Вы находитесь на странице: 1из 43

.

3+3

1.
2.

3+3

3.

4+2+1
I

4.

2+0+2
2+0

2+0

2+0

I
I

30
8

25

5.
5.
5.
6.

3+3
II

7.

3+3+1

8.

3+2+1

II

9.
II

30

3+2+1
25


.
.

3+2

10.
11.

3+2+2

12.
13.

3+2+1
e

3
3

7
3

3+2+1
2+0

30

26

14.

III

15.

3+3

15.

3+3

II

16.

11

3+2+2
I

17.

18.
19.

3+0+1
+2+1
3

**
3+0+2

II

20.

14

2+0

30

25

3+0+1

II

IV
21
22.
23.

3+0+1

6
3+2+1

24.

3+0+2
3+0+1

3+0+1

**

30

25
3+0+1

25.
26.

27.
28.

29.

3+0+2

30.

31.
32.

3+0+1
+0+1
3

*
3+2+1


33.

**
3+0+1

**
3+2+1

VI

30

25

.
.

3+0+1

34.
35.

3+0+1

36.

37.

3+2+1

38.
39

*
3+0+1
*
3+0+1

7
7

6
6

3+2+1
3+0+1

**
**

+0+1

**

40.
41.

VII

30
8

42.

A
3+2+1

43.

3+2+1

45.

46.

44.

25

3+2+1

3+2+1

3+2+1


8
47.

3+2+1


8
48.

3+2+1

8
49.

50.

51.

Digitalna obrada slike


3+2+1

3+2+1

3+0+2

16

52.

6+0+3

VIII

30

25

:
* .
** .

2 .


.
.

II

3+3

10.
11.

A
3+2+2

12.

A
3+2+1
2+0+2

13.
14.

III

A
3+0+1

30
4

27

15.

3+3

15.

3+3

16.

A
3+2+1

II

17.

A
3+3+1

18.

A
3+2

19.

A
2+0+2

30

26

IV
5

3+2

20.
21.

A
2+2+1

II

22.

A
2+2+1
3+2+1

23.
24.

2+2+0

25.

2+2+0
3+2

2+0

30

25

26.
27.

V
II

28.

A
2+2+1
2+2+1

29.
30.

A
2+2+1

31.

A
3+2+1

32.

**

- I

2+2+1
3+2+1

2+2+1

2+2+1

II

2+0

30

26

**

33.
34.
35.
36.

VI

.
.

2+2+1

3+3+1

**

37.
38.
39.

**
2+2+0

- II

40.

**

2+3+1
3+0+2

2+2+1

3+2+1

**

41.
42.
43.
44.

*
2+2+1

45.

*
2+2+1

Ukupno VII semestar


30
8

25

46.

A
3+0

47.

**
2+3+1

48.

**

2+2+2
2+2+0

II

2+2+1

2+2+1

**

49.
50.
51.
52.

16

3+0+2
3+3+3

30

25

53.

Ukupno VIII semestar


:
*
**

2 .


.
.

II

3+3

10.
11a.

3+2+2

11b.

3+2+2

12.

3+2+1
2+0+2

13.
14.

3+0+1
2+2+1

30

26

15.

III

16.

3+3

16.

17.
18.


(,)
I

A
3+2+1

3+2+1

20.

*
3+2

21.

2+2

IV

30
5

25

22.

3+3
I

23.

A
2+0

24.

26.

A
3+2+1

19.

25.

3+3

**

**

2+2+1
2+0+2

2+2+1

3+3

3+2+1

II

3+2+1

30

25

27.
28.
29.

30.
II

31.

2+0

32.

A
3+3+1

**
3+3

33.

**
3+2+1

34.

2+2

35.

*
2+2+2

36.

*
3+3

37.

*
3+2

VI

30

25

.
.

38.


II

39.
40.
41.
42.

3+2

2+2


(PLC, SCADA)

3+2
3+2+1

2+0+2

**

3+0+2

**

3+2+1

**

3+2

**

**

43.
44.
45.

30

25

VII
8

3+0

46.
47.

3+3

48.

3+2+1

49.

*
2+2

50.

*
2+2

51.

**
2+2

52.

**
3+2+1

53.

2+2+1

54.

3+0+2

16

55.

A
3+3+3

VIII

30

25

:
*
**

2 .

: ,
, .



,
.

PROGRAM ZA I GODINU STUDIJA


Z1A LINEARNA ALGEBRA (3+3)
Skupovi. Operacije. Relacije. Realni i kompleksni brojevi. Polinomi. Algebarske jednaine. Korjeni. Osnovna
teorema algebre. Elementi kombinatorike. Binimni koefiocijenti i binomna formula. Vektori. Skalari. Vektorski
prostor. Linearna nezavisnost. Matrice. Determinante. Inverzija matrice. Sistemi linearnih jednaina. Rang
matrice. Gausov algoritam. Kroneker-Kapelijeva teorema. Sopstveni vektori i sopstvene vrijednosti.
Trodimenzionalni vektori. Vektorski proizvodi. Elementi analitie geometrije: prava, ravan. Krive i povri
drugog reda.

Z2A OSNOVI ELEKTROTEHNIKE I (3+3)


Elektrostatika. Kulonov zakon i vektor jaine elektrinog polja u vakuumu. Elektrostatiki potencijal. Gausov
zakon. Provodnici u elektrostatikom polju. Kapacitivnost i kondenzatori. Dielektrici u elektrostatikom polju.
Uopteni Gausov zakon. Energija i sile u elektrostatikom polju. Kretanje naelektrisane estice u elektrinom
polju. Vremenski konstantne elektri~ne struje. Osnovni pojmovi i prvi Kirhofov zakon. Specifina provodnost,
specifina otpornost i Omov zakon u lokalnom obliku. Otpornost i Omov zakon u klasinom obliku. Dulov
zakon. Elektrini izvori i drugi Kirhofov zakon. Metode rjeavanja elektrinih mrea: metoda konturnih struja,
metoda potencijala vorova. Teorema superpozicije, teorema reciprociteta, Tevenenova teorema, teorema
kompenzacije, teorema odranja snage u elektrinim mreama.

Z3A FIZIKA (4+2+1)


Kinematika. Kretanje estice u jednoj i dvije dimenzije. Dinamika. Sile i mahaniko kretanje. Rad i energija.
Odrive i neodrive sile. Odravanje energije. Sistemi estica. Odravanje momenta. Rotaciono kretanje. Torzija
i ugaoni moment. Ravnotea i elastinost. Gravitacija. Kretanje u gravitacionom polju. Vjetaki Zamqini
sateliti. Geostacionarni sateliti. Prostoperiodine oscilacije. Slobodne oscilacije. Prinudne oscilacije. Oscilacije
pri djelovanju konstantne i prostoperiodine sile. Talasi. Putujui i stojei talasi. Faza i grupna brzina. Zvuni
talasi. Doplerov efekat.
Tenosti. Tenost u mirovanju. Tenost u kretanju. Bernulijeva jednaina i primjene. Toplota i prvi zakon
termodinamike.Jednaina termike ravnotee. Osnivni procesi u idealnim gasovima. Kinetika teorija idealnih
gasova. Drugi zakon termodinamike. Toplotni motori, toplotne pumpe i friider sa Karnoovim ciklusom.
Entropija.
Geometrijska optika. Refleksija i refrakcija. Sferno ogledalo i tanka soiva. Optiki instrumenti. Talasna optika.
Interferencija. Eksperiment sa dvostrukim otvorom. Difrakcija na jednostrukom otvoru. Polarizacija. X-zrake.
Laser i laserska svjetlost. Osnove moderne fizike. Borov model atoma vodonika. Atomski spektar.

Z4A OSNOVI RAUNARSKE TEHNIKE I (2+0+2)


Uvod u primjenu raunara. Namjena i svrha operativnih sistema. Osnovne karakteristike i koritenje Windows i
Unix operativnih sistema. Karakteristike i koritenje standardnih aplikativnih programa: obrada teksta, tabelarni
prorauni, programi za matematike proraune, programi za crtanje, programi za prezentacije, internet programi
(web browser, mail).

Z5aB SOCIOLOGIJA (2+0)


Studentima se u uvodnom predavanju prezentuje predmet, metod i pojmovno-kategorijalni aparat sociologije kao
naune discipline. Dalje se izlau karakteristike savremenog drutva i promene koje se danas deavaju, posebno
proces globalizacije i integracije. Obrauju se i potrebe, interesi, vrijednosti, socijalne, ekonomske, kulturne i
politike promene u pojedinim grupama i drutvu u cjelini, kao i poloaj i uloga pojedinca u svemu tome. Zatim
se obrauje pitanje pravne drave, ljudskih prava, demokratije, moi u drutvu i javnog mnenja. Dosta panje
posveuje se ulozi i znaaju kulture, morala, obrazovanja, rada, odgovornosti, upravljanja, preduetnikog duha,
razvoja sela i grada, kao i poloaja mladih i ene u drutvu.

Z5bB FILOZOFIJA (2+0)


Uvod. Geneza i periodizacija tehnike. Tehne i tehnika. Vrijeme zainjanja moderne tehnike. Tehnika, rad i
kapital. Filozofska odredjenja pojma tehnike. Postindustrijsko drutvo i informatiko doba. Tehnika i ljudska
sloboda. Tehnika i etika odgovornosti.

Z5vB ISTORIJA UMJETNOSTI (2+0)


Uvod. Umjetnost praistorije. Egipatska umjetnost. Umjetnost mesopotamije. Egejska umjetnost. Umjetnost
antike Grke. Etrurska umjetnost. Umjetnost antikog Rima. Ranohrianska umjetnost. Vizantijska i
postvizantijska umjetnost. Srpska srednjovjekovna umjetnost i umjetnost srednjovjekovne bosanske drave.
Unjetnost preromantike, romantike i gotike.
Renesansa u Evropi. Barok i manirizam u Italiji. panska, francuska i holandska umjetnost 16-17. vijeka.
Francuska i engleska umjetnost od renesanse do rokokoa. Barok u srpskoj umjetnosti. Klasicizam i romantizam
u evropskoj umjetnosti.
Realizam i impresionizam. Klasicizam, romantizam i realizam u srpskoj i bosansko-hercegovakoj umjetnosti
19. vijeka.
Postimpresionizam, ekspresionizam, fovizam u evropskoj umjetnosti. Kubizam, futurizam i ruski umjetniki
eksperiment. Umjetniki pokreti od nadrealnizma do postmoderne. Srpska i bosansko-hercegovaka umjetnost
20. vijeka.

Z6A MATEMATIKA ANALIZA I (3+3)


Granina vrijednost niza. Granina vrijednost funkcije. Neprekidnost funkcije. Izvodi i diferencijali. Osnovne
teoreme diferencijalnog rauna. Ispitivanje funkcija i crtanje njihovih grafika. Neodreeni integral. Metodi
integracije. Odreeni integral -definicija, osobine, raunanje namjena. Brojni redovi. Funkcionalni redovi i
uniformna konvergencija. Stepeni redovi. Tejlorov red. Diferencijalne jednaine. Jednaine prvog reda.
Linearne diferencijelne jednaine vieg reda.

Z7A OSNOVI ELEKTROTEHNIKE II (3+3+1)


Vremenski konstantno magnetno polje. Osnovni pojmovi o magnetnom polju i vektor magnetne indukcije.
Magnetno polje raznih vidova pobude u vakuumu i Bio-Savarov zakon. Magnetni fluks. Amperov zakon.
Elektromagnetna sila i momenat. Kretanje naelektrisane estice u magnetnom polju. Supstanca u magnetnom
polju. Uopteni Amperov zakon. Osnovni pojmovi o dija-, para-, i feromagnetizmu. Magnnetna kola. Vremenski
promjenljivo elektrino i magnetno polje. Pojava elektromagnetne indukcije i Faradejev zakon. Samoindukcija i
me|usobna indukcija. Energija magnetnog polja. Vremenski promjenljive elektrine struje. Osnovni pojmovi o
promjenljivim strujama. Osnovni elementi u mre i promjenljive struje. Srednja vrijednost snage promjenljive
struje. Srednja i efektivna vrijednost struje. Prostoperiodine struje. Primjena kompleksnih veliina za
opisivanje prostoperiodinih struja i rjeavanje problema mrea prostoperiodi
nih struja. Posebne veze RLC elemenata. Pojave rezonanse. Osnovni pojmovi o trofaznom sistemu. Obrtno
magnetno polje.

Z8A SNOVI PROGRAMIRANJA (3+2+1)


Uvod. Programski jezici. Nivoi programskih jezika. Prevodjenje viih programskih jezika u izvrni kod.
Punjenje programa u memoriju. Predstavljanje podataka. Algoritmi i rjeavanje problema. Algoritamske
strategije. Sloenost algoritama. Fundalmentalne programske konstrukcije. Osnovne strukture podataka..

Z9A SNOVI RAUNARSKE TEHNIKE II (3+2+1)


Dizajn digitalnih sistema. Bulova algebra, prekidaka kola i funkcije, kombinaciona i sekvencijalna kola.
Struktura digitalnih sistema. Arhitektura I organizacija raunara. CPU. Registri, podaci, formati, adresiranje,
instrukcije, prekidi.. Magistrale. Organizacija memorije. UI tehnike. Pregled raunarskih arhitektura. Raunarski
sistemi..

PROGRAM ZA II GODINU STUDIJA


R10AE26B DISKRETNA MATEMATIKA (3+2)
Osnovni pojmovi teorije brojeva. Prosti brojevi i prim faktorizacija. Reprezentacije prirodnih brojeva.
Modularne aritmetike.Funkcije generatrise. Osnovni kombinatorni algoritmi. Grafovi i algoritmi. Grafovi, stabla,
mree. Grafovski algoritmi. Metode optimizacije. Linearno programiranje. Simpleks metoda. Dualnost u
linearnom programiranju. Osnovi teorije igara. Nelinearni problemi optimizacije. Cjelobrojno programiranje.
Diskretna teorija vjerovatnoe. Operacije sa vjerovatnoama. Diskretne sluajne promjenljive. Markovljevi
lanci. Sluajni procesi. Osnovni pojmovi teorije informacija.

RE11AS11aB PROGRAMSKI JEZICI I (3+2+2)


Uvod. Koncept objektno-orijentisanog programiranja. Pregled C++ jezika. Klase i objekti. Konstruktori i
deestruktori. Preklapanje operatora. Nasljeivanje. Polimorfizam. Izuzeci. Generike funkcije i klase. Tokovi.

R12A STRUKTURE PODATAKA I ALGORITMI (3+2+1)


Uvod. Osnovni tipovi podataka. Jednostavne i sloene strukture. Statike i dinamike strukture. Liste,
jednostruko i dvostruko povezane, cirkularne. Redovi. Stekovi. Skupovi. Stabla. Definicija algoritma.
Predstavljanje algoritma. Analiza sloenosti. Sortiranje. Pretraivanje. Grafovi. Dinamiko programiranje.

R13 OSNOVI ELEKTRONIKE I DIGITALNE TEHNIKE

(3+2+1)

Osnovne elektronske komponente i njihove karakteristike-diode, otkijeve diode, bipolarni tranzistori, otkijevi
tranzistori, MOS tranzistori, CMOS struktura. Osnovni elektronski sklopovi-osnovna pojaavaka kola sa
bipolarnim i MOS tranzistorima. Operacioni pojaavai. Prekidake karakteristike bipolarnih i MOS tranzistora.
Osnovne familije logikih kola-TTL, ECL, MOS i CMOS. Osnovni impulsni sklopovi-multivibratori (astabilni,
monostabilni, bistabilni). mitov triger. Aritmetika kola za sloenije aritmetike operacije-mnoenje, dijeljenje
i sloenije raunske operacije. Aritmetika jedinica. Memorije. Povrinske magnetne memorije-princip rada,
upisivanje i oitavanje, konkretna rjeenja. Poluprovodnike memorije. Memorije RAM tipa, statike i
dinamike. Memorije ROM, PROM, EPROM i E 2PROM tipa. Memorije veeg kapaciteta. Programabilne
logike strukture PAL, GAL, PLA, PLS tipa. A/D i D/A konverzija. Osnovne tehnike A/D i D/A konverzije.
Projektovanje upravljake jedinice.

R14E27S23A ENGLESKI JEZIK I (2+0)


TEME i VOKABULAR: Porodica i prijatelji. Drave i narodi. Mjesto ivljenja. Rad. Novac. Slobodno vrijeme.
Obiaji i navike. Deskripcija.
GRAMATIKA:Imenice (Mnoina, broj i koliina), lanovi (Upotreba odredjenog i neodredjenog lana),
Pridevi (Vrste prideva, Poredjenje), Prilozi (Forma, Poredjenje), Zamenice (Prisvojne, Pokazne, Upitne,
Relativne ), Glagoli (Sadanja, Prola i Budua Vremena, Modalni Glagoli, Potvrdni, Upitni i Odrini Oblici).
NAPOMENA: Ukoliko ranije nisu uili engleski jezik studenti su duni sami prei poetni nivo poznavanja
jezika.

RE15aS16bB VJEROVATNOA I STATISTIKA (3+3)


Vjerovatnoa. Prostor vjerovatnoa. Osobine vjerovatnoe. Uslovna vjerovatnoa. Nezavisnost dogaaja.
Formula totalne vjerovatnoe. Bajesova formula. Bernulijeva ema. Granine teoreme u Bernulijevoj emi.
Sluajne promjenljive i vektori. Diskretne i neprekidne sluajne promjenljive. Funkcije raspodjele. Uslovne
funkcije raspodjele. Numeriki parametri teorije vjerovatnoe. Matematiko oekivanje. Varijansa. Momenti.
Medijana. Korelacija. Vanije raspodjele. Uniformna, eksponencijalna, binomna, Puasonova, Gausova, hikvadrat raspodjela. Karakteristine funkcije. Zakoni velikih brojeva. Centralna granina teorema. Matematika
statistika. Procjena parametara raspodjele. Intervali povjerenja. Regresioni model. Hi-kvadrat test.

RE15bS16bB NUMERIKA MATEMATIKA (3+3)


Elementi teorije greaka. Izvori i klasifikacija greaka. Mainska reprezentacija brojeva. Pozicioni brojni sistemi.
Brojni sistem sa pokretnom takom. Numeriki metodi linearne algebre. Direktni metodi za rjeavanje linearnih
sistema. Gausov metod eliminacije. LU-faktorizacija. Metod Holeskog. Analiza stabilnosti linearnih sistema.
Uslovni broj matrice. Iteracioni metodi za rjeavanje linearnih sistema. Jakobijev, Gaus-Zajdelov i relaksacioni

metodi. Sopstvene vrijednosti i sopstveni vektori matrice. Metodi za rjeavanje nelinearnih jednaina i sistema
nelinearnih jednaina. Njutnov metod. Iteracioni metodi. Interpolacija polinoma. Aproksimacija splajnovima.
Metod najmawih kvadrata. Fitovawe krivih. Numeriko diferencirawe i numerika integracija. Metodi za
rjeavanje obinih diferencijalnih jednaina. Jednokorani u viekorani metodi. Metod konanih razlika.
Primjena softverskog paketa MATLAB za implementaciju numerikih metoda.

R16B PROGRAMSKI JEZICI II

(3+2+2)

Uvod u programski jezik Java. Fundamentalne ideje i koncepti. Pregled jezika Java. Klase i objekti. Grafiki
korisniki interfejs. Obrada dogaaja. Apleti. Paralelni procesi. Tredovi. Monitori. Sinhronizacija. Udaljene
procedure. COM tehnologija. CORBA tehnologija.

R17A OPERATIVNI SISTEMI I ( 3+0+1)


Uvod. Podjela softvera. Uopteno o sistemskom softveru. Razvoj operatvnih sistema. Resursi kojima upravlja
OS. Upravljanje procesorom. Definicija procesa. Stanja procesa. Politike za dodjelu procesora. Sinhronizacija
procesa. Totalni zastoj. Semafori. Hardverski i softverski prekidi. Upravljanje memorijom. Politike za
upravljanje. Kontinuirano, stranino, segmentirano. Virtuelna memorija. Algoritmi za zamjenu stranice.
Upravljanje ulazno/izlaznim ureajima. Hardverska podrka. Tipovi u/i ureaja. Kontroleri U/I ureaja.
Softverska podrka U/I ureaja. Slojevi: rukovaoc prekidima, drajveri, softver nezavisan od ureaja, softver na
korisnikom nivou. Upravljanje podacima. Fiziki fajl sistem, logiki fajl sistema. Privilegije i zaitite. Cilindri,
staze, sektori, klasteri. Podruja diskova, boot zapis. FAT1 i FAT2, root direktori, podruja podataka. Paricije,
primarne i proirene. Unix fajl sistem. Boot blok, superblok, i-lista, blokovi podataka.

R18A TEORETSKE OSNOVE RAUNARSTVA ( 3+2+1)


Teorija automata. Uvod u formalne jezike. Osnovne definicije i pojmovi. Deterministiki i nedeterministiki
automati i njihova ekvivalencija. Regularni izrazi. PDA automati i konteksno slobodne gramatike i njihova
svojstva. Tjuringove maine. Nedeterministike Tjuringove maine.

R19B DIGITALNA OBRADA SIGNALA (3+0+2)


Osnovni pojmovi o analognim signalima. Fourijeov red i Fourijeva transformacija. Spektar signala. Diskretni
signali i diskretne mree. Diskretizacija vremenskih funkcija. Nikvistov kriterijum. Diskretna Furieva
transformacija. Odreivanje funkcije mree iz jednaina diferencija. Z-transformacija. Diskretni sluajni proces.
Sluani vektor. Vektorski sluajni proces. Funkcije raspodjele. Modeliranje signala. AR-Model. MA-model.
Polinomsko modeliranje. Dekompozicija signala.

R20E36S31A ENGLESKI JEZIK II

(2+0)

TEME i VOKABULAR: Biografija i Autobiografija. Obrazovanje. Poslovna komunikacija. Ljudski zakoni i


prava. Mediji. Umjetnost i zabava. Naracija. Planiranje budunosti.
GRAMATIKA: Pasiv, Indirektni Govor, Kondicionalne Reenice, Odnosne Reenice, Veznici, Prepozicije

ES10A MATEMATIKA ANALIZA II (3+3)


Funkcije vie promjenqivih. Granina vrijednost, neprekidnost, diferencijabilnost. Izvod u pravcu. Tejlorova
formula. Ekstremi. Viestruki integrali. Vektorska analiza. Krive u prostoru. Skalarna i vektorska polja.
Gradijent, divergencija, rotor. Krivolinijski integrali. Grinova teorema. Povrinski integrali. Teorema o
divergenciji. Stoksova teorema. Kompleksna analiza. Funkcije kompleksne promjenqive, granina vrijednost,
neprekidnost, diferencijabilnost. Koi-Rimanove jednaine. Integracija funkcija kompleksne promjenqive.
Koijeva integralna teorema. Koijeva integralna formula. Tejlorov i Loranov red. Izolovani singulariteti.
Integracija metodom ostataka. Furijeov red. Pojam ortogonalnosti. Uopteni Furijeov red.

E12A ELEKTRONIKA I

( 3+2+1)

Bipolarni tranzistori. Osnovni procesi u tranzistoru. Injektiranje i ekstrakcija sporednih nosilaca. Raspodjela
potencijala , koncentracija naboja i struje u bipolarnom tranzistoru. Modulacija debljine baze. Struja emitora.
Koeficijenat injektiranja. Struja kolektora. Struja baze. Statike karakteristike bipolarnih tranzistora.
Karakteristike tranzistora u spoju sa zajednikom bazom. Koeficijenat pojaanja struje emitora. Karakteristike
tranzistora u spoju sa zajednikim emitorom. Koeficijenat pojaanja struje baze. Uticaj temperature na statike
karakteristike. Nelinearnan model tranzistora ( Ebers - Molov model). Granini reimi rada bipolarnog
tranzistora. Maksimalno dozvoljena snaga disipacije. Maksimalno dozvoljena struja. Probojni naponi tranzistora.
Toplotni proboj. Elektrini proboj. Proboj uslijed smicanja baze. Sekundarni proboj. Dinmiki parametri
tranzistora.( Prelazni reimi u tranzistoru ). Ekvivalentne eme tranzistora. Unipolarni tranzistori. Klasifikacija
tranzistora sa efektom polja. Statike karakteristike MOS - FET-a. Efekat modulacije duine kanala.
Temperaturne osobine MOS - FET-a. Dinamiki parametri. Ekvivalentna ema. Elektrini proboj. Snani
tranzistori sa efektom polja. Prelazni reim u tranzistorima sa efektom polja. Tranzistorski pojaavai.Radna
taka i radna prava. Stabilizacija radne take kod tranzistora. Tipovi niskofrekventnih pojaavaa. Pojaavai
napona i struje. Viestepeni pojaavai.

ES13A LEKTRINA MJERENJA (2+0+2)


Kontrolne i radne mjere. Izvori napona, otpornici, kalemovi, kondenzatori, generatori mjernih signala. Sredstva
elektrinih mjerenja, karakteristike mjernih sredstava, strukturne eme mjernih instrumenata, klasifikacija
mjerenja i mjernih metoda. Greke pri mjerenju, sistematska, sluajne greke, dinamike greke, greke
digitalnih instrumenata. Analogni mjerni instrumenti, magnetoelektrini, elektromagnetni, elektrodinamiki,
elektrostatiki, indukcioni.
Pretvarai mjernog opsega, antovi, djelitelji napona, mjerni transformatori, mjerni pojaavai. Funkcionalni
mjerni pretvarai. Ampermetri. Magnetoelektrini, elektromagnetni, elektrodinamiki, ferodinamiki,
magnetoelektrini sa ispravljaem, termiki. Vatmetri, magnetno-elektrini, elektromegnetni, elektrodinamiki,
ferodinamiki, elektrostatiki, termiki, diodni kompenzacioni, elektronski, digitalni. Galvanometri. Mjerenje
parametara elektrinih kola, ommetri, faradmetri. Vatmetri,, elektrodinamiki, digitalni, bolometarski,
kalorimetrijski, galvanomagnetni, ponderomotorni. Brojila elektrine energije, indukciona, elektronska.
Fazmetri, elektrodinamiki, elektronski, digitslni. Nulte metode. Mjerni mostovi i kompenzatori. Elektronska
osciloskopija i spektroskopija, jednokanalni i viekanalni osciloskopi, memorijski osciloskopi, sempling
osciloskopi, analizatori spektra. Mjerenje magnetnih veliina, fluksa indukcije, koercitivnog polja, parametara
magnetnih materijala. Pouzdanost mjernih sredstava, osnovni pojmovi teorije pouzdanosti i modeli odreivanja
metroloke pouzdanosti.

E14A ELEKTROTEHNIKI MATERIJALI I KOMPONENTE (3+0+1)


Poluprovodnici. Energetski nivoi i energetske zone. Statistika teorija elektrona i upljina u poluprovodniku.
Elektroneutralnost poluprovodnika. Gustina stanja, Fermijev energetski nivo. Proraun ravnotene koncentracije
elektrona i upljina provodnosti. isti poluprovodnik. Zakon o djelovanju masa. Promjena koncentracije sa
temperaturom. Osobine nedegenerisanog poluprovodnika sa dodatkom primjesa. Kinetike pojave u
poluprovodnicima. Pokretljivost elektrona i upljina. Zavisnost elektroprovodnosti poluprovodnika od
temperature i koncentracije primjesa. Jednaine prenosa nosilaca elektriciteta. Jednaine gustine struje.
Jednaina neprekidnosti struje. Ajntanova jednaina. Puasonova jednaina. Kontaktne pojave. Kontakt
elektronskog i upljinskog poluprovodnika. Elektrino polje i debljina p - n spoja poluprovodnika sa skokovitom
i kontinaualnom promjenom koncentracije primjesa. p - n. Barijerna kapacitivnost p - n spoja. Elementi na bazi
p - n spoja. Poluprovodnika dioda. Uticaj temperature na statike karakteristike. Diferencijalni parametri i
ekvivalentna ema diode. Zenerove diode. Varikap diode. Primjena. Provodni materijali. Metali velike
provodnosti i otpornosti. Otporne legure. Specijalni provodni materijali. Rezistori, termistori , pozistori ,
varistori. Primjena. Dielektrici. Dielektrini materijali. Kondenzatori. Izvedbe i tolerancije. Primjena.
Magnetici. Vrste magnetskih materijala. Magnetski meki i magnetski tvrdi materijali. Magnetorezistori. Holovi
generatori. Primjena..

E16AS19B TEORIJA ELEKTRINIH KOLA I (3+2+1)


Elementi elektrinih mrea. Tevenenova (Thevenien), Nortonova (Northon) i Telegenova (Tellegen) teorema.
Kirhofovi (Kirchoff) zakoni. Kola prvog i drugog reda. Jedinini i impulsni odziv. Konvolucioni integrali.
Elektrina kola vieg reda i dobijanje odziva pomou sistema diferencijalnih jednaina. Prostor stanja. Jednaine
stanja. Topologija elektrinih mrea. Metod nezavisnih napona. Metod nezavisnih struja. Furijeov (Fourier) red.

Amplitudni i fazni spektar Funkcija mree. Rezonantna kola. Transformatori. Frekvencijska karakteristika.
Odreiivanje snage kod sloenoperiodinih struja. Parsevalova (Parseval) teorema za signale snage. Mree sa
dva pristupa Naini vezivanja mrea. Bruneov test. Specijalne mree sa dva pristupa. Simetrine mree. K-filtri.

E17A ELEKTRONIKA II

( 3+3+1)

Pojaavai snage. Pojaavai u klasi A. Pojaavai u klasi B i AB. Analiza izoblienja pojaavaa. Pojaavai sa
komplementarnim tranzistorima. Obrtai faze. Neodreena matrica i njena primjena u analizi elektronskih kola.
Neautonomni mnogopol. Osnovne osobine neodreene matrice. Neodreena matrica dipola,tranzistora, cijevi i
transformatora. Spajanje vorova mnogopola. Eliminisanje vora mnogopola. Neodreena matrica sloene
elektronske eme. Svoenje elektronske eme na etveropol. Koeficijenat pojaanja napona i struje. Ulazna i
izlazna impedansa sloenih elektronskih ema. Svoenje sloene elektronske eme na ekvivalentni generator.
Povratna sprega. Vrste povratne sprege. Koeficijenat pojaanja u sistemu sa povratnom spregom. Opti sluaj
povratne sprege. Negativna povratna sprega. Stabilnost koeficijenta pojaanja. Amplitudna i fazna kartakteristika
pojaavaa. Nelinearna izoblienja u ureajima sa povratnom spregom. Uticaj povratne sprege na ulaznu i
izlaznu impedansu pojaavaa. Pojaavai jednosmjernih struja. Diferencijalni pojaavai. Koeficijenti
pojaanja protivfaznih i sinfaznih signala. Koeficijent potiskivanja sinfaznih smetnji. Prenosna karakteristika
diferencijalnog pojaavaa. Praktina rjeenja diferencijalnih pojaavaa. Strujna ogledala. Izvori konstantne
struje. Analiza strujnih ogledala sa dva tranzistora. Strujno ogledalo sa dvostrukim ogledanjem. Operacioni
pojaavai. Elektronski sklop pojaavaa. Uticaj ulazne otpornosti i koeficijenta naponskog pojaanja na rad
kola sa operacionim pojaavaem. Analiza osnovnih kola : invertor ,integrator ,diferencijator. Nelinearna
elektronska kola sa operacionim pojaavaima. Aktivni ispravljai. Primjena operacionih pojaavaa kod
analognih raunskih maina. Oscilatori.Metode analize linearnih oscilatora. Primjena ekvivalentne eme ;
Barkhauzenov kriterijum ; korienje metoda neodreene matrice. Uslov oscilovanja i uestanost oscilatora.
Oscilatori sa tri impedanse. Kolpicov i Hartlejev oscilator. Majsnerov oscilator. Stabilizacija uestanosti pomou
kristalnih rezonatora. Ispravljai i stabilizatori.Ispravljanje i filtriranje. Mreni transformator proraun i fazorski
dijagram.

E18A ELEKTROMAGNETIKA (3+2)


Opti pojmovi o elektromagnetnom polju, ( u daljem tekstu koritena je skraenica EMP). Osnovni pojmovi o
EMP i klasinoj teoriji EMP. Integralni oblik optih jednaina za EMP u vakuumu. Integralni oblik jednaina
EMP u prisustvu supstance. Diferencijalni oblik jednaina EMP (Maksvelove jednaine). Jednaine EMP u
kompleksnom obliku. Osvrt na elektromagnetne osobine materijala. Granini uslovi. Osvrt na izvore EMP.
Poten-cijali EMP. Neke opte teoreme EMP. Teorema o raspodjeli energije EMP. Pointingova teorema u realnom
i kompleksnom obliku. Teorema superpozicije. Teorema ekvivalencije. Teorema reciprociteta. Osvrt na
elektrostatiko polje. Poasopnova i Laplasova jedanina. Uoptenje pojma kapacitivnosti. Energija
elektrostatikog polja. Izraunavanje elektrostatikih sila preko energije. Informativan osvrt na metode za
rjeavanje problema elektrostatike. Osnovni pojmovi o polju stacionarnih struja. Osvrt na vremenski
nepromjenljivo magnetno polje. Osnova za uvoenje magnetnog skalar-potencijala. Osvrt na sporo promjenljivo
magnetno polje. Meusobna i sopstvena indukcija. Energija kvazistacionarnog polja. Uoptenje pojma
induktivnosti. Izraunavanje magnetnih sila preko energije. Osnovni pojmovi o elektromagnetnim talasima (u
daljem tekstu koristie skraenica EMT). Talasna jednaina. Prostoperiodini uniformni EMT. Prostiranje
uniformnih EMT u nesavrenom dielektriku. Prostiranje u dobrom provodniku. Brzina prostiranja grupe.
Osnovni pojmovi o zraenju EMT. Zraenje elementarnog izvora (Hercov dipol). Snaga zraenja Hercovog
dipola. Nain odreivanja polja u dalekoj zoni. Parametri za opisivanje usmjerenosti zraenja.

E19AS11bB BAZE PODATAKA (2+0+2)


Sistemi baza podataka. Istorija razvoja sistema za upravljanje bazama podataka (SUBP). Osnovni koncepti
SUBP i strukturne komponente. Definicije i karakteristike baze podataka. Pogledi na BP. Administrator BP. Vrste
organizacije baza podataka. Informacioni sistemi. Svrha, Karakteristike i Komponente IS. Karakteristike
softverskih sistema. Upravljanje razvojem softverskih sistema. Faze projektovanja i razvoja baza podataka.
Modelovanje podataka. Relacioni model i model objekti veze. Entiteti, atributi i entitetski skupovi. Veze i vezni
skupovi. Kljuevi. E-R dijagrami. Referencijalni integritet. Objektno orijentisani model. Alati za modelovanje
podataka. Manipulacija podacima. Relacioni jezici - Relaciona algebra i relacioni raun. Komercijalni upitni
jezici - SQL. Optimizacija struktura relacionih baza podataka. Znaaj dobre organizacije podataka. Manifestacije
i posljedice loe organizacije podataka. Normalizacija. Klijent server arhitekture. Karakteristike. Klijentske i
serverske komponente. Komunikacione mree. Mreni hardver i osnovni standardi. Arhitektura klijent/server
aplikacija.

S12A OSNOVI ELEKTRONIKE I DIGITALNE TEHNIKE (3+2+1)


Osnovne elektronske komponente i njihove karakteristike-diode, otkijeve diode, bipolarni tranzistori, otkijevi
tranzistori, MOS tranzistori, CMOS struktura. Snane diode, snani bipolarni i MOS tranzistori-specifinosti
snanih komponenata. Regenerativni prekidai-jednospojni tranzistor, tiristori, vrste tiristora. Osnovni
elektronski sklopovi-osnovna pojaavaka kola sa bipolarnim i MOS tranzistorima. Operacioni pojaavai.
Prekidake karakteristike bipolarnih i MOS tranzistora. Dinamike karakteristike regenerativnih prekidaa.
Osnovne familije logikih kola-TTL, ECL, MOS i CMOS. Osnovni impulsni sklopovi-multivibratori (astabilni,
monostabilni, bistabilni). mitov triger. Aritmetika kola za sloenije aritmetike operacije-mnoenje, dijeljenje
i sloenije raunske operacije. Aritmetika jedinica. Memorije. Povrinske magnetne memorije-princip rada,
upisivanje i oitavanje, konkretna rjeenja. Poluprovodnike memorije. Memorije RAM tipa, statike i
dinamike. Memorije ROM, PROM, EPROM i E 2PROM tipa. Memorije veeg kapaciteta. Programabilne
logike strukture PAL, GAL, PLA, PLS tipa. A/D i D/A konverzija. Osnovne tehnike A/D i D/A konverzije.

S14B ELEKTROTEHNIKI MATERIJALI I KOMPONENTE (3+0+1)


Poluprovodnici. Energetski nivoi i energetske zone. Elektroneutralnost poluprovodnika. Gustina stanja,
Fermijev energetski nivo. Proraun ravnotene koncentracije elektrona i upljina provodnosti. isti
poluprovodnik. Promjena koncentracije sa temperaturom. Osobine nedegenerisanog poluprovodnika sa
dodatkom primjesa. Kinetike pojave u poluprovodnicima. Pokretljivost elektrona i upljina. Zavisnost
elektroprovodnosti poluprovodnika od temperature i koncentracije primjesa. Jednaine prenosa nosilaca
elektriciteta. Jednaine gustine struje. Jednaina neprekidnosti struje. Ajntanova jednaina. Puasonova
jednaina. Kontaktne pojave. Kontakt upljinskog i elektronskog poluprovodnika. P N spoj. Statika
karakteristika poluprovodnike diode. Uticaj temperature. Diferencijalni parametri i ekvivalentna ema diode.
Zenerove diode. Varikap diode. Primjena. Provodni materijali. Metali velike provodnosti i otpornosti. Otporne
legure. Posebne legure sa primjenom u energetici. Specijalni provodni materijali. Rezistori, termistori ,
pozistori , varistori. Primjena. Dielektrici. Dielektrini materijali. Izolacioni materijali u energetici.
Kondenzatori. Izvedbe i tolerancije. Magnetici. Magnetski meki i magnetski tvrdi materijali. Magnetorezistori.
Holovi generatori. Primjena.

S15B OSNOVI ELEKTROENERGETIKE (2+2+1)


Elektrine maine. Energetska elektronika. Elektromotorni pogoni sa motorima za jednosmjernu i motorima za
naizmjeninu struju. Energija uopte. Mjesto elektrine energije u ukupnoj energetici. Proizvodnja elektrine
energije. Prenos elektrine energije. Distribucija elektrine energije. Elektrine instalacije i elektrino
osvjetljenje. Analiza elektroenergetskih sistema. Regulacija elektroenergetskog sistema. Zatita elemenata
elektroenergetskog sistema od posljedica kvarova i nenormalnih radnih stanja. Upravljanje, kontrola i nadzor u
objektima elektroenergetskog sistema, kao i elektroenergetskog sistema kao cjeline. Tehnika visokog napona.
Primjena matematikih i numerikih metoda za rjeavanje problema u elektroenergetici.

S17A ENERGETSKA ELEKTRONIKA

(3+2+1)

Regenerativni prekidai (jednospojni tranzistor, tiristor, vrste tiristora, diak, triak). AC/DC pretvarai-ispravljai
(jednofazni i trofazni), polutalasni ispravljai (topologija ispravljaa, osnovna analiza kola), punotalasni
ispravljai (topologija ispravljaa, osnovna analiza, kapacitivni i induktivni filtar, uticaj induktivnosti izvora,
primjene). Linearni stabilizatori napona. Prekidaki DC/DC pretvarai (osnovne vrste pretvaraa i njihova
analiza, primjene). AC/AC pretvarai, jednofazni AC/AC pretvarai (osnovna analiza kola, uticaj induktivnog
optereenja), trofazni AC/AC pretvarai, pretvarai frekvencije, ciklokonvertori. DC/AC pretvarai-invertori,
jednofazni pretvarai (analiza osnovnog sklopa, uticaj induktivnog optereenja, harmonijska i amplitudska
kontrola), trofazni invertori, impulsno-irinska modulacija i njena primjena kod invertora, Mrtvo vrijeme i uticaj
mrtvog vremena na rad invertora. Primjene invertora

S18A ELEKTROMEHANIKO PRETVARANJE ENERGIJE (AM, MJS) (3+2+1)


Elektromehaniko pretvaranje energije. Asinhrone maine. Namotaji maina za naizmeninu struju. Princip rada.
Glavni tipovi i karakteristike. Ekvivalentna ema. Bilans aktivne snage. Momenat. Pokretanje i podeavanje
brzine. Vii harmonici. Obrtni transformator. Jednofazni motor. Sinhroni motor. Maine za jednosmernu struju.
Princip rada. Glavni konstrukcioni delovi. Namotaji indukta. Izrazi za ems i momenat. Reakcija indukta i njeno

suzbijanje. Komutacija i mere za njeno poboljanje. Motori: vrste, karakteristike, Podeavanje brzine. Opta
teorija elektrinih maina.

S20B ELEKTROMAGNETIKA (3+2)


Opti pojmovi o elektromagnetnom polju, ( u daljem tekstu koritena je skraenica EMP). Osnovni pojmovi o
EMP i klasinoj teoriji EMP. Integralni oblik optih jednaina za EMP u vakuumu. Integralni oblik jednaina
EMP u prisustvu supstance. Diferencijalni oblik jednaina EMP (Maksvelove jednaine). Jednaine EMP u
kompleksnom obliku. Osvrt na elektromagnetne osobine materijala. Granini uslovi. Osvrt na izvore EMP.
Potencijali EMP. Neke opte teoreme EMP. Teorema o raspodjeli energije EMP. Pointingova teorema u realnom
i kompleksnom obliku. Teorema superpozicije. Teorema ekvivalencije. Teorema reciprociteta. Osvrt na
elektrostatiko polje. Poasopnova i Laplasova jedanina. Uoptenje pojma kapacitivnosti. Energija
elektrostatikog polja. Izraunavanje elektrostatikih sila preko energije. Informativan osvrt na metode za
rjeavanje problema elektrostatike. Osnovni pojmovi o polju stacionarnih struja. Osvrt na vremenski
nepromjenljivo magnetno polje. Osnova za uvoenje magnetnog skalar-potencijala. Osvrt na sporo promjenljivo
magnetno polje. Meusobna i sopstvena indukcija tankih ianih provodnika. Energija kvazistacionarnog polja.
Uoptenje pojma induktivnosti. Izraunavanje magnetnih sila preko energije. Osnovni pojmovi o pvrinskom
efektu i efektu blizine. Raspodjela prostoperiodinog magnetnog polja u feromagnetnim jezgrima. Informativni
osvrt na metode za rjeavanje problema magnetnog polja.

S21B MEHANIKA I OSNOVI MAINSTVA (2+2)


Statika konstrukcija: sistem presjenih sila u ravni, opti sistem sila u ravni, nosai.Otpornost materijala i
konstrukcija: napon, deformacija, veze napona i deformacije, aksijalno optereenje, tapovi, smicanje, moment
inercije i otporni moment, uvijanje tapova, savijanje nosaa, sloeno naprezanje.Mainski i elektrotehniki
materijali: eljezo i njegove legure, legure obojenih metala, nemetalni materijali.Tehniko crtanje, izrada i
odlaganje crtea, formati, zaglavlje i sastavnica, tehniko pismo, razmjera, linije, pozicije, prostorne i
ortogonalne projekcije, pogledi, presjeci, detalji, kotiranje, primjena raunara.Mainski elementi: zakovice,
zavareni spojevi, lemljeni spojevi, lijepljeni spojevi, klinovi i ivije, vijci, opruge, osovine, osovinice, vratila,
leita, spojnice, frikcioni tokovi, zupanici, remenski prenosnici, lanci, uad, reduktori, cijevi, cijevni
zatvarai. Parni kotlovi: loita, izmjenjivai toplote, goriva i sagorijevanje, voda kao nosioc toplote, prenos
toplote.Parne turbine: osnovne karakteristike, energetski ciklusi sa vodenom parom, akcione i reakcione turbine,
Ojlerova osnovna jednaina za turbomaine.Vodene turbine: osnovne karakteristike, raspoloivi pad, gubici,
stepen korisnog dejstva.Pumpe i ventilatori: osnovne karakteristike, napor. Kompresori: klipni, vijani i
turbokompresori, procesi gasnih turbina i gasno-turbinska postrojenja.

PROGRAM ZA III GODINU STUDIJA


R21A SOFTVERSKI INENJERING (3 + 0 + 1)
Uvod: sistemski i softverski inenjering, softverski procesi, modeli (UML), simulacija. Softverski inenjering:
Osobine softvera, softverski mitovi i paradigma, proces razvoja softvera i modeli ivotnog ciklusa (vodopad,
inkrementalni, evalucioni, transformacioni, spiralni). Korisniki zahtjevi, analiza, dizajn, arhitekturalni dizajn,
komponentni dizajn, korisniki interfejs, kodiranje, testiranje (jedinino i integralno), odravanje, softverske
metrike procesa, produkta i resursa, validacija i verifikacija, reinenjering. Web Ininjering: Formulacija i
planiranje, analiza i dizajn Web aplikacija, testiranje Web aplikacija, metrike za Web aplikacije. Upravljanje
softverskim produktom: Koncepti (resursi,procesi, produkti, projekti), oekivanja, analiza rizika, modeli kvaliteta
i pouzdanosti. Alati i okruenja za razvoj softvera: Editori,linkeri, interpreteri, kompajleri, debuger-i, alati za
razvoj korisnikog softvera. Generacije programskih jezika, proceduralni i deklarativni jezici, modularnost,
kohezija, konkurentnost, OO jezici. Napredne metode u softverskom inenjeringu.

R22B OPERATIVNI SISTEMI II (3+0+1)


Uvod: Podjela OS, koncepti, strukture i mehanizmi OS, resursi sa kojim upravlja OS. Upravljanje procesorom.
Definicija procesa. Hardverski, softverski kontekst i virtuelni adresni prostor procesa. Sistemske operacije za
stvaranje i unitenje procesa. Stanja i proriteti procesa. PCB (Procesni kontrolni blok). Sistemski procesi.
Modovi izvoenja procesa (korisniki i privilegovani mod). Thread-ovi (niti i vienitni rad). Politike za dodjelu
procesora (dispeer). Konkurentni procesi, preplitanja, meusobna iskljuivost, kritini regioni, sinhronizacija
procesa. Totalni zastoj. Semafori. Sinhroni i asinhroni dogaaji. Hardverski i softverski interaptovi (fault, trap,
abort). Upravljanje u/i ure]ajima. Upravljanje memorijom. Politike za upravljanje. Kontinuirano, stranino,
stranino na zahtjev, segmentirano.Virtuelna memorija (hardverska i softverska realizacija). Algoritmi za
zamjenu stranice (NRU, FIFO, LRU, NFU, ruga ansa, satni algoritam).Upravljanje podacima: NTFS i CD fajl
sistemi. Multimedijalni OS, Multiprocesorski OS, Mreni OS, Zatita OS. Unutranjost i arhitektura
NT/2000/XP.

R23A OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA I PRENOSA PODATAKA (3+2+1)


Osvrt na razvoj telekomunikacija. Model telekomunikacionog sistema. Veliine i jedinice koje se koriste kod
prenosa signala. Osnovni postupci obrade signala kod A/D odnosno D/A konverzije. Zavisnost odnosa signal
um kvantovanja od parametara A/D konvertora. Pregled osnovnih modulacionih postupaka. Viestruki pristup
komunikacionim resursima (FDMA, TDMA, CDMA). Pregled osnovnih parametara prenosnog sistema i analiza
pojedinih vrsta izoblienja signala. Nyquistovi kriterijumi kod prenosa podataka. Paralelni i serijski prenos
podataka. Raunarske mree i protokoli, lokalne i globalne mree. Telematske usluge.

R24A ARHITEKTURA I ORGANIZACIJA RAUNARA (3+0+2)


Uvod. Kratka istorija razvoja. Oblasti primjene raunara. Trendovi razvoja. Klasifikacija raunarskih arhitektura.
Klasina organizacija raunara. Von Neumman-ova arhitektura. Organizacija CPU. Aritmetika jedinica. Faze
izvravanja instrukcije. Opsluivanje prekida. Upravljaka jedinica. Direktno i mikroprogramsko upravljanje.
Horizontalno, vertikalno, dijagonalno i nanoprogramiranje. Skup registara. Programski model raunara.

Magistrale. I/O podsistem. Koncepti U/I komunikacije. Kontroleri U/I ureaja. Programirani ulaz/izlaz. Prekidi.
Hijerarhija prekida. Prekidna tehnika U/I komunikacije. Direktni pristup memoriji. Drajveri. Memorijski
podsistem. Organizacija operativne memorije. Ke memorija. Algoritmi zamene. Virtuelna memorija. Stranina,
segmentna i segmentno stranina organizacija. Napredne procesorske arhitekture: CISC, RISC, DSP, protoni i
vektorski procesori, procesorska polja, superskalarni procesori, VLIW procesori. Hazardi. Tehnike za
minimizaciju negativnih efekata hazarda. Paralelni raunarski sistemi. SIMD, MISD, MIMD arhitekture.
Sprene mree. Performanse paralelnih sistema. Rasporeivanje zadataka u vieprocesorskim sistemima.
Vremenski gubici u paralelnim sistemima. Mehanizmi komunikacije i sinhronizacije izmeu procesa.
Granularnost paralelizma. Nain eksploatacije paralelizma. Projektovanje i razvoj paralelnih programa.
Programski modeli paralelnih maina. Algoritmi za paralelno procesiranje.

R25A PERFORMANSE RAUNARSKIH SISTEMA (3+0+1)


Uvod. Ciljevi vrednovanja performansi. Faze vrednovanja. Indeksi performansi. Klasifikacija studija
vrednovanja. Pregled tehnika za vrednovanje. Mjerne tehnike. hardverski i softverski ureaji i firmver. Dizajn
mjernog instrumenta. Mjerenje performansi NT/2000/XP (Task manager, Monitor performansi). Interpretacija
rezultata. Simulacione tehnike. Formulacija modela i njegova konstrukcija. Verifikacija modela. Dizajn
simulacionog ekspirimenta. Interpretacija rezultata. Analitike tehnike. Deterministiki modeli. Probabilistiki
modeli. Verifikacija. Karakteristike poslova (workload). Formulacija, konstrukcija i verifikacija. Multimedija
Benchmark-ovi. FPU Benchmark-ovi. Integer Benchmark-ovi. Problem poboljanja, selekcije i projektovanja.
Vrednovanje programskih performasi. Performanse i pouzdanost RAID diskova.

R26B PROJEKTOVANJE DIGITALNIH SISTEMA (3+0+1)


Konstrukcija i struktura digitalnih sistema. Osnovne faze u projektovanju.. Stilovi projektovanja. Strukturno
projektovanje. Uticaj tehnologije. Verifikacija projekta. Simulacija i testiranje. Komponente i kriterijumi izbora..
Nestandardne primjene komponenata. Projektovanje sa realnim kombinacionim i sekvencijalnim digitalnim
integrisanim kolima.
Eliminisanje smetnji. Indikacija stanja. Displej sistemi. Programabilne logike
komponente (PLD). Kombinacione i sekvencijalne PLD. Programiranje PLD komponenti.. Pristup projektovanju
sa mikrokontrolerima. Prikaz konkretnog mikrokontrolera. Povezivanje vie mikrokontrolera u mreu.
Hardverska i softverska podrka za projektovanje sa mikrokontrolerima. Samostalna realizacija manjeg projekta.

R27B EKSPERTNI SISTEMI (3+0+1)


Vjetaka inteligencija, pojam i razvoj, neuronske mree, Fuzzy teorija. Pojam ekspertnih sistema, osnovne
odlike, osnovne klase, znaenje izraza znanja, predstavljanje znanja. Razvoj ekspertnih sistema, istorija,
evolucija, projektovanje. Struktura ekspertnih sistema, organizacija, komponente, tipovi. Izgradnja ekspertnih
sistema, ljuske, zahvatanje znanja, automatsko uenje, sredstva za izgradnju, kvalitativno modeliranje, softver za
izradu. Podruja primene. Prednosti i nedostaci. Perspektiva. Prototip.

R28B MIKROPROCESORSKI SISTEMI (3+0+1)


Arhitektura i organizacija mikroprocesorskog sistema. Mikroprocesorski sistem opte namjene. Specijalizovani
mikroprocesorski sistem. Oblasti primjene, naini i tehnologije realizovanja. Mikroprocesor: tipovi, arhitektura,
izbor. CISC, RISC i DSP mikroprocesori, koprocesor. Organizacija 16-bitnih 32-bitnih mikroprocesora.
Mikroprocesor Intel 8086 i 80 x 86. Skup registara. Tipovi podataka. Naini adresiranja. Osnovne jedinice. Skup
instrukcija. Asemblerski jezik. Programiranje u asemblerskom jeziku. Potprogrami i prenoenje parametara u
potprogram. Sistem prekida, prioriteti prekida, obrada prekida.. Sistematska magistrala, formiranje magistrale.
Memorijski i U/I podistemi. Organizacija i upravljanje operativnom memorijom. Kontroleri U/I uredjaja.
Organizacija U/I prenosa. Pgrogramirani U/I prenos. U/I prenos pod upravljanjem prekida. Direktni pristup
memoriji (DMA). DMA kontroler. Memorijska i U/I kola iz familije Intel 80 x 86. Projektovanje
mikroprocesorskog sistema sa mikroprocesorom Intel 80 x 86. Programsko rjeenje: elementi i struktura,
modularnost, koordinacija procesa obrade, postupak projektovanja. Neke algoritamske procedure i procedure i
funkcije upravljanja. Neke algoritamske procedure i funkcije upravljanja. Upravljanje i povezivanje sa tasterima
i tastaturama, kontroler tastature. Upravljanje i povezivanje sa displejima, sedam-segmentni i takasto-matrini
LED displeji, LCD displeji. Arhitektura mikroprocesora iz familije Motorola MC 68000. Sistemi sa vie
mikroprocesora. Primjeri projektovanja, realizacije i primjene mikroprocesorskih sistema. Arhitektura
personalnog raunara.

R29A BAZE PODATAKA (3+0+2)


Uvod. Istorija razvoja sistema za upravljanje bazama podataka (SUBP). Osnovni koncepti SUBP i strukturne
komponente. Definicije i karakteristike baze podataka. Pogledi na BP. Administrator BP. Vrste organizacije baza
podataka. Modelovanje podataka. E-R i relacioni modeli podataka. Faze projektovanja i razvoja baza podataka.
Entiteti, atributi i entitetski skupovi. Veze i vezni skupovi. Kljuevi. E-R dijagrami. Referencijalni integritet.
Objektno orijentisani model. Alati za modelovanje podataka. Manipulacija podacima. Relacioni jezici Relaciona algebra i relacioni raun. Komerncijalni upitni jezici - SQL. Normalizacija organizacije podataka.
Znaaj dobre organizacije podataka. Manifestacije i posljedice loe organizacije podataka. Funkcionalne
zavisnosti. Normalizacija i Normalne forme.
Transakciona obrada. Transakcije. Otkazi i prevazilaenje otkaza. Kontrola konkurentnih procesa. Distribuirane
baze podataka. Distribuirano smjetanje podataka. Upiti u distribuiranim sistemima. Kontrola konkurentnosti.
Fizika organizacija baza podataka. Objektne i multimedijalne baze podataka. Klijent server arhitekture.

R30A INTERNET TEHNOLOGIJE (3+0+1)


Uvod. Istorijat. Trenutno stanje. Buducnost (IPv6). Firewall (port filtering, state filtering, content filtering). Web
serveri (HTTP,princip rada, arhitektura, staticki i dinamicki, implementacije: Internet Information Services i
Apache). Mail serveri (SMTP, POP3, IMAP, monolitni (sendmail) i modularni (qmail) serveri, bezbjednost,
kriptografija, autentifikacija i autorizacija korisnika). FTP serveri (arhitektura, implementacija, performanse,
bezbjednost (SecureFTP, ...), anonimni mod). Proxy serveri (vrste, arhitektura, implementacija (SQUID),
reverzni proxy, akceleratori, caching proxy). Remote access (Telnet, rshell, SSH, Remote Desktop (Windows),
Virtual Network Computer - VNC). Pristup Internetu modemom, LAN-om i WLAN-om; Browser programi
(instaliranje, podesavanje, dogradnja, bezbjedno koristenje Interneta, off-line rad). Interaktivne komunikacije
(irc,chat, VoIP,
video konferencije.

R31A RAUNARSKE MREE (3+0+1)


Uvod u raunarske mree. Osnovni mreni mediji. Mrene arhitekture. Mreni operativni sistemi. Mreni
standardi. Mreni protokoli. Mrene adrese. Elementi za povezivanje mrea. Instaliranje mrea. Uspostavljanje
djeljenih resursa mree i mreni korisniki nalozi. Zatita bezbednosti raunarskih mrea. Zatita mrea od
raunarskih virusa. Otkrivanje i otklanjanje problema u mreama. Odravanje i nadgradnjaraunarskih mrea.
Performanse raunarskih mrea.

R32B (3+2+1)
Model sistema za prenos informacija od izvora do krajnjeg korisnika informacija. Analiza izvora informacija i
definicija koliine informacija. Diskretni izvori informacija bez memorije. Diskretni izvori sa memorijom
(Markovljevi izvori). Kontinualni izvori. Statistiko kodovanje. Prva enonova teorema o kodovanju. Kanali za
prenos informacija. Kapacitet kanala sa aspekta Teorije informacija. ovjek sa gledita Teorije informacija.
Zatitno kodovanje. Elementi za dokazivanje Druge enonove teoreme. Prenos informacija uz doputeno
oteenje. Teorija informacija i kriptologija. Osnovni doprinosi Teorije informacija kriptologiji.

R33B UVOD U TEORIJU SISTEMA UPRAVLJANJA (3+2+1)


Upravljanje u otvorenoj i zatvorenoj sprezi. Modelovanje i linearizacija modela.Funkcije prenosa. Koncepcija
stanja sistema i rjeavanje linearnih modela. Impulsni i odskoni odzivi kontinualnih linearnih modela. Nule,
polovi i vremenski odzivi. Frekvencijske karakteristike. Analiza osnovne strukture sistema u zavorenoj sprezi.
Stabilnost sistema zasnovana na karakteristinom polinomu. Metoda geometrijskog mjesta korijena.
Frekvencijski postupci analize stabilnosti. Robusnost sistema. Konvencionalni zakoni upravljanja i podeavanje
parametara regulatora. Sinteza regulatora u sistemu sa jednim ulazom i jednim izlazom. Kompenzacija
poremeaja. Kontrolabilnost i povratna sprega po stanju. Opservabilnost i sinteza opservera. Impelementacija
digitalnog upravljanja. Osnovni problemi implementacije sistema sa radom u realnom vremenu..

E20A OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA I (3+2)

Uvod. Model telekomunikacionog sistema. Diskretna i kontinualna sluajna nepromjenljiva. Pojam ansabla.
Statistiki opis ansabla. Srednja vrijednost po vremenu i ansablu. Stacionarnost. Autokorelacija po vremenu i
ansamblu. Ergodinost. Viner-Hininova teorema(Wiener-Hinin). Povezanost kontinualnih, diskretnih i
digitalnih signala. Diskretizacija signala u vremenskom I amplitudskom domenu. Odnos signal-um kvanovanja.
Definicija koliine informacija. Izvor informacija bez memorije. Markovljevi izvori.Entropija.Ravnomjerno i
statiko kodovanje. Prva enonova teorema (Shannon) o kodovanju. Hafmenov (Huffman) kod. Osnovni
parametri prenosnih sistema. Pregled znaajnijih svojstava sistema. Odziv sistema. Transfer funkcija sistema.
Vrste izoblienja.

E21A IMPULSNA ELEKTRONIKA (2+2+1)


Poluprovodniki prekidaki elementi. Diode, bipolarni tranzistori, unipolarni tranzistori (NMOS, CMOS).
Regenerativni prekidai (jednospojni tranzistor i everoslojne strukture). Statiki i dinamiki parametri i modeli
prekidakih elemenata, SPICE modeli. Analiza invertora sa bipolarnim, NMOS i CMOS tranzistorima. Strujni
prekidai. Elementarna logika kola (I, ILI, NE, NI, NILI). Opte karakteristike logikih kola. Osnovne tehnike
elektrine sinteze logikih kola. Generatori linearnog napona. Generisanje linearnog napona pomou strujnog
izvora. Milerov i bustrep generator. Regenerativna kola. Astabilni i monostabilni multivibratori (AM i MM) sa
bipolarnim, CMOS i lohikim kolims, sa kristalom kvarca. MM sa ponovnim okidanjem i brisanjem u toku
kvazistabilnog perioda. Bistabilna kola i flip-flopovi (FF). Elektrina i logika sinteza realne integrisane
komponente FF-. Komparatorska kola. Diferencijalni i mitov komparator sa bipolarnim i CMOS tranzistorima
i sa operacionim pojaavaima. Generatori funkcija. Integrisani tajmeri. Bloking generator.

E22A TEORIJA ELEKTRINIH KOLA II (2+2+1)


Furijeova transformacija. Odreivanje odziva pomou Furijeove transformacije. Osnovne teoreme u Furijeovoj
transformaciji: linearnost, skaliranje, translacija, simetrija, konvolucija. Spektar signala Energetski spektar.
Parsevalova teorema. Skalarni proizvod dvije funkcija. Diskretna Furiejova transformacija. Laplasova
transformacija. Osnovne teoreme u Laplasovoj transformaciji. Funkcija mree u s-ravni. Odreivanje prelaznog i
ustaljenog stanja pomou Laplasove transformacije. Frekvencijski odziv i frekvencijska karakteristika. Diskretne
mree i diskretni signali. Odreivanje odziva pomou jednaina diferencija. Impulsni i frekvencijski odziv
diskretne mree. Odreivanje odziva pomou Z- transformacije. Funkcija mree u z-ravni. Kauzalnost i
stabilnost diskretnih mrea.
Veza izmeu transformacija. Odreivanje Furijeove, Laplasova i Z-transformacija iz diferencijalnih jednaina i
jednaina diferencija. Veza izmeu funkcija mree i jednaina stanja. Vodovi. Opte jednaine prostiranja.
Direktni i reflektovani talasi. Stojei talasi. Prilagoenje vodova. Matematiki modeli vodova. Smitov (Schmit)
dijagram.

E23S22A SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA (3+2+1)


Razvoj teorije i primjene automatskog upravljanja. Upravljanje u otvorenoj i zatvorenoj sprezi. Modelovanje,
linearizacija i greke modela sistema. Impulsni i odskoni odzivi kontinualnih linearnih modela. Nule, polovi i
vremenski odzivi. Frekvencijke karakteristike. Granice greaka za linearne modele. Analiza osnovne strukture
sistema u zatvorenoj sprezi. Stabilnost sistema zasnovana na krakteristinom polinomu. Metoda geometrijskog
mjesta korijena. Frekvencijski postupci analize stabilnosti. Robusnost sistema. Konvencionalni zakoni
upravljanja i podeavanje parametara regulatora. Sinteza regulatora u sistemu sa jednim ulazom i jednim
izlazom. Shmitov prediktor. Princip internog modela. Upravljanje po poremeaju, kaskadno upravljanje.
Kontrolabilnost i povratna sprega po stanju. Opservabilnost i sinteza opservera.

E24B TELEKOMUNIKACIONA ELEKTRONIKA (2+2+0)


UVOD. RF tranzistori (bipolarni i unipolarni). Pojaavai sa proirenjem frekventnog opsega. Pojaavai sa
promjenljivim pojaanjem. Atenuatori. Nelinearna izoblienja. Primjena raunara u analizi sklopova. Selektivni
pojaavai. Selektivni pojaavai snage. Oscilatori. Naponsko kontrolisani oscilatori. Kristal kvarca. Stabilnost
uestanosti. Mnoai i djelitelji uestanosti. Sabirai signala. Sintetizatori. Modulatori i demodulatori.
Elektronski sklopovi za amplitudnu, frekventnu i faznu modulaciju i demodulaciju.

E25B ARHITEKTURA I ORGANIZACIJA RAUNARA (2+2+0)

Uvod. Kratka istorija razvoja. Oblasti primjene raunara. Trendovi razvoja. Klasifikacija raunarskih arhitektura.
Klasina organizacija raunara. Von Neumman-ova arhitektura. Organizacija CPU. Aritmetika jedinica. Faze
izvravanja instrukcije. Opsluivanje prekida. Upravljaka jedinica. Direktno i mikroprogramsko upravljanje.
Horizontalno, vertikalno, dijagonalno i nanoprogramiranje. Skup registara. Programski model raunara.
Magistrale. I/O podsistem. Koncepti U/I komunikacije. Kontroleri U/I ureaja. Programirani ulaz/izlaz. Prekidi.
Hijerarhija prekida. Prekidna tehnika U/I komunikacije. Direktni pristup memoriji. Drajveri. Memorijski
podsistem. Organizacija operativne memorije. Ke memorija. Algoritmi zamjene. Virtuelna memorija. Stranina,
segmentna i segmentno stranina organizacija. Elementi operativnih sistema. Koncepcija multiprogramiranja i
procesa. Upravljaki blok procesa. Problemi sinhronizacije. Semafori.
Napredne procesorske arhitekture: CISC, RISC, DSP, protoni i vektorski procesori, procesorska polja,
superskalarni procesori, VLIW procesori. Hazardi. Tehnike za minimizaciju negativnih efekata hazarda.
Paralelni raunarski sistemi. SIMD, MISD, MIMD arhitekture. Sprene mree. Performanse paralelnih sistema.
Izvoenje programa u vieprocesorskim sistemima. Vremenski gubici u paralelnim sistemima. Mehanizmi
komunikacije i sinhronizacije izmeu procesa. Granularnost paralelizma. Nain eksploatacije paralelizma.
Programski modeli paralelnih maina.

E28A OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA II (2+2+1)


Prenos signala u osnovnom opsegu. Izoblienja signala (linearna i nelinearna). Interferencija simbola.
Prvi i drugi Nikvistov (Nyqvist) kriterijum u prenosu. Ekvalizacija prenosnog kanala. Prenos informacija kroz
kanale sa umom. Binarni simetrini kanal. Gilbertov model kanala. Prenesena informacija. Kapacitet kanala.
Vjerovatnoa greke i pravilo maksimalnih izgleda. Hemingova (Hammnig) udaljenost. Prenos signala u
transponovanom opsegu.. modulacioni postupak. Specijalni modulacioni postupci (SSB, DSB, VSB) i
specifinosti njihove detekcije. Multipleks sa frekvencijom (FDM) i vremenskom (-) raspodjelom
kanala. Ugaoni modulacioni postupci (PM, FM), njihova povezanost, generisanje i demodulacija. Statistika
teorija odluivanja i njena primjena u optimalnoj detekciji signala Bajesov (Bayes), minimax i
Nojman-Pirsonov (Neumann-Pearson) kriterijum odluivanja), optimalni telekomunikacioni prijemnik.
Detekcija signala poznatih paramtara u bijelom i obojenom umu. Komparativna analiza digitalne binarne
"", "P" i "F" modulacije. Zatitno kodovanje (linearni zatitni blok kodovi, cikliki kodovi),
formulisanje druge enonove (Shannon) teoreme o kodovanju. Principi prenosa signala u proirenom opsegu.

E29A DIGITALNE TELEKOMUNIKACIJE (2+2+1)


Impulsna kodna modulacija (kompresija i kspanzija, segmentne"" i " " karakteristike kompresije. Digitalna
kompresija, digitska sinhronizacija, sinhronizacija rama, "1", "1" i "2" "TDM-PCM" sistemi). Delta
modulacija (ordinarna I njene modifikacije "ADM", "DSM" "CVSDM"). Diferencijalna impulsna kodna
modulacija ("DPCM" i "ADPCM"). Linijsko kodovanje ("AMI", "HDB3", "CMI" i dr. kodovi). Regeneracija
digitalnog signala. Digitalni modulacioni postupci ("ASK", "FSK", "PSK", "DPSK", "MPSK", "PSK-ASK",
"MSK", "OQPSK","GMSK", "TFM", "CPM"), i njihova komparativna analiza. "PCM" prenos grupe
frekvencijski raspodijeljenih kanala, audio i televizijskog signala. Viestruki pristup (TDMA, FDMA, CDMA,
OFDMA).

E30A ANALOGNI I DIGITALNI FILTRI (2+2+1)


Klasifikacija signala i sistema. Tipovi filtara. Prenosne funkcije analognih filtara. Metodi aproksimacije
amplitudne i fazne karakteristike. Sinteza elektrinih mrea sa jednim pristupom. Sinteza pasivnih filtara.
Sinteza aktivnih filtara. Direktna realizazcija. Kaskadna realizacija. Osjetljivosti i optimizacije aktivnih filtara.
Filtri za visoke uestanosti. Filtriranje digitalnih signala. Odmjeravanje i rekonstrukcija signala. Diskretna
Furijeova transformacija. FFT algoritmi. Cirkularna konvolucija. Veza izmeu Furijeove, diskretne Furijeove i z-

transformacije. Prenosne funkcije digitalnih filtara. Projektovanje digitalnih filtara sa beskonanim impulsnim
odzivom. Projektovanje digitalnih filtara sa konanim impulsnim odzivom. Realizacije digitalnih filtara.
Moderni metodi projektovanja i simulacije filtara.

E31A DIGITALNA ELEKTRONIKA (3+2+1)


Komponente bipolarnih MOS i BiMOS monolitnih integrisanih kola nain izrade i karakteristike. Digitalna
integrisana kola. Osnovne tehnike. Statike i dinamike karakteristike integrisanih kola malog stepena
integracije ola (SSI) : TTL, ECL, CMOS i BiCMOS. Standardne grupe (LPTTL, STTL,10K,
UBCMOS, BCMOS). Poboljane grupe ovih kola: ASTL, ALST, 100K, LOCMOS, CMOS i ASL). Trostatika
regenerativna logika kola. Kola za prilagodjenje. Poredjenje SSI kola raznih familija. Elementi i tehnike
sklopova LSI, VLSI i ULSI. Osnovne tehnike I2L i poboljanja (SI2L, STL, ISL). MOS sa kratkim kanalom,
CMOS sa malim pragom. Dinamika kola. Kombinacione mree. Postupak analize i sinteze sa realnim logikim
kolima. Primjeri standardnih kombinacionih mrea kao realnih integrisanih komponenata. Sinteza
kombinacionih mrea sa standardnim MSI komponentama. Sekvencijalne mree. Integrisane sekvencijalne
mree: registri i brojai. Programabilne kombinacione i sekvencijalne mree: ROM, PLD. Memorije. Podjela
prema tehnologijama. Bipolarne NMOS i CMOS statike i dinamike memorije. Organizacija memorija.
Aritmetika kola. Digitalni komparatori sabirai, oduzimai, mnoai i djelitelji. Digitalno analogna (D) i
analogno digitalna (AD) konverzija. Standardizacija karakteristika. Standardne strukture.

E32B ELEKTROAKUSTIKA I OBRADA AUDIO SIGNALA (3+2+1)


Fizika akustika (pojam zvuka, osnovne karakteristike, prostiranje zvuka, brzina zvuka, intenzitet zvuka.).
Elektroakustike i elektromehanike analogije. Prostorna akustika (zvuni talasi u zatvorenom prostoru, vrijeme
reverberacije, Sabinov obrazac). Fizioloka i psiholoka akustika (analiza ovjekovog glasa i organa sluha,
osjeaj visine, jaine i boje tonova, subjektivna jaina zvuka, pojam fona sona i glanosti, efekti maskiranja i
izoblienja zvunih talasa, analiza sloenog sluha).
Elektroakustiki pretvarai (osnovne karakteristike pretvaraa, mikrofoni, zvunici, slualice i elektroakustini
uredjaji). Snimanje i reprodukcija zvuka (mehaniko, optiko i magnetsko snimanje i reprodukcija zvuka,
sterefonski prenos i ozvuenje, digitalna obrada zvuka).

E33B RADIO KOMUNIKACIJE I (3+2+1)


Ulazna kola. Osnovi radio prenosa. Karakteristike kvaliteta radio-komunikacionog sistema. Ulazna kola i prilagodjenje
antene. RF i MF pojaavai. Translacija spektra signala i sklopovi meaa. Regulacija pojaanja radio-prijemnika.
Modulacija i demodulacija. Antenska prilagoenja. Elektromagnetske smetnje i elektromagnetska zatita

E34B ANALOGNA INTEGRISANA KOLA (2+2+1)


Analogna monolitna integrisana kola. Planarni proces. Komponente bipolarnih, MOS i BiMOS monolitnih
integrisanih kola. Osnovni postupci projektovanja monolitnih integrisanih kola. Linearna integrisana kola.
Rjeenja i podjele s obzirom na namjenu i tehniku izrade. Osnovna kola u bipolarnoj i MOS tehnici. Izvori
konstantne struje. Strujna ogledala. Izvori konstantnog napona. Naponski izvori. Referentni naponski izvori.
Pomjerai naponskog nivoa. Diferencijalni pojaavai. Osnovne osobine. Monolitne realizacije diferencijalnih
pojaavaa. Operacioni pojaavai. Izvedba tipinog monolitnog integrisanog operacionog pojaavaa.
Pojaavai napona. Izlazni stepen. Primjene operacionog pojaavaa u analognim sklopovima i analognim
raunarima. Pojaavai napona i struje. Viestepeni pojaavai. Pojaavai snage. Pojaavai u klasi A.
Pojaavai u klasi B i AB. Obrtai faze.
Pojaavai jednosmjernih struja. Pojaavai za irok opseg uestanosti. Ispravljai. Stabilizatori napona i struje.
Regulacioni stabilizatori. Pretvarai jednosmjernog napona.

Regulacija napona. Sputai i podizai napona.

E35B AKVIZICIJA PODATAKA (2+2+1)


Koncepcija savremenog merno-akvizicionog sistema. Raunarski merno-akvizicioni sistemi. Hijerarhijski nivoi
povezivanja. Povezivanje senzora fizikih veliina. Interfejsna kola.
Personalni raunar u akviziciji mernih podataka. Arhitektura personalnog raunara. Sistemska ploa
personalnog raunara. Memorijski i IO adrseni prostor. Organizacija prekida. Direktan pristup memoriji. PCI
magistrala.
Povezivanje preko standardnih komunikacionih interfejsa. Paralelni interfejs. Instrumentacioni interfejs IEEE488. Serijski interfejs RS-232. Serijski interfejsi RS-422 i RS-485. Univerzalna serijska magistrala USB.
Direktno povezivanje na zajedniku magistralu PC raunara. Projektovanje i programiranje akvizicionih kartica
za direktno povezivanje na PC magistralu. Analogni ulazni modul. Analogni izlazni modul. Digitalni
ulazno/izlazni modul. Brojaki modul.
Virtuelna instrumentacija. Koncepcija i hardverska struktura virtuelne instrumentacije. Softver virtuelne
instrumentacije. Grafiki korisniki interfejs. Grafiko programiranje. Programska okruenja za razvoj virtuelne
instrumentacije.

S24B MIKROPROCESORSKI SISTEMI (2+2+1)


Arhitektura i organizacija mikroprocesorskog sistema. Mikroprocesorski sistem opte namjene. Specijalizovani
mikroprocesorski sistem. Oblasti primjene, naini i tehnologije realizovanja. Mikroprocesor: tipovi, arhitektura,
izbor. CISC, RISC i DSP mikroprocesori, koprocesor. Mikroprocesor Intel 8086i 8086. Skup registara. Tipovi
podataka. Naini adresiranja. Osnovne jedinice. Skup instrukcija. Asemblerski jezik. Programiranje u
asemblerskom jeziku. Potprogrami i prenoenje parametara u potprogram. Sistem prekida, prioriteti prekida
obrada prekida. Sistemska magistrala. Memorijski i U/I podsistemi. Organizacija i upravljanje operativnom
memorijom. Kontroleri U/I uredjaja. Organizacija U/I prenosa. Programirani U/I prenos. U/I prenos pod
upravljanjem prekida. Direktni pristup memoriji (DMA). DMA kontroler. Memorijska i U/I kola iz familije Intel
8086. Projektovanje mikroprocesorskog sistema sa mikroprocesorom Intel 8086. A/D i D/
konvertora na mikroprocesorski sistem. Nene algoritamske procedure i funkcije upravljanja. Upravljanje i
povezivanje sa tasterima i tastaturama, kontroler tastature. Upravljanje i povezivanje sa displejima, sedamsegmentni i takasto-matrini LED displeji,LCD displeji. Povezivanje sa nekim senzorskim i izvrnim
jedinicama. Primjena mikrokontrolera. Mikrokontroler Intel 8051. Ostala kola iz serije Intel 8051. Hardverska i
softverska rjeewa za projektovanje sa mikrokontrolerima. Primjeri projektovanja, realizacije i primjene
mikroprocesorskih sistema. Primjeri projektovanja, realizacije i primjene mikroprocesorskih sistema.
Hijerarhijski distribuirani mikroprocesorski sistemi kod procesnog upravljanja. Mikroprocesorski moduli
najnieg hijerarhijskog nivoa: akvizicioni, programabilni logiki kontroleri, upravljaki moduli. Operatorske
stanice i njihova veza sa modulima najnieg nivoa. Vii nivoi upravljanja.

S25B SISTEMI ZA MJERENJE I AKVIZICIJU PODATAKA (2+0+2)


Uvod. Osnovni pojmovi o mjernim elementima. Karakteristike mjernih elemenata. Interfejs za akviziciju.
Unificirani signali. Analogni ulazni sistemi. Analogni izlazni sistemi. Digitalni ulazno/izlazni moduli. Standardni
komunikacioni interfejs. Mjerenje pomjeraja, brzine i ubrzanja. Potenciometarski elementi. Kapacitivni
elementi.
Induktivni elementi. Digitalni enkoderi. Mjerenje brzine i ubrzanja. Mjerenje temperature.
Termometri sa irenjem vrstih tijela. Termoparovi. Termootpornici. Pozistori. Termistori. Poluprovodniki
senzori. Dinamika senzora temperature. Mjerenje sile. Otpornike mjerne trake. Induktivni senzori. Kapacitivni
senzori. Magnetostrikcioni senzori. Mjerenje na osnovu piezoelektrinog efekta. Mjerenje pritiska. Elastine
membrane. Cjevaste opruge. Piezootporni senzori. Mjerenje protoka. Cijevi sa suenjem. Rotametar. Rotacioni
senzori koliine. Rotacioni senzori koliine. Turbinski protokomjer. Pitoova cijev. Indukciono mjerenje.

Ultrazvuni senzori. Termiki senzori. Mjerenje pomou plovka. Otporniki senzori. Kapacitivni senzori.
Radijacioni senzori. Mjerenje na bazi diferencijalnog pritiska. Ultrazvuni senzori. Mjerenje vlanosti. Elementi
sa dlakom i membranom. Otporni elementi. Kapacitivni senzori. Piezoelektrini elementi. Mjerenje na osnovu
take rose. Mjerenje na osnovu promjene elektrinih svojstava vrstih materijala.

S26B ELEKTRINI GENERATORI I TRANSFORMATORI (2+2+1)


Sinhrone maine. Princip rada. Glavni konstrukcioni delovi. Pobuda sinhronih maina. Karakteristike. Reakcija
indukta. Reaktanse. Rad sinhronih maina na sopstvenu i optu mreu. Elektromehanike prelazne pojave.
Tropolni kratki spoj kod sinhronih maina.
Asinhroni generator. Princip rada. Karakteristike, primena.
Generator jednosmerne struje. Princip rada. Karakteristike, primena.
Transformatori. Princip rada. Glavne jednaine. Transformator u praznom hodu. Transformator pod
optereenjem. Ekvivalentna ema. Ogledi praznog hoda i kratkog spoja. Promena napona. Toplotni procesi.
Prelazne pojave: ukljuenje; udarni kratak spoj; mehanike sile. Trofazni transformatori: sprege i njihove
osobine; paralelni rad; nesimetrina stanja. Specijalni transformatori.

S27B DISTRIBUTIVNE MREE (3+3)


Opta razmatranja o distributivnim mreama. Karakteristike potronje elektrine energije. Domainstvo kao
element sistema. Faktor jednovremenosti. Povrinska gustina optereenja. Industrijski potroai. Principska
reenja mrea razliitih naponskih nivoa. Prognoza potronje elektrine energije. Proraun tokova snaga i
naponskih prilika u distributivnim mreama. Rekonfiguracija distributivnih mrea. Gubici elektrine energije u
distributivnim mreama. Pouzdanost i sigurnost mrea.
Tehniko ekonomski aspekti elektroenergetskih mrea. Ekonomsko optereenje transformatora. Ekonomska
gustina struje provodnika. Optimalni parametri mree. Termiki aspekti optereivanja elemenata mree. Kvalitet
elektrine energije.
Regulacija napona u distributivnim mreama. Statike naponske karakteristike. Transformatori sa regulacijom
napona u beznaponskom stanju. Transformatori sa regulacijom napona pod optereenjem.

S28B ELEKTROENERGETSKI SISTEMI (3+2+1)


Moderni elektroenergetski sistemi (EES), funkcije i zadaci.
Proizvodnja elekrine energije, konvencionalne elektrane (hidro, termo i nuklearne) i obnovljivi izvori energije
(male hidroelektrane, elektrane na vetar, sunce, biomasu, geotermalnu,...). Kombinovana proizvodnja elektrine i
toplotne energije, gorive elije. Potencijali, tehnologije, regulativa, finansijski podsticaji, tarife.
Zatita ivotne sredine. Energetika i zagaenje vode, vazduha, zemljita,...Tehnologije, analize, ekonomski
prorauni.
Potronja elektrine energije, perspektive i trendovi. Energetska efikasnost i njena primena u proizvodnji,
prenosu i distribuciji elektrine energije.
Prenos elektrine energije, tehnologije, ogranienja i perspektive.
Distribucija elektrine energije. Stanje i perspektive.
Organizacija elektroprivrednih preduzea, vertikalno i horizontalno povezivanje. Uvoenje trita i prenos kao
prirodni monopol.

S29B TEORIJA ELEKTRINIH KOLA II (3+2+1)


Osnovni elektrini filtri. Osnovne realizacije izdvajane viih harmonika. Filtri za izdvajanje smetnji koje potiu
od struja ije su frekvencije 50 herca. Trofazna elektrina kola. Red i smjer trofaznog sistema. Fazni i linijski
naponi i struje. Trofazni generator i prijemnik. Veza u zvijezdu i veza u trougao. Simetrine trofazne mree i
uravnoteena trofazna kola. Rjeavanje trofaznih kola u ustaljenom prostopepriodinom reimu. Bilans snage
trofaznog kola. Simulacija trofaznog kola.
Neuravnoteena trofazna kola. Matrice direktne i inverzne transformacije. Simetrine komponente impedansi
trofazne pasivne mree. Komponentni trofazni sistemi. Kvarovi u trofaznim mreama. Klasifikacija kvaorva.
Dodir faze i nule. Dodir i prekid faza. Faza. Jednaine kvara kratkog spoja.
Simulacija elektrinih kola savremenim alatima.
Nelinearna kola. Rjeavanje jednaina kola bisekcijom ili Njutn-Rafsonovim algoritmom. Ojlerov algoritam
rjeavanja sistema diferencijalnih jednaina kola.
Homogeni dvoilni vod. Jednaine prostiranja. Koncept direktnog i refleksnog talasa. Koeficijent refleksije.
Stojei talasi. Vod kao rezonantno kolo. Upotreba vodova kao filtara visokih frekvencija. Schmitov i kruni
dijagram.

Nove tehnologije i komunikacioni sistemi koji se koriste u polifaznim mreama.

S30A DIGITALNI SISTEMI UPRAVLJANJA (3+3+1)


Osnovna struktura sistema sa digitalnim upravljanjem. Diskretizacija u vremenu i njeni efekti. Vremenski
diskretni modeli. Funkcije diskretnog prenosa. Nule i polovi i njihova povezanost sa odzivima. Sistemi sa
odabiraima razliitih brzina. Vremenski diskretni modeli i funkcije diskretnog prenosa sistema sa transportnim
kanjenjem. Frekvencijske karakteristike sistema sa digitalnim upravljanjem. Sinteza digitalnih regulatora
korienjem postupaka aproksimacije za kontinulane. Izbor periode odabiranja. Sinteza pomou metode g.m.k.
u z-ravni. Implementacija digitalnih regulatora. Metod postavljanja plolova pomou povratne sprege po stanju.
Fundamentalna ogranienja na performanse sistema u zatvorenoj sprezi. Estimatori stanja za digitalne sisteme.
Digitalni regulatori PID tipa i problem navijanja integralnog djelovanja implementacia.

S32B ELEKTROMOTORNI POGONI (3+3)


Uvod. Konstrukcija i zatita motora. Izbor motora za elektromotorni pogon. Zagrijavanje. Preopteretljivost. Vrste
reima rada. Pogon kao dinamiki sistem. Pogon sa motorima jednosmjerne struje. Konstrukcija motora i princip rada.
Nezavisno pobudjeni motori. Ekvivalentna ema. Matematiki model. Koenje u pogonu. Model motora u prostoru
stanja. Aktuatori za jednosmjerne pogone. Pogon sa motorima naizmjenine struje. Asinhroni motori. Sinhroni motori.
Dinamika asinhronog motora. Upravljanje asinhronim motorima. Vektorska regulacija. Direktna kontrola momenta.
Aktuatori za pogone sa motorima naizmjenine struje. Regulisani pogoni. Viemotorni pogoni.

S33B IDENTIFIKACIJA SISTEMA (3+2+1)


Uvod. Neparametarska identifikacija. Identifikacija na osnovu prelaznog reima za tipinu pobudu.
Identifikacija na osnovu analize u frekvencijskom podruju. Identifikacija na osnovu korelacione analize. Modeli
sistema. Klasifikacija modela. Linearni vremenski nepromjenljivi modeli. Vremenski promjenljivi i nelinearni
modeli.. Ulazni signali. Signali pogodni za pred-test. Standardni test signali. Perzistentnost eksitacije (trajnost
pobude). Zakljune napomene za kreiranje testa. Metod minimuma kvadrata (). Osnovi ().
Statistike osobine . Primjena na dinamike modele. Metod greke predikcije. Osnovni princip
identifikacije pomou greke predikcije. Veza metoda identifikacije pomou greke predikcije i MMK. Raunski
aspekt provodjenja metoda. Osnovna svojstva metoda. Veza metoda identifikacije pomogu greke predikcije i
. Raunski aspekt provodjenja metoda. Osnovna svojstva metoda. Veza metoda sa metodom maksimalne
vjerodostojnosti. Rekurzivni postupci. Rekurzivni . Identifikacija u realnom vremenu pomou .
Rekurzivni metod pomone promjenljive. Rekurzivni metod pomou greke predikcije. Metod pseudolinearne
regresije.

S34B UVOD U KOMUNIKACIJE (2+2)


Model informacijske mree. Veliine i jedinice koje se koriste kod prenosa signala kao fizikih nosilaca
informacija. Osnovni postupci obrade signala kod A/D odnosno D/A konverzije. Zavisnost odnosa signal-um
kvantovanja od parametara A/D konvertora. Pregled osnovnih modulacionih postupaka. Viestruki pristup
komunikacionim resursima (FDMA, TDMA, CDMA). Pregled osnovnih parametara prenosnog sistema i analiza
pojedinih vrsta izoblienja signala. Izvor informacija i kapacitet kanala sa aspekta Teorije informacija. Mjere
kvaliteta prijemnog signala. Elementi zatitnog kodovanja.

S35B ISPITIVANJE ELEKTRINIH MAINA (2+2+2)


Merenje elektrinih veliina: struja, napon, snaga, otpori, raun greaka. Merenje temperature: termospregovi,
otporniki termometri. Merenje brzine obrtanja: tahometri, merenje klizanja, tahometarski generatori. Merenje
momenta i odgovarajue snage: konice, elektrodinamometar, torziometar, elektrine konice. Odreivanje
stepena iskorienja snage: direktna metoda, metoda rekuperacije, metoda odvojenih gubitaka, ogled
zaustavljanja. Ispitivanje transformatora. Osnovna tipska i serijska ispitivanja. Ispitivanje asinhronih maina.
Osnovna tipska i serijska ispitivanja. Ispitivanje sinhronih maina. Osnovna tipska i serijska ispitivanja.
Ispitivanje maina jednosmerne struje. Osnovna tipska i serijska ispitivanja.

S36B ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA I (3+3)

Modeli elemenata EES: generatora, transformatora i regulacionih transformatora. Modeli vodova i potronje,
odnosno potroakih podruja. Osnovni prorauni u analizi EES-a (prorauni pada napona, gubitaka snage i
energije). Bilansi aktivnih i reaktivnih snaga.
Otona i redna kompenzacija reaktivnih snaga u EES-u.
Prorauni kratkih spojeva i simetrine komponente. Sprege komponentnih sistema na mestu kratkog spoja za
trofazni, jednofazni sa zemljom i dvofazni sa i bez zemlje kvar. Uvaavanje elektrinog luka. Matrica impedansi
vorova i matrini prorauni kratkih spojeva. Formule za redne impedanse i otone admitanse direktnog,
inverznog i nultog redosleda za nadzemne vodove. Nulte eme transformatora. Modelovanje sinhronih i
asinhronih maina za potrebe prorauna kratkih spojeva (Parkova naponska jednaina, kratak spoj na krajevima
sinhronog generatora, reaktanse i vremenske konstante sinhronih i asinhronih maina). Uzemljenje zvezdita
(izolovano, kompenzovane mree, uzemljenje preko male impedanse i direktno uzemljeno zvezdite). Faktor
uzemljenja. Strujna i naponska naprezanja za vreme kratkog spoja. Uticaj energetskih na tel. vodove. Redne
nesimetrije u EES-u.

S37B ELEKTRANE (3+2)


Uvod. Elektroenergetski sistem Srbije i okolnih zemalja. pregled postoje}ih hidro i termoelektrana.
Hidroelektrane. Hidrauli~na energija vode. Rad i snaga hidroturbine. Specifi~ni i povoljan broj obrtaja. Vrste
hidroturbina. Kavitacija. Tipovi hidroturbina. Vrste hidroelektrana i osobine. Sopstvena potro{nja hidroelektrane.
Pomo}ni sistemi u hidroelektrani. Termoelektrane. Termoelektrane na fosilna goriva. Pojmovi iz termodinamike.
Termodinami~ki procesi i ciklusi. Tehnolo{ka {ema termoelektrane. Elementi termoelektrane na ugalj. Parne
turbine. Ugalj. Nuklearne termoelektrane. Termoelektrane sa gasnim turbinama. Ekonomski pokazatelji
elektrana. Dijagram optere}enja. Cena elektri~ne energije na pragu elektrane. Raspodela optere}enja me|u
elektranama. Regulacija snage i brzine agregata. Astati~ki i stati~ki turbinski regulatori. Statizam turbinskih
regulatora. Pobudni sistemi. Elektroma{inski pobudni sistem. Elektroma{inski pobudni sistem sa diodnim
mostovima. Elektroma{inski sistem sa tiristorima. Stati~ki pobudni sistem. Stepen nezavisnosti pobudnih
sistema. Sistemi za hlaenje sinhronih maina. Solarne elektrane. Solarni izvori elektri~ne energije.
Fotonaponski sistemi integrisani u fasade i krovove zgrada. Vetroelektrane. Energija vetra. Konverzija energije
vetra u mehani~ku. Vetroturbine. Vetrogeneratori. Tipovi vetroagregata. Izbor lokacije za vetroagregat i
vetroelektranu. vezivanje vetroagregata na mre`u.

PROGRAM ZA IV GODINU STUDIJA


R34A INTERAKCIJA OVJEK-RAUNAR (3+0+1)
Uvod. Istorijat. IR paradigme. Komunikacija ovjek-ovjek i ovjek-raunar. Naini interakcije. Osnovne
smjernice i principi upotrebljivosti. Izrada korisnikog interfejsa. Razvoj i evolucija korisnikog interfejsa.
Analiza taskova Raunarski alati za razvoj korisnikog interfejsa. Vrste korisnikih interfejsa. Specijalizovani
korisniki interfejsi (za lica sa posebnim potrebama). Grafiki korisniki interfejsi (prozori, viestruki prozori,
meniji, dijalozi, itd). Upotreba boja i drugih elemenata. Vizuelizacija informacija. Problem rada u 2D/3D. Dizajn
tampanog i materijala za pomo korisnicima.

R35A INFORMACIONI SISTEMI (3+0+1)


Uvod. Istorija i motivacija za izgradnju informacionih sistema. Smjetanje i pretraivanje informacija. Aplikacije
za upravljanje informacijama. Akvizicija i prezentacija informacija. Analiza informacija. Privatnost, integritet,
sigurnost i uvanje informacija. Aspekti skalabilnosti, efikasnosti i efektivnosti. Projektovanje, razvoj i
implementacija informacinih sistema. ivotni ciklus i principi projektovanja informacionih sistema. Upravljanje
projektom. Sistemska analiza informacionih potreba i zahtjeva. Specifikacija zahtjeva. Projektovanje
informacionih sistema. Implementacija, testiranje, podrka, odravanje, standardi. Integracija informacionih
sistema. Distribuirani informacioni sistemi razvoj i implementacija. Arhitektura informacionih sistema.
Centralizovani-distribuirani informacioni sistemi. Klijent-server arhitektura. Servisno-orijentisana arhitektura
informacionih sistema. Administracija i sigurnost informacionih sistema. Trendovi.

R36B MULTIMEDIJALNI SISTEMI (3+0+1)


Uvod. Istorija multimedije. Primjene i oblasti istraivanja. Ljudski audiovizuelni sistem i percepcija.
Komponente multimedije. Raunarska grafika, digitalni audio, slika i video. Hardverski sistemi za rad sa
multimedijom. Elementi operativnih sistema za podrku multimedije. Digitalizacija signala. Analiza i obrada
multimedijalnih signala. Obrada audio signala. Digitalni interfejs za muzike instrumente (MIDI). Kodovanje
audio signala. Osnove analize i obrade digitalne slike. Tipovi video signala. Obrada video signala. Televizija
visoke definicije (HDTV). Kompresija multimedijalnih podataka. Kompresija bez gubitaka i sa gubicima.
Kreiranje multimedijalnog sadraja. Pregled alata za kreiranje multimedijalnog sadraja. Postprodukcija.
Multimedijalne prezentacije. Multimedijalne komunikacije. Multimedijalni komunikacioni sistemi,
komunikacioni protokoli za multimedijalne komunikacije. Prostorna i vremenska sinhronizacija medija. Kvalitet
multimedijalnih usluga. Hipertekst/hipermedija. Multimedijalne baze podataka. Pretraivanje multimedijalnih
podataka. Reprezentacija multimedijalnih podataka. Standardi za opis multimedijalnog sadraja. Upravljanje
autorskim pravima.

R37B INTERNET PROGRAMIRANJE (3+2+1)


Uvod. Osnovni koncepti. Klijent-server arhitektura i primjena na internetu. Najznaajniji internet protokoli i
njihova primjena. Karakteristike i struktura internet aplikacija. Jezici za opis strane. XML. Web servisi. HTML.
DOM. Javascript: uvod, osnovni koncepti, rad sa dokument objektnim modelom, web formulari. Problem
nekompatibilnosti web browsera. Server-side scripting. Razvojne platforme za internet aplikacije. Java
aplikacija, apleti, JSP, EJB. Rad sa web formularima i korisnika interakcija, rad sa bazama podataka, rad sa
XML dokumentima, upotreba u web servisima. Problem sigurnosti: sesije, autentifikacija i autorizacija,
enkripcija, infrastruktura javnog kljua, HTTPS.

R38B ELEKTRONSKO POSLOVANJE (3+0+1)


Koncept elektronskog poslovanja podranog internetom i srodnim tehnologijama. Prednosti, mogunosti i
dinamika razvoja. Pravni i institucionalni okviri. Digitalna ekonomija. Internet tehnologije i servisi. Pojam i
razvoj elektronskog poslovanja. Modeli elektronskog poslovanja i trita. Razmjena podataka. Zatita u
elektronskom poslovanju. Pojam i oblici elektronske trgovine. Elektronski marketing, trgovanje robom i
kapitalom. Prednosti i nedostaci. Pojam i oblici elektronskog bankarstva. Platni promet preko interneta. Platne
kartice i digitalni novac. Prednosti i nedostaci elektronskog bankarstva

R39B UPRAVLJANJE U REALNOM VREMENU I UGRAENI RAUNARSKI


SISTEMI (3+2+1)
Uvod u probleme raunarskog upravljanja povezivanje raunara i procesa, specifinosti softvera za rad u
realnom vremenu, operativni sistem za rad u realnom vremenu, operatorski interfejs.

Diskretni algoritmi i problemi implentacije formiranje algoritama, odreivanje periode odabiranja, promjena
reima rada, rjeavanje problema zasienja aktuatora, opserver, filtracija.
Primjeri realizacije raunarski upravljanih procesa realizacija PID algoritma
Upravljanje pomou programabilnih logikih kontrolera struktura PLCa, osnovi leder programiranja,
implementacija.
Ugraeni raunarski sistemi Razlozi za formiranje, prednosti, podjele, mogunosti automatskog programiranja.
Mikrokontroler MCS 51- pregled arhitekture, organizacija memorije, centralna jedinica, repertoar naredbi,
paralelni U/I, asovnik i broja, serijski U/I, sistem prekida.
Primjeri korienja ugraenih mikrokontrolera kombinatorna logika (sekvencijalno upravljanje), matrini
dava signala, kontrolna tabla u automobilu.

R40B AKVIZICIJA PODATAKA (2+2+1)


Koncepcija savremenog mjerno-akvizicionog sistema. Raunarski mjerno-akvizicioni sistemi. Hijerarhijski nivoi
povezivanja. Povezivanje senzora fizikih veliina. Unificirani signali. Princip rada senzora: pomjeraja,
temeprature, sile, pritiska, nivoa, vlanosti. Interfejsna kola. Kondicioniranje signala. Personalni raunar u
akviziciji. Arhitektura. I/O adresni prostor. ISA i PCI magistrala. Povezivanje preko standardnih komunikacionih
i instrumentacionih interfejsa (LPT, RS-232, RS-422, RS-485, IEEE-488). Univerzalna serijska magistrala USB.
Projektovanje i programiranje akvizicionih kartica za direktno povezivanje na zajedniku magistralu (analogni
ulazni modul, analogni izlazni modul, digitalni ulazno/izlazni modul, brojaki modul). Virtuelna instrumentacija.
Koncepcija i hardverska struktura virtuelne instrumentacije. Programska okruenja i softver virtuelne
instrumentacije. Grafiki korisniki interfejs i grafiko programiranje.

R41B ROBOTIKA (3+2+1)


Uvod. Osnovni pojmovi iz teorije mehanizama. Geometrija manipulatora. Minimalna konfiguracija i zavrni
mehanizam. Singularnost i redundantnost. Homogene transformacije. Geometrija segmenata. Poloaj
kinematikog lanca manipulatora. Kalibracija geometrije. Kinematika robota. Direktni problem kinematike.
Raunanje Jakobijeve matrice. Inverzni problem kinematike. Kretanje od take do take. Kontinualno praenje
trajektorije. Generisanje trajektorija. Pogonski sistemi. Elektrini motori jednosmjerne struje. Korani motori.
Prenos pogonskog momenta. Osnove dinamike robota. Model manipulatora. Senzori. Unutranji senzori. Vanjski
senzori. Vizuelni sistemi. Dobijanje slike. Geometrija slike. Obrada vizuelne informacije. Upravljanje robotima.
Hijerarhija sistema upravljanja. Izvrni nivo upravljanja. Programiranje robota.

R42A POSLOVNI MENADMENT (3+2+1)


Pojam i znaaj menamenta. Karakteristike procesa upravljanja. Uloge, tipove, znanja i vjetine menadera.
Faktori i procesi koritenja znanja menadera. Naune osnove (teorije) menadmeta. Sistemski i situacioni
pristupi. Relevantni principi. Upravljanje kvalitetom. Planiranje procesa, marketinga, materijalnih i ljudskih
resursa. Metode kritinog puta i PERT metode, Gray-Kiddov algoritam. Organizacija i upravljanje procesima.
Upravljanje projektima. Koordinacija i timovi. Upravljanje konfliktima. Kontrolne take i parametri. Pojam i
modeli liderstva. Teorija motivacije. Nivoi upravljanja. Uloga informacionog sistema. Obiljeja informacija od
znaaja za menadment. Pojmovi u procesu odluivanja. Metode i modeli odluivanja. Optimalna i suboptimalna rjeenja. Osjetljivost rjeenja. Pouzdanost i vremenski aspekt odluka. Planiranje rasta i razvoja
preduzea. Karakteristike razvojne politike. Karakteristike planiranja i upravljanja u IKT preduzeima. Izrada
biznis plana.

R43B RAUNARSKA GRAFIKA (3+2+1)


Uvod. Primjene raunarske grafike. Vektorska i rasterska grafika. Grafiki protoni sistem. Hardver za
raunarsku grafiku. Softverski interfejsi za grafike ureaje. Matematika osnova geometrijskog dijela
raunarske grafike: homogene koordinate, prave, ravni, transformacije, projekcije. Crtanje osnovnih
dvodimenzionalnih primitiva. Tehnike za generisanjne krivih. Popunjavanje pravougaonika i poligona.
Popunjavanje uzorcima. Odsijecanje. Dvodimenzionalne geometrijske transformacije i vizuelizacija. Matrine
reprezentacije dvodimenzionalnih transformacija. Kompozicija dvodimenzionalnih transformacija.
Transformacija prozor-ureaj za prikazivanje. Efikasnost. Grafiki korisniki interfejsi. Ljudski faktori. Ulazni
ureaji. Tehnike interakcije. Interakcija prozivanjem i upravljanjem dogaajima. Trodimenzionalno modeliranje i
vizuelizacija. Sintetika kamera, Projekcije. Planarne geometrijske projekcije (matematika i implementacija).
Odreivanje vidljive povri. Slikarev algoritam. Z-bafer algoritam. Algoritam linija skeniranja. Algoritam
praenja zraka. Algoritam podjele prostora. Modeli osvjetljenja i renderisanje povri. Modeli osvjetljenja i
sjenenja. Detalji povri. Sjene. Transparentnost. Boja. Psihofizika percepcije boje. CIE dijagram. Kolor-modeli
za rastersku grafiku. Grafiko programiranje. Standardizacija softverskih interfejsa za grafike ureaje. C/C++
programiranje u raunarskoj grafici. OpenGL.

R44B VJETAKA INTELIGENCIJA I RAUNARSKA SIMULACIJA (3+2+1)


Definicija, predmet izuavanja, karakteristike i razvoj vjetake inteligencije. Inteligentni agenti: struktura,
djelovanje i obuavanje inteligentnih agenata. Rjeavanje problema pretragama. Neinformativne pretrage:
pretrage u irinu i dubinu, iterativne i bidirekcione pretrage. Heuristike pretrage: A i A * algoritam Nilsona.
Predstavljanje znanja i automatsko rezonovanje. Raun predikata prve vrste i rezolucija. Inenjerija znanja
pomou rauna predikata prve vrste. Arhitektura i nain rada ekspertskih sistema. Obuavanje. Forme
obuavanja: stabla odluivanja. Elementi teorije statistikog obuavanja. Klasini pristup, neuronske mree i
metode zasnovane na vektorima oslonca. Modelovanje neodreenosti: vjerovatnosni i fazi pristup. Rezonovanje,
obuavanje i donoenje odluka u uslovima neodreenosti. Evoluciono raunarstvo. Genetsko programiranje.
Hibridni inteligentni sistemi: neuro fazi sistemi, neuro ekspertni sistemi, fazi i neuro evolucioni sistemi.
Praktini primeri iz domena internet tehnologija, internet pretraivaa, biomedicine, analize signala, diskretne
optimizacije i modelovanja sloenih fenomena.

R45B KONSTRUKCIJE KOMPAJLERA I INTERPRETERA (3+2+1)


Uvodna razmatranja. Mainski, simboliki i vii programski jezici. Postupak prevoenja. Kompajleri. Modularna
graa kompajlera. Potrebne tabele pri kompajliranju. Leksiki analizator. Ulazno baferovanje. Dijagram
prevoenja (FA). Rezervisane rijei. Regularna gramatika i regularni izrazi. Nedetermnistiki dijagram
prevoenja (NFA). Deterministiki dijagram prevoenja (DFA). Algoritam za prevoenje NFA u DFA. Od
regularnog izraza do FA. Minimizacija broja stanja. Skener generator. Pomone defnicije. Pravila prevoenja.
Prednji operator. Implementacija leksikog analizatora i prednjeg operatora. Poljska notacija. Faze prevoenja.
Prolazi. Konstrukcija interpretera.

R46B OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE I PROJEKTOVANJE


(3+2+1)
Uvod u objektno-orijentisano softversko inenjerstvo. Osnovni koncepti, metodologije, pristupi, procesi,
notacije. Jedinstveni jezik modelovanja UML. Arhitektura, koncepti, dijagrami, modeli, alati. Objektnoorijentisano poslovno modelovanje. Specifikacija zahtjeva. Objektno-orijentisana analiza. Objektno-orijentisani
dizajn. Sistemski dizajn. Paterni. Specifikacija interfejsa. Komponentno orijentisano projektovanje.
Projektovanje specijalizovanih softverskih sistema (real-time, client-server, distribuirani, web bazirani).
Modelom voen razvoj softvera. Mapiranje modela u kod. Implementacija. Validacija. Projektni menadment.

R47B

PROJEKTOVANJE
INFORMACIONIH
OKRUENJU (3+2+1)

SISTEMA

INTERNET

Uvod. Poslovni sistemi i mehanizmi isporuke informacija. Poslovni ciljevi i razrada strategije za realizaciju
ciljeva. Pogodnost interneta kao infrastrukture za prenos i isporuku informacija. Osnovne karakteristike i tekue
stanje internet tehnologija. World Wide Web. Sistemska arhitektura. Komunikaciona, raunarska i aplikativna
arhitektura informacionih sistema u internet okruenju. Servisno-orijentisana arhitektura. Projektovanje i razvoj.
Principi razvoja WWW aplikacija i sistema. Web servisi i konekcija na baze podataka. Reinenjering postojeih
informacionih sistema i principi projektovanja i razvoja distribuiranih informacionih sistema baziranih na
internet paradigmi. Specifikacija zahtjeva i realizacija rjeenja. Sigurnosni zahtjevi. Problemi, prednosti i izazovi
projektovanja i razvoja internet baziranih informacionih sistema. Planiranje buduih potreba.

R48B KRIPTOGRAFIJA I KOMPJUTERSKA ZATITA (3+2+1)


Osnovni pojmovi i struktura kompjuterske zatite podataka. Integritet, bezbjednost i zatita podataka.
Hardverska sredstva, softverske tehnike i organizacione mjere. Funkcionalne eme zatite. Elementi
projektovanja sistemske zatite. Fizika zatita. Organizacioni nivo zatite. Povredivost i analiza rizika.
Mehanizmi zatite raunarskih sistema. Prostorna, vremenska, kriptoloka i logika separacija. Sigurnost i zatita
u raunarskim mreama. Sigurnosni servisi. Tajnost podataka. Autentifikacija i integritet poruka. Neporicanje
poruka. Kontrola pristupa. Kriptografija i kriptografska zatita. Kriptofonija i kriptovizija. Kriptologija i
kriptoanaliza. Osnovni pojmovi i tehnike kriptoloke zatite. Organizacija kriptolokog sistema. Algoritmi
ifrovanja podataka. Simetrini i asimetrini algoritmi i ifarski sistemi. Privatni i javni kljuevi. Kontrolna
suma. He funkcija. Digitalni potpis. Generisanje i distribucija kljueva. Polialfabetsko ifrovanje. ifarski
sistemi sa generatorima sluajnih i pseudosluajnih nizova. Kriptosistem javnog kljua. DSA i RSA algoritmi.
Raunarski virusi i zlonamjerni programi. Osnovni izvori i simptomi inficiranja raunarskim virusima. Faze
infekcije i napada. Neutralizacija i prevencija. Antivirusni programi. Tehnike i netehnike mjere prevencije.
Zatita lokalnih mrea. Zatita koju obezbjeuju operativni sistemi.

R49B PROJEKTOVANJE RAUNARSKIH SISTEMA (3+2+1)


Metodologije projektovanja. Modeliranje sistema. Nivoi projektovanja. Registarski nivo. Jezici za opis. Metode i
tehnike projektovanja. Simulacija. Organizacija i projektovanje procesora. Projektovanje ALU. Projektovanje
bloka registara. Projektovanje jedinice za povezivanje sa magistralom i jedinice za upravljanje memorijom.
Prekidi. Direktan pristup memoriji. Paralelno procesiranje. Projektovanje upravljake jedinice. Red i
interpretacija instrukcija. Hardversko upravljanje i naini realizacije hardverske upravljake jedinice.
Projektovanje hardverske upravljake jedinice. Projektovanje mikroprogramske upravljake jedinice.
Organizacija i projektovanje magistrale. Struktura magistrale. Ciklusi i vremenski odnosi na magistrali.
Arbitriranje pristupa. Baferovanje magistrale. Standardizacija raunarskih magistrala. Organizacija i
projektovanje memorije. Tehnologije. Karakteristike memorijskih sklopova. Projektovanje memorije ROM tipa.
Projektovanje memorije RAM tipa. Ke memorije. Asocijativne memorije. Projektovanje ulazno-izlaznog
podsistema. Naini U/I prenosa. U/I kola i sklopovi. Projektovanje prekidnog sistema. Projektovanje DMA
sistema. U/I procesori. Naini komunikacije na malim i veim rastojanjima. Projektovanje sistema sa vie
procesora. Multiprocesorski sistemi. Multiraunarski sistemi. Raunari koji toleriu greke. Mree raunara.
Sredstva i naini za projektovanje. Osnovi, sinteza i projektovanje koritenjem VHDL-a.

R50B RAUNARSKI INTEGRISANA PROIZVODNjA (3+2+1)


Uvod u automatizaciju proizvodnje. Ininjerska specifikacija proizvoda. Raunarsko modelovanje 3D prostora i
objekata. Raunarski podrano projektovanje (Eng. Computer aided design - CAD). Alati i fiksatori za
automatsku obradu. Osnove procesnog upravljanja.
Numeriko upravljanje. Programiranje numeriki upravljanih (Computer numerical control CNC) maina.
Senzori. Vizuelni sistemi. Akvizicija i razmjena podataka u lokalnoj mrei.
Industrijski roboti. Uvod u geometriju manipulatora. Modelovanje geometrije. Kinematika robota. Direktni
problem kinematike. Inverzni problem kinematike. Generisanje trajektorija. Kalibracija geometrije manipulatora.
Pogonski sistemi. Unutranji senzori. Vanjski senzori. Osnove dinamike robota. Upravljanje robotima.
Programiranje robota. Osnovni principi brzog dobijanja prototipa. Projektovanje i integracija automatizovanh
proizvodnih elija. Programiranje proizvodnih elija. Integracija raunarski podrane proizvodnje (Computer
aided manufacturing - CAM) u raunarski integrisanu proizvodnju (Computer integrated manufacturing - CIM).
Problemi sigurnosti u raunarski integrisanoj proizvodnji.

R51B DIGITALNA OBRADA SLIKE (3+0+2)


Uvod. Osnovni pojmovi i definicije. Elementi vizualne percepcije. Akvizicija slike, odmjeravanje i kvantizacija.
Dvodimenzionalni signali i sistemi: dvodimenzionalna konvolucija, dvodimenzionalne diskretne transformacije,
primjena u obradi slike. Statistiki opis slike. Algoritmi za digitalnu obradu slike. Operacije nad histogramom.
Matematike operacije obrade slike: binarne, aritmetike, konvolucija, derivacije. Poboljanje i restauracija
slike. Priguivanje uma. Filtriranje u prostornom domenu, linearni i nelinearni filtri. Filtriranje u
frekvencijskom domenu. Optimalni filtri. Uklanjanje distorzije. Korekcija sjenenja. Naglaavanje ivica.
Geometrijske operacije: interpolacija nivoa svjetline, prostorne transformacije. Segmentacija slike: odreivanje
ivica objekata, izdvajanje objekata od pozadine. Kompresija slike: kompresija bez gubitaka, kompresija sa
gubicima, standardi. Multirezoluciona analiza i primjene u digitalnoj obradi slike. Matematika morfologija u
obradi slike. Reprezentacija i deskripcija. Reprezentacione eme. Deskriptori: rubni i regionalni. Teksture.
Analiza i interpretacija slike, prepoznavanje objekata: uzorci i klase uzoraka, funkcije odluivanja, neuronske
mree. Obrada slike u boji. Kolor modeli. Pseudokolor. Hardver i softver za akviziciju i obradu slika. Primjeri
praktinih primjena.

E37A MIKROPROCESORSKI SISTEMI I (2+2+1)


Arhitektura i organizacija mikroprocesorskog sistema. Mikroprocesorski sistem opte namjene. Specijalizovani
mikroprocesorski sistem. Oblasti primjene, naini i tehnologije realizovanja. Postupak projektovanja.
Mikroprocesor. Ttipovi, arhitektura, izbor. CISC, RISC i DSP mikroprocesori, koprocesor. Organizacija 16bitnih i 32-bitnih mikroprocesora. Mikroprocesori Intel 8086 i 80x86. Skup registara. Tipovi podataka. Naini
adresiranja. Osnovne jedinice. Skup instrukcija. Asemblerski jezik. Programiranje u asemblerskom jeziku.
Potprogrami i prenoenje parametara u potprogram. Sistem prekida, prioriteti prekida, obrada prekida. Sistemska
magistrala, formiranje magistrale. Memorijski i U/I podsistemi. Organizacija i upravljanje operativnom
memorijom. Kontroleri U/I ureaja. Organizacija U/I prenosa. Programirani U/I prenos. U/I prenos pod
upravljanjem prekida. Direktni pristup memoriji (DMA). DMA kontroler. Memorijska i U/I kola iz familije Intel
80x86. Projektovanje mikroprocesorskog sistema sa mikroprocesorom Intel 80x86. Programsko rjeenje:
elementi i struktura, modularnost, koordinacija procesa obrade, postupak projektovanja. Neke algoritamske
procedure i funkcije upravljanja. Upravljanje i povezivanje sa tasterima i tastaturama, kontroler tastature.
Upravljanje i povezivanje sa displejima, sedam-segmentni i takasto-matrini LED displeji, LCD displeji.

Primjeri projektovanja, realizacije i primene mikroprocesorskih sistema sa mikroprocesorima Intel 80x86.


Arhitektura personalnog raunara.

E38B TELEKOMUNIKACIONI SISTEMI (3+3+1)


Definicije i modeli telekomunikacionih sistema. Standardizacija i standardi (ISO, IEC, ITU, ETSI, nacionalni
standardi) u telekomunikacijama. Funkcije, struktura i elementi telekomunikacionih sistema. Principi i tehnike
miltipleksiranja i demultipleksiranja signala u prenosu. Frekvencijsko, vremensko, prostorno, kodno, talasno,
polarizaciono multipleksiranje signala i karakteristike multipleksera i demultipleksera. Pleziohroni digitalni
hijerarhijski (PDH) i sinhroni digitalni hijerarhijski (SDH) sistemi prenosa. PDH multipleksni sistemi: primarni,
sekundarni, trecijalni i kvaternarni multipekseri/demultiplekseri, karakteristike i primena multipleksnih sistema,
struktura rama . Razvoj SDH i principi multipleksiranja u SDH hijerarhiji. Osnovna i ETSI struktura
multipleksiranja. Struktura STM-1 i STM-N rama. Fazno izravnavanje, mapiranje i multipleksiranje signala u
SDH sitemima. Mapiranje ATM signala. Primana kodovanja u sistemima ia penos signala; namena kodovanja,
linearni, nelinearni i vienivovski linijski kodovi. Sistemi i modemi za prenos podataka. Kablovski sistemi
prenosa; osnovne karakteristike koaksijalnih kablova; parametri simetrinih kablova. Analogni i digitalni
radiorelejni sistemi; antene, karakteristike i vrste; talasovodi, tipovi i karakteristike; uticaji na kvalitet prenosa
signala kod radiorelejnih sistema. Optiki kablovi; karakteristike optikog vlakna; tipovi optikih kablova;
optiki pojaavai, prijemnici optikih signala; optiki multiplekseri; kvalitet prenosa optikih signala. Globalni
Sistmi Mobilnih (GSM) telekomunikacija; funkcije, struktura, elementi, komunikacione usluge. Univerzalni
mobilni telekomunikacioni sistemi (UMTS), etape razvoja; standardi; struktura i elementi UMTS-a transportne
mree UMTS-a; sistemi signalizacije; komnikacioni protokoli; komunikacione usluge. Telekomunikacioni
terminali (digitalni telefoni, digitalni faksimili, multimedijalni terminali).

E39B KOMUTACIONI SISTEMI (2+2+0)


Principi digitalne komutacije. Tehnike komutacije primjenjene u digitalnim telekomunikacijama. Tehnike
digitalne komutacije, digitalna prostorna i vremenska komutacija, komutacija paketa metodama datagrama i
virtuelnih kola. Struktura, elementi i funkcije komutacionog sistema i digitalne centrale. Komutaciona polja i
njihove karakteristike. Osnovne karakteristike telekomunikacionog saobraaja: nastanak saobraaja, intenzitet
saobraaja, ponaanje saobraaja u vremenu, vrijeme posluivanja, modeli posluivanja, gubici, ponavljanje
pokuaja poziva; telefonski saobraaj kao sluajni proces. Signalizacija i numeracija: funkcije signalizacije,
tehnike signalizacije, sistemi adresiranja. Sistemi signalizacije: D1, R2 i ITU-T (CCITT) sistem signalizacije
No7. Signalizacija u ISDN i ATM komutacionim sistemima. Sinhonizacija digitalnih komutacionih sistema.
Programsko upravljanje komutacijom. Softver komutacionih sistema, osnovne karakteristike i organizacija
softvera, programski jezici, asemblerski jezici, SDL, MML, CHILL. ISDN komutacioni sistemi. ATM
komutacioni sistemi. Sistemi za paketsku komutaciju, ruteri IP, MPLS i GMPLS

E40B RADIO KOMUNIKACIJE II (2+3+1)


Fazne petlje: naponski kontrolisan oscilator, matematiki model fazne petlje i prenosna funkcija fazne petlje.
Sinteza frekvencija: digitalna sinteza frekvencija, direktna sinteza frekvencija i sinteza frekvencija na bazi fazne
petlje. Pseudosluajne sekvence: generatori i osnovne karakteristike linearnih pseudosluajnih sekvenci, broj
sekvenci maksimalne diine, osobine linearnih pseudosluajnih sekvenci i Goldove sekvence. Prenos u
proirenom spektru: proirivanje i suavanje spektra, blok ema ureaja sa frekvencijskim skakanjem i
direktnom sekvencom, imunost radio komunikacionog sistema sa frekvencijskim skakanjem na smetnju i
imunost radio komunikacionog sistema sa direktnom sekvencom na smetnju. Kodna sinhronizacija: srednje
vrijeme uspostavljanja kodne sinhronizacije sekvencijalnom estimacijom, srednje vrijeme uspostavljanja kodne
sinhronizacije serijskim pretraivanjem i odravanje kodne sinhronizacije (petlja sa diferencijalnim kanjenjem i
tau diter petlja). Antene i prostiranja: parametri antena, domet radio komunikacije i predikacija jaina petlja na
mjestu prijema. Principi radio-relejnih sistema: radio relejne veze, radio- relejni ureaji i planiranje radio-relejne
veze. Viestruki pristup: kapacitet CDMA sistema, Near far efekat i upravljanje snagom i OFDM. Principi
mobilnih komunikacija: elijski sitemi i beine veze za lokalno i velegradsko podruije, ponovna upotreba
kanala, meuelijske smetnje i proraun veze CDMA sistema.

E41B DIGITALNA OBRADA SIGNALA (3+0+2)


Ortogonalne transformacije u digitalnoj obradi signala. Odmjeravanje signala razliitim brzinama. Decimacija i
interpolacija. Primjene. Multirezoluciona analiza signala. Banka filtri. Osnovni pojmovi obrade sluajnih
diskretnih signala. Stacionarni procesi i modeli. AR, MA i ARMA modeli. Jul-Vokerove (Yule-Walker)
jednaine. Spektralna analiza. Prolazak stacionarnog procesa kroz linearan filtar. Estimacija spektra snage: na
osnovu opservacije signala konanog trajanja, neparametarske metode, parametarske metode, estimacija na
osnovu minimalne varijanse. Linearna predikcija i optimalni linearni filtri. Transverzalni i reetkasti filtri.

Minimizacija srednjekvadratne greke. Princip ortogonalnosti. Viner-Hofove (Wiener-Hopf) jednaine. Vinerov


(Wiener) filtar. Linearna predikcija unaprijed i unazad. Levinson-Durbinov algoritam. urov (Schur) algoritam.
Adaptivni filtri. Metoda najbreg spusta, LMS (Least Mean Square) algoritam, RLS (Recursive Least Squares)
algoritam. Metoda najmanjih kvadrata. Rekurzivna metoda najmanjih kvadrata. Kalmanov filtar. Neuronske
mree u digitalnoj obradi signala. Hardver i softver za digitalnu obradu signala. Primjene digitalne obrade
signala.

E42B ENERGETSKA ELEKTRONIKA (2+2+1)


AC/DC pretvarai-ispravljai (jednofazni i trofazni). Punotalasni ispravljai (topologija ispravljaa, osnovna
analiza, kapacitivni i induktivni filtar, uticaj induktivnosti izvora, primjene).
Prekidaki DC/DC pretvarai (osnovne vrste pretvaraa i njihova analiza, primjene).
AC/AC pretvarai. Jednofazni AC/AC pretvarai (osnovna analiza kola, uticaj induktivnog optereenja).
Trofazni AC/AC pretvarai. Pretvarai frekvencije. Ciklokonvertori. DC/AC pretvarai-invertori. Jednofazni
DC/AC pretvarai (analiza osnovnog sklopa, uticaj induktivnog optereenja, harmonijska i amplitudska
kontrola). Trofazni invertori. Mrtvo vrijeme i uticaj mrtvog vremena na rad invertora. Tehnike upravljanja
energetskim pretvaraima (impulsno-irinska modulacija PWM, modulacija prostornim vektorom SVM,
nelinearno upravljanje). Rezonantni pretvarai. Upravljanje jednosmjernim i koranim motorima.

E43B PROJEKTOVANJE ELEKTRONSKIH KOLA PRIMJENOM RAUNARA


(3+2+1)
Projektovanje pomou raunara. Akivnosti i pristup projektovanju. Sredstva i sistem za projektovanje.
Projektovanje elektronskih kola pomou raunara. Aspekti projektovanja. Tehnoloki aspekt. Sistemski aspekt.
Aspekt testiranja. Sistem za projektovanje elektronskih kola. Osnove ulaznog jezika programa za analizu i
projektovanje. Elektrina analiza elektronskih kola. Analiza linearnih i nelinearnih kola. Analiza jednosmjernih
reima. Analiza u frekventnom domenu. Analiza u vremenskom domenu. Numeriki aspekti simulacije. Tanost
analize. Analiza i izraunavanje osjetljivosti elektronskih kola. Osjetljivost linearnih i nelinearnih kola.
Osjetljivost u jednosmjernom reimu. Osjetljivost u frekventnom domenu. Osjetljivost u vremenskom domenu.
Analiza i izraunavanje tolerancija elektronskih kola. Tolerancije pri malim i velikim priratajima parametara.
Metoda momenata. Metoda Monte Karlo. Optimizacija elektronskih kola. Opti algoritam optimizacije.
Optimizacija po razliitim kriterijumima. Modeliranje poluprovodnikih komponenata. Klasifikacija modela.
Modeli osnovnih poluprovodnikih komponenata. Makromodeliranje. Logika simulacija. Nivoi simulacije.
Algoritam logike simulacije. Kontrola toka vremena. Hibridna simulacija. Testiranje elektronskih kola.
Simulacija defekata u elektronskim kolima. Projektovanje topologije elektronskih kola. Stilovi projektovanja.
Metode razlaganja, rasporeivanja, razmjetanja i povezivanja elemenata. Programi i programski jezici za
analizu, simulaciju i projektovanje elektronskih kola. Karakteristike i mogunosti programa. Ulazni jezik.
Modeli komponenata. Dijagnostika. Prikazivanje rezultata.

E44B DIGITALNA INTEGRISANA KOLA (2+2+1)


Digitalna monolitna integrisana kola. Opte karakteristike. Tehnologije digitalnih integrisanih kola. Planarna
tehnologija. Tehnike i naini realizovanja. Rjeenja i podjele s obzirom na namjenu i tehniku izrade.
Komponente i osnovna kola bipolarnih, MOS, CMOS i BiCMOS digitalnih integrisanih kola. Standardna kola,
trostatika kola, regenerativna kola, regenerativna trostatika kola, ulazno-izlazna kola, snana izlazna baferska
kola, kola za konverziju naponskih nivoa, memorijska kola. Visoko frekventna digitalna integrisana kola: CML,
diferencijalna ECL kola, ECL sa aktivnim izlaznim optereenjem. GaAs integrisana kola. CMOS kola male
potronje: DCVSL, pu-pul prenosna logika, dinamiki pomjeraki registri, C 2MOS le, CMOS dinamika kola,
Domino logika, NORA CMOS logika. BiCMOS digitalna integrisana kola. Digitalna integrisana kola i sistemi
koja koriste vie logikih nivoa (MV digitalna integrisana kola). Specifine strukture digitalnih integrisanih kola.
Programabilne strukture. Problemi i naini projektovanja VLSI digitalnih integrisanih kola i sistema. Testiranje
digitalnih integrisanih kola. Projektovanje s ciljem olakavanja testiranja i poveanja pouzdanosti. Specifine
strukture sa mogunou samotestiranja i tolerancije greaka.

E45B PROJEKTOVANJE DIGITALNIH SISTEMA (2+2+1)


Konstrukcija i struktura digitalnih sistema. Osnovne faze projektovanja. Stilovi projektovanja. Strukturno
projektovanje. Uticaj tehnologije. Verifikacija projekta. Simulacija i testiranje. Komponente i kriterijumi izbora.
Nestandardne primjene komponeneta. Projektovanje sa realnim kombinacionim i sekvencijalnim digitalnim
integrisanim kolima. Eliminisanje smetnji. Indikacija stanja. Displej sistemi. Programibilne logike komponente
(PLD). Kombinacione i sekvencijalne PLD. Programiranje PLD komponenti. Pristup projektovanju sa
mikrokontrolerima. Prikaz konkretnog mikrokontrolera. Povezivanje vie mikrokontrolera u mreu. Hardverska i
softverska podrka za projektovanje mikrokontrolerima. Samostalna realizacija manjeg projekta.

E46A INDUSTRIJSKI MENADMENT (3+0)


Pojam i znaaj menamenta. Karakteristike procesa upravljanja. Uloge, tipove, znanja i vjetine menadera.
Naune osnove (teorije) industrijskog menadmeta. Sistemski i situacioni pristupi. Relevantni principi.
Upravljanje kvalitetom. Planiranje procesa, marketinga, materijalnih i ljudskih resursa. Organizacija i
upravljanje industrijskim procesima. Upravljanje projektima. Koordinacija i timovi. Upravljanje konfliktima.
Kontrolne take i parametri. Pojam i modeli liderstva. Teorija motivacije. Nivoi upravljanja. Uloga
informacionog sistema. Obiljeja informacija od znaaja za menadment. Pojmovi u procesu odluivanja.
Metode i modeli odluivanja. Optimalna i sub-optimalna rjeenja. Osjetljivost rjeenja. Pouzdanost i vremenski
aspekt odluka. Planiranje rasta i razvoja preduzea. Karakteristike razvojne politike. Izrada biznis plana.

E47B TELEKOMUNIKACIONE MREE (2+3+1)


Definicija, klasifikacija i osnovne karakteristike mrea, slube i mrene usluge. Kvalitet usluga digitalnih mrea.
Komunikacioni protokoli, definicije i vrste protkola, ISO OSI arhitektura, protokoli LAN, WAN, ISDN, ATM
UMTS i GPRS mrea. Digitalne mree integrisanih slubi; opte karakteristike ISDN-a, koncept ISDN-a,
telekomunikacione slube u ISDN-u, mrene usluge, referentna konfiguracija i sprege, digitalni prenos po
korisnikoj liniji, primjene ISDN mrea, vrste ISDN mrea. LAN mree: topologija, povezivanje, struktura,
oprema za formiranje LAN, beine LAN prema IEEE 802 standardima, usluge ISDN. WAN mree: namjena,
topologija, povezivanje, struktura, oprema za formiranje, X25 mree, Frame Relay mree, ruterske mree, MPLS
i GMPLS mree. ATM mree: namjena, struktura, elementi, usluge, signalizacija, primjene ATM mrea. Kvalitet
usluga telekomunikacionih mrea (QoS): definicija QoS, klase usluga, nivoi i kategorije QoS, arhitektura i
protokoli QoS, parametri kvaliteta QoS u prenosu govora, video slike i podataka, preslikavanje QoS na mrene
performanse. Zatita mrea i informacija: vrste i oblici prijetnji i napada, standardi za zatitu mrea i informacija,
tehnika rjeenja zatite mrea.

E48B MULTIMEDIJALNE TELEKOMUNIKACIJE (2+2+2)


Defincije multimedijalnih telekomunikacija; klase multimedijalnih usluga i klasifikacija. Arhitekture
multimedijalnih mrea. Protokoli za multimedijalne komunikacije (familija protokola H.320, H.321, H.311,
H.323, H.324, H324 M; protokoli i algoritmi za kompresiju govornih signala; protokoli za kompresiju video
signala; familija protokola T.120). Struktura multimedijalne mree. Multimedijalni sistemi i terminali. Primjene i
primjeri multimedijalnih mrea: rad na daljinu, telemedicina, obrazovanje na daljini, elektronska trgovina,
paketski prenos govora, video slike i faksimil poruka, videokonferencija. Multimedijalna komunikacija preko:
ISDN mrea, IP paketskih mrea, ATM i irokopojasnih mrea, 2.5G i 3G mobilnih mrea. Struktura i elementi
mrea. Kvalitet usluga multimedijalnih mrea. Standardizacija u multimedijalnim telekomunikacijama.
Multimedijalni terminali. Zatita multimedijalnih informacija.

E49B EKONOMINI PRENOS INFORMACIJA (2+2+0)


Informacioni fluks standardnih izvora informacija (govornog signala, video signala i dr.). Informacioni kapacitet
standardnih
prenosnih medijuma. Usklaenost raspoloivog kapaciteta kanala i informacionog fluksa
standardnog izvora informacija. Redukcija redundanse u izvornom signalu u cilju ekonominog korienja
kapaciteta prenosnih medijuma: praktine metoda kompresije podataka, vektorsko kvantovanje i njegova
primjena u kompresiji signala (govornog, video) u frekvencijskom domenu. Zavrni pregled i koncept postupaka
za ekonomino korienje najvanijeg telekomunikacionog resursa frekvencijskog propusnog opsega
telekomunikacionog prenosnog medijuma.

E50B MIKROPROCESORSKI SISTEMI II (2+2+1)


Arhitektura i karakteristike mikroprocesora iz familije Motorola MS 68000. Osnovne karakteristike
mikroprocesora MC 68000 i MC 68020. Arhitektura, osnovne karakteristike i primjena DSP procesora. Primjena
mikrokokontrolera. Mikrokontroleri iz serije Intel 8051. Arhitektura, osnovni elementi, karakteristike, skup
instrukcija mikrokontrolera Intel 8051. Skup registara i naini adresiranja. Programska memorija i memorija za
podatke. Rad sa tajmerima, serijskim interfejsom i prekidima. Ostala kola iz serije Intel 8051. Asemblerski jezik
za Intel 8051. Programiranje u asemblerskom jeziku. Hardverska i softverska rjeenja za projektovanje sa
mikrokontrolerima. Povezivanje A/D i D/A konvertora na mikroprocesorski sistem. Neke algoritamske
procedure i funkcije upravljanja. Povezivanje sa nekim senzorskim i izvrnim jedinicama. Primjeri
projektovanja, realizacije i primjene mikroprocesorskih sistema sa mikrokontrolerom Intel 8051. Sistemi sa vie
mikroprocesora. Specifini problemi projektovanja mikroprocesorskih sistema: izbor tehnologije, potronja,
zatita reenja, pouzdanost, samotestiranje. Razvoj mikroprocesorskih sistema: sredstva za razvoj, dijagnostika,

poveanje pouzdanosti. Razvojni sistemi i emulatori. Softverski alati za razvoj mikroprocesorskih sistema.
Hijerarhijski distribuirani mikroprocesorski sistemi kod procesnog upravljanja.

E51B INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA (2+2+1)


Ispravljai. Princip rada i analiza jednotaktnog ispravljaa, jednotaktni m-fazni ispravljai. Dvotaktni m-fazni
ispravljai. Rad ispravljaa sa induktivnim i kapacitivnim potroaem. Upravljani ispravljai sa tiristorima.Filtri
za izravnavanje. Proraun filtra sa induktivnom i kapacitivnom reakcijom potroaa. Tranzistorski filtri za
izravnavanje. Stabilizatori napona i struje. Parametri kvaliteta stabilizatora. Kompenzacioni stabilizaatori
napona. Zatita tranzistarskih stabilizatora napona. Zatita ureaja spojenih na neispravan stabilizator.
Kompenzacioni stabilizator jednosmjernog napona sa impulsnom regulacijom. Upravljanje regulacionim
elementom. Stabilizatori napona sa A723 i njegova primjena. Stabilizatori sa fiksnim naponima. Regulacioni
stabilizatori. Pretvarai jednosmjernog napona. Princip invertovanja jednosmjernog napona. Dvotaktni
tranzistorski pretvarai jednosmjernog napona. Pretvarai jednosmjernog napona sa poboljanim
performansama. Pretvarai jednosmjernog napona sa nezavisnom pobudom. Uticaj ispravljaa na rad invertora.
Pretvarai jednosmjernog napona sa tiristorima. Optoelektronska kola i njihova primjena. Fotodiode,
fototranzistori, suneve elije i fotootpornici. Elektronski prekidai sa fotoelementima. Fotokupleri. Primjena
Holovih generatora. Elektronska kola sa Holovim generatorima. Primjena Holovih generatora kao graninih
prekidaa u elementima mjerne i regulacione tehnike. Poluprovodniki senzori neelektrinih veliina.
Elektronski regulatori neelektrinih veliina. Regulacija temperature, pritiska, nivoa tenosti i mjerenje broja
obrtaja elektrinih motora. Pojava elektrini smetnji i naini njihovog uklanjanja. Industrijski komunikacioni
protokoli. CAN bus protokol. CAN kontroler.

E52B DIGITALNA OBRADA SLIKE (3+0+2)


Uvod. Osnovni pojmovi i definicije. Elementi vizualne percepcije. Akvizicija slike, odmjeravanje i kvantizacija.
Dvodimenzionalni signali i sistemi: dvodimenzionalna konvolucija, dvodimenzionalne diskretne transformacije,
primjena u obradi slike. Statistiki opis slike. Algoritmi za digitalnu obradu slike. Operacije nad histogramom.
Matematike operacije obrade slike: binarne, aritmetike, konvolucija, derivacije. Poboljanje i restauracija
slike. Priguivanje uma. Filtriranje u prostornom domenu, linearni i nelinearni filtri. Filtriranje u
frekvencijskom domenu. Optimalni filtri. Uklanjanje distorzije. Korekcija sjenenja. Naglaavanje ivica.
Geometrijske operacije: interpolacija nivoa svjetline, prostorne transformacije. Segmentacija slike: odreivanje
ivica objekata, izdvajanje objekata od pozadine. Kompresija slike: kompresija bez gubitaka, kompresija sa
gubicima, standardi. Multirezoluciona analiza i primjene u digitalnoj obradi slike. Matematika morfologija u
obradi slike. Reprezentacija i deskripcija. Reprezentacione eme. Deskriptori: rubni i regionalni. Teksture.
Analiza i interpretacija slike, prepoznavanje objekata: uzorci i klase uzoraka, funkcije odluivanja, neuronske
mree. Obrada slike u boji. Kolor modeli. Pseudokolor. Hardver i softver za akviziciju i obradu slika. Primjeri
praktinih primjena.

S38B NALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA II (3+2)


Matrica admitansi vorova. Postavka problema raspodele snaga. Klasifikacija vorova i izbor promenljivih
stanja. Jednaine injektiranja. Reavanje jednaina tokova snaga numerikim postupcima. Gauss Seidel-ova
metoda. Newton Raphson-ova metoda. Primene na realnim EES-ima. Raspregnuti postupci za proraune
tokova snaga (Sttot-ov postupak i DC jednosmerni model, za proraune tokova snaga).
Pojam stabilnosti EES-a. Ugaona i naponska stabilnost. Stabilnost na male poremeaje bez dejstva regulatora
(statika stabilnost). Metoda sinhronizacione snage. Stabilnost na male poremeaje sa uvaavanjem regulatora
(dinamika stabilnost). Klasina analiza linearizovanog modela. Elektromehanika diferencijalna jednaina
kretanja rotora. Stabilnost sistema na velike poremeaje (tranzijentna stabilnost). Metoda jednakih povrina.
Kritino vreme iskljuenja kvara. Tranzijentna stabilnost viemainskih sistema. Numerika integracija
nelinearnih diferencijalnih jednaina u proraunima tranzijentne stabilnosti. Naponska stabilnost. Kriterijumi i
metode prorauna. Termiki dozvoljena i ekonomska gustina struje vodova.

S39B EHNIKA VISOKOG NAPONA (2+2)


Definicija i klasifikacija prenapona. Nastanak atmosferskih pranjenja. Elektrifikacija oblaka, mehanizam
atmosferskog pranjenja, parametri pranjenja. Metode procjene atmosferskih prenapona u elektroenergetskim
sistemima. Definicija putujuih talasa, prelamanje i odbijanje talasa, mreni dijagram, Bereronova
grafoanalitika metoda, numeriki modeli elemenata za raunarsku procjenu prenapona. Uticaj atmosferskih
prenapona na nadzemne vodove. Povratni preskok, pranjenje mimo zatitnog ueta, indukovani prenaponi,
pranjenje u distributivne vodove. Zatita od atmosferskih prenapona. Zatitna iskrita, SiC i ZnO odvodnici
prenapona. Konstrukcija i karakteristike. Izbor odvodnika prenapona. Zatita od atmosferskih pranjenja. tapni
gromobran, mrea od traka, elektrogeometrijski model za procenu zone zatite. Atmosferski prenaponi u

namotajima transformatora. Prenaponi u razliitim sluajevima sprege, prenoenje prenapona sa jednog na drugi
namotaj. Sklopni prenaponi. Ukljuenje ili iskljuenje sa brzim ponovnim ukljuenjem. Iskljuenje malih
induktivnih i kapacitivnih struja. Privremeni prenaponi. Prenaponi pri zemljospoju, ferorezonantni prenaponi.
Koordinacija izolacije. Klasian i statistiki pristup.

S40B TELEKOMUNIKACIJE U ELEKTROENERGETICI (3+2+0)


Viestruki pristup u korienju telekomunikacionih resursa (FDMA, TDMA, CDMA). Struktura i bitska brzina
primarnog i sekundarnog PDH amerikog i evropskog TDM sistema. Struktura ramova i brzina SDH STM-1,
STM-4, STM-16 sistema. Pseudosluajne sekvence i mogunost njihove primjene u CDMA sistemu.
irokopojasni pristup preko energetskih vodova. Arhitektura BPL mrea. Postupak sprezanja telekomunikacionih
ureaja sa VN vodovima. Izbor noseih frekvencija za prenos telekomunikacionih signala po VN vodovima.
Analiza uticaja harmonika signala visokog napona na prenos telekomunikacionihi signala. Predsnosti i nedostaci
PLC tehnologije. Mogunost unapreenja PLC sistema. Mogunost doprinosa elektroenergetskih distributivnih
mrea u rjeavanju problema pristupnih telekomunikacionih mrea.

S41B SINTEZA SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA (3+2+1)


Faze rada kod projektovanja sistema automatskog upravljanja. Sinteza multivarijabilnih SAU primjenom
konvencionalnih postupaka za sisteme sa jednim ulazom i jednim izlazom. Podeavanje polova multivarijabilnog
sistema sa povratnom spregom po stanju. Sinteza opservera stanja. Optimalno upravljanje. Linearni kvadratni
problem upravljanja. Sinteza optimalnog opservera stanja. Relacije izmeu razliitih modela multivarijabilnih
sistema. Polovi i nule multivarijabilnih sistema. Odreivanje stabilnosti multivarijabilnih sistema pomou
frekvencijskih karakteristika. Uparivanje ulaza i izlaza kod multivarijabilnih sistema. Robusnost
decentralizovanog upravljanja. Sinteza digitalnih sistema upravljanja. Problem praenja. Kombinovanje
upravljanja prema referentnom modelu i integralnog djelovanja kod rjeavanja problema praenja. Optimalno
upravljanje digitalnim sistemima. Regulatori minimalne varijanse. Regulatori na bazi internog modela.
Upravljanje nelinearnim sistemima na bazi internog modela.

S42B SISTEMI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR (2+0+2)


Uvod u raunarsko upravljanje procesima Raunarski upravljan proces, uslovi rada u realnom vremenu,
dogaaji inicirani protekom vremena, procesni i operatorski dogaaji.
Distribuirani raunarski upravljan sistem Informacione i upravljake funkcije. Prikupljanje podataka, DDC
upravljanje, programsko upravljanje, sekvencijalno upravljanje, supervajzorsko upravljanje, informacioni sistem
(ERP). Hijerarhijska struktura sistema.
PLC (programabilni logiki kontroleri) Osnovne karakteristike, standardni i specijalizovani moduli. Elementi
leder progamiranja.
Nadzor i supervizija (SCADA sistemi) Osnovne komponente sistema za nadzor i superviziju; softverski alat za
projektovanje SCADA sistema.
Upravljake (industrijske)mree- Udaljeni U/I, fiziki standardi, industrijska magistrala, mjera performanse.
Tehnike prenosa podataka, komunikacioni moduli PLCa; primjeri komunikacije u okviru leder programa.
Laboratorija: projektovanje PLCa, projektovanje SCADA sistema za nadzor i upravljanje procesom.

S43B INDUSTRIJSKE KOMUNIKACIONE MREE (3+0+2)


Definicija, klasifikacija i osnovne karakteristike mrea, slube i mrene usluge. Terminologija u mreama za
prenos podataka. Komunikacioni protokoli, definicije i vrste protokola. Uvod u OSI arhitekturu. Mrene
topologije i konfiguracije. Mrena oprema i ureaji. LAN mree: topologija, povezivanje, struktura, oprema za
formiranje LAN, beine LAN prema IEEE 802 standardima usluge. WAN mree: namjena, topologija,
povezivanje, struktura, oprema za formiranje, X25 mree. Kvalitet usluga telekomuiikacionih mrea (QoS):
definicija QoS, klase usluga, nivoi i kategorije QoS, arhitektura i protokoli QoS. Zatita mrea i informacija:
vrste i oblici prijetnji i napada, standardi za zatitu mrea i informacija, tehnika rjeenja i zatite mrea.

S44B NELINEARNI SISTEMI (3+2+1)


Analiza nelinearnih sistema. Analiza faznih portreta. Pojava samooscilacija i stabilnost periodinih rjeenja.
Teorema Ljapunova o globalnoj asimptotskoj stabilnosti. Linearizacija i lokalna stabilnost. Stabilizacija i
praenje. Projektovanje upravljanja na bazi direktnog metoda Ljapunova (Backstepping metod). Teorema malog
pojaanja. Pojam pasivnosti sistema. Kriterijum kruga. Metod opisne funkcije. Modeli trenja i kompenzacija.
Metodi linearizacije zasnovani na velikom pojaanju. Klizno upravljanje. Prediktivno upravljanje. Nelinearni
opserveri. Metod tabeliranja pojaanja. Optimalno upravljanje. Princip maksimuma.

S45B REGULACIJA ELEKTROMOTORNIH POGONA (3+2+0)


Pogoni sa motorima jednosmjerne struje. Upravljanje naponom (statike i dinamike karakteristike, sistem sa
brzinskom povratnom vezom, kaskadni sistem sa strujnim i brzinskim regulatorom, kaskadni sistem sa
regulatorom poloaja). Upravljanje pobudom (karakteristike i koordinacija). Analiza i sinteza (dinamika blokema, njena transformacija, analiza pomou raunarske simulacije, izbor strukture, optimalna pojaanja i
vremenske konstante, adaptacija, opserveri). Primjeri realizovanih sistema. Pogoni sa asinhronim motorima.
Regulacija napon-uestanost (U / f ) sa strujnom i brzinskom povratnom vezom, sa brzinskom povratnom vezom
i ogranienjem rotorske uestanosti. Pogoni sa naponskim i strujnim invertorom. Vektorsko upravljanje
(rasprezanje upravljanja momentom i fluksom, akvizicija fluksa, indirektne metode, uticaj rotorske vremenske
konstante, blok-ema kompletnog sistema, raunarska simulacija). Direktna kontrola momenta, principi,
upravljake metode, regulacione strukture. Asinhroni motor sa obostranim napajanjem. Regulacija viemotornih
pogona.

S46A INDUSTRIJSKI MENADMENT (3+0)


Pojam i znaaj menamenta. Karakteristike procesa upravljanja. Uloge, tipove, znanja i vjetine menadera.
Naune osnove (teorije) industrijskog menadmeta. Sistemski i situacioni pristupi. Relevantni principi.
Upravljanje kvalitetom. Planiranje procesa, marketinga, materijalnih i ljudskih resursa. Organizacija i
upravljanje industrijskim procesima. Upravljanje projektima. Koordinacija i timovi. Upravljanje konfliktima.
Kontrolne take i parametri. Pojam i modeli liderstva. Teorija motivacije. Nivoi upravljanja. Uloga
informacionog sistema. Obiljeja informacija od znaaja za menadment. Pojmovi u procesu odluivanja.
Metode i modeli odluivanja. Optimalna i sub-optimalna rjeenja. Osjetljivost rjeenja. Pouzdanost i vremenski
aspekt odluka. Planiranje rasta i razvoja preduzea. Karakteristike razvojne politike. Izrada biznis plana.

S47B RAZVODNA POSTROJENA I APARATI (3+3)


Podela , znaaj, vrste i osnovni elementi postrojenja.
Napreznja i osnovni procesi u opremi postrojenja: naponska, strujna naprezanja, termiki, elektrodinamiki,
luni i kontaktni procesi.
Oprema postrojenja i njen izbor: sabirnice, prekidai, sklopke, kontakteri, rastavljai, uzemljivai. Specifini
reimi rada opreme u normalnim i poremeenim reimima.
eme postrojenja:Kriterijumi za izbor jednopolnih ema, primeri uobiajenih izvedbi ema, posebne eme u
distribuciji i elektranama, sekundarna kola u postrojenjima, sigurnosne mere i blokade.
Izvedbe postrojenja i uticajni inioci na iste: postrojenja sa vazdunom izolacijom, metalom okloplna gasom
izolovana postrojenja srednjeg i visokog napona, specifinost opreme za razlipite izvedbe postrojenja.
Savremene tendencije u gradnji opreme i izvedbi postrojenja.

S48B ZATITA U EES (3+2+1)


Uvod: Zadaci relejne zatite. Mrtva zona relejne zatite. Kvarovi i abnormalna radna stanja. Generalni zahtevi
za relejnu zatitu. Zatitni releji. Izvori pomonih napona i struja.
Zatitni releji: Elektromehaniki releji. Statiki releji. Digitalni releji. Numeriki algoritmi za digitalne releje.
Zatita vodova: Prekostrujna neusmerena i usmerena zatita. Zemljospojna zatita u mreama sa malom i
velikom strujom zemljospoja. Poduna i poprena diferencijalna zatita. Distantna zatita. Tehnika automatskog
ponovnog ukljuenja.
Zatita generatora: Fazna, meunavojna diferencijalna, statorska i rotorska zemljospojna, spoljnih kvarova i od
preoptereenja zatita. Zatita energetskih transformatora. Fazna diferencijalna, gasna, od preoptereenja i nulta
prekostrujna zatita. Zatita sabirnica. Nisko i visokoomska diferencijalna zatita sabirnica. Zatita jednostrukih i
viestrukih sabirnica. Lokalna i udaljena rezervna zatita i zatita od otkaza prekidaa. Zatita asinhronih i
sinhronih motora.
Osnovni standardi vezani za tehniku zatite.

S49B UPRAVLJANJE EES (2+2)


Znaaj upravljanja elektroenergetskim sistemima. Uticaj opte organizacije i modela poslovanja elektroprivrede.
Deregulacija i strukturna reorganizacija elektroenergetskih sistema.
Istorijski razvoj centara upravljanja. Struktura organizacije i upravljanja elektroenergetskih sistema. Perspektive
razvoja centara upravljanja deregulisanih sistema.
Hijerarhija centara upravljanja. Infrastruktura centara upravljanja. SCADA sistemi.
Funkcije upravljanja u okviru EMS (Energy Management System).

Regulacija uestanosti i aktivnih snaga. Primarna i sekundarna regulacija uestanosti i aktivnih snaga (AGC).
Regulacija uestanosti i snage razmene (LFC). Tercijarna regulacija uestanosti i aktivnih snaga ekonomski
dispeing aktivnih snaga (EDC). Trokovi regulacije uestanosti i aktivnih snaga u deregulisanim sistemima.
Regulacija napona i reaktivnih snaga. Specifikacija zahteva sistema. Regulatori napona primarnih regulacionih
resursa. Automatska sekundarna regulacija. Tercijarna regulacija i izrada optimalnog plana napona.
Sistemi za regulaciju pobude sinhronih maina. Regulacioni transformatori i statiki kompenzacioni sistemi kao
sredstva za regulaciju napona i reaktivnih snaga. FACTS ureaji. Funkcije upravljanja u okviru DMS
(Distribution Management System).
Funkcije upravljanja u okviru DSM (Demand Side Management).

S50B EKSPLOATACIJA EES (2+2)


Osnovna razmatranja eksploatacije elektroenergetskih sistema sa vertikalno-integrisanom elektroprivredom i u
uslovima slobodnog trita.
Vremenska dekompozicija aktivnosti eksploatacije elektroenergetskih sistema. Eksploatacione karakteristike
potroaa i izvora elektrine energije: hidroelektrane, termoelektrane na paru, gasnoturbinske termoelektrane,
kogeneraciona postrojenja, novi i obnovljivi izvori energije.
Analitike funkcije vezane za period pripreme pogona. Prognoza potronje. Rezerve proizvodnih kapaciteta.
Elektroenergetski bilansi.
Ekonomski aspekti eksploatacije elektroenergetskih sistema. Optimalno angaovanje agregata. Ekonomski
dispeing. Formula gubitaka. Optimalni tokovi snaga.
Funkcije upravljanja u realnom vremenu.
Sigurnost i pouzdanost elektroenergetskih sistema. Analiza sigurnosti i obezbeenje sigurnosti. Naponskoreaktivna sigurnost.
Pokazatelji i norme kvaliteta elektrine energije. Tarife i tarifni sistemi za obraun kupovine i prodaje elektrine
energije.
Arhitektura trita elektrine energije. Uesnici na slobodnom tritu elektrine energije. Trite pomonih
usluga. Trite usluga prenosa. Metodi za proraun trokova prenosa i tranzita elektrine energije. Pogonska
zaguenja i relaksacija prenosne mree. Sigurnost i pouzdanost u deregulisanom okruenju. Poboljanje kvaliteta
prenosnih usluga primenom FACTS ureaja.

S51B ADAPTIVNO UPRAVLJANJE (2+2)


Formulacija problema adaptivnog upravljanja. Klasifikacija sistema adaptivnog upravljanja. Modelovanje i
identifikacija procesa u algoritmima samopodeavajuih regulatora (SPR). Adaptivni sistemi na bazi upravljanja
prema referentnom modelu. Samopodeavajui PID regulatori. Algebarski postupci sinteze SPR. Linearni
kvadratni SPR. Prediktivni adaptivni regulatori. Stabilnost, konvergencija i robusnost. Implementacija SPR.
Sinteza SPR pomou gotovih programskih rjeenja. Primjeri primjene adaptivnog upravljanja .

S52B ROBOTIKA I AUTOMATIZACIJA (3+2+1)


Uvod. Osnovni pojmovi iz teorije mehanizama. Geometrija manipulatora. Minimalna konfiguracija i zavrni
mehanizam. Singularnost i redundantnost. Homogene transformacije. Geometrija segmenata. Poloaj
kinematikog lanca manipulatora. Kalibracija geometrije. Kinematika robota. Direktni problem kinematike.
Raunanje Jakobijeve matrice. Inverzni problem kinematike. Kretanje od take do take. Kontinualno praenje
trajektorije. Generisanje trajektorija. Kalibracija geometrije manipulatora. Pogonski sistemi. Istosmjerni
elektrini motori. Korani motori. Dinamiko modelovanje elektrinih pogona. Prenos pogonskog momenta.
Osnove dinamike robota. Model manipulatora. Identifikacija parametara dinamikog modela manipulatora.
Senzori. Unutranji senzori. Vanjski senzori. Vizuelni sistemi. Dobijanje slike. Geometrija slike. Obrada vizuelne
informacije. Upravljanje robotima. Hijerarhija sistema upravljanja. Izvrni nivo upravljanja. Decentralizovano
upravljanje. Kombinovano decentralizovano upravljanje. Kombinovano upravljanje pomou prorauna
momenata. Centralizovano upravljanje. Osnove fleksibilne autiomatizovane proizvodnje.

S53B ELEKTRINE INSTALACIJE (2+2+1)


Vrste elektrinih instalacija. Potroai elektrine energije. Elektrootporni izvori toplote. Elektrini izvori svjetla.
Asinhroni motori. Transformatori. Kondenzatori. Kompenzacija reaktivne energije. Faze izrade elektrinih
instalacija. Projektovanje elektrinih instalacija. Projektni zadatak. Plan elektrine instalacije. Tehniki opis.
Tehniki uslovi. Tehniki proraun. Predmjer i predraun. Specifikacija mterijala. Izvoenje elektriiih
instalacija. Suve izolovane prostorije. Suve neizolovane prostorije. Vlane prostorije. Mokre prostorije. Prostorije
sa lako zapaljivim materijalom. Elektrotehniki propisi i standardi. Izraunavanje jaine struje i pada napona.
Izraunavanje jednovremene jaine struje za stambene objekte. Izraunavanje jednovremene jaine struje za
privredne i javne objekte. Komponente elektrinih instalacija. Provodnici. Oznaavanje izolovanih provodnika.

Oznaavanje energetskih kablova. Zagrijavanje provodnika. Prekidai. Instalacioni prekidai. Automatski


stepenini prekidai. Zatitne elektrine komponente. Topljivi osigurai. Automatski osigurai. Zatitni relejni
sistemi. Bimetalno zatitno rele. Prekostrujno rele. Podnaponski i nadnaponski relei. Komponente za
programiranje vremena. Mjerni ureaji. Neelektrine komponente. Kompozica elektrinih komponenata. Izbor
elekgrinih komponenata. Razmjetaj elektrinih komponenata. Manipulacija prekidaima. Logike prekidake
funkcije. Mjerno razvodno mjesto. Ugovaranje potronje elektrine energije. Obaveza elektrodistribucije.
Prikljuak elektrine instalacije na mreu. Vanjski kuni prikljuak. Vazduni prikljuak na vazdunu mreu.
Vazduni prikljuak na kablovsku mreu. Kablovski prikljuak na vazdunu mreu. Kablovski prikljuak na
kablovsku mreu. Unutranji kuni prikljuak. Napojni vod. Napojni vod ka vazdunoj mrei. Napojni vod ka
kablovskoj mrei. Odreivanje presjeka napojnog voda. Alternativni (rezervni) prikljuak. Zatita od sluajnog
elektrinog udara. Zatita od direktnog dodira. Zatita postavljanjem izolacije. Zatita postavljanjem pregrada i
oklopa. Zatita postavljanjem prepreka. Zatita udaljavanjem. Zatita ureajima diferencijalne struje. Zatita od
indirektnog dodira. Automatsko iskljuenje napajanja. Zatita sa dopunskom izolacijom. Zatita elektrinim
odvajanjem. Uzemljenje.
Zemljovodni provodnik. Uzemljiva. Gromobranske instalacije. Elementi gromobranske instalacije. Hvataljka
elektriciteta. Odvodni element. Gromobranski uzemljiva. Instalacije slabe struje. Instalacije telefona.
Komponente telefonskih instalacija. RTV razvodne instalacije. Komponente RTV instalacija. Interfonska
instalacija.

S54B DIGITALNA OBRADA SIGNALA (3+2+1)


Osnovni pojmovi o signalima. Vremenski kontinualni i diskretni signali. Frekvencija vremenski kontinualnog i
diskretnog signala. Diskretizacija kontinualnih signala. Teorema odmjeravanja. Kvantizacija signala. Diskretni
sistemi. Analiza linearnih, vremenski nepromjenljivih diskretnih sistema. Opis diskretnog sistema pomou
jednaine diferencija. Rekurzivni i nerekurzivni sistemi. Impulsni odziv sistema. Sistemi sa konanim i
beskonanim impulsnim odzivom. Konvolucija. Funkcija mree. Koritenje Z-transformacije u analizi linearnih,
vremenski nepromjenljivih sistema. Analiza signala i sistema u frekvencijskom domenu. Furijeov red i Furijeova
transformacija kontinualnog signala. Furijeova transformacija diskretnog signala. Linearni, vremenski
nepromjenljivi sistemi kao frekvencijski selektivni filtri. Diskretni Furijeov red. Diskretna Furijeova
transformacija. Strukture za implementaciju diskretnih sistema. Projektovanje digitalnih filtara. Multirezoluciona
analiza signala. Osnovni pojmovi obrade sluajnih diskretnih signala. Diskretni sluajni proces. Hardver i softver
za digitalnu obradu signala. Primjene digitalne obrade signala.

Вам также может понравиться