelloh Muhammedun

resululloh, te sa tumaenjem istog, kao i njegovim

il/el/ii h m uhammedun resululliih- ..11 Jr_)

..11 'll l 'l.

1. Stepen i mjesto ovih rijei

Ove rijei predstavljaju prvi temelj

'tjJI 'l i- ,\ j_,.:_) l 0b l l ;_jl '10\

()\.,.,... .Jl t\.k;,_.,l J. ii)-1 -.:.."ll) lj ,0_) i-j

pet stvari: svjedoenju da nema boga osim Allaha i da je