Fitotoksinost uzrokovana nepravilnom primjenom herbicida ili fungicida

Fitotoksinost se u praksi moe javiti kao posljedica nepravilne primjene herbicida.

Obilazei poljoprivredne proizvoae vrlo esto nalazimo razne primjere oteenja na biljkama (fitotoksinosti) koje su
uzrokovane najee ljudskom nepanjom. Pogreke pri primjeni herbicida u praksi najee su: (1) primjena za
takozvanog mirnog vremena, (2) primjena na tlo, a kiom dospije na biljke, (3) primjena pripravaka koji u Republici
Hrvatskoj nemaju dozvolu, (4) primjena previsoke doze, (5) primjena kombinacije pripravaka, (6) primjena u krivo vrijeme
i brojni drugi primjeri koje ovdje nismo naveli.
1. Primjena herbicida za takozvanog mirnog vremena. Potrebno je naglasiti da ima nekih herbicida (klomazon,
flukloridon) koji su izrazito hlapivi i kao takovi moraju se primjenjivati za sasvim mirnog vremena (bez vjetra) jer njihovo
zanoenje na susjedne kulture izaziva izbjeljivanje biljaka ili razne druge oblike oteenja. Jedan dio poljoprivrednih
proizvoaa ne zna procijeniti da li su vremenski uvjeti povoljni za primjenu sredstava za zatitu bilja, a posljedica tog
neznanja je zanoenje kropiva na susjedne kulture te njihovo oteenje. U praksi se najee susreemo sa biljnim
oteenjima uzrokovanim primjenom herbicida po vjetrovitom vremenu. U tablici su navedene brzine vjetra pri kojima se
mogu primjenjivati pojedine grupe sredstava za zatitu bilja.
Utjecaj vjetra na primjenu sredstava za zatitu bilja

Brzina

Ogranienja

Osjet

0,8-1,8 m/s

brzina pri kojoj se mogu bez ogranienja

rabiti sredstva za zatitu bilja

osjea se kao blagi povjetarac

na licu

2,6 m/s

najvea brzina za primjenu herbicida

vjetar pri komu treperi lie

4 m/s

najvea brzina za primjenu insekticida i

fungicida

brzina pri kojoj se die praina

i grane se njiu

Oteenja na uljanoj repici (zadebljala komuica) kao posljedica zanoenja herbicida sa susjedne penice.

Sprena soja kao posljedica tretiranja susjednog kukuruza u post-tretmanu (rimsulfuron + dikamba) za mirna vremena.

Tikvica oteena prilikom tretiranja susjednog kukuruza herbicidom

Rajica oteena uslijed tretiranja staza izmeu folija arboricidom

Paprika oteena uslijed tretiranja staza izmeu folija arboricidom

Oteenja na listovima oraha (rubno uenje i pojava utih pjega po plojci) kao posljedica primjene herbicida na soji

Oteenje na listovima (uenje lista) jabuke kao posljedica zanoenja herbicida (flukloridon) sa susjednog krumpira

Oteenje na listovima jabuke kao posljedica zanoenja herbicida (glifosat) za suzbijanje korova u vonjaku, manifestira se
promjenama na listu (sueni list)

Oteenja na listovima trenje kao posljedica zanoenja herbicida (glifosat) za suzbijanje korova u vonjaku, manifestira se
promjenama na listu (sueni list)

Nekroze na listovima kao posljedica tretiranja susjednog vinograda herbicidom (glufosinat)

Oteenja na listovima vinove loze (lepezast list) kao posljedica zanoenja herbicida (2,4-D) sa susjedne penice

Oteenja na mladim listovima vinove loze (rubno uenje) kao posljedica zanoenja herbicida (flukloridon) sa susjednog
suncokreta

Oteenja na starijim listovima vinove loze (u poetku ute, a kasnijej nekrotine pjege) kao posljedica zanoenja herbicida
(flukloridon) sa susjednog suncokreta

2. Kod nekih herbicida javljaju se oteenja ako tlo na koje je primijenjen herbicid dospije na biljku. Ove godine je to bio
primjer pri koritenju pre-em herbicida (flumioksazin) u kukuruzu. Jaka kia nanijela je tlo na listove kukuruza i na tim
mjestima javila se fitotoksinost.

Oteenja na listovima kukuruza zbog primjene pre-em herbicida koji je kiom na grumenu tla dospio na biljku

3. Fitotoksinost se moe pojaviti i kao posljedica primjene herbicida koji u Republici Hrvatskoj nema dozvolu za
primjenu. Primjer je fitotoksinost pri primjeni herbicida (metribuzin) za suzbijanje korova u usjevu mahuna, do koje
dolazi ako nakon primjene padnu vee koliine kie. Herbicid (jodsulfuron) koji kod nas ima dozvolu za primjenu na
penici i jemu, ali nema dozvolu za primjenu na zobi moe kod nje izazvati fitotoksinost.

Posljedica tretiranja mahuna herbicidom (metribuzin) koji u nas nema dozvolu za tu namjenu

Posljedica tretiranja zobi herbicidom (jodsulfuron) koji u nas nema dozvolu za tu namjenu

4. Fitotoksinost se moe pojaviti i kao posljedica predoziranja to znai da je primijenjena previsoka doza nekog
herbicida. Posljedice mogu biti takoer izbjeljivanje biljaka nakon primjene herbicida (klomazon, flukloridon) ili primjer
uvijanja lista ili pojava gujeg vrata kod veih doza ili kasne primjene herbicida (2,4-D) u kukuruzu.

Biljka kukuruza oteena primjenom herbicida (2,4-D) u previsokoj dozi

Previsoka doza primjene zemljinog herbicida pri tretiranju uljane repice

5. Osim nepotivanja propisane doze, dogaa se da proizvoai ne prate i neka druga ogranienja kod mijeanja
herbicida. Tako smo imali na terenu pojavu izbjeljivanja kukuruza kao posljedicu koritenja izoksaflutola u kombinaciji
sa nekim drugim herbicidima (najee metolaklor) nakon nicanja kukuruza. Dakle ta kombinacija herbicida smije se
koristiti samo prije nicanja kukuruza.
6. Primjena herbicida u krivo vrijeme takoer moe izazvati fitotoksinost na odreenom usjevu ili nasadu.

Oteenja na listovima soje uzrokovana kasnom primjenom herbicida (bentazon)

U praksi se svakako moe nai jo velik broj oteenja biljaka najee zbog ljudske nepanje. Fitotoksinost moe biti
uzrokovana jednim ili veim brojem prije navedenih imbenika. Upravo ovim slikama eljeli smo upozoriti poljoprivredne
proizvoae da prilikom koritenja herbicida budu vrlo paljivi i pridravaju se svih navedenih uputa i upozorenja od
strane proizvoaa sredstava kako bi biljke ostale neoteene jer smo takove mogu dati eljene prinose.