You are on page 1of 368

SADR.

ZA

21

PREKRET'N ICA.NA. PACIFI.KO PREP:ADNA T_OKIO

Dvoboj La p~dfi~ke orese

STR.A TEGIJA KOMPROMISA

J" pa ns ki i' ameri<::k i planovi za ·194 Z, god j no,

BITKA U KORA.LJNOM MORU Japanska O1lfenziva prema Australiji

BITKA ZA MfDWAV

Napad ffa zapadne Arel,lle

OSL·OBAE) AN J'E AU STRALlJ.E NAPAD R_A.DI ORRAHE

Barbe: za Solomonove oroke

MARINe. U KLOPICI

Japanskf napad na O'l,Ia_dakanal

KRAJ PO.fHKA

Pomcrska bitka kod Guadalcanala

MOeYAftE I MA.NGROYI

Biorbe: na Novoj Gv,ineji

KONYOJ ZA PftOPAST

Bjt·ka !J Bismarckovu rnoru

23

IZMEDU MORA IP.lJESKA O~ZA USRE:D SREDOZEM.lJ.A

Bilka za Mahu

ROMMEL U TOBRUKU

Operacije u:sjevimIoj Arnei (lipanjl94I-~olovq-:d942)

LOV NA .PUSTI.NJS·KU USICU

Uspj~r Brilanacu nakon kolovoza 1942: ..

OPERACIJA IITORCH(l

!s};rCllv3nje savezniku u lijevelTloj Atrici

24

ST ALJIN G RADSKABITKA Ol'POR SOYJETS.KIHLJUDI

Sovjetski Savez u drugoj~~dlni rata

NIJEMCIMATREBA NAF'TA

Nje-mafka ijelna cfenziva 1j>42,

GRAD -IME - POJAM,

Hcrojs.kit obrans SUl!jjngr~

VERDUN NA ¥OLGI

Ni:llspjeJanjemafka -ofenziva

330000 YOdNIKA UOBRUeU

Sovjetska pto_1 u of enzi V~ .

VELIKAPREISRETNIC A Kllpilulllcija Paulusove 6. armije

NOB 1942~ G:ODIN E

FOCANSKIPERIOD 100

Re7U1l3ii·okupalorsko:.kvisli~ke ofenzive II iSI.00l9j Bosni

NEUSPJEi..1 POKUSiAJ _ '104

OperacUe borbene grope Bader. II jHocnoj

Ikisni, Crooj <;Joti i Hercegpvini

25

8

BED,EM pARTIZAN A

Ofenziva Ill! Kozaru - potresna drama narodno.os.lobOOilackog rata

POHOa NA ZAPAD

Ofenziva protetera u zapadnu Bosnci

oslobodenje Blhabi .

BEL.A GARDA UAKCIJI Neprijaleljska ofenziva 11 Slovenjji u

drugoj polovicil942. godine .

PARLAMENT NOVE JUGOSLAVIJE Formiranje Narodnooslobodilaeke vcijskeII Ng6slaviji i I zS.sj¢.!Ulje AVNO]·a

119

108

109

13

14

118

22

_32

26:~!:A~~!~:~~~1943144. GODINE

A merit,ka SI flltegija JAp·AN SEPOYLAfl Poeetak opsade Rabaula

MORN~RICA U MAGLI Ponovno oSVaja.rije, Aleura

PREMOt U SOLOMONOVU .MORU Borbe za okrutenje Jtab>4ula

BRODDYI PROTIVATOLA GsvaJan~Gllbenovjh i MarshaHovih otoka

PRODOR NAPTle·JU GLAYU Qsv!,janj* Nove Gvineje

14'

tU

37

130

42.

134

137

141

57

27

RATI§TA DALEKOG ISTOK.A SPALJEN.I RANGOON

BOthci uslivu ·rljeke Irrawaddi

KINESI!(I KO,MUNISTI SEBORE

Rai u Kin( od prosinca 1'941. do lipnja ).943.

SAYEZNI~TVO UZ NtSUGLA .. SI.CE SudjelovaDje Australije

u dmgom svjetsk.om ram

PROTIY FA~IZMA, ALI I IMPERIJA Indijska. borba za.slobodu

159

150

155

70

157

16

BITKA .ZA ATLANTIK YISoE SRE¢E NtGOPAMETI Propast »Hooda« i »Sis.mIl,Tcka/<

KROZ YATRU, MAGLU IlED Atkiifk( koovojI

TAKTIKA VUfJ"EG (;OPORA Podmorni¢ld rut

.K"Ol IGtENE USiI

Prol;u- !.iSchamborsL3<t »Gneisenaua« i ),Prinza· Eugena« krozLa Ma.nche

28

1112

165

91

169

17$

95

2_9 ZRAf:NI RAT

NOCNA BOMBARDIRA.NJA

Njematka tia.fna ofenziva protiv Britanije

FRONTA U OBLACIMA Salle.ZIIitkazta,tria otenziva (1941 -1.942)

180

1114

CILJ:RUHRSKA OBLAST 1117 SLAYNI USPJEH CRY·ENOARMEJACA 295
Napad fUI brane . Bitka .Z3 Dnjepar
))TEPIH SISTEM« f89 HITLEROVA BEREZINA 297
Saveznicka zracna ofenziva (1942 1945) Sovjetska zimska ofenziva 1944.
P02ARNA OLUJA U DRESDENU 193
Savezn~ki avioni ,sijl.! smrt nad Njemackom 3.5 RAGA SE NOVA JUGOSLAVIJA
ZRAKOPLOVSTVO NE ODLUeUJE 196 HISTORIJSKEODLUKE IZ J'AJCA 304
Bilanca zracnog rata iJ evropi (19J9-1945) Medunilrodiio' ;ma&nJe
30 ANTIHITLEROVSKA KOALlCIJA. Drugog' zasjedanja A, VNOJ·a
))LOPTASTA MUNJAtI 30B
BRAe.NITROKUT 200 NJema¢ke operacljezimi 1943/44.
Nasranak aliianse ))KONJleKI SKOKII 313
ODGOoE I. 5UMNJE 205 Zraeni desant na Orval'
Pitanje druge Ironte
KOMAD LEnA ZA SJEVERNI pol 2tJ7 36 JAPAN POD VATROM
Churchill I.! M oskvi SLOBODAN POGRANICNI TERITORIJ 320
GOSPODIN "PI{' ADMIRAL)~I{ 209 Kinesko rariste, ,19~3. i 1944. godine
Konfereocija u Casablanki ADMIRAL I SLON 32S
CHUR.CHILLOVA PERIFERNA STRATEGIJA 214 lndokina i Tajland (do.Iistopada 1944)
Britanska »balkanska varijanta« ntINDITI« POBJE9U..JU 328
Borba u Bunni (1941-1944)
31 KRAJ RATA U SJEVERNOJ AFRICI TRI ODPETNAEST J33
I OSVAJANJE SICILIJE Osvajanje Mariana
FINALE U SJEVERN9J AFRICI 218 STRATfGIJA OSVETE 338
Kra] rata U pusiinji Daljnji planovi proriv Japana
ITAL.IJA - DA ILl HE? 228
Nesuglasice oko druge fronte 37 OPERACIJA U ITAUJI1944. GODINE
POBJE§NJELI DUHOVI NA PANTELLERIJI 2J1 AMATER DR!I UZDE 340
Osvajanje Pantellerije, Lampednse i Linose Priprerne.za iskreavanje k:oi:i Anzija
DUNKERQUE ZASILE OSOVINE 233 NASUKANI KIT 34:i
Desant na Siciliji lskreavanje kod A_nziJil J Nenuna
UPORNI CHURCHILL 242 RUPA NA flZMI 3SO
Britanskll varijanta Sicilija-Balkan Linija »Gustav( j MOnle Cassino
RAZMAH OSLOBODILAfKE BORBE ZASTAVE NA KAPITOi...U 358
32 Oslobodenie Rima
U JUGOSLA V IJ I TunlFRUTTI
OPERACIJA lIWEISS" 244 N9v3 vlada u lIaliji (1943 1944)
Cctvnl! neprijaleljskil ofenziva SASTANAK VELIKE TROJICE
BOR.BA ZA SPASAVANd£ RANJENIK.A 247 38
Bilka na Nerei vi SASTANAK VELIKETROJICE 36IIi
OPERACIJA ))SCHWARZ« 251 Teheranska konferencija
Bilka na Sutjesci' PRIPREME ZA OTVARANJE DRUGE
39
33 KAPITULACIJA ITALIJE FRONTE
ADDIO MUSSOLINI 256 ATLANTSKIBEDEM 372
Siomijena Osovina Njema¢ka, protuinvaziona strurcgija
UMRIJETI ZA NAPULJ 261 UlOGE I REKVIZITI 37,4
Iskrt:avanje 1codSalerna I Tarama Priprcme za )Overlord",
AKROBATSKI BIJEG 'Z67 LOZINKA JE EMITIRAN A 378
Oslobadanje-Mussolinjja Njem~tka nagadanja
NOYA GODINA U ORTON I 270 eEKANJE NA nOVERLORD<I 379
5aveznidko napredovanje do prosinca 1943. Posljcdnji tjedan prije desanta
DR2AVA U ZRAKU 274 VEUKOISKR~AVANjE
Mussolinjjevih 600 dana 40
Ue.INJENO SE NE MOtE PROMldENITI m INVAZlj"A S NEBA 382.
Gfaf Galeazzo Ciano Zril.Cn i della n Ii
34 VATROM-ET U MOSKVI GU1VA U LA MANCHEU 38$
PTibliiava.nje .5 mora
POBJE-DE SE NI2u 280 UTAH I OMAHA 388
Operacije Crvene arrnjje u l'roljete 1943" lskrcavanje Arnerikanaca
EKSPLOZIJA JE ZATAJILA 286 OBRATNO 00 DUN'I<ERQUEA 392
Promasenl atentst na Hitlera Iskrcavanje Britanaca i Kanadana
NAJYECA KONFRONTACIJA TEHNIK£ - ROMMEL U FRANCUSKOJ 3!15
Kurska bitka Njelmi~ke protuakcije 6. lipnja 1944. ve fotogra~je.koje 51! odnose na poglavlja 0 NOB, osirn fotografija iz nizozemskog izdanja, objavljujemoUz suglasnost VoJnog muzeja 11 Beogradu i Muzeja 'VOlucije naroda i narodnosti Jugoslav.ije 11 Beogradu, Sve sheme i druge priloge, kciji Iii odnose o·a poglavlja 0 NOB, izradio je puk .. Nik:ola An1c.

....

Na pocetku J9·42. godine Japanci su postizali uspjeb za uspjehom. Za to vTijcme gubid >zemlje izIazeceg sunea« bili su relativno mali; pogjnuloje oko 5000 vojnika, dok je mornarica.izgubila 23broda. od kojih najvioo razaraca. Zacuduju60m btzinorn 1 poslovicnom §tedUivo~u. oni su za samonekoliko mjeseci uspjeli pono 0 pustiti u pOgOD rudnike i rvorniee u veliktm podru.cjirna koja.su esvojifi. U situllciji karl je japanska ofenziva na Pacil1- ku bila U punom zamahu, bilo je krajnje vrijerneda se ·savemickim rrupama PO§IO-poro pedigne moral j da se pokusa bar donekle uzvrarltl za katastroru u Pear] Harbo-

8

ru. Tako je u Sjedinjenim Drfavamatvoren plan za imenadno bombardiraoj Tobja. V~e'se pouz.dano ne zna iko je prvi dao Lu 1deju. ali je sigumo do. ju je predsjednik Roosevelt od poeetka podupirao.Rooseveltje pitao komandanta americke Ilote, admirala Ernesta Kinga. je li moguCe izvesti takvo born bard i ranje •. jer su baze koje u bile u savemi.cki:m. rukarna Idale taka daleko od Toklja dase avioni ne bi mogli vraliti nakon napada u svoje baze, Ni .avioni momaricKog zrakoplovstva, koji su operirali s nosaca aviona, nisu dolazili u obzir; njibov radljus djelo·vanja bio je taka v do bi no aei a viona morali

zaci duboko D vode pod japanskom komrolorn, ~t.o bi za ame~icku flotu zna?iilo rizik da pretrpi neve ellke gubitke. Admiral King aaredio je tada oji:m zrakoplevnorn operativnom oflciru Donaldu B.Duncanu da prouCi problem i izradi plan operaclje 0 kojoj bi bili npotrijebljen! bombarderi kopnenog ZTakoplovstva, s ,tim d4 polete oosaea aviona, King je S LOm idejom tstcdebno upeznac kotnandanta zrakoplovstva, generals Henryja H. Arnolda.kojijuje pozdravio s odll~evljenjem i prihvauo se org8:nizacije i opremanja zrakoplovnihjediniea. U ij~ju 1942. godi:l)e prcdsjednik:u Rooseveltu je predloten ken-

cept, po .kojem hi. prvi pUI u pov!jesti zrakoplovstva, avioni kopnene vojske uzLetjeli ncsace aviona Qrn bl ovaj stigao blizu Japans. Buduei da je slljetanje na palubu nosada bilo neizvcdivo, avioei e poslije izbacivaaja svojeg tereta bombi iznad Japana ne bl vratili on bred, nego bi odletjeli prema Kini. Tame) bi pod kcmandom generala Josepha Stilwella, naee1nika Cang K..aj'Sekova taba i kornandanta svih ameriEkih snags U Kini, Li avionl sudjelovali u. daljnjim borbama na Dalekom istoku. lako se plan cinio riskantnim, predsjednik se odmah s njim sloZio. Kad e Roosevelt 510Zio poeelo e s razradbom detalja i lemeljitim pripremarna, Najprije se pristupilo rj_eS8vllnju problema udaljenosti. Potpukovnik »Jimmy« Docliule - kasnije _general James H. Dooli"rtle - kojije trebao rukovoditi operacijom, mislio je da se nosaei aviona s bembarderima mogu pribliZiti nil 700 krn cd japanske obale. Po njemu, ako je potrebno. avioni bi :mogli poletjeri vet. na razmaku ed 900 km, a srnatrao je da je Jrrajoja granica za uspjesno polijetanje i dolet razdaljina od 1000 kilometara od Japana. Avioni bi. naime, poU.o izbaee bombe iznad Tokija i drugih velikih japanskih gradova morali H:ljeti jos nesto viSe od 1900 kilometara preko lstoonog kineskog mora do SVOJlri odrudi§ta na teritoriju Kine. Za taj polhval do~la 511 u obztr tri lipa aviona, PosJije dufeg razmatranja, Doolittle je na kraju. izabrao srecinji bombarder »MitCheli IJ.-2S<. Na njegovo Lrazenje, u Minneapolisu

Lijevo: Japansk:a :pomonWt baza Yok~uka, soimljena Iz jednog OOmbardera.

Desno gore: Potpukovni.k Doolltlie (drugi

lijeva) s posadom B-15 lz kojega je

osobuo \'odio Ilspad. Avion; »R-25< •.

odabrani su 7Jl bombardiranje Tokija. a oa iYdeoje pukovlilka Doolitda. prilagodeni su konkrelnim zahtJe'ima eve operacije.

Desno: Poruank Hlte bio je jedanod avijalii!ara koji -e spustio u Kino. gdje su ga zaroblli Japanl.li. N:akoJl inscenirJlQog precesa osudenje D.a doHvotDU ·Tohiju. Tn ostBla ameri&a avijatifara su pogubJjeo.a. QStall su, kao l Hite, u(Jui:erii u zarobl~oi~ke lagore. S8.\Ilo su ~etiri od :zawhljenih avIJati~ara vrdivjela do kJ'aja rata.

su s donJegdijela trupa bombardera odstranjene mirraljeske kupole, koje nisu bile najfunkcionalnije, a umjesto njih svaki je avion dobio tri dodatna tanka za gorivo, Osim toga. u svanje avion stavlieno po deset kanti ad pet galena (ukupno 220 titan) gorivll i jo~ po jedan gumeni balon kapaciteta ad oko 720 Iitara. 'Tako je rezerva goriva poveCana na gotovo 5200 litera, a time i dolet avions 8-2"5 .. koji je normalno iznosio 2800 km. Na avionima su naprsvljene jo1 neke promjene.

Da bi se isJdjucila -vaka mogucnost da Ilisanskaspravaza bombardiranje tipa »Norden«, najuspjeliji tip do pojave radar-a, ne

padrre neprijarelju u ruke, skinutaje sasvakog aviona, a 03 njezino .mjesto postavljena je mnogo jed.n9stavnija sprava koju je u kraLkom rokuizradio kapetan C. R. Gr~ning i nazvao »Mark Twain«, Materijlll za iu izmjeou stajao je treznatno. Mec:Jutim. za bacan]e bombi s malih visina, kako se morale postupiu iznad Japana, ta jednostavaa sprava vise je odgovarala od one tipa » Norden«, Da bi o tavili najapanske levee dojam teSko naOTUZanib- bombardera, na repu svakog !;fyiona rnontirane su drvene makete rnitraljeza. Tovar bombi bioje, medutim, malen za takvu situsCJju, Gotovo svi a.vioni dobili su po In bombe

od 245 kilograma (normalno je B·25 nosio 1,6 tona bombi) i jo~ po jednu zapaljlvu bombu rasijavajuceg djeJovanja, sastavljenu ad vik malih zapaliivlh bambi. Na kraju, svaki je avion bio premljen i jednim rOlo-aparatom iii j<:amerom, da bi _ se urvfdio lef i. rezultat napada.

S posadarna nije bilo problema. lz 95. "34_ i 89.·skvadron3 17. bombarderskegrupe armiiskog .zrakoplov tva javilo se na pozivdvije stotine dcbrovoljaca. Od njih je Doolittle izabrao 24 posade od petero ljudi. On1 U sak upijeni -pO'lkr.y veljace-n.ij. aerodromu E,glin pokraj Pen acole, a da nisu imali pojma za

9

kOJi su zadatak izablilili Odmah je poeeo naporan trening pod vodsrvom porucnika Elenryja M ill era , iskusnog tnomariCkog piletao Bjjele crte i zastave oznaQvale su na z:emljj kclika ce bitiestartna pista«, kojom Ce sem06i s1ufiti. Prosjetna dutina izno ila je 220 metara, kako bf se bombarderi privikli na poletno-sletnu paluba nosasa, aviona »Hornet«, muk tmalna duzina kojegje iznosila 246 m .. a 10 je bilo vrlo malo za lc malt imalno eptereCene avione, Ipak je svimpllotima uspjdo da svoje a lone dignu na vrijcme u zrak, To je struc!lljacima dokazaloda avioni kopnene

UmJe .B-25 bilo tredovoljno. Groanieavo se radilo na pobolj§anjima bombardera, i kadaje svaka mat-ina dobila nove propeiere. posadamaje 24. otujka naredeno da lete u momaneJru.uakoplovn:u bazu Alameda u zaljevu San Fra.nciska. Kada lOU stigJi onamo, 16 od 20 aviona koji su sudjelovali u pripremama postavJjeni u na palubu acsaca aviona»Hornet« i p.ricvre6eIli. jer zbog tirine svojili krila nisu mogIi stati u hangars, Sutradan je Doolittle prviput slutbeno saopcio osamdesetorici avijatiw8 da Ce bombardirati Tokio, Yokohamu, Osaku, Kobe i Nagoyu. Rekao im Ie i

.J(aj Sek uvjeri Wi> zaslijelanjeneki odredeni aerodromi moraju biti opslcrbljeni s dovoljno baklji i goriva, Bombarderl B-25 nisu mogf skrenuti prema Sibiru, jeT je Sovjelski Savez strogo euvao svojn neutralnost U odnosu prema Japanu,

Takva je bila situacUll kada [e 2. travnja »Hornet« napustio San Francisco j zaplovio prema Japanu, u pratnj[ dviju krstarica, 4 razaraea i jednog tankera rezervnim gorivom. Nakon jedanaesiodnevne plovidbe po nernirnom moru, taj se -sastav U vodama izmedu zapadnih Aieuta i Midwaya udruiio

vej ke mogu poletjeti_ i s n.osala aviona, premda aermalno po]ijeeu iz .$vojih baza na kopnu. Za Izbacivanje bombi diZaJi su se visine od SOO metara, Avioni su, med u tim, morali I«jeti §to nile pre-rna svojun ciljevima da bismanjill mogu61osl da ih otkrijeneprijaleljski radar. Ovako, ~en:o da ih je mcgla pogoditi promavionska artiljerija. Odmah nakon "izbacivanja bombi avioni bi se morali naglo diel u zrak da bi izbjegli udarni val eksplozija. Zbog vrlo te§kog programe obuke i u-vje!bavanja cstato je malo vremena da se ispita naoruzaojeaviona. To se jedva rnoglc nazvati nedostatkom, jer ne samo da je sa. svake maSinc ukfonjena po jedna milrc1Jjeska kupola nego se.ispc tavilo da i ostale IunkcioninUu vrlo lo"§e:Povrh toga. tadaAnjejenaoru-

lO



to da ce ih »Horaer« dovesti 116 bli!e Japanu te da 6e uzletjeti jednog kasnog popcdneva, take da hi mogli navetef izvditl svoj.zadalak. U izvrSenju toga. samog po sebi riskamnog zadatka peseban problem pre<istavJj,lli .su zaprefui baloni iznad Tokija i drugih gradova. Posade.su dobile i detaljne inst_ro.k_cije IlS koji kroeski aerodrom rnoniju sletjeti. To je u poeetku zadavalo velike le.§koee. Kineskl su se aerodromi, naime, tee-ball na vrijeme pdpremill za dolazak bombardera, ali kako je cijeli plan m rae OS131i u strogo] tajno ti, vojni 'rukovodilac k:uomtnta:nsk~ Kine i U 000 vrijeme vrhovnl komandant aveznifkih snaga na kineskom rati~tD, Cang Kaj Sek, dobivao je vrlo §krle obavijesti.

Bilo je potrebno desta napora cia se Cang

flotnim odredom vieeadmirata William8 F. Ralseyja. Njego komandm brod bi je nosac aviona »Enterprisee, koji je sligo.o iz Pearl Harbora i prid.rtUlo e »Hornetu« i pea tnji. Ovakoojacana eskadra s jo~ 8 razaraQ i 2 tankera na tavila je plovidbu prema Japanu ..

Halsey, kojijezapovijedao rom e kadrorn, i Doolittle. kao komandanr udarne bombarderske grupe, nadali su se da ce e 16. operaticna eskadra mom Deprimijetena pribllfiti JapaD_lI na otprilike 100 kjjometatiL To je trebalo bi.ti popodne 18. travnja, Bornbarderi bl tada uzlt;tjeli, izvrslli svoj ndatak .. i ako bi se sve dobro 'swAiIo, sutradan bi sleyeli na aerodrome u oblasti She-Chianga u Kini, Kako je flota apsolutno zahtijevala da se ne opt-Ii

puiem radlja, JO se uvijek nije toeno 1.n31_0 [esu li vee spremne poletno-slerne staze u Killi. Halseyjev<1 i Doolittleova nad a da se pribllfe Japanu 18. travnja palaje u vodu. U 07.38 sati primjjetien je japanski plllrolni brod, Kako je bilo golovo sigumo da je Japanac takcder pruuijetio i njih i dao uzbnnu, Halsey j Doolittle su odluci]] da akciju izvedu brzo. ill8ce bi se cijela operacija, kao i e kadra, nasla u velikoj opasnosti, Dok je japanski bred »Nagaro Maroe«, lezak 70 tona, napadnut i potopljen, Hal ey je u 08.00 sati naredio da 16 Dooliuleovib bombardera odrnah uzlet]. To

je bilo otprilike d~etsali ranije nego ~toje biJo predvideno, pa je usvakorn pogJedu peveeavalo rizik. Muogo gore bllo je to IOSU avi nl morali uzlijetuti s rnjesta koje je bile gotovo 1300 kilornetara udaljeno od cilja. a zna e da jc Dooliule izracunao da ta udaljeno t m ra iznosii! 10 0 kilemerara, Buduei da je napad pocco ranijc Amcrikanci su bill u raskoraku planom koji je dat i Kinezima i s kojim se generall irnus tang Kaj Sek slofio nakor; mnoge razmiSUanja. Ali drugog izlaza nije bllo, nadl da ce avioni meci ti· i bar do kineske obale, posade su ,ZULUO zauzele svoja

SOVJETSKt

KI" A

.tun

Lijcvo: Jedan. od Dooliltleovih )MitcheUa B-25<~ polijeec nOSllea aviona ) Homet« 0 pre-pad na Tokio.

Gnre: Pregled am.eri~og -p.repada nil Tokio i druge cUje:ve u Japanu, Jedan arion stigao [e, w'lije napa_da. na sovjClSki teritorij, iBko 10 nije blIoplanlrano.

Poslije kratkog razmafranja, 7.a prep ad OJ!, Tokio iz~rao je americld MitcbeU B-25. rednji oombardcr, obil:no oaoruian 12 tfAkib rn:iIr_a_ljez.a. ali je imao i druge ernje naortdanja.

"M.itchell~,f 5e Ilpolrebljllu.o 01 mnogim rroniama d.rugog svjetskog rata.

mjesta u avionima, koji su stajali zbijenl na palubi. -Prvi je trebac srartati sam Doolitrle. Za uzlijet.anje mu je 0 talc na raspolaga.nju 1'40 metara, zapravo minimum, D 18.18 sau jedan je ruornar zasravieom dao zaak cia. se zagriju rnotori, Olujni vjerar je brzinom od 40 cvorova bacao valove na palubu .. sej kada se pramae nosaca ponovno po6eo dizau, 000- 1 i t tie jc d obio znak za poiijetanje. Dok su !judi

»Hornera« i drugih brodova bez daha promatrali, avion Je poveeao brzinu i bez g~ke

• uzdlgae S palube, Ispostavilo se cia je nemoguee - moguee, Sada je polijelao jedaa avion za drugim, i 1) 09.11 je i po Ijednjj bombarder bio na putu za Japan. Sesnaesta operauvna eskadra jc p-Oslije toga edrnah okrenula u pro t ukurs i. ploveei brzinom od 25 c oro IJ, uspjela se povuei na igumije mjesto, lako je ked Taiwana alarmiran dio japanske !lOIC d pet nosaca aviona, kojijuje pokusac u lome sprijeciti.

Ook: e Halseyjeva eskadra nesmetano po-

lacila. aviani »Bmerprtsea« napali su ukup- 119 16 japanskih parrolnih brpd()va i nekoliko potopili.jedan se predao krstariei I Nashwill«, Jedan od zarobljenih clan~lVa japanske posade ispricao Je trdgikotni(\ou, prieu. On je bio D8

trazi kad su e pojavili -aIDeriCki brodovi i pozvao je voga komandanta, koji je pavao, de, dode na palubu j vidi »dva divna nosaea aviona«. K mandant je iza~ao i, paZljivo proucavajuCi »Enterpri ~( j' »Hornere kroz SVQj dalekozcr, primijetio: )/01:1:, Qni su stvarnodivni, aU ni u nasi.« POlOm se razocarani kornandant spustio u potpalubtie i ubio,

Usprkos tomesrosu bili epomemnf, Japanci ipak nisu prerposta Ijali da 6e take velike udaljeno-st.i americki avioni poLe~elj nil Japan. Oni su ooekivali da ce.se eventualni napad na Tokio odigrat! tek sutradan, To je bila Deoeekivana i vasna prednost za Amerikanee, .jer kad SU, nisko Ieteei iznad mora, IlgJido Japana, oisu naiMi ni na k:akav otpo r, Japan-

ko sranovmstvo radosno je mahalo jer je mis[iio da su oznake na avionima japanske, Cak ni japanski level, na koje u Amedkanci usput naisli,n.iSIl TI0 padali, Tim sretnim okolncstima priklJuCio se jo~ i drugi. reran dogadaj. aime, U trenutku kada su bombarderi prilazili Tokiju, u gradu je upravo svrsavala vjetba protnavionske zaAtite velikih brodova, koji u boravili u Iuci, Pri tom su japanski avioni lillgir~!i -prave napa(le. Tako su, 03

vj)ju nesretu, Japanci maLraii oecprijateljske avione svojima. Znak 2a, uzbunu dat je tek karla je 11 12.15 Doolittle izhacio svoj te.ret zapaljivib bombi na Tokio. No iako je protua.VioDskava:t-ra brzo 01 vorena i bila vrJo jab,

vi 'aviani koji su odredent da bombardiraju Tokio uspjelisu bac:iti svoje bombe na skladita goOva. LvamiCkeinst-alacije i vojne objekte

istodobno ih tul:i mitraijeskom valrom.

OOlavo podjednako u pje'Sno bilo je .i bombardiranje Kobea, Nagoye i Yokohame. A vion porucnika EdgaTa E: McE1_roya direJun(,> je pogodio nosae itviona)}Ryoeholt. k.oji j~

11

lCia na suhom doku mornaricke baze Yoko-

uka leod Yokohame. Sarno je jedan bornbarder lako Qsween. Avian -odreden za Osaku zalutao je i vjeroja,tno bombardijan Nagoyu, Americkibombarderi uspjeli su suei do Istoenog kineskog mora.potpomognuti povoljnim vjelrom, koji je pubao prema kOpDU. Kada su stigli do kineske obale, vrijeme so jako pogor~alo. Po mraku, U red pJjuska i gu te magle, jedan pe jedan avion morae se, prinudnc spusriti. 'oa pedesetoro ljudi koji su iskocili padobranima, 49 ih e spusulo neozlljedeno. Kine ko stanovnistvo i partizani smjestili su arnericke avijatiearc na sigumo, Poginuo je

p gubljeni, nakon prccesa na kojem su okrivlj 01 dasu sudjelevali u teronstickom bornbardlranju, Cenri a.vijadeara tek su nakon svrsetka rata oslobndeni iz japanskog zarobljeni§lvlI, dok sudeseeorica umrla cd bolesti i iscrpljenosti "U japan kom logoru 1943.

Te kojeocijeniti vrijednost toga glasovitog »prepada na Tokio«, Zbog aiza l1J!oCeJdvanib. okolnosri, na krajuje svih lesn~s1 bombardera bllo izgubUena, aJl ipak se 14 posada uspjelo' spasi ti; od uk U'PIlO 80 pilota j clano ... ~ posada, 71 je preZivjelo taj prepad, Osam aviona je bornbardiralo najva!nije ciljev:e j time Japancima nanijelo prilillnu ~tetu. Pel

Koliko je poznato, to je navelo japansku ... rhovnu komaadu da 1942. i 1943. godine drfi za U\st1£u glavnog grade eetiri zrakoplovne grupe s viAe .storina lovaca, lako su oni bill vrlo porrebni za borbe 0 podru.cju Solomonovih otoka. I Kina ~ morala podnijeb posljedice toga bombardiranja, Ne same da u bif izgubljtni svi bombarderi petrebni da pomognu Kmezims n borbi protiv Japana nego so ubrzo poslije napada Japanci zauzeli sve kineske aerodrome na istoellOj obali, take dl! se

ni ubuduee nisu mogli upotrebljavati.

Zbog svih pozitivnih i negativnihmomenata, te!koje procijeniti konacan ucinak »prepa-

amo jedan zrakoplovni podoficir. Jedan avian pao je u more b!izu oba le, dok je drugi a-Z5 sletio na rizino polje. Posadc obaju aviona prosle lIU bez[iedne ogrebonne. Sarno jeavi n poru~nika Tecla W. Law ona vrIo De retno pae u more kada ga je npokusao spu titi na rnalu usku plazu, Cijcla posada je te§ko povrijedena. Lawsonu ie morula .biti amputirana jedna noga. Kasnije je napisao knjigu, po kojoJ je n1mljcn i film. U njemu se p.ri~a kako sulcine ki partizan! pasil pet nlDjeoih Amerikanaca, Onje to prenosen]e na.

--;:;osilima:, u tamcima i kolima smatrao U prvom redu pustolevinom.

B~25 kapetana Edwarda J. Yorka.spusuo se 4{) JdJomelara sjeverno, od VladiVQstoka. i Sovjeli su internirali cijelu posadu. Tek gooinu dana kasuije ameritki piloti sligli su u Irnn. Ova bombardera IiIe1jela S:U' U obiasl koja je oila pod konlrolom lapanaca; Dva ~Iana jedne posac!e su se ugu§ila kada suse poku~ala izVuCiiz svojeg 8-25, Dva porucnika i jedan podnarednik u 15. lislopada 1942. godine

Amerillki Dosa£ aflona »Hornet«, koji je pre,Dio avione B-25 nadomak Japsnu. lako jepaluba ,nosa~ bila dnga&a sveg.a 246 m, vi bombarderi koji' so normalno polijetaU S:Il

svojih pistina kopnu, U5pje:1i so da se uzdignn

. pa11.ibe. I to po prilimo nepovoljnim IIVjedma. jer je pabao pi: Yjetar. IImQTe je • blJo lizburkano·. U rokn od jednog sara za\'rieno je polijetauje vih 16 a"'l'iWUl udarne

bombarderske grope oji clJjevi su bUio Koben i Nagoji.

aviona uspielo je baciti bombe tek na sporedne ciljeve, dokse 'iz japanskih vijesti saznalo da su i dva aviona koja su zalutala uspjela bom bardiIati planlrane ciJjeve. Prep~d je do· kazao da maksimalno optere&m srednji bOlDbarder moiC i u lim okol!')ostima poleljeti s nosaca a.viona.

Ipak, ta sc met oda viJje nikada [Ieee pcimije" niti. Vdnijl od b"Veg.a bio je psihil:!ki ucin.ak izazvan bombardir-anjem Japana. Pokaza,lo se da .neprij;ltelj moze prodrijeti i u srce Japana,

da na Tokio«, Jedno je, meduum, sigurno: napad [e bio z.nacajnainjekcija za moral saveznika, koji su do tada mali same za neuspjebe. Nakao ovog napada pojavila se amerieka uzrecica ) Ucini 10, Doolittle«, koja se poslije dosta upotrebljavala da bi se Japancima dalo do znanja da ee dobra pJatjl1' za iznenadni napad na Pearl Harbor.

Prepad na Tokio. koji seu americkojjavnosu tumacio kao »revans za Pearl Harbor«, nije donio zn3eajnije rnaterijalne rezuhate, ali je njime postigautc pribldno is to iznenadenje kao U Pearl Harboru, iako uCinci nisn bili isti. Japanci nisu uspjeH sazna Ii edakle su americki avioni doSll. a vjerovaIi su fak da su poletjeli S Midwaya. Sto je najvaZnije napad na Tokio pridonio je, cini se, konac'fuoj pobjedj stava 'japanske mornari.ce da operacije proti" o.toka Midwaya. lreba zapoeeLl §to prije. Japanski caT5kj generaljta.b je zbogtoga promijenio redosUjed operacija i odobrio da e Midway o voji prije Nove Kaledonije, otl,ka lji i Samoe.

12

STRATEGI..JA KOMPROMISA

F.C.OOSTBN

Poslije pada Nizozemske IstOtne lndije izgledale je da je japanski ratrti plan iz, studenog 1941. godine potpuno ostvaren, Obranibeai ~pojas, kojim je trebalo zastititj »novl poredak«, bio jegotovo zavr§e'{L. Japansko napredovanje teklojetako brzo da su njime . bill iznenadem ccaki sami japanskizapovjednici ..

UkOCll. 'ibrzj:na k(jjom, su posrignuti gla vui ciljevi poeetnog ratuog plana utjecaJ(!: su na to da japansko rukovcdstvo postane neoprezno i za~eli QaljnJa osviij;Uija zbog prosirenja. vee osvojenlh podrucja.

Otprilike UOZ1,ljk'u 1942. godine pocell su se i_zradiva.ti plaaovi zadaljnja osvajanja, iako je ranije bilo predvideno da se osvojeno podrutje il.aJprije u.tYrsli i osigUra."Zbog toga SIl i itbila krupnane'3!agailjaizm_edu kopaene \'ojske i ratnemernariee, Dokje kopeena vojska morala raounati S daljnirn borbama u. Kini i Ma'ndiuriji'.dciilejejapansica ratna momarica predlagala .dase zauzme Cejloa (sada Sri Lanka). Dapaee, i Nijemcisu smattali privlacnim ovaj pian; jer 5cU se nadali da ee .se preko Cejlona i Sueskog kuala moCi uspostaviti veza izmedn Dalekog Istoka i Sredozemnog moraS Cejloaa bi se rnogle pre]ri1;luti prekomorske veze Vclike Britanjje s Indijom, a saveznieke transportne li_mjedui istoene obale Afri1ce preraa ESi.ptu bile bi stalno ometane .. T-a] pri]ed.log ratne .mornariee leasojje je odbacenTjer- -llije bile dovoljno stobodnih jedinica.

Japanskarama mornarica pravila je piano. ve i 'ta na'pad 'lUI. Australiju i Havaje, ali je kopnen<i vojska prigovarala j,'Djimi.l. ... Koman· dani. japanske komblnira,ne flot.e;. a',dmiial Isorolm Yamamoto,dtlbio Je.poslijej)prepada. Da_ To'kio{( 600' §~o je zelio: On je u.vije.k: Ijjo P9'10orik mi~ljerija da se prvounisti americka pa~ific.I.rn .. flota: ~ najva.zniji i najopasniji protivnik Clll'SkemOl;lrarlce. Nakon niza. raspra.va,ujapansk0111 generalnabu potknlj travnja .. doSTd je. napokon' do kompromisa inaprav!Jen je novl plan i r-edosIijed operacija:

I. Naipad' oa ptokeTUlagi, \.i Solomonovu arbi.Pl:lagu i' nalllku Port Moresby na ~~pui - N6:,voj Gvineji.

2. Zauzim.allje·Mjdwaya. cime bi s.e,ojacala obFanaJapllnskih. posjeda, ugrozio.Pearf Harbpr i izazvala amencka pacifitka nota oa.

ocilUCITU bitku kejom bi stekli prevlast,

.3.. Iskrca vanje na.zapadneAleure, da- bi se odvratila'p~nja saveznika od napada na Midway.

4. Ptoboj na jugoistoku prema Novoj Kaledonij1,.otocima Fiji i Sarnoi, da bi se prekinule veze Sjedinjenih Americkih Drfava s Australijomi stvorili povollni uvjetl za prodor na ausrralski kontinent.

N ovi ofeazivniplan bio je osnova za operacije koje su ubrzo slijedUe: perncrsko-sracne bitke u '~'OFa.ljllom moru i kod Midwaya re borbe na Guadalcanalu,

. .

Kakva je sada, bila saveznieka strategija

kojom bi se rnogle zaustavitijapansko napredovarije i ponovno.osioboditi osvojenapodrufja .iz MU Japana? SVt sir~tesld planovi za; oblasti Tihog oceana bili su koncipirani u duhu nace1a' »prvo Njemaeka«, u stuea]u .da Sjedinjene Drzavestupe urat s Njema'fkom i Japanom. To je odlueeno na t.1Jnoi:i1 sastanku britanske i.americke' vlade na pocetJru 1942. godme na farrni Arkadija blizu Washingrona (kfifl'lferencija liAik:adija«).

Qdrnah posfije ulaskaJapana u tat, Amerikanci su po6eli spripremama za obranu Anslralije, koja je irebala posluZii:i kao od~koCna daska za nastupajuee operacije na Paoifiku, Toeno OVa mjeseca kasnliegeneral Douglas MacArthur dobio je komandunad svlm.americkimsnagama II Australij[ Potkraj ohljka 19.42. godine, 'OR' osnovi saveznie~Qg spo razum a, Sjedinjene Americke Drlave preuze.!e su obranucijelogPacifika. tiklju6l.iju[;i ve6i did Nizozern.s.ke Tstoc-oelndije, Allstra.liju 1 N ovtZela.lld, a Veli-!r:oj_Britaniji pcipala je obrana lndijskog oceana I Sroonjeg istoka. tr duhu .sporaztmia, utvrdena.,su d'va OSflova oP'!:rativna pOd_rucja: jugozapadno pacificico podrucje' s AUSti.alijom, FilipiriiIna., SolqmQnoviin otocima, BismarckoVimarhi_pelag_om i Nitozemskom lstocnorn TndijoD1 (bez,S-IUlla{re), i pacificko ocean.sko podrucje. koje je zablfa1:alo oSlala podr\1cj'a Tibogoceana (sjevemi, sredi~nji i jufui Pacifik).

U jugazapadnom p.odrucj u. komandantom je. postao MacArtbur: au sredisojem,adtriira.l Chesw Nimitz, koji j" ujedno hio kottiand,a.rit Pa.c:ificke fiCHe. Obojic~ _su il'oala pod kOIn.iln-

dom sve raspolozivekopneneczracne i pomorske snagekcje su operirale U ,njihovim-podru • cjirna, Ma icolito,je razumljivo da je bila po~eljrta jediilstvooa komi),Ddll na Paeifiku ni rnomarica, ni vojska nisu zeljeJe da svoje saage imaju pod komandom onog drugog, Pogotovo momariea njjezeIjela da .njezini g_lavnlbrodoVi budu pod MacA::(thurovo(ll kQtnandom,.pa je ajemn privremeno dod,ije!jen uglavnom d:efenzivni zadatak, dok se .,Nini.itz. merao pripremati.za ofenzivne 1Unfi~ bijskeoperacije 'protjv Iap~ .. Ofenziva je lrebala po&lii ,Il j.LU:llom- i ju.go,zap~dnO'!1l P!ldflckom podrucju,.a weamfibijskeoP.era~ cijejzvodite bi se pod Iwrnandum mornarice, Kombiniran! odber naeelnika generalstabo·Y.a, kOji· SU '.6nib ri!:icelriici americkiliibritanskih generaMt<?bova, 'donosro je i provQdio strateSke odluke.od zaje-dniCkog in teresa. dok je americki zdruzeni odbor naeelnikagenera1.Slabova planirae i izvodlo konkrema suateSI!: a rje~enj a o.a Fa cj fit u.

U meduvremenu, izmedu tteeeg i perog; tipnja 1942. gcdine 'po'feLa je bit6 ti· Mid-way, i razumljivo je da su Amerikanci, rna kako 'ogran:ieen-o, h!jeli ppjeCi u sveju prvu ofehzivu, . Pet dana nakon Midwaya general MacArthur je predldZio napredovanjeprerua Novo] Britaniji I Novoj -Irskoj.. Medutinl, ratna mornarica njle se hljela oorea nosaea avioaa, k6ji SU od .njeza:traieni, i pr¢dlo~ila je t'lprezniji 'pian. Na kraju jei am,cricka strategija, kao i japanska, nap-mvila komprornis, 'j 2. 'srpoja 1942.. godine,Z(i.riJ.Zeni odb_or nacelnika general~tfl bova ,izdao je dirt;ktivu. ,m o(enzivu 'ba Raballl.,(operacija,» Watchtower«). U sklo:pu te. operacije "lrebalo je izvrs; 0:

. 1. Osvajanje otoh Santa Cruz, Tulagij.a i njegovi h susjednih citoh.

2. Osvajanje ostalib Solomonovih otoka i

,sjeverozapadne obale Nove Gvineje. .

. :3. Zauzimanje Nov.e Britanije s' Rabaulom i Nove Irs.ke.

Na taj !latin ~u izvrSeni pripft!me .nL potiskivanje Japanaca. Qstvarenje t9ga pJana poeelo je 7, kolovoza 1942_godllle iskrcavit,njem na' Gaudalcanalu. PaJa,godine kasnije .. Oil kOIlTen:n~Uiil CasilbI4nkj.,donije!ce· se nove .odlUke 7l'1 strategiju na Dalek'om istoku.

13

BIT L..JN

DIl PH. M. BOSSCHBR

14

Kad .su zauzell Nizozemaku lstocim Indiju, slijedeti cilj japaaskog naspupanja prema jugoistoku biJa je Nova GVineja' j otoei istocn.o od nje. U toj oblasti leZaO je j Rabaul, sjeverolstocna locka Nove Britanije, kcijisu Japanci zauzel] 23. .sijecnja 1942. godiae bez mnoge aapora, Nakenosvajanja »ldjuca Bismarckova morM.gdje su Japanci odmah pocelis pn?si'reJ;ljem baza za svoje poraorske i kopnene SIlage, sIijedilo je 8. oi:ujka zauzimanje Laea i Salamaue u zaljevu Huon. Taj pothvat zadao je Japatrcima.jos manje teskeca, i ajime su dobili'dvije zrakoplovne bazena obali s;lcvel'oistocne Nove Gvirieje (ranije

Ujevo; Bitkau Kera1jnom lOON hila je· prva U' poVijesti pomorskih ratova II kojoj su odJu:cnu ulogu im.ali aliom, Ovo S1I. ameri&i nombat1leri za obrmavanje )}Douglilss SBD~5 Dauntless«, sniIilljeni iznad nosab aviona »Enterprisc(!. U ,ovoj bid. u6estvovali SD nosaci aliena »)Lexillgton« j»)Jocktmm«

. ': .... _ .... _ -

sa svoJlm aVl(unma.

D.esno: lzovogpregJeda jap.anskogplana za ofenziv"!loa jufnom. prayeD, koji je propao zahva1jujuCipomorsko-zralnoj bici u KoraJjJlom .moru,vidi se znafeDje. te bilke za daljnji llWOj rata na Paelflku,

Z.emlja Cara WilbelII\a) Na to je gotovo odmah uslijedila. amerieka protuakoija, Onaje bila umlliIjena ).I prvom redu kao napad na Rabanl, A Vlotti s nosacaaviona »Lexingtonc :po~saJi -su jo§ u veijaoi napasti grad. Mei1U· tim, 20. velja& poko§aj se pretvorio u.zracnu borb~,otp'ri1ike 300. na·utickih mi.lja istoeno od cilja. odredenog za napad, Tajse dvobo] velikim djjeloni odigravao predooirna atneric· ke operafivne grupe,podkomandQm vieeadm.irala Wilsona. Btowna., koja se, osim »Lexingtona«, ~stQjataod 4 teske krstaricei 10 razarata, Posade ameriekih beodova pratile su s velikiJn oduse.vlfenjern borbu izmedu a.vi:o)l,a ~s »Lesirrgtcna«] japa:rjske 25 .. eskadriIe,"U .kiojojsuAmerikanci izgllbili dva, a.Ja'panci sigumo desetak aviona. Takav se rezultat ituj·ze svakako prije ptipisati amenckim a,vijatiQlirima nego americkQjbr~dskoj protua.vions1!;pjartiJjeriji. S druge: strane, .admiral Bzownse uvj~ri<:dla je .. Ra\>auI alarmiran, i za:tQ se 6dlucio da prekine akeiju.

_ Ali iskl!$tvo steceno u t.oj borbi navelo je Browna na~kUucaki:la' so. za uspjesan napad na Rabau] porrebna najmanje dva nosaea aviona i dvatankera 5 gorivom •. a lie [edan.

S _tini . s.e ; skiZio i a dmiral Nimi IZ, ko jl j e .na~l_jjepiQ' arl:mirala Hu.sbanda. Kimmelakao komandant' P.acificke Dote, te je daoBrownu osim l)Lexingtonau I novjji » Yorktown«, Cilj t?'?Qg riovog potbvatabiQje istodobno.i zelja da,sj2 OOvifi1i:ti pilfnja Japanaca s konvojakoji je trepao-,!tr~baClti ;lmedcke trupeu Neumeau na Nmroj' Kaledon..iji, .izme:du'7. j 12. ofujka.

Do.K.su Ma nosaea .aviona plovila prema pa]oZaJu s. kojeg je trebalo da njihovi avioni polete ~·l1apa_d?1a :Ra;baul. stigla je vijest da su Japaom za~Ji Lae i Salamauu, Amerik;:i:nci

1<.0'.5 1o;)lm je plo.ila jap~n.~ fli,>l" K,etan.ie.~'ltke lIot.e

I>o"'o'$k""u"tn"blt~. ad 7 do 8. s"boja i!l42.:·~·odln" prellnula J. lap~:m~k(> no:pr.o." .. nje

:rIRI

",

'OCEAN,



'C]' .~.

O.TOCI$iJI

INDIjSKI OCEAN

~.Q"

- ...

15

II na to odlutili dtl iznenade pretivnika prije nego §IO on u~r ti v oj pol faj i poCD flnK-lIStlO dJelovati. 0 im toga. odluOCno je da 3yioni poleie b: zaljeva Papue, :znaei s juga

ove Gvincje. To je ZIl.atilo dll 6e avionj merati leQctl velikim rizikom preko planinsko! vije:nca Owen Stanley Range. II upret tome b la je vazna prednost LO se no /lei avlona .. nlsu morali uputiti u vode sjc"cmo ad Nove Britaniie, (I kojima su posLoja le samo kant. vct;inom prav1jene na temelju onega §io su u da noj prQ~osti vidj~1i gl;. iti iSlraZivaci Louis BOlJgainvitle i Antoine d'Erllfl!'castesus. DII je bilo magu e bez tesko-

ea prijeei pl!ltlih ki vijena Owen Slanley, vrbo i kOjeg su Yi~i od 3000 metara, in iZe se u eli e :zahvahti •. a. Aultu - opcrativnom zrakoplovnorn oficiru S »Lexingtona. , koji je cijelo depodne kruZio svojim bcmbarderem dB bi izvida j ooredio vremenske prilike, Sva T 04 aviona iz grupe k ~3 je pSis u napsd tigla su do odredenih ciljeva i, izuzev jcdnog,

svi "U se mirno vmull . gotovo bi se reklo, uobieajerilm izvje&t.lijem Q vellkom broju potopijenih i ~leCer:rib brodova, No amencki bom barderi upa »Libcramr«, koji su surradan poletjeli iz Townsvillea u Australiji da bi tak der bornbardirali te ciljeve, u jerili so se

da u aYlOni rain mornariee ltll n predjenlIi gubitke koje u nllnije.li J izvijesfili: »)Svi poi pljeni brodovi jo§ plove.«

Reznltat amencke Ilkaije proLiv Rabaul a bio je lime do III umanjei!.. u odnosu prema li{\nom napadu .koji su Japanci izveii na Darwin u sjevemoj usiralljl, luci ioga grada, jednoj ad illljboljih priroduih luka na svijetu, toga juLra, 19. vclja6e 1942. godine, hila je nCObienli guzvn. pva3niencka rran-

penna breda bila su 'Z.IIU2C1 lskrcavanjem jedinica, jedan teretm brod istovarivao je municiju, a velik broj drugib ratnlh i Lrgovafkih brodova lebo je D pristani§tlJ p parom,

16

Jedau die japanskih sviona poletio je s aerodroma Kendari na Celebesu, Tajje aerodrnm. ranije m'lOneCen, pao II jlfpanske ruke, Drugi dio japan kih aviona polerio je s eetiri no aea aviona, k.oji su predstavijali jezgru udame

Ujevo: A,menBU DO al!luiona t)Le- inglonc.( nakon «iza tmntamjih ekspJ07Jja. PO'Bd.a je dobila naredllU da oapllsti brad i da se pusn nil. bo.kOl'C II i':Jl!IIce 1.0. S.po.S8¥anje.

Dolje: Propast »Lexingtona«, po§to je nzar:at »Phelps« I palio 100;ped,o da dovrli potapJj.9lIjc togaponesnog breda,

grupe viceadmirala Chui hija aguma, koje e probio u Bandsko mOIC_

Prvi val napada, upravlien prema instalaeijama 1.1 luci, izvelc je osamnae I cetvo.romolomih bombardera, De et americ ih lovaokih aviona tipa 'P-40, koji su se vraeall iz pravca Timcru. poktrsalc je onernogujiiti tu grupu, ali im to nij uspjelo, Instalaeije u luei bile su le~ko o~leten a brad municijom dleue je II zrak U2- zagJulni prasak, pri c.emuje povukao zasobom i jedan austral ki bred ZlI. prijevoz trupa. Drugi val, kqji etakoder astojao ad osamnaest avion • izabrao je kat) prvi ciU aerodrom i sasvim ga izbacio iz upotrebe

zajedno a sedamna - I aviona, oji su ondje

13jali. Z.·uim SIJ Japanc] u brisueem letu nadletjeli sam grad j, mitraljeskom vatrom zapalili brojne drvene zgradei ubiLi vcl;i broj tivila.Po lije rebrna lO- ivih bcmbardera, koji su napad<1U uvodoravnom letu, dosli su tamnozeleni bombarded za obru~avanje, posebno predvideni za napad, na pojedinaene brodove II luci, Maticnj brod za hidroavione »Prestone i ra2l1fuf »P~IYII. oba americka, bili su pod pa rom j pokusali suo manevri rnju6i. izbjCci bombe, »Preston«je prezivio napad, ne bez o§tecenja. ali je »Peary« bio slabije sreee. Pogoden pel bom.bi, bred je prepolovljeo

17

potonuo, Jedan ocevidac je kasnije, pri~ao. kakoje vidio dajedan mornar u plamenngada iz te§:k_og mitraljeza srojeci na strainjoj palubi sve dok se ova nije raspala. Poslije prvog naleta, pri cemu 5U iZQaciIi svoje bombe, bombarded za obrasavanje ponovno sn se pojavili nad lukom i obalom dabi mitraljirali barkase.i ~amce koiima.su se posadegoreeih i tonucih brodova pokusavale spasiti, Zavrsna bllanca: I I, do 12, unistenih brodova, od kojih, osim breda za municiju, jedan teretnl brod od 14000 barela punih dragocjenog avionskog benzina; osamnaest aviona i velik dio rezervi unisten: aerodrom [e neko vri-

iznad zaljeva osam japanskih momarickih levaca u besprijekomoj formaciji. Zatim je u brisucem letu svaki od njili zapalio nekoliko aviona, Za pet. m:inuta svi BU avioni bili u plamenu. Napadaei su nakon svoje akcije iznad zaljeva poletjeli prema aerodromu i ramo u.niStill jo§ 6 aviona. Japanci su izgubili dva lovca: jedan je pogode.n oruijem s jedn og iii vi~e nizozemskih aviona, drugog je sru!.io jedan »Liberator«, kojem je poslo za rukom da poleti, ali je ubrzo nakon toga 1 sam bio oboren,

Na savezni6koj strani bile je mnogo Ijudskih zrtaYa, pa 511 posljedice ovog napada. .iz

u Australiji. Australci se nisu osjecall, samo prevarenima nego i strasno oslabljenima. Iz australske male a:nnije jedna jedivizija ratovala na Srednjem istoku, dvijebrigade su privremeno bile stacioniraae na Cejlonu, a vazni 'kontingenti rrupa 'edvedenl 5U prvo u klopku kod Singaporea, a zatim .kod Jave. Dr H. V. Evatt, australski ministar vanjskih poslova, nazvao je starije \] svojoj domovini prilikom posjete Washingtonu, sredinom ozujka, ))'ocajnim«(, ~to su naredni tnjeseci i petvrdlli, Australska i novozelandska vi ada neprekidno su trazile ~to hitniju pomoc, Pomocje dosla, i to u prvom redu iz Sjedinjenih

Dizalice

Preklopne antene

Protuevlonskl topovi ad 25 iTlm

Komandnl most

Univerzalni topovi od 112rom

Oplata broda debela 254mm

.Topovi od 203mm

jerrie iskljueeri iz upetrese. Grad je privremeno ispramjen, »1).i nije bilo m.nogo toga da se napu,sti«.Pomorsko-:zrakoplovnoj bazi 11 Darwinu zadan je· taKotezak udarae da je trebalo dosla vremenada se vranu pcijasnje stan,ie. Nakonvise oddva tjedna, 3. ozujka, na redu je bila luka Broome u zaljevu Roebuck na sjeve:rozapadnoj obali Australije. Tu je australska ratna mornariea imala zrakoplovnu bazu. Isto kao i u Darwinu, i n zaljevu Roebuck vladala je u trenutku napada neol>j~na zaposlenost, Lezalo je izmijesano petnaest vojuih i civilriih hidroaviona; pel .nizozemsk:ih. tipa »Dornier«, eetiri nizozemske, dvije austtalske i dvije amerieke »Caralinae« te dva. »Quantasaova« putnitka aviona. Sest n.izozclIlSkib Llidroaviona stiglo je nekoliko ,sati ranije, ali nisu 'nIogli jo§ isk{Cati svoje putn:ike, jer je za to odredeni motomi camac mogao pia viii 'tek. za. plime.

NeSto poslije deve! sati ujutrQ pojavilo e

18

viSe razloga, bile izuzetno ~ragiCne. Medu letrdeset i oaam mrlvih i dvadeset i dvoje ranjenib bila je mnogo zena i djece, pa cui nekoliko kompletnih 9bitelji. Dva mornara nizozemske ratne mornarice vidjelasu kako gi ne njihovo tro]e, odnosno ~tven;)" dj~,'C, Ispostavilo se da prisutnosrzena i ~jece 0 nizozemskim avionima ima, blago reeeno, sumnj~vu pozadinu. Najvisi autoriteti iz Nizozemske Istoene Indije izri~ito su zabranili, da se brodovima i avionima kojima su se.evakuirala vojna liea povedu zelle 1 djeca, AU tu je zabranu, cini se, prekrsio i sam tadaSuji komandant momariekog zrakoplcvsrva u Nizozemskoj Istocnoj 'Indiji vjerojatno uz suglasnest pcmorske komande u Bandnngu, Oai koju subili odgovomi za tu tragediju i sami 5U posuJj zrlve nap.ada na Broome.

Razumijlvo dasu l1.apadi kao Oyj na Dar\vin i Broome; i japanska Ilapredovanja u podrueju N'ove'Gvineje izazvall uznemirenosl

Drfava, Tojebilo i logicilQ,jerjeta.~mlja vet potkraj prosinca prim~le.na .sebe odgovomost za pomorsku zastitu podniCja ANZAC-a (Anstralian and New Zeland Army Corps) .

. Sredinom o.fujk;a odluceao je da ratiste na podrueju Tihog oceana bude pod ameriekom vrhovnorn komandom; op5krb[jjvanj~ je isto taka trebalo biti primaran zadatak Amecikanaca. Posljedica. te od1uke: 'bile je imenpvanje generala Mil.eArlbura komandantom jugozapadnog pacifickog podl'Uc,ja 11. ozujb. 1942.

Race li jedan od prvlb:. MacArtliurovih zadataka biti obrana Australije 0<1 japanskih invazioriih snaga? 0 Japanusu sezaista bavili mi§Jj u da napadnu Australiju. Kao posljedica brojnih uspjeba japanske vojske, u Tokiju je vladalo misljenje koje je kontraadmiral Tadaiehi llira nazvao»pobjednickom bole~cu«. Smatralo se, nairne, dB. gotovo cerna tclkog zadatka za japansku vojsku, jer je ona do tada postigla ~o1ike uspjehe da seeak ni Pearl Hal

Preklopne antene

Protuavionskl topovi od 25 mm

Centralna nisanska sprava (direktor) za bateriju 203mm

Komandnl most

Motorn} camac

Dizallce

.Topovi ad 203 mm

Oplata breda debela 254mm

ber ne hi morae smatrati t~'1;im. takvoj atmo$feri. u momarickoj upravi mogao e izradiv:ati plan za o8vajaqje Australije, Tune bi se Amerikaneima oduzela mogu6nost da se austral kim kontinentom koriste kao odskoe· nom daskom za osvajanje jugoisto~ne Azije. Prevagnnle je, medutim, gleniUe autorlteta kopnene vojske da za 10 osvajanje nema dovoJjno jedinica i da je malo brodskib kapaeiteta za njihova prebaeivanje i opskrbu, Zato j~ ~dluCeoo da se ne napadne A usrralija, nego da se obrambeni obrnc Japana prosiri s otoeirna Fiji i Samoa te Novom Kaledonijom, Ali p.rije nego Sio se prijede na tee nove operacije,

us je znatna pomoe, In mona grupa za Port t-doresby D._tojalae od jedanaest transportnih brodova, u pratoji jedne lake, krstariee kao kotnandnog broda, 6 razarsea i oekotiko manjih ratnih brodova. Za napad na Tulagi bila je cdredene invaziona grupa mrutieg opsega. Tde napade na Ie clvije invazione grupe morale hi prih atiti snage gruplrane okc lakog nosaza aviona »Shoho« i nosaea hidroaviona »Kamlkawa Maru«, opera.CIJI bi sudjelovala.: 25. zrakoplovna flbti1a, koja]e jo .. uvijek bila mj~tena u Rabaulu, I jedaa pokrema [udarnajgrupa nos<\ca aviona, koja se sastojala od Ilotnlh n.osa~d ),Zulkaku(( i

snaga sasrojala se od dviju operatlvnih grupa koje su operirale olto Ilotnih noaReR aviona »LexingtOD{(·il>YorklOWTJI(. Te su se [edinice sastale 1.1 rano j utro I. Vibnjll na orprillke 250 morskih milja zapadno od juZno:g ria atoka Espiritu. Santo u No-am Hebridlma i zaeirn poeele krcati naftu iz tankera, Grupa YorklQwU< jo~ nije bila asvim gotova, kada je viceadmiral Fran J. Fletcber naredlo pot. On je bio :zapovjednik svih americk.ih oaga. PredveecI J.svibnja dobio je vijest de IiU se Japunci i :luc.ali kod lulagija. kojije nek liko dana ranije ralcistio mali australski.gamizon, Fletcher je odmab prekinuo utovar gorin i

Centra.lna nlsa.flske sprava (dlrektor) za bateriju 203mm

koma.ndncig mosta

Preklopne antene

Motornl camac

mora9 bi se pojacali pritisak nil. ovu Gvineju i okoh13 podru~ja.

Pm cilj biaje osvll.JanJe luke Port More by soblifnjim aerodremom, Ona je Je!ala u.zalje~ v~Papua IlBjugoislO¢noj obali Nove Gvineje. Zauzimanje Pori Moresbyja &310 bi Japaneima mogueaos; da napadaju aerodrome na au.!i~1'31kOj oball PIl bi jdeja 0 posjcdovll.njll cijele ave Gvineje bila korak blue osrvarenju. Prillkom zracnib. operaeija koje su Japanci 'pOOu~1i nakon osvajanja Laea i Salama ue, 'Port Moresby je dobio na vatnoslL Nara vno, grad je mogao biti osvojen amo II krarkom roku, desJlntOln. OdLueeno je da se to 0 tvari nil p~tku svibnja odmah nakon zauz:eea luke i atoka Tulagi u bl izini otdka Floride (SQlomonovi otoci), gdje su Japanei htjeli Oyganiziratlbazu Z~ .hidroavione. Snage z.a ~§ellje toga pIa.na bile $U ogra.nieene zbo_g lSI~ IlIlih akcija na podrucja Midway,o. U >.r.recii"§njem dijehl Tiliog oceana. Ipak.. dobre-

»Shckaku« s odgcvaraju om pratnjom krstarica i razarada, Rukovod:enjecitavom operacijom povjereno je viceadmlralu Sbigeyosbjju. Inouyeu,ko.mandantu 4. Ilcte (nota Jublog mora), ~ijeje komandao rnjesto bilo u Rabaulu, na krstarici »Kashima«, Divizija flomlh nosaea aviona, koja bi se, eventualno, morala suprotstaviti jaeem napadaau. blla je pod zapovjedni~lvomviceadmira1a Tada.ic:hlja HaT.

Pokret tih II ga uije Amerikancima dU&Q ostao lsjna. Osini ~to u iill:ellzivno itvillali, Amerikaaci su imali korl ti od velike nemaraosd Japanaca prilikom kodiranja svojih porub (poznato je dil su Amerikanoi jo~ od napada na Pearl Harbor raspolllgflli kljutem Sifrcjapanske ratne mornariee). Oke 20. travnja merikanci su blli vee .sIgurni dn 6e Port Moresby bili glavni cllJ japanskog napa.da. I Jiroa je. me<lutim. bila tdk:o d:l na 'vrijeme prikupedovoljnosnaga kiko bi e uprouta - Ijali japanskom napadu. Jezgra americkih

Gore: Japanski D ~ a iona bAkagi<<, koji je izgubljen u: bid kod MiiJwaya.. Isto kao i njegov bliuoac »Kaga <, ))Akagj(( Je hn.a.o potebu)-o letnu palubu jio cijf!loj dUtiDi broda. koja seobiju trana malo ulta.la.

1 dimnjak mogao !.'PuMati. ~)Akaid je bio

llJIImo komllQdni bred,

krenuo na sje.vor'Cia bib mbardeiej tQrpedne avione ,Yorkt WIUi« odveo n daljinu povoljnu za napad 113. Tumgi. Prva g~pa aviona uzietjeia je ujutro 4: svibnja; Wlll;':riGki ZIacni napadl tri\iali U otprilike do dva sata popodne, Japanci su iz.gubill jedan raz<Vac, 3 minotovca, 4 desantno-jim~na famca i nekcliko hidroaviona. Tam suo akcijom, dakake, uzbunjeDi svi japansk] Ilotni ssstavi. 0 japansk] nOS'de.; aviona bili su jo~ puna predaleko da bi mogli i2:~avno pruZit;i pomoe.. Qni S,ll mo.&lI sarno nasUiviti plovidbu premajugu, kako u to i uti nile invaziona gnlpa 'ZB Porl Moresby i grupa ))Shoho((. Ovije po liednje tbonacije

19

uzele.su kurs prema prolazu Jomard izmedu krajnieg'istocncgrta ave Gvineje i arhipelaga Loui iade, Na tom poi:liuCju izv'id:acki je avian -. "y rktownae p.cimijetio 7. vibnja brodo e jednog japanskog odreda p drske, Zbog pogreske [J kodiranju (umjesto 112 krstarice i 2 razaraea«, pilot je izvjestio 02 no aea avicrta i 4 krsiarice), admiral Fletcher je zakJjucio da su to glavnejapanske suage.pa je uputio u napad 93 aviona i obanosaea,

Naravno, TliSII ih nasli (ajo] rnanjejapanske flotne nosace), ali· su otkrili grupu »Shohos i iaSllLi je bombama j Iorpedlma. Jspanski laki no ae: II icna »Shoho: potopljen je za deset minuta. rneduvremenu su.avioni sa »Shokakua« i »Zuikaku « tr!LZili americke .glavne mage, ali ih ni u nasli, Opazill su jedino Lanker »Necsho« i razarac »Sims«, ko] ga je

bljenih aviona oborlli devet japansklh. Pri izlazu sunca nekoliko japanskih aviona primijetilo je »Yorktown« i ucinilo im se .da je m njIhov vlastiti brad, pa u e pokusall spustiti na oj. Proruavionska artiijerij.,. s »Yorktowna« oborila je 1 avion, a ostalc otjeral .

Fletcher. kao i Hara, riIZl11~Jj81i su do nocu izmedu 7. i 8, svibnja, dakjejo§ rnrak, pesalju svoje avione unapad, Ali obojicasu cdustala, Fleteaer zbog toga to nije bio siguraa u poloz.aj svoga prntivnika, a Hera zbog toga .SlO ga je .komandant invazioue grope za Pod Moresby, koji je bas prije toga dobio naredbu Inouyea da se vrati, rnolio da pomogne Iloti koja se povlael, jerje »Shoho« bio poropljen.

Jedan od osamnsest avions ko]i su rano ujutro 8.sVibn.ja uzletjeli Lexingtonae da bi pcinovno LfafiJinep.rijatelja primij~tiQ je

Gor : Dev~desef i td ariona S aJDeDckog n),orktowna« potopJla-sll U roku od desei minU1ll japan kl nosa~ llviona ·)iShoho«.

Desna: Na ]l1llubi ameri&og nosa~aYio.na pilon c.ekaju trenU1ak. kadaee biti poslani u napad na japanske .I'alne hrodove.

pratio, [e. oba tako o' etili da U pOlOouli. I u OVOID lucaju napadati su svoje zrtve smatrali neeirn drugim nego ito su one StV81'110 bile. Popodne su japaltsli:i avioni ponovno po~U \J pOL ragu, ali nisu uspjeH pronaCi ameritke nOSace 8viOJ1Q. Susreli s:u !)e s americkim 4vioni'rna •. kqji U oa )'1l.cun svojih dvaju izgu.-

20

»Shokakue -; »Zuikaku, te javio »Lexingtonu« ojilio¥e pozlcije, kurs i udaljenost, Cimje Fletcher dobio Ie podalke, odmah je oaredio da uziete mlpad:n~ grope s dva nosa(\a avi.0118. Grupa s »Yorktowna«. ukupno 41 avian, proma$iia je »ZlLikaku<l, kojj je nestao 1I I<i~nom obluku. ali je 'oko J] ali bel. muke pronasla !)Shokaku« i napala ga bombamll i torpedima. Japanac jc LLspio izbjeci sparim ameriCkim Lorpedlma; ali Ie pogoden dvjema bombama. koje suo izmet1u osralog. iz~vaJe eksploziiu ben2ina i Lako 0 tetiJe pistu. pa se nanju nije vise moglo slijetari. apadl1a grupa aviona s )'Lexingtona«na.islaje mt "Shokll-

kU<I, lznad kojeg " bill gustl oblacl dima: japansk i DOS.aC pouovuo je uspio izbjeei torpedima, ali je bio pogcdenjednom bomborn. Ni t.o nije.bilo kobno. Vatrajebrzo ugasena-l vee1 dio avionf mogaoje preletjeti na no ac aviona »Zuikaku« .. Sam je bred upravljen prerna Trnku nil popravak: onamo je neometano stigao, iako e umalo nije prevrnuo.

LT pauzi izmedu napada aviona s »Lexingtouae i ) Y orktowna«, sed amnaesr ja panski h aviona poeelo jenapad lin amerieke nosace aviena .. Oba su pogodena: »Yorktown« jednom bombom, a »Lexington«, koji zbog $VOjega velikcg radijusa okretanja nije mogao lako mane rira ti, bio je pogoden bombarna i s dva torpeda, Nakon ma.nje od pola ala ad [apanskog napada, izgledalo je dll su oba breda prefivjela akeiju. Zrakoplovni uredaji na »Yorktownu« mogli so norrnalrro nastaviri rad, a na »Lexingtonu« .SLL se pcduzimali popravci i uspjesno' uk I anj ale- posljedjce napada, Mozda bi sa 10 i osrvarilc. da nije propusteno da se iskljUCl jedan generator u odjelu karno su prodirale benzinske pare, Ta je zaboravnost dovela do lancanih eksplozija, izazvanih iskrom generators u dodiru s benzinskim parama u umnrasnjosu breda. Eksplozije su izazvale mnogc stele i napravile takvu zbrku da je oko pel ati popodne naredeno da se brad napusti, Posljedejl koji 51,1 napustili brod i 'presli na 'prateee razarace i krstarice hili su mladi oficir rnoruarieke pjesadije. pomocnik komandanra i komandant breda - kapetan bojnog breda Sherman. Torpedo s razaraea »Phelps: bio je poslj¢(l:oji udarac »Lexingtonu«, k9ji se nakon JO~ jedne snazne eksplozije prevrnuo j POlOU:UO.

Bitka u Koraljnom moru prva je pomor ka bitka u povijesti koja se vodila »iza horizorua« i u kojoj u e ukobill nosaci aviona , kao glavni (kapitalni) brodovi Uote-,.3 zracne borbene grupe zamijenile su arliljcriju velikog dometa, U teku bitke proti vnickj brcdovi nisu usposta viii rii opticki. nia:rti1jcrijski borbeui dodir -stajalislI »iza horizonta«, U pcmorskc-zraeaoj bici u Koraljncm moru Amerikanci 11 izgubili flornl nosae aviona »Lexington« od 33000 rona. razarac »Sims« i tanker »Neo ho«, a Japanci laki nosae aviona >Shoho« ad 120(}0 tena, jedan razarae i nekoliko manjih ratnih brodova - japanska flora po tigJ'aje veci taktickl uspjeh, Medutim, promatrana u ~irim strateskim okvirima, ova bitka puna pogrdoib prQcjelia i odluk!'! predstavlja znacajnu americku pobjedu. OsnovQi cHj operacije)JM 01< (kako su jemlz:vali Jnpanci - desanl kod .Port Moresbyja - njje izvTSen. Prvi pUl od poeetka rat<l, na Paciuku japanslul jeofeniiv3 zaustavJjena. Osirr'l toga, japan kiOotni n05,36i ,)$hokakLj« j )ZlLikaku<{, pm zbog oste¢cnja. drUg! zbog izgubljeni.h aviona, nisu mogli sudjelovati U llperacijarna kod MidwaYil, gdje je njihova pri utnost mogla biti presudna __ Ameri6kl no ac 3viona »YorkIOWll« z.n!nnoje pricionio velikoj americkoj pobjedi.

Japanske operacjje za osvajanje Midwaya' imale su.dvostrukicilj, U prvom redu Japanci su zeljell taj koraljni greben upotrijebiti kao isturerru zrakoplovnu bazu s koje bi mogli na vrijeme opaziti neprijateljskeoperativne grupe nosaea aviona, koje su iz Pearl Harbora operirale prema zapadno Planeri te operacije zamislili StL. napad naAlente kao man ever za odvracanjepozornosti. Drugi, Sire cdrnjeren, cilj bio je da se ostaci americke Pacifickeflote. (upravo nosaciaviona) izmame na otvoreno more i tuku u odlucno] bioi. Komandant japanske kombfnirane flote, admiral Yamamoto, smarrao je da je uni§tenje americkih

'D\taC::a.aviolia osnovni preduvjet za sigurnost .japanskog podl'ueja na Pacifiku. Kad hi se postigJa oba cilja, ostvarila bi sei moguenost za invaziju na Havaje. Da bi se ti planovi ostvarili, 'stvoreno je nekoliko velikih flotnih odreria .. koji sn einili najjacu armadu koju su Japanci ikad imali, Ukupno je bilo prikupljeno viseod dvije stotine brodova, medu.kojima II bojnih'brodova. 8nosaca avioua. 22 krstarice, 6$ razaraca i 21 pcdmornicu. U operaciji je ~"UdjeLova10 ukupno-roo uviona. od kojih se oko 600 nalazilo na nosacirrra uviona, a ostall

u Operirali s aerodrornu na kopnu, BUo 1~ nkupno pet Ilotnih odreda:

1. Glavnina .kombinirane Ilote, pod 050bnom komandom admirala lsorokua Yamamota, koja se izmedn ostalog sastojala od 7 bojnih brcdova, lakog nosaca aviona »Hos: ho«·; 2 nosaca hidroaviona,

2. Udarna eskadra nosacaaviona pod viceadtniralom Nagumom, jednim od najsposobnijih komandanata japanske mornarice, koji je. vodio napad na Pearl Harbor. Njegova eskadra sastojala seod prve diviziJe ncsaca aviona ())Alcagi« i »Ka.ga«), koja je bila pod njegovom osobnorn komandom i druge divizije nosaea aviona (»Hiryu'( i »Soryu«), pod kontraadmiralom Yamaguchijem, 0 kojem se

pricaJo kao 0 vjerojatnorn nasljedniku slavnog Yamamota, Osim toga, Nagumovoj eskadri pripadao je dio rreee divizije, sastavljeae od bojnih brodova, krstarica, razaraca ipet brzih tankera,

3. Zdruzeni desantnl odred za. osvajanje Midwaya. pod viceadmiralom Nobutakeom Kondom. T.aj .je odred bio podijeljen na nekoliko grupa 'i raspolagao je. izrnedu ostalog, s ~ ~k:ih krstarica, 2 lake kTstafic;e, lakim nosacem uviona, 2 nosacil. hidroaviona, 24 razaraca, 6 tankera, 16 brodova za transport trupa s ukupno 5000 ljudi i minolovclma,

4. Eskadra sjevernog podrucjaviceadmira-

Lijevo: Ata! Midway, dva pusta .komadiea zem)je- olmdena kor!J.ljnim sprudovima j nadaleko [edina zrekoplevna baza LlSI'ed besk.raJnog Pa.cifii!kog oceana,

Lijev.o gore: Admiral [sorok" YllJIl8moto, komandant japanske kombinir.ane Ilote,

l.ijeve doJje: Koatraadrnlta! Yamaguchi.

Desno gore: Japanski Dosae avtena »Ka'ga(( tone nakon i!etiri americka pogotka.

Desno dolje: I Na.gumO" koma.ndni brod »Akagl« b:.gubljen je kod Mjdw8Y8.

la Boshira Hosogaye, podijeljena u tri II'1ilPe, sastojala se od 2 laka nosaea aviona, 3 teske k rstarlce, l.lake· krstarice, J pomocne.krstarice, 12 razaraea, 6 podmomica I vj~e brodova za transporrtrupa, tankera, teretnih brodova i minolovaca.

5. Jsturene podmornieke snage, pod komandom viceadrnirala Komatsua, koji je bio na svojem komandnorn brcdu, hll(oj krstafic] »Katorii i zapovijedao s ukupno' 16'podmornica, I na kraju, zrakoplovnim snagarna na kopnenirn aerodromirna komandirao je viceadrn I 111 I Tsukahara,

Za~to· e gl asoviti-admiral Yamamoto. take

21

lose pridrtuvao SI!UO~ pravllo »OdVOjCDO mafSirlllj. skupno napasti«. ne moie e ~ ustan viti. edini je razleg, mazda blo llti to je racunao na lab neprijllteijski etpor i St je. osim toga. precijenio elernent iznenadeaja, Ta,i dement jed a da je j postojao, jer ie izvr na americka obavjdllljllll sluibil no Ha ajirna polpuno prozrela njegove planove,

10' prije bhke uKoraljaommoru, ameriNd admiral NImitz lmao jed okaze de se priprema ve:lik!X pomerska japan ka efenziva. imltz, komundant americke PacfftCke f10te i paeiflekeg ocean og podrueja. nije e mogao os bito uprotstaviti golemoj japansko] :premoci

kojo jc prikupio Yamamoto Imitz je raspolagao 16. i 17. operativnom e kadrom. Prva se sastojafa ad nosaea aviona »Enterprise< i »Hornet« est krstarica. 9 razaraca, 4 tankera, do je 17. e kadra imala nOSl;l.t aviona »Yorkrown«, 2 leske kr tarice j 6 razaraea. Dalje, Amerikanoi 'U u vcdama srednjeg Pacifika imalJ 19 podmcrnica i avione koji S11 bm smjesteni na Mjdwayu. kojije slovic kac »nepotopljiv nosae aviona«; lake je posljednjih tjedana obrana M.idwaya poj3eana koliko je bile moguce, . imi lZ je morae ne same odbiti japanski napad na Midway i zaustaviti na lupanjc. neprijatclja u rednjem Paciflku

24

Lijel'o: Vjceadmiral 'Kondo zapoYijedao je zdr~i\nim japanskiJiJ odredom za zauZiJn!Ulje ameri&e baze na otoku "Midway.

Lijel'o doljel Avioni s »Hometa« napadaju japanske brodove. pratnje. Nosac ariona »Homet« je ukupno s nosacem avioua »Enterprise«, 6 k:rstaric,a i JDS 9razarafa pripadao 16. operativnoj .eskadei pod komandom admirala Nlmltza,

Dolje: Iako se )l'or.ktown{{ jake nagnuo, potonuo je tek nakon. podmorni&ognBliada.

nego se istodobno 'morao starati 0 z..stiti Aleuta, Zato je 17, svibnja odlucio de formira eskadru sjevernogPaclflka, keja se sastojala od 2 teske i3 lake krstarice, kaoi lOrazataca pod komaadom kontraadmtrala Roberta Theobalda.

Jurisna grupa lakih nosaca Iz japanske eskadre sjevemog podrue]a pod komandom .kontraadmirala Kakute prva je isplovila 6, svibnja :Lz' Ominata prema Aleutima, Dva dana kasnije isplovila jegrupa viceadmirala Hosogaye, a dan potom napustila je Hiroshirnu Nagumova ponosna eskadra nosaca avio.na, Josjedandan kasnije krenuli so. transport-

ni brodovi lz Saipana, Gotovo istedobno isplovila je i grupa za podrsku adrnirala Kurite i ubrzozauzela polozar na 7 S do' 100 nautiEkib,milja ispred rransportne note, Japanske podmornice, koje su u meduvremenu bile poslaneuizvidnicu, nisu opazile neprijatelja, Yamamoto tada j as nijeniti slutio da je ajegov americki proti vnik vee otkrio japanske namj ere,

Na idane 28, i 30. svibnja isplevile 81) americka 16.odnosno 17 .. operativaa eskadra i, nakon uiovara goriva, sastale se u podne 2. lipnja na oko 32511autickih milja.sjeveroistoeno od Midwaya. Ali prvi susret s neprijatelji-

rna lmal su avroni s. M iclwaya., Ujutro 3. Iipnja izvid1t6kiaviOll nCB talina« llrimijerio je neprijatelja DS; gotcvo 700 nautii::kib rnilja od Midwaya .. On je javio Midwayu da II erodeva plovi prema istoku.. Bili su to transportni brodovi admirala Tanake lz zdruzenog desantnog odreda. Na tu vij~s! Z'IpOvjedDik atoka: odmah je poslao 9 bombaroera B-l1. 91<016',30 (e su leteee tvrdave (B-1 7) prona§le japansku rransportnu Iloru i pre§le naglo u napad s v.clilcib vislna, ali nlsu u pjele posti6i ni jedan lzravan pogodak, Yi~e uspjeha lmala

u 4 hic4Qaviona tipa)>-Cataiina((, koj! su naveeer-posla,oi u novlnapad. Avioni, provizorno naoruzani torpedima, ndli su rano ujutro japansku flotu, lansirali tri torpeda i pogodiij 1 tanker. koji je ipak D tavio ploviti. Taj dan 4. U_pnj ostat ee zabilje1en kac povijesni datum, zapravo prekrernica u ratu na Paeifiko. U 04.30 polio je II patrolu deserak aviona s ,Yorktowna e, U tom t.renutku Nagumojeplovio215nautifldb miljazapadnije j poslao svoje avione u prvi z.ra6nl napad nil. Midway, Nakan vi'se od.jednog sata »Bnterprise«je izjednog slu.fajno uh-:va6enog bnojiva saznac da eJapanski nosaCi aviona nalaze nil. oko dvije stctine milja u smjeru zapad i jugozapad od 16. operarivne eskadre. U 06.07 .kontr:aadmi_raJ Ra-yiuood Spruanoe, komandant.16. eskadre, naredioje svoJimbrodovima dll okrenu najugozapad i napadnu neprUa.teIjs. Ameril!ki radrui -s MidwaY<I otkrili su on putu prema otoku ukupno 108 aviona, koje je prije at i pol poslao u napad admiral Nagumo sa syojib nosaca. II tu vijC$1 uzletieli su svi americkiavioni S otoka, a 0 naut_ickih milja

26

Gore: TeAko-o§teCenajapanska kr rarlca )>>MogJmi«( Il5pjeJa se oddsti, i nakon p<tpravka opel se ,.raola u stroj.

Desu.o gore: Bombarderl ZIt obruAa.vanje premni za polijelaQje na .palubl amerli:!kog nosafa aviona u Tihom oceanu,

l>olje. Rute razlicJtih dljelo,.a japanske flOle prema fidw yu i Aleuli.ma. Pokreti prcm-a olOcJma bill II ~mi~ljenl kao manevar loa od1'facanje pafnje mertkansca od 1jdwaya.

Desno: Sbematskiprlkaz dopdaja u okolfci Midwaya. plovnim rutam8' najvafnijib Ootnibodreda koji 5lJ sudjelovali U borbama 01«1 atoka.

o C E A N

• BIKINI

m o EI E1 EI EI [!J

E3 E3

, __ . Amer1c~a,fJQta

prl!:~,da b 0 rbu 6, lip n ill ~ 942.

• J 3. Ijp~ja

3. lrpnja 1942: Amertkanc] Sll'ol~rlll lap_ansku Ilotu

Potopllenl amerlcki brod Potoplleni japanski'brod

Kurs Nagumove eskadre .4-5.. Ilpnja 1942. Generalhl kurs K-uritlnog odreda 3-6. lipnja 1942.

Ku,s glavnlna'J,panske llo!. pod Yama"'Qlom a-6. !If''nl_ 1942. ~.ne(8Inl kurs drugih japanskih eskadrl. 3-6. IIpnlal942

(osim invB_:donih b_rodo~a)

Amerltki napad na japansku flotu (avion!)

Generalnl kurs Spruancacve eskadre'S-6-, IIplij;; 1942. Generaln! kurs Flet(:nerov~ es~adre 3~. lipnja 1942.

.lIpnj

Japanski zrai;ninal1ad 0.... n~ Mi1:jway 3. lipnja

0<>

'OTOCI MIDWA'Y

5..llprlja

Amerltko zrakoplovstvo s 'Midway-a "taltoder ie

s udjelova'ib u borbi

od Midwaya. susreli su se s neprijateljem. koji je, usprkos svemu, uspie da cd 06.30 u toku dvadesetminuta napadneotok u ville mahova. Kako se Cinilo daje potreban i drugi.napad'na Midway. Nagumo je naredio da 93 aviona zamijene torpeda bombama, 510 ih je zadrfalo vise od sata .. Inace, tisu avinni sluzili !(ao rezerva za napad ua brodove, koji su se mogli poj-avlti. Ovaj sat. utrosen na zamjenu torpeda bombama, N aguma ce skupo stajati. Kada je cetyr,j sata kasnije jedan japanski iiWdacld avion s krstarice »Tone« javio da 10 neprijateljsk:ib povrsinskih brodova, .udalienih 240 nautickih milja u smjeru sjeveroistoka .plovi prema Midwayu Nagumo je Citavih petnaest rninuta razmisljao sto da radi i izgubio je dragocjeno vrijeme, Potom je naredio da oni avioni koji su jos opremljeni torpedima zadrze torpeda za napad na neprijateljsku flotu, za kojuje u.meduvremenusaznao da irna i nosac aviona. All kako se oceklvalo da se vrate a vioni .koji su napali Midway" palube, nosaca morale su ostati slobodne, U rneduvremenu, .Amerikanci su ponovno napali.. S·estnaest bombardera za obrusavanje nije nijednom pogodilo »Hiryu«,

Kadaje.admiral Spruance izvijesten 0 napadu na Midway, odh..lCioje dapokusa iznenaditi Japance, i to u trenutku.kada avionl koji su napadali' Midway budu stajali na palubi broda opskrbljujuci se gorivorn i municijcm. U 07.02 naredio je »Avijaticari, u avionel« Malo zutim le!jel_o je u susret neprijatelju 200d njegovih 38 lovaca tip~l »Wildeat«, 67 bomburdera za iobrusavan]e »Dauniless« i :;!9 rorpednih aviona »Devastator«, Spruanee je

7J1dria 1 It> aea »)WildcH[ J!ll najnumiju zf:llfnu zasriru svoje eskadre, U 09.15, kud'l 8q se M j~lpl:lnski a ioni spustili du bi sc opskrbili gorivem i munieijcm. americki torpedni avioai napali uagumove brodcve. _Zesloka japanska proruaviens a vatra, akcija. 1 vaca tipa }>Zt:ro.\ i nedostatak vlasurc rutile bili u :zli Arnerikance katastrofalni. Od tridesetoro !judi iz adrona torpednih avinna ')Home-[1-i<1. oji je napae. uapad j..: preZivio amo jedan oov)ck 010'10 Ista sudbina snaS:la je i

ione s nOl;ll~ )Ente-rprise<L koji su napall pet mlnuta asnije, Oboreno je 10 do 14 aviona, ada nisu posligli mjedao pogoda.k. JOOva DeS"fO bolje prosa je k;vadronlotpednih aviona nosaca »Yorktown« • .kojise neposredno posllje Loga, 2ll§ueen a 6lovaca, pdblizip » oryu . Ipak, napadi relativno narih ameri&ih aparata rusu bili uzaJudn. JapanslO Javel. koji su osiguravaU wtit:u Dosaca aviona, u.pili su u borbu s torpednim avionima kojr-su letidl ni ko iznad mora. tom trenutkunai laj grupabombardera ze obru avan]e

)'Enterp~isea.(, aiel amrioklh b mbardera bio je tako 1zncoll.dan. da japanski lovei, koji . u dotad progouif torpedne avione, nisu uopce imali vremena za manevar,

ndeset i sedam »Dauntlcssa«, najuspj~nijih i najomlljenijih amen kih bombardera u ratu, uspjemo je lzv(w.lo zadatak

asae. aviona »A kagi 1(, s Cei.[dcset aviona na palubi, primio je u 10.26 11; puna pogotka, I za dvade etakmieuta adrntral. agurnoje.morao napustiti svoj komandni bred, osat aviona ,}Kaga ( dubio je &:tiri pogotka i za nekoliko

li nestao u oceanskim dubinama, Gotevo is-

Lij vo: Japan kll 'oomba eksploctiraJa j pokra] merRk.og DOell.f'll !!,viona ),Yorklown«,

D 0 gor .• lnvazijll us Mid 1'1 je propala all SII JUll Dei i_pak bombardirali 0(0'

DCsoor Admiral built predaje octllko\ nj(!

ontralldmiralu pruanc u.

to_g momema kada e pogodcm» kagi«, bomtlarderi za obru aVJUijo s I) orktowna« U pjeIi 9U fn put~ po.goliili}) OryIH<:, nakon l:e~ je

omandant mora naredili napu tanje breda, AJj») oryU(1, jedan ad modernih nosaea <lv,iona, biojlr-izuzc ino fila", j~r je le.k noeu nestae u ocean klm vola ima, ako II potopljena ui ad ~liri japan. ku nasa~a a ions. dok su 8.merifkc gla vne DMIlO Ul.Je nel:aknul . I pak,

men ki gubioi 11 a: lonlma i ljudslvu bili su ttlki. Kad 511 japanski avijalicari Jllvili da Fle-L lier raspolrlt samo s 2 nesaea aviona, kon\raadmiral amaguchi.koji se nalazio na nee (~nom no stu a,viana »Hiryu«, dab!o je naredbllda napadne, ptolh'nik~ u eskadru,

Jil_e-ri~ki rod ri registrirali u priblin an]e l1cprijaLelja, Na » erkrewnn« sve. je bilo premno za borbu, Jako su ve6inu rih japankib aviona oborili amerie1d lovci ))WiTdCJ1t (i -ProtuflVionskaartiljerija .• lpak JC 8 avtona usp}efo p.roCi· kroz vatreni zastor i pogodili

29

»Y orktown« s 3 bombe, Premda j~ brod bio ozbiljnoostecen, ubczQ je uspio poveeal,i brzinu, tako da su se avian! opet mogli njime poslui;itiza-popunu.goDvom. Ali oko L4.30 doletio je drugi val japanskihaviona. Q:.tiritorpedna aviona uspjela su proci kroz americlci vatreni zastor i izbaeiti torpeda, Dva.su pogodila Gilj: qsteeenl su tankovi s gorivomkormi- 10 je blokirano .a brod senagnuo za 26°. Prije 15.00sati brodje biou takvom.stanju dajeposada morala prijecj na 4 razaraca, U meduvremenu su americki izvidaoki avioni otkrili japanske pomorske snage s posljednjim nosaCern aviona, Oko'.17.00sati 24 bombardera za obrusavanje napala su »Hiryu« i pogodila ga s 4 bombe, Admiral Yemaguchi je poginuo. Dne 5,.lipiija u ranimjutarnjim satima posada jemorala napustiti bred, kojl je tonuo, To je bio .k:raj jednog sudbonosnog dana, 4. lipnia, dana kad suAmerika.nci unistill jezgru, odnosn.oudarnu snagu japanske armije, I pored tesEih gubitaka.Y amamoto je ostao optimist. Naredio je da se transportna !lota povuee, a admiralu Kuriti je saopeio da. s eetiri u;ske krstarice bombardira arliijerijom Midwayi da se zatim prikljuci,glavnim snagama. A..dmiralima Takasuu i K;:tkuti, iz Hosogayineeskadre za Aleute, takoder je naredio da se spoje s ostacima N agumove eskadre i podmornicama istocno od Mid:waya i da napadnu americke brodove koji su se vraeali, Yamamotova zamisao hila je da u notnoj a}(ciji napadne i tut':e americku flotn, Kada je . izvnenje te operacije· izgledalo neizvedivo, QO je naredio Kuriti, koji je sa svoje 4 krstarice bio na putu prema Midwayu, dfL okrene u suprotni smjer ..

To se i dog_odilo. Malo z,atim. u 03.42, Kuritin kornandDi brod, k:rstarica »Xuman.o(<, iZllenada jeotkrila americku podmornicu »TambbrK Zbog naglog o_lcreta, da bi izbjegla podmomicu, krstarica »Mogami«, posljednja u kolani, ,.sudarila 5e s »Mikumoi]1(, kpja: je plovUa ispred.nje. »MOgamljUH je teZej)~te6en pJamac te je Illorao smanjiti brz.inu na 16 cV9ro"a, d.ok S!J »Mlkuml«probijeni tankovi s: gorivom, paJe ostavljalajak trag nafte. Kurita Je ostavio dva rataraca s tim krstaricama, a sam je nast'avi 0 plovidbu:s dvjema neOiltecenim k:rstaricama. Sesnaest arnerii;lcih bombardera za ol),rusavanje, kojisu trazili ostecenenepl'ijateijske brodove,.prona~ll su u 07.45 [rag ulja, pratili ga i napali »Mogami(~ i »,MikuIDU«, al.i bezuspje§no. Pri tom je mor· naric.ki zrakoplovni kapeta:n Richard E. Fleming zajedno. sa svojrm aViono.m bioob:oren! a:1i je pri padu upravio SVo.j bornbarder u strafnji dio »Milillme«, u pravo kao Izvjdbani »kamik~e«. lako napad nije bio ba§ sretan. Amerikan.ci,se ni.su predavall. Prije n.ego sto se 6. Upnja sUIlCe diglo, pono.vo su priinijeeene japanskekrstarice. Obnovljenisu zracru napadi,ovaj'pur USpje.s.DQ. U 14 .. 15 »Mikuma« je pOlo.pljena. Te~ko osteCena krstarica»MogarutH preZivjela je napad. uspjela se domocl, Truka., ali 5e tek nakon gorunu dana mogla vrati.ti u stl'Oj. Amecikanci su S6 nadali da ce

30

uspjeti spasiti ponosni )Worktowi:t«. Kada je, nairne, popcdne-t, lipoja.2270 flanova posade napustilo taj tesko osteCe.ni brod.jiinilo se da on n,eCe potonuti. Tada SIl priskoeill u pomoc mornari i brodovi. Najprije jet,ipsla na brod jedna grupa za spasavanje, onda.su ga uzeli u tegalj I flotni tegljac i minolovac. Sutradan je grupa zaspasavanje pqjacana pa su pozari ugaSeni, brodje vracenu vodoravan polohj, a unisteni avioni baceni su u more. No sve muke bile su uzaludne. Nairne, jed an japanski izvidacki avion primijetio je »Yorkrown« u plamenu. nasto je Yamamoto naredio podmornicil-168, kojase nalazila u bliZinl·»)Yorktowna«, da ga potopi, Sestoglipnja u 13.30 japanska je podmomica lansirala 4 torpeda, Jedan ad njih pogodio je razarac»Hammann«, .koji je osiguravao desnl bok »Yorktowna«, »Hammann« se raspacna dvadijela iaa eetiri rninntenestao u morskim dubinama s 81 od 241 clana posade, Druga dva.torpeda pogodifa su »YorktoWM,.koji je 7. Iipnja u zoru ne-stao u valovima.

Japanci su imali vise srece ri borbi u sjevernom Pacifik,u,.ali oudje pestignuti uspjesi umanjenisa gubicima u bioi kod Midwaya,

One 25, 26. i .. 28. svibnja otplovila je japanska 2.udarila eskadra nosaea aviona, odnoma grupe za zauzimanje Aleutskih otoka - (Kiska.Adak,Attu). U'zoru 3. lipnja avionl s nosaea »Ryujo«, koji se nalazio 165 nautiekih milja juzno ·cd Dutch Harboura, napali, so americke snage na otocima. Uspclcos jakoj protuavionskoj yam, Amerikancisu \maI! osjetne go:bitke, a 25 ljudi je po.ginulo, Novi japan$kf napad na arneritke .raz:a;ace kapetana [regate Cra.iga u zayevu MakUshin nije uspfo, jer je bilo jak.o ob}acno. Nasuprot tome, jedanamerickl izvidackl avion primijeti~ je japansku flo~, ali je poslaopogre"Snu pozieiju, pa avioni, koji su. ubrzo uzletjeli, nisu mogli pronaci neprijatelja. "Posto su se Kakutin; lovei,noeu 'opskrbili ,novom re~rvom gonva, on je odJueio. da, ponovno napadJ;le Dutch Harbour, jer je okolicu Adaka prekrila gusta magI a .. u: retia sata popodne uzletjela su 32.a\liona s:n~saCa »Ryuju« i »)n.nyo.«. Njima je takod:er ·poslo. za rukom da nanesu Ameri. kancima velike ,§tete. ,[ako su u meduvremenu AlneJikancj usli ti trag neprijateljskim nosaeirna avio,na. poslani bombarderi uspjeLi su postiti sarno ma,nje pogotke.Potom je Y;unamoto, kad je doSlo. do krize kod. Midway'a, naredio Kakuti da pode u jutuom smjeru i ·da se pridruZi Nagumu. Zauzimanje zapadnih Aleuta i Midwaya. hilo je »'privremenoo.dloZe- 0.0«, bar je tako·bilo. obja!njeno. Yamamoto je naredio snagama podrlke ko.d Aleula Qll se ponovno ptipdjeglavnim.snagama, All uekoliko sat! kasnije., japanslci admiralje povukao sVo.je nare<ienje i zapovjedio da se osvajanje Aleulanasta'Vi ,prem.a planu. Kako je tada napad.naMldway veepropao • .mlsIlo je da ee mazda na dalekom sjeveru imati vise sreee .. Grupa zatauzirnanje Adaka i AUlla dobila je tada, u zoru 5, iipnja, naredbu da zauzme

Attu, Dva dana kasnije iskrcalo se po gustoj magli 1200 ijum n zaljeVu Holtz. Trupesu kroz snijeg marsirale prema mjestn Chichagof i zauzele gao Odred K;ojt je morae za,uzeti Kisku takoder je obavio zadatak pri "cemu Japanei DOpOe nisu.nai~li na, otpor. Bilo je zatniSljeno da otok Kiska sluZi kao stup za novi Yamamotov obrambeni obruc, Sad a, kada Japanci nisu mogli zauzeti Midway, otokKiska bio [e beznacajan. Ipak su odlueili daga

izgrade kao zrakoplovnu bazu, .

Bilanca bitke za Midway.pokazala je CIa su Amerikand imali velik.u prednost. Oni su izgubili nosad aviona »Yorktowne.i razarac »Hammann«, 109 aviona s nosaca i jos 38 aviona s.kopna iz sastava .. korpusa.mnrnaricke pje§adije. Poginuloje ukupno oko 550 Amenkanaca, Japanci su izgubili 4 nosaee aviona i 1. tliSku . .krstaricu, dok su tesko osteeeni' L teska krstarica, 2 razaraea r I bojni brad aI lanker je lakse ostecen. Povrh toga, izgubili su 322 aviona i 3 SOOIj udi, medu kojlmasu hili mnogi njihovi najboljipiloti. Japanska kOIIUUlda nije htjela priznati da je nota pretrpjela tezak poraz. U pravo i.l;>og toga cinjenice su iskrivljene. .Napad na Midway, oko kojega je live I poeelo, .predsravljen je kao manevar odvracanja pozomosti S osvajanja Attua i Kiske, dok je, prvotno, napad na Aleute bio zami§ijen kao manevar ,0dvracl\Dja 1?ozom·osti. Ali ma kakva bila obj!i5njenJa za [avnost, nijese mogul pobiti ~nje.nica da se Japanska Ilota nikada vise nije uspjela oporavifi od gubitaka i daje japanskl osvajacki·pohod za ustavljen.

Japanci. su napravili krupne pogre~ke u plan.i.ranju te velike ofenzive .. bazirajuci uspjeb na iznenadenju, kada to gotovo i nij~ bilo potrebno. NevjerojatDoje, eak da seracunal.o is prethod.nim upozorenjem, da bi 3 a'mer:icka no.saea aviona i 13 krstanca. pa i uz maksimum sfeC.e j vjestine, uspjeli. poraziti i primo:rati na.povlaeenje japansJ.;ih 8nosaca 3viona, II bojnlh brQdovaj, 23 krstarice, da. su te snage bile koncentrlrane. Za Japanee je bHa katastrofalna pogre§ka §to su pl'vog china bilke, 3. lipnja, olihove snage bile podljeljene na deset odreda razbacanih na golemom pr.ostranstvu sjevernog i sr$jeg Pacifika.

Po.morsko.-zracna bitkakod Midwaya ,oslaje jedin.stVe.o. primjer odlucre bitke koja je utjecala na daljnji tok rata. To je bio prvi tezak porazjapanske fiote o.d 1592. gOWne, kad jll. je po:razila kore.iska flota pad zapOvjean.i§tc v:om glasovitog Yi"Sun Sina. Japa,nski general§tab zab[aDio je svako spominjapje imena Midway, skrivajuCi poraz.ne sarno pred ~irom JavDooounego i pred odgQvornim politickim i vojnim licnostima, ali 5e posljedice katastrofe nisu mogle sakriti. Napu~tenj fiU ambicioz.ni ofentivnl plahovi protivPort Moresbya, Nove KaleQ.onije i Samae, a japanska je 110ta . uskoro o.suden.a Da neoeekivanu.i nepopular-

nu dCfenzivu. S druge Slrane, za Amerikance je zavrsila. defenzivna. faza [ala na Pacifiku i nastupilo je razdoblje u. kojem su biJj spremn:i da pokaiu odgovarajuCu inicijiuivu.

BORBE ZA SOLOMONO\1E OTOKE

NAPAD RADI BRANE

F. C. VAN OOSTEN

32

Poslije bltk"e kod MidwlIya (3:-5. lipnja 1942. g dihe) Japancimaje bilo jesno da su izgubill

ve i2gjt!de za daljnj'1 0 ajanju ida e morajc priprerniu za kon&oJidaciju svojeg no oo vojenug ear tva na Pacifiku, S druge strane, Amenkanci su vee pravili planove kako ee

rnesti tu k n lid ciju i onemoguelt] j ipan-

lillvo: Am.cdfk·j m rind juri a.juna obaLu GUAdakaua:la. bel. ceeg japnnskog ntpora.

Dolje: mcrti!1ti "ojllid kreeu se kroz oj kamppodk.nkasQrlm pallllB1Illl na atoka Guada.l~aR IlL

sku takozvanu Iralc~u defanzlvu. Slrlll~ a koncepciju cia U'eba·najprije, [ada1i ~ 'mui!ku a p tom obraeunari Japanom lItjec'_la je donckl~ nil . veznicke ojne i pomerske planove u lThom eceanu, li su ipak plilliOVi

'1 eznika razradeni d CIjBa:: 1942. bfH oren-

zivni L predvidali su n.'lpa na clam nove otoke, a. zatim prodor tim orocnlrn Ianeem prema Novoj Brillmiji. Prvojd trebalo zauzeti 01 ke Min nrz, zaum uillgi i kolnu

b'lIst, dok hI se ua otoku nile j evim Hebridima un;dtla pomor kn i l.ltucoplo na baza, KaO i billa za hid rea vi one. J ILpllll S k 0

osv<uanje Tt,llagija. 3. svibnjJ 194.2.. rmalo jl! ozbifjn . po ljed ee.jer je la,l lltl\ II japan 'um rukumu predsttlvljav prij.clnju 2.Il \CZC IzmcJlI Anlttl'lllijc i S,jedinjenib Ddav:1.

Odmnb pos1tie bitke kod 1idwayu general MucArthl1r ji! predl !ro Z<l.U7Jm:trtJ..: Rubauln m _ mari& -dCSilJlIJ) m divizijOln p d iill'llll! pomor kim nagama, II kOJ" hi bilu u!djllCcn 1 i 1 no a~n avionu. Admiral Klng IllJe obrueae l1lDog paroje tom planu, Ii pTVO. nijc nlJmJllfll 30 dn u ~ yl nu hdofi ev ntunlnim napadLmu japan k a\Oij ltij~ su olcrnoIIQvm otoka, a zatlm, nije huo ,d I IC= brodove

33

stavi pod MacArthurovu komandu.

Viceadmiral Robert L. Ghormley imenovan je 17. svibl!ia 1942. komandantom.juznog pa:cifi(!:kog pod:ru~ja, dijels ogranka pacifiCke oceanske oblasti koja je bila pod kornandom admiral a Nimitza. Ghormleyjev tab se prvo nalazio uNeumeji na Novoj Kaledoniji, alije ubrzo prc;:mje§tcJ1 u Auckland na Novom ZeJandu. Ghormley je 2. srpnja primio direktivu.za o:fentivu na Rabaul (oj)eracija )IWa(ch (0 WC({() , .Prije toga trebalo je' za uzet i Solomonove oroke, Now Britaniju, Novu Irsku i sjeverolsto6ll dio Nove Gvineje, U prvoj CtaPI rrebalo Je zauzeti otoke Santi Cruz, Tulagi i

jufnom Paciftku i neutralizirati ih, S tim u vezi napad na Rabaul je promijenjen. S obzirom na to da je trebalo djelovau brzo, Ghormley je 10. srpnja dobio. naredenje da zauzme Tulagi i Guadalcanal. Za dan napada je najprije edreden 4. kolovoza, zatim 1. kolo oza 1942.

Guadalcanal je jedan od Solomonovib 010- ka, otocne,skupine koja se u obliku dvostrukog lanca, dugog 600, ~ltokog loo nauti~kih, mi lj a, prostire II smjeru sje~e,rozapad-jugoistok - ad Bismarckova arhipelaga do otoka Santa Cruz. Smjdteni sjeveroistoeno od ove Gvinejc; ti U otoci 1942. predstavlja-

izgradila austrsiska ratna rnomarica, To su bili »obalni osmatraci«, opremlieni malim radlo-stanicama, rssporedeni po Bismarok;:o-' vu alhipeJagu t Sclomonovim otocima. Uz pomo6 domorodaea, ti su Ijudi aveznieirna . lali dragocjene podatke 0 japanskim k:reLanjirna i pojaean.jima, a pogotovo 0 plimi i oseki, topografiji, hidrografiji, dubinama I drugim Cimbenkima vaznim za iskrcavanje, koji su veeim dljelom bili nepomatl .. Osim svega, li odvaZni ijudi su mnoge oborene saveznicke avijatieare uspjeli dovesu na sigurno.

Planirano Je da lie, americke 'lrupe iskrcaju na raznim rnjestirna Solomonovih otoka, Od

fNDJJSf(1 OCEAN

okolne oblasti Kasnije Ce se,medutirq, ispostaviti da otoci Santa Cruz nisu predsLavljali ba§ najbolJu bam. tako.da njihovo osvajanje, !J: aiti, nije maalo eeku .. posebnu prediIosl

Tri dana nakon prim.i~a naredbeza efe.nzi\'U na Rabaul stigao je izyjes.taj izvidalilcih aviona da se blizn, Ita Lunga, na gevemoj obali (,fuadaJcanaJa gradi aerodrom, To mjesto, MsuPJ'ot Tulagiju, bilo je jedno od mJesta koje je bilo pogodne za izgrad:nju aercdrcma. Saveznicimaje sada bilo jasno da im je Guadaleanal postao najvaZniji cilj, Kada bi. naime, tal_ novi aerodrom jednoni bio gotov. Japanci bi mogli napadati savezniClce baze u

34

T I H I

o

C E A

·SAIPAN ,,'GUAM

t:rrOCIP~L#U

KORALJNO MORE

Ii vaznu trate ku poziciju za obje srrane. Guadalcanal je, povrfinom od 6600kml nakOD Bougainvillea, n8j\Tet1 otok (oga brdovitog lanca, Vlaian, topao i obrastao pra§rima.rna, Guadalcanal je, kao j svi drug] otoei toga Janca, bio Ie§ko za.ra~e:n maLtrijom. Ni jedall od SoLomonovih otoka nije bas predstavljao ugodeo bOravi~te za bijele koloniste. Samona nekin1 mjestima taka biJoje pJantaza kokosa. Karla je izbio rat, Guadalcanal je brojio oko devet tisuea stanovnika.

J>o§to su Japanci 1I svibnju 1942. zauzeli Tulagl,saveznici .su im<i!i puna kori ti od jedne organizacije koju je jo~ prije rata bila

811(INI -

J 898. godine, kada Il.vodili ~anjoJsko-ameri~Jcj ,Tat, to je bila prva amerieka amfibijska operaeija,

Konvojis trupama iz NovogZelanda i San Diega sreli au se 26. rpnja na jedno] t~ki, Olprilike400 nauLicldh milj;l ju.goistoCno od otoka Fiji. Cetiri dana vojnici u vjefbaJi na otoku Kor:o, lwJi je bio 8lican Tulagijll. Pri (om se osobito poklanjala patnja 'vezama Izmellu brodova, aviona i kcpnene vojske i artiljerijskim pripremama ratnih brodova. Rezultat vjezbi nije pruzao oplimi$ijcka. ailekivanja za ishod operacije, a biloje govora i 0 »potpunem prom3.§aju~(.

Ghorrnleyjeve snage u juznom Paciflku sastojale su Be od udruzenog desantnqg mireda kontraadmirala RichmondaK. Turnera i operadvne eskadrile pod komandom kontraadmirala Nejesa, koja je trebala osigurati potrebnu zraenn za§tilU. Operativna komanda nad cijelom ekspedicijom bila je u rnkama viceadmirala F. J.FJelcbera. Noyesova eskadra sastojala se ad 111 nosaca aviona novog bojnog breda »North Carnlina«, §est krstariea, sesnaest razaraca i pet tankera. Amfibijske snage sastojal.e su se ad. dvadeset i. tri breda za transport trupa, koje su stitile cetiri krstarice i devet razaraca.

canalu ima oko 5200. Amerikancima je poslo za rukom da polpuno iznenade neprijateJja. lskrcavanje na Guadalcanalu teklo je gotovo bcz t~koCa. Na TuJagiju, otoku Floridi-Ga-, vutuu i Tanambogu situacija je bila znatno nepovoJjnija. Ipak su Amerikanci uspjell zakOTaciti na Tulagi prije podneva, ali je otpor Japanaca bio take zestok da e OlOt. Djje mogao zauzeti istng dana. Nocu su Japanei izveli brojne protuaapade.pri eemu su se !it.iIiU lakim haubicama, minobacacima i mlrraljezirna. Vel:ina :ill je pogiuu1a u tim napadima, koji su odbijenl i po eeliri puta, Napoken ).I. 8. kolovoza, pr-eiivjeH savladant,

lopljeni prije nege sto su dospijeli do obale, Osrnog kolovoza stiglo [e pojataoje, iako da naknn toga zauzimanje Gavutua vise nije ptedstavljalo problem. Jedan ameriClci razara~ kasnije Je bombardirao Tanarnbogc, take da.niie dugo potrajalo paje llaj otok pao 'U amerieke ruke. Americki gubici' iznosili su 108 poginulih i 140 ranjenih, Tim operacijama japanski je garnizon uniSteo gotovo do posljcdnjeg bovJeka.

Mada je iskrcavanje iUI Guadaleanalu izvrseno b[Zo.~auzimanje aerodroma, koji !.iU Arnerikancinazvalis+Ieaderscn Field«, rrajaloje neSto duzenego s(o'seotekivillo, Poeietak

Kad je flota krenula S otoka Fiji prema SolO'monovim olocima,' magla i jaka kisa pcmogle su da je Japanci ne primijele. U brodovima. za transport trupa nalazilo se ukupno 19500 Ijudi iz sastava 1. pornorsko-desamne divi:zije, pod kemanccmgeneral-

-majora A. A. VandegriJta.

U 1.30 sati 7. kolovoza Guadaleanal je bio na vidiku, a. StU i 1,)oJ kasnije kODvOj lie podijelio na dva mjehl. Jedan dio je plov:io prema Tulagiju, a drug! prema rtu Lunga, a osnovi dobivenih informacija, u podrucju Tulagij~bilo je staoionlrano otprilike 1850 Japanana, a procjenjivalo se da in na Guadal-

Lije\'o: Oblast D kojoj je veza bmedu.

Sjed.injoo.ih Driava i Austrlllije morala po nuu cijenu blli obrllDjena.

Gore: Glasonti olok Tulagi, s kojeg.se dno. oblad clima nakon prvog napau stotine amerifkih bombardera.

a Gavutuu u Japanoi prutili jo~ zeMi otpru. Ukopali su se u rovove i ,pl;!cine, tako da ih prethodna bombardiranja vnisn mnego uzdrmala.Desantnim trupama nije bilo nimalo lako, i tek nakon {e§klh gubitaka uspjele su se ucvrstiti na oroku, aj!~iotpor bio je na Tanarnbogu, gdje !>II desaatni brodovi po-

napada bio je jo§ pril.ieno Zestok. ali bile je malo zaka.§njenja i nedovoljao dnevnog svjetIII (iakreavan]e je zav.seno u sumrak). Sreea ~Ioje Japance uhvalila pa:nika,jer bi se inaCe I iskrcava:nja na Guadalcanalu krvavo svr§i1a. Braniteljl su se, doduse, brzo oporavili. Admi.ral Guniehi Mikawa odmah je iz Rabaula poduzeo energiene mjere, take da je Amenkancima trebalo kosi mjeseci da Z3U2mU otok, Privremeno 511 Amerikanci postigli svoj cilj jer u sprijei!iliJapance da.izgrade bazu iz koje bi mogli ugrolavati veze izmedu Sje.di:njenih Drzava i Au nralije, U tom trenutku ttlogli su biti zadovoJjni posrignurim.

35

36

Japanci nisu namjeravali slijediti primj~r Australaca, kojisu, u svibnju 1942. godine vidjev~ikako dolazi japanska flota, predali Selomonove etoke bez otpora. Dok su se mali gamizon GuadaJc~Ia.i dvije tiSu6e japanskib radnika povukli u dZtmglu,. s RabauIa i beza na -sjeve'mim Solomonovim otocima ve6 su, nekoliko ~ti nakan amenekog iskrcavanja, pole!ileli oomqarderi i lovci, da bi vatrom obasuli trupe oa obali i desantne brodeve. Osim. toga, vioeadmiral Mikawa, oiji j~ stab bio u Rabaulu, u &voj zurbi sakupio je eskadru od pet t~kih i dvije Jake krstarice i jednog razaraca, koja je vee oko pola pel popodne zaplovila prema Guadalcanalu,

Kretanje te eskadre nije proslo neopazeno za kentraadmirala Turnera, i 00 se zabrinuo, Priliilno s~ japaDs{<izracni nap~dl 7., 8. kolovoza vee sp primoraliadmirala Fletchera cia sv.oje »canjive« nosaee- ~viona povUCe na jug. Turnerje da:kle, ostao.bez zracne zastne. a uz 'to je jos bio ugro~en_japanskom eskadrom ,koja 5C pribliZa vala, TtaZ:i6 lei dobio od GhormJeyja odobrenje da 9, kolov-oza povuze transportnu flotu dva dana ranije nego -!Ito je bilo predvideno, Tojeznamlo daje Vandigriftovoj pomorskojpjei;.a,diji ostala DB ra polaganju same cetv~tina zaliha i ratnog materijala,

U bliZini otoka.Savo; kojise nalazi !spred, ltriJn'je sjeverozapadne obale Guadaleanala, patrolirele su ~etiri americh i: dvije aastralske tclk:e_krsta.rice. TUrner jeponudio komandantu te eskadre i generalu Vandegrifru da se radi dogovora sastanu na njegovU ·admiralskom b_r-odu»)~kCawley«. Konferencija trojicemrivo lUIlomih komandanata trajaIa je do iUl. poopCi, dole je. vani jato tropsko ne~djelJ)e smanjilo vidik brodskiUl QS1ruUraama na Stotinjakmetara.Nitko ad njlh nije niti p,0tni-s1io oa, ~o da se.japanska ClS.kadra, br'zjnom od 26 cvor,ova, k:re6e u visini atoka Savo .. Raza:rac »Patterson(I' bio je pm koji je (\1 otprilike eetvrt do dva) dao uzbunu, A'li ta.da je vee bilQ kaSDO. Nekoliko sekunrli kasnijelapanci ~ll d~asticno obraeunali .s a,mencko-austtalskom eskadrom. Cetiri krstarice I:l

Lijevo: NoenabUka na rijeci Teuaru (lIn) stlljala je 1ivota gotovo SYi!: jap~e .apada_i!e. jer je japanski general Hijakutake ,polcijenio Sposobnosl sname a.meriCke obrane.

potepJjene, jedna k:rstacica i jedan fa7.afac te§k-o o§t~eni. Vise od tisucusaveznitkih momara itgubllo je zjvo.te. Japanei su, tako reej, -ostaJi netakmrti;

Na- &re6iJ Van~egrifta j njegovih v6jn:ik.a.

M:iJtawaje od!u~io da se poslije toga lzvanrednog;uspjeba povuee na sje"ec, NUe znao da so. seameHcki nos~ci aviena vee bili udaljili prerna jugn, pa je htio prije alaska sunea bit.hzvan dometa.americkih aviona, Dasu Japanci osta1i jos nekoliko sati pred obalom Guadaleanala, bez muke bi unistilicijelu Tmnerovll transportnu Ilotu i na plliZi nagemilane 111aterijalne rezerve, a to. bi znacilo i kraj ameJi~~ kog pothvata. Zaro je Turner i_skocistiq priliku, i 9., kolovoza povnkao se sa. svojim dj~lomieno Iskreanim brodovima.

P'p vla1:nQ'm,' vrelem, Deprob.odn6m: pta§umom prekrivencm o_tolnl vi~e od I pO()O ~4l1 izeliranlh.americkih vQjnika m:omapcke pjebdije borilo se protiv malarije j dizenterije. Japanci im prvotao trisu predstavljali velik problem, ali znali su da to taka Qeee dugo potraJati. Njih~)Vo sljedovanje~sm¥ljeno j¢ na dva jnala obroka dnevno. Obroei so. bili spremlje:tii vecinom od rezervi 'ZaplijenJe.nill od Japanaea, Njihova jedina u.ijeha bila je .da zauzmu aerodrom koji su )'apa~91 vet gotovo porpuno bili zayr1ii1i. Nazval! su ga )).8eoderSOli Fi-eld(~ pojednom junaku.,avijati~aru .iz. bilk'e kod Midwaya. Premda se nauredenju aerodrome groznj~av_o radilc tekje20. 1\:010- voza prva am.eriCka eskadrila od devetnaesi bombardeta sletjeJa na »Henderson Field(1,.

Ali Iii'Japanci nisu mirova1i.'OenenU Harukichl Hyakutak~, kom~aru ]7. artnij~.dobio je nate-denie da odmah pov[atj,Gu~dit.lcauaI. ' lz jugositocne Azije doveo je trupe 0.3 Bismarckov 3[hipciag i Solomonove otoke: borbenu giUpu pulcovnika Ichikija>iskllSllU Ka:waguchijevu br,ig&Gu, elitnu Sendai-diviziju j ~8" diviziju, koja je jmala va:znu utogo. it ~svajanJu N"1Zozemske Indije_ ba:o.ju su americke [elece tvrdave iz baze' ~spirltu Santo pre<tstavljale ozbiljnu pcijef;njo. j.apanskom transportu, ali noou su zillo Jap!lnci go1ovo nesmelan<?mo~ prebacivarj trope ten.kove iartiljeriju ua GuadaJca:nal: Oni su 20. k:61ovQza svoje snage od dvije tisuCe Ijudi veCgO~bvo udvQstrutili, i 21. kolovQJ;a u 1,30 borbena ,grupa »lcbik1«( kIenula Je prva 0.

napad protlv ~eiicke m_orfui[jcke pje~adjje. U teSkoj n06npj D'or..bj. 114 riJeci Tenaru, u lcoJoJ.su secak morali upotrebljavaH ku:odaci, kame, bajl:ll1ete.i sfLmul'aj-macevi. Japanei so di)zivjeli riCit poraz, Bilo je jilin.Oi general Byakm:a~.e Je jake;! p6teijenio sn'iilgu 'ameri¢ke _pjeSadije. StGgajesazvanil~tnu"konferenGiju u Ra baulus admiralom M ibwQOl i k:omandan. tom n. zracne flote. OdluCeil(? je da se 24. ko~ovoz!l.zada odlucan udarac, Yjerujq_ci da se jos uvijelt na Guadalcanalu nalszi. amo OkOLOOO ameriekih vojnlka i ne ~eltajuci ·rez1.Ilt-.it boja na rijeci Tenaru. Japanci su uputili na GliaClalcanaJ nove snage, Kao pedrska tom de~tnom odredu, planom operacije ))X«, stavljena je U pokret j,apanska kOIU'biniranll, flota. podijel1ena P9 o_bicaju na nekoliko grupa i odreda. Tako jeodred od 1_500 vojnika- ~atila ~i1aZna nota od lei nosaea aviona, tri bojqa breda, ~t krstaoca,

osam razaraca, jed:nog uosaea liidroayiona i velikog b:ro.ja maojlh rataih hwdo~a.

Admiral GMm:tJey.,l<Qjeg s.u upozotiU australski »obalni osmalrtlOi,( i amer1~W- izVidacki avioni; naredioje Fletelllu,;u da.s suprotstavi Japaneima s tri -nosaaa .aviona, jednim bojnim brodom, sedam krstaricai csamnaest rai<u:soa·.

o cetiii sata popotlne p'oleljeli su prvi ~apanskiavioni Toje' blo poeetak. bitke kod istocnihSolomonoviho.toka.J:.ojale ponovno bila vise zraEna, ti~go pomorijqi~ Amerikanci su skromnem pobj¢do.m Q Oypj bioi $!lIIlO odlQZili 1ap<l asko iskrcavanje zalllekolfko dana~ Japanci su prek.rcaLi t~'na razaraCe;i tn d,ma kasnije -is_krcali ihJla GuaaalcanaJ. tJ toj biei Jap~ci su jzgl!~lli: laki no ac llviona »Ryujo.(I, 1 razacaei 90 avio.n:a. a 2 broda su bn teZe o§te(;e:na. Ameri<M JIa"sat' ~VLQ~».enterprise( biCje olik0 osleeen·da se moral} povu:ei iz barbe. Joo"ani1e8L boin1:)aIgeril:s »)Enletprl~al( pojal:alo je Zfl'i.Crte SlUlgens-Guad\l.Jcanalu, a ~eSl'dana kasn1je, k.i:ldajelec4n;jal~anski torpedo privremeno iskljuCio i11 borbe:rnosa15 aviona »Sarat~ga(<.. prikljuciJa su im se jps 'dvadeset 1 c~tiri lQvea. Na )8ender 'on Fieldu«ta su pojacanja. bila dobrodo~a.. a jedan cinikje primijetio.:,»Sto viAe nrn;aeaizgubimo, .to je GuacbJlcanal siguTlliji.«

Zahvaljuju6i.zrablim snagam·a.na })HenderSOD Fieldu«, sada joe zaista biJo lUogu.ce po-

37

tupno jac.anJe americkogme tobrana, Od velikog znacenja bio je prije svega dolazak mornarickog gradevinskog bat-aljona - popularno nazvanog »morske ptele« - koji je uspio aerodrom taka pcpraviti da su na Ilj sigurno mogli slijetati i teSkibombarderi i.pod najnepovoljnijim uvjetima. Dok su amerieka pojacanjauvjjektizala danju, nocu je u vodama 01:0 atoka openrao takozvani »Tokio-ekspres«, koji $U sacinjavalijapan&k:i trarrsportni tazaraci i desantni brodovi. a obicno je jos prije tzlaska sunca nestajao bez traga i glasa. Tako su japanske snage na Guadalcanalu brojcano brzo rasle, One su II.

covjeka ranjena. Pobjeda momaricke _pjesaPJje pomraeena je sutradan teskim gubicima ratne mornarice, Poslije bitke kod istocoih Solomonovih otoka, Japanci su promijenili taktikui koncentrirali velik broj podmornica u vodama oko Guadalcanala, Llpodne 15. rujna, kada je jaka americka eskadra ptatila konvoj transportnih brodova prema otoku, japanskim pcdmornicama prufila se prilika zanapad. Jedanzadrugim potopljeni-su nosac

i- "avkma »Wasp« i razarae »O'Brien«, a ostecen ! je i porpuno nov! bojni bred »North Caroli"- na«, Kako su Ilosaci aviona »Saratoga« i ~ »Enterprisee hili na popravku Amerikanci su

rujna brojile 9000 svjeiih i dobro opremljenih (judi, racunajuci i poznatu brigadugenerala Kawaguchija komandanta otoka. Ta ie brigada J2.nJjna otpoeela napad na juzne 0\)' rambene linije oko »Henderson Fielda«.. Americka rnornaricka pjesadija vodila je 00- dje borbu s dvostruko [aeim neprijateljern do ranog jutra 14. rujna, kad su e Japanci povukh D prasurnu. Na brdskom vijencu, koji je bio cilj njihova napada.a koji su Amerikanci kasnije nazvali »Krvavivijetrac«, ostavili su 600 mrtvih, Stotine njih urnrlo je od rana prj povlacenju kroz dzunglu. Araericka mernaricka pjesadija izgubila je 40 [judi, dok su 103

38

Sasvim gore: General Vandegrift, koji je sa svojomdivizijOrri mornllri~ke pjeSadiJe debio naredbu da zauzme Gu:adalcanal. Njegoye lrupe brojaie 'su 19-500 "·ojoika ..

Gore: Ova] ameriNd vojnik celea japanske avione da bi im priredio_ »fopao d~ek« iz syojeg pTOtuavioDs.kog .mitraJjeza.

Desno: Jedan americki konvoj uspio je rujna 1942. sticj do otoka Guadakanala. Denio je tenkove, Inu!liciju, gorjyo, Yoma, topove, hranu i 4000 Ijudl ojacanog 7~ puka

l1lornariC"ke pjesadije.

sada u Tihom oceanu imali"jos samo.jedan nosac aviona - »Hornet«. Od novih bojnih brodova u LOj oblasti ostao. im jt: same .los » Wash ingt OD'(. Uza sve to, arnetieki kon vojje netaknut stigao do Guadalcanala, -, 18. ruj na iskrcalo se 4000 ljudi pojacaaog.". pomorskodesantnog puka s ratnim materijalom.

Japanci su u meduvremenu uspjel] prebaciti na otok gotovo cijelu Sendai-di viziju, pojafa· nu ten kovi rna .isl<lnovium brojem L~_kih topova od 150lnm,koji su se upotrebljavali za gadanje aerodrorna. Americkoj mornarickoj pjesadiji sada je bilo teze J;l_ego ikada, Japanska vrhovna komanda odredila je 21. lisropa-

da DO dan za uzimanja Gnadalcanala, Od 11, list.opadIL danenoeno Je bcmbardfran aerodrom »Hendersen Field«,

U 006 lzmedu 11. i 12.. listopada dvije protiviLii!ke eskadre bile su na putu za Guadalcanal, Sa sjevercl. se priblizavala japanska eskadra pOd komandom kontraadmirala Arl· toma Gota u sa. tavu tri.ju te§kih krstarica i dVaju raza.ra.Ga. Goto je imaonaredenje da DoeU bombardira aerodrorn, a ujcdno da z.a:~titl drug\! japan.sku eskadru, koja se sasto[ala iz dvaJu acsaea hldroavicna i ~est razara- 1\a sa 728 vojnika i nekoliko te§kih topova, kilo pojalianjeza Guadalcanal, S juga' 51:

Guadaleanaln pribliZavala americka eskadra pod kcmandem kontraadmlrale Normana Scotta: dvije te§ke krstariee, dvije llike krstarice i p<:~ razaraea, Sc9tt je P<1 n~rcdenju admirala Ghormleyja morae oIenzivnodjelovati protiv svj.b japanskih brodova u blizini. zbog osiguranja velikog transporta trupa (164. pjwdjjski puk), koji je bio na PU[U it Noumfije prettm Guadalcanalu, Ovijeeskadre srele su $e neS.to. prije ponooi. Admiralu SCottu je poJio·z.a rukom d" izvede manevilr 0: .k:ojem sanja svaki pomorski komanda.q~( pre$jekao je. oeprijaleljsld sastav naklasiean, ali vrle riskantan nalin, ukr§tBvajuci mu telo u,obllku sleva »T«. Rezultati nisu lzostali; potopljeni sujedan.japanski raza'rac i jerlna krstarica. a jr;;dna je lclko a [eeena. Admiiai Goto je poginuo, 9 njegova eskadra povukla se nn sjevcr. Seott je izgubio jedan razat~, dok su dvije krstance i jedan raz:-arac o~teceni. Tako je neeni boj ked rta Bsper-ancea napQsljelku denio AmerikaDcima pobjedu.

Fiota kojau a~rtiUerijskom boju avow manevar obuhvaca eela, odnosno )1U~TitaVl!nja T«, t.atiZlma polofaj ispred fela. protivnikove kelone, brodova pod kutom ad 90U i botnim :ploturuma s-vlli brodova kon.centrira valTU na .qjeziil.o Otlo'le, istodobno, anemoglleuje pr,?tivniku upotn:bu krmenih topova,

~ Vandegriftai njegovejed:inice rnomaric~ ite pjebdije sn Lo tesko <la je Zllaeilo neko olllkSanje. Japanski bombnrderi- SCI 13. listopad.a preobrazlli ) Henderson Fieldl' 11 Mjesecevu pllnoramu punu kralera bambi. uni~tiJi( oitttili mnoge ameri~ke avione ,j zapalili 250()() lilaru dra.gocjellog avioDxk.og goriva. Acrodroni j ponovl]o prelVoren 1J bUktinju

Llje 0 gore: ~merjfld .. _ .. Y.lbna »Ro{I)Ct<<. potopljm u bid .Icod ~tob aula.

CI'U7. 'Zajedno sa dva rn:aiW.

Uje:vo dol;": l'dlIkom borbi DB oto.ku Guadalcslll1u .stav)jene su na ·k.jn grauke· ljUdske WIriJ]ffostl. Qvdjejedan prip.dnIIt muma:d&e pjdadije tje§ 8VOjega druga,l:ojl

vae De.!DoIe I%driatL

Sasvl!D gore.: Z~aJjuJQ6 u P"om redn zraluoj JIOddci aviooa 5 lerodr'Oln ))Henderson Field«, AmerikUcisu;se 'ospje1i odrfafi na GuadAlc.aualu.

Gore; AmeriW madna,c. rm poJolaju :r.a vrijeme borbi u dfun_glama Guadalean lao

kada· gil je grenatama od 150mm pooela bombardirati Setli:1ai-divizija. Americka pje~adija mogl.a se samo skIonlt:i i aekati. Ni noe nije donijela spokoja, Jedan japanski bpjni brad ispaUo je na aerodrom za sat i pel vi~eod devet totina granata kalibre od 356mm. Slijedeeeg jlll.,ra P90ovnosu se pojavlli bom~ barderi. a noOu su ratlli brodovi nastavijali svoju paljbu. Karla je svanuo 15. lIS1opada, momarit.ka pjcladija raspolagalB jc s:amo jo~ jednim upolrcbljivim bombarckr-om .. dolt su Bam.O dvadesct kilomeJaJ1l ad aerodroma lapanci usred dana pokoJno iskrcavali oje trope. U razdoblju izm.edn 12. i 20. listopada japanske soage Illl Guadalcanalu porasle 'su na 22000 !judi, ito uglavnom svjetih j odmornih vojnika.. Nasuprot njima stlijalo'je 23000

A:merikanaea, veCinomjako 1zmoreruh i iscrpljcnib ad dizeo~rije .i malanje. Admiral Nimitzje 15. tisJ'opada ocijenio sjtuuciju kao »ne beznadmr, ali Ilesumnjivo kriti¢nu«. Smatrae je (pogotovo ~tO je ptedsjed:oik Roosevelt lnzlstirao na pnoj odluci do Gborm]eyja valja razrije§rti dumosti, I ~to g.aje zamijenio 8gfesivnlln viceadmlralom Wlliamom ,aalseyjem, k:oJije HI. lisropada u Noom~ji pre~ k,omandu nad am~ckim snaga.ma' u ju:!nom pacifitl<9m J?odrutju. Pet l:Jana kasnijet 23. llstopada, pot,elaje DB Guadal6anu1u vellka bltka za aerodrom »)J;l.ender on Ficld {_

Japan..cj su po6eli napad lakim tenleovima i artiljerijskomvl1tr(>m. ali sada sui Amerikan ... alraspo!.aga.li IOS.Jilillmeta~m baltlijamtl, koje u u protutenko skoj ob-ram predsl8vlja. Ie .ll9ll'oojenjivu 9rijednosr. ~OTba j~ u.ajllJa do svltanja 26. listepada, Opet je to bio potpun poou:)ap!Ulata, kqji su osim glavnine Send.ai-divizlje izgubili i 1 O~ aviona, .Prije. nego "§to su odjclomli posljednji pucnji oleo aerodroma:. odigrao se kod otoka Santa Cruz drugi so.kob mnedu 1Josaea aviona, Japanci SI1, aaime, POgreSDO mil;llli· da. je Sendtti-divizija zauzela »Henderscn Pield« i krenuli SU 8 pet nosacallviona.. termacst krstarlea j dvadesel i Ceori rata.raca premn Guadalcanalu, da 'pi tamo jednpai zauvijek ».Sredili te Amerikance«, Ovoj impo~tnllj fT0tT Ameri.kanei su se megli sl1~rot taviti samo Dosabl.m aviol'lA »Hodlet({. popravljimim })Rn:lcrpriseom(<,jedhim bojniml:Jrodom. sa §est krstarica j CeltnaesL r;azaraea. »Homet(~.i dvil razara.~ su potopljerri, O!teee,n! su ))Bnterprise( (pOtloVno},bojoi brad i jedna krstarica, Na papjroJe to opet biJapobjeda Japanaca.jer SIl im bili ~teCeJli same jedan lalci i jedan teSki no.88..6 aviona. Izgubili su, me<llltim. stotinu aviona, i time je uilama snags njihova pom.orsltog -zruopiOv.st svedclla ispod prfu\!sUjivog minlm uma , A vioni su se jo§ moMa i.mogi.i zamijenhi. all ne i slotinu pilota k:oji su od 1. kolovoza poginuli u borba:lIlA ta Gaudalcanal. Sve do liun;a 1944. godillc, do bitlre u Filiphiskom mol-u. jopallski nosaci aviollli. tlisu se 11 udili upustitl u otvorenu orbu s ameri&om notom. I lako SlI Ame.rikanci nap()kon dobiU mica neoph dan i zeljeni prt;cUihu p<ldrufjll GuaUall.~UUllll On Ce trajatl do 12. ,sllJdtmog.

41

PotkrajIi iopada ina poceiku tudenog 1942. IlA pall! bi n.ajjaeeg bojnog broda.na svijetu - )Yamotau-Stab admirala Yamamota razradivao je plan za novinapad na Guadalcanal. Japanoi su bill uvjereni da -e 11 Iistopad~koj ofenzivi 'nedoslajaio same malo pa da izhaec Amerikance s atoka. Z.'HO se novijapanski plan zasnivao -n_a tnaksirnalnomnaprezanju snaga i iskori~ta:val1jll svib vojnih prednosti i bn i. Gla vni ellj ovog plana bio je i ItTca anje citave pjewdijske diviz:ije (13500 vojnika na Guadalcanal i, istodobno, nocno artiljedjsko bom bardiranje serodrema »Henderson Field«, ko]e bi se pcduzirnalo dvije

42

noCi UZa5LOpno. Poslije toga aerodrom bi - kako su.se gada Ii - bio u toli ko] mjeri o§teeeo tdkim japan kim artiUerij kim zrnima da ga Amerikanci viSe ne bi mogl] upotfcblja.'VaLi.

Japanske desanrne nage krenule f>O prema Guadalcaaalu najedanae t brzih transporrnih brodova, u pratnji i log br.oj!l razaraea, pod komandonrkoniraadmlrala Raiza Tanake, koji se u borbarna za Guadalcanal prosla ... io kao izvrsten kcmandant sastava lakih pomorskih snaga i koji semote smatrati prvim covjekom »Tckio-ekspresa«. Prije nego ~Io je pocelo bornbardiranje ameriekog aerodroma, upueen je . os tanovlt bro] bojnih brodova i

krstarioa, jezgru kojih 5U oruli brzi bojni brodovi »Hiei ( i »Kirishirnae .oba, ismedu oSlalog, naoruzana i S osam topova od jS6 mm. Opcracijnsu trebalinasta viti avioni s kopnenih aerodroma i s no aca aviona »Junyoc i »Hiyo«, komandaati kojih SU, medutim, dobili naredenje da ne ciskiraju previ c. Postije Midways Japan je morae cuvati svoje preostme nosaee aviona, jer je glavninu snaga izgubio, a nove brodove irijc moga tako brzo i.2':gradili i staviti u ramu uporrebu,

Kao j obieno. Amerikanei 8U otkrili te japanskenamjere. Zato su vee potkraj listopada uputill-svjefe saage i sred tva u podruoje

Guadalcanala. Posredovaajem pred [ednika Roosevelta, nola ujuznern Pacifiku pojacana je krstarieama, razaraeima i podmomicama. Iz Australije i, s Havaja stigao jc ve~i broj aviona. Kada je u drugom tiednu studenog opasnost 0<1 Japanaea postala oella. koruraadmhal Thornas C. Kinkaid dobio je naredbu da napusti Noumeju i otplovi prema Guadalcanalu, Jezgru njegova flotnog sastava cinill su nevi bojnl brodovl )jWashinglOnl( l )ISOUU, Dakota« te nosacaviona »Bnterpriset. Taj n.ajve6i amcricki nasac a ionajo~ nije bio asvim popravljen od o§teecnja. koja je izmedu cstalog zadcblo u bici kod otoka Santa Cruz" ali je U7. stanovita Qgranioenja ipak mogao obavljatl voju funkciju pokretne zraene haze. Popravci, doduse, nisu prekinutl odlaskom iz oumeje, jer je osoblje breda-radionice »Ve tall! za vrijeme puta 0 tala na palubi »Enrerpri ea« da bi zavrsilo preo talc radove, Na Gaud aleana 1 suupucena i dva konvoja, 'koja su z:a obrann otoka dovcla pojacanje od 6000 vojnika zajedno a znatnim zalihama m_unicije, hrane i avicnskog goriva. Tl su konvoji stigli do Guadaleanala jedan za drugim 11. j 12. rudenog. U podne 12. studenog dOZivjcJj su japanski zrallni napad, Obalni prom3tracisu navrijemejuvili dolazak japan ki\1 aviona, tako da 1e komandant zdruienog desantnog odreda, kontraadmiral Richmond Turner, imao vremena da prekine iskrcavanje i krene punom par-om na otvoreno more. U momentu napada transpertni brodovi nalazili su se \1 zon] protutram;c obrane brodova podr§ke tako dasu Japanci doeekani zestokom vatrom. Time su gubici ogranicenl: jedan razarac pogoden je vatrom vlastidh brodova i morae je napustni borbu. Na krmeai die Icl.ke krstarice »San Francisco« jedan se japanski pilot obTtl~io svojim avionom,nakon ~lo ga je pogodila amerieka protuavionska artiljerija,

f:z.v.ldallkl nvloni, koji su javljali da se sa sjevera pribJiiava japanskl sastav le~kih bro-

Lijel'O: Trt japanska torpedno-bombarderska a IODIl u dimu i -vatri nak.on §tD Q ih .ruti!i An,erikanei too GuadalcanaIa.

Demo: Trllll:sportnj brod »P«~sident

J a.~k 00« I lirstaric.a )>8anrallcl.Sc-o(, kojlll

.Ie hila CaUaghano'V admiralski br:od, .

dova mjeeali u na Turnera da pred zalazak

unca povuee !;vQje transportne brodove na jugoistok, Sam ih je prario s tri razara~a. Da bi zaustavio japanske snage, koje su - kako ie (oeno pretpostavio - lmale za ciljerodrom na GwtdalCllllalu, uputio je pet krstarica i. o am raza,raea, p d komandom kontraadmj· rala Daniela J. Call ghana, u smjeru Ironbot~ 10m Souoda (Prolaza zeijeznog dna), nazvanag talco zbog mnogih pOlOpljenih. brodova koji u le!a1i'nfl-njcgom dUll. Tako su Amenkanci nai~li na japanslri flatni odred pod k:omandom kontraadmlraJa Riroakijll Abea, koji se pribliZa vao lro, prolaz izmedu otoka

Save i: na Esperance. Oba .sasts va plOVi1ll'U velikom brzinom, tako de su mil jedan drugom U susret brzinorn od cende et naulic!tih mi1ja na sat.

Amerikanci su prvl prtmUcLili pretivnika, Radar krstarice i Helena« erkrio je J apance na udaljenosti od felrnaesl milja, Callaghan je nekoliko mimna kasnije promijenio leurs plovidbe udesno, poku~av~i izVr~ili manevar »ukr taaja T<I i obuhvatiti &10 prori nlkova sastava, isto kao §to je ucimo kontraadmiral

orman Scott, koji je sada bio njegov zamjenik U bici kod rta Esperancea, Ipak, ovaj put i~lo je drukOije. CelVfl sata poslije prvog

ei cekoliko pufa gadali svoje via tire brodove, Amedkanci u prim-ill rut.itefe udarce, dmin-.ti Callaghan i Scott postali u Zrtve japan-

kih granata, lcoje su pogodlle komandne mostove njihQVih admiralskih brodova. Scotrev admiralski br d, Lesta krstarica »Arlanta«, uapu!tc:o.a je slijedeeeg jntra. Amerikanci su izgubiliCeliri razaraca, dok '1.1 'vi ostali brod vi bili manje iii viSe osteeeni. Jedan od njih, taka kr: tarica »Junesu«, potonuo je slijcdeceg jutra pod tragitnim okntuostirrra. Vratajuci se s pel ))preZivjdih« iz noCne akcije, Dju je na putu za N ve Hebride t rpedl:rala japan .ka p dmornica 1~26. Komandant »He-

izvjeStaja »Helene«, raz.a:r~c »Cushing«, .kQji je bio na ~elu americkog sastava, naisao je na dva japanska razaraca, Abeovu prethodnicu, Razarae »C\.Jshing( [e naglo skreniro da bi 010gaO ispaJ1tl torpeda, ali je.time doveo u ZlI,bunu brodove koji SIl p.loviJ.i 23 lljim. Tako je. umlesto khrsi(lnog 3rtiljerijskog boja do!lo do »borbe u mje~ilvini«, odoosno »melea< kako glnsi strnl5ni na.ziv: to je borba u kojoj brodovi obiju strana plove nasllll1CC stalno roije.ojaj uci kurs i u kojoj 0 med:usobnoj "ozi, iU efika nom centmliZiranom komandiranju" n mole biti ni rije6i. Koliko je itu.acija bila konfuzna, pokazuie ~injenica da u i AmerilCanci i J apan-

lene«, koja je predvodila t1J skupinu brodova, nije se smatrao odgovornim za pa avanje brodolomaca, Poku~aj da 51': pOZOVC paslla~ka ekipa !.z. komande jUZnog Paclfika admirala H.aJs:eyja bio .ie uzaludan. Taka je gotovo edam 510lir'lll [judi izgubilo Zivote. Il'ledu

njimll i peloro braCe StlIlivao, koji u svl kao dohrQvoljoi s[upili u mornaricu,i koji use rek nedavno ponovno naSii na !SlOID brodu.

Japaucisli izgubili dva razarae:a. dok je Abeovadmiralski brod ))Hiei<~ pog(ldel1 vi~e d pedeset pula. Avioni »Enlcrpri ~l( na§Ji u ga ujmr [3. tudc'Dog sjeverno od Sava.i napali bombama. lpak,· bit ~e potrebno jo§

43

nekoliko napada da ta] ponosni brad zauvijek nestane u oceanskim' dubinama, To je bio definitivan b.ilj breda s knzantemomna vthu, koji je nekada bilao cast. da vozi japanskog can 11 obilazak ratne flote,

Rezultat guadalcanalske pomorske bitke, jedne od najkrvavijih u vodama Solomonovib otoka.nemoze se sigumo edrediti oa temelju obosrranih gubitaka, Callaghanev odred ubrao je vrlo gorke plod ave zbog-uedovoljne uvje!banosfi za nocnc borbu, slabe discipline u koristenju radio-telefonskih uredaja, CiI;ljenice da nikad ranije nije bio u istom sastavu,

kao i zbogtoga sto arnerieki kornandanti nisu bili d.ovotino svjesni vrij«dnosti modemih radatskih uredaja (ru [edan.kornandantnijeza .admiralski brod izabraojednuod triju krstarica, kojesu bile opremljene za ono vrijeme vrlo modernim osmatraekim radarima). Ipak, Callaghanov sastav je usprkos te~kim gubicima postigaocilj koji mu je bio postavio Turner; p0slije noene gui:ve Abe je povukaosvoje snage na' sjever,a da nije izveo planiranebombardiranje aerodroma na Guadalcanalu. I Tanaka se povukaosa svojim konvojem trupa u bazu na Shortlandskim otocima,

44

Kao !lto je i ranije nagovijesten·o, bilo je predvideno jos jedno bombardiranje Guadalcanala u noei izmedu 13. i 14. srudenog, Toje izvela skupina razaraca i krstarica pod komandom viceadmirala Gunichija Mikawe. Da bi se sprijeeio prolazak tih brodova kroz. »Prolaz zeljeznog dna«, riije bilo dovoljno razpokZi'idh brodova, osim dvajn torpednih camaca. Njihovi napadi nisu urodili plodom, i Mikawiai brodovi mogli suo ispaliti sve svoje zalihe specijalne municije za bombardiranje (granate-s osjetljivim upaljacem, razlieite od prctuoklopnihgranata keje se obicno upotrebljavaju u borbi izmedu brodova zasti~oih Jakim oklopom).

Rezultat toga bcmbardiranjs bio je prilicno .mrsav, Kada su Amerikanci U zoru jzasli na aerodrom »Henderson Field« da bi procijenlll stetu, ustanovili su da su poletno-sletne staze bile jos uvijek upotrebljive, Izbrojili so osamnaest unistenih itrideset.i dva osrecena avio- 03. Ni Mikawina grupa nije p~osla bez ogrebotina, Ujutro 14. studenogonaje bUa cilj vise napada koje su izveli 'avioni s .aerodroma »Henderson Field« i nosaca aviona »Enterpri-sea«. TO' je Japance kupo stajalo, Potopljena je tcsk_~ krstarica »Kinugasa«, dok su td krstarice i jedan rauilac osteeeni, U mednvremenu, izvidaeki avioni s »Henderson Fjelda({ otkrili SIl Tanakin konvo], k'ojije ponovno jurio kroz kana] izmedu sjeveroistocnog i jugozapadnog niza Solomonovih otoka prerna »Prolazu f.eljeznpg dna«, Cijelogdana taj su konvoj napadali a:vjanL s »Bnterprisea« i »Henderson Fielda« kao i letecetvrdave sBs.piritu Santa. Do sumraka potopljeno je japanskih sedam od jedanaest transportnlh brodova. Veoina ostalih bila je ostecena, ali je ipak nastavila ploviti prema Guadalcanalu, uz pratnju r.azaraea .. keji suprihvatili, koliko god je bilo rnognce, brodolomce s potoplje!lib. transportnih brodova,

Lijevo: ·Zrai!D8 sDimka jap_anskih transpo'JDih brodora koji nakon sto su ih pogodil.e amerifke boiribe.

Desnos Potonuli japanski rijel\ni brodovi na rijeci LUDgt: nijemi s\jedodnep.rekidnib zei!tokih borbi na GuadalcanaJu..

U zoru J 5. studenog Ii -su brodovi ligH do Tassafaronge gdje su transpertni bredovi izvuceni na obalu da bi sto prije bili istovareni •. To je uspjelosamo djetomico0,jer SU se opet p6javili ameri~ki avieni, Na [{caju Tanaka Djje uspio dov~ti generalu Hyukatakeu p<>jacaoje vece ad 2000.1judi. sa 260 sanduka rnunicije i I 500 vreea rin:.

U meduvremenu, u toku noci ponovno se vcdila aniljerijska borba na sjeverczapadrrom ulazu u »Pr.o]az,zcljeznog dna«. Bio je to bpj kO'ji je, mofda vise nego bila koji drugi, pridonio krajnjem ishodu pomorske bitke kod

Guadaleanala 12-15. studenog. Ovaj put ukobili su se grupa za bornbardlranje, su tao vtjena od bojnog breda ))K.irisbime{( I dviju t~kih kr. tariea pod komandom vtcealimffala

obutakea Kanda, i amerieka 64. operauvna eskadra, Ona.se a lojala 00 bojnih brodova )Wasbiogion.( i »South Daketa«. S ~eliri razaraca pod komandom kontraadmlrala Willisl! A. Leea. Bile je to prvi PUl da Willi Lee, zvani »Ching«, zapovijeda kao admiral jednhn sastavem.I njegovi razaraci sacinjavaIi .su vrlo heierogenu jedinicu: do§av~i iz celiri rcl7.licita diviziona, astali u e da bi pratili

rnzaraeirna, nego su pr mije:niJi kur du 51: ne hi suocili protivnlekim razaracima. Zb g loga su serui~H, pa Sf svaki pojedillm~no lUI ao nasuprot Kcndovim glavlllm snagama, koje use U lorn trenutku sastojale . Q bojnog breda »Kirishime«; dviju krstariea j dvaju razaraf~. Ovaj susret irnao je za amerieki boini brad »Sourh Dakotac ozbiljne posljediL~: bog teskog oUetenja - izrnedu laiOg, prokinute U ve radlo-veze i uni len je radar - morae se po ... uei iz borbe, Ali Z3IQ je bojni bred } Washingloo~ za sedarn minute uspio pedeset puta pgoditi »Kiri himu« lttanalll.ma

ll~rd< br()(l kern artlUerijolD doiivia je lakoder neu pjeb, Kil nije &: se ae azati da je to bio posljednji" poku~aj: japanska mernarieadlu61a je da vi~e fie riskira svoje tc:ke brodove II vcdarna »Prolaza teljeznog dna«.

oeni boj iZmetll) 14. j 15.SLUcJenog, zaj.edno s borbama koje Sit mu m!.pO!lredno prethedile, moze se srnatrati prekretnicom.bltke za Guadalcanal, kojom je inicijativa pono no potpunc presla LI amerieke ruke, Vijest o povolinem i. hodu guadlllcan.lsi<ebi[KC sredinom: studenog pro h'it se gOIOYQ Istod bno s, drugirn vafnim i radosnlmvijestima: uspjelom

Leejeve bojne br dove do Guadalcanala. Jedinl razlog torne blo jc da II ia celiri razaraea u Kinksidovc] eskadri irnala niljvi§e goriva II tankovima. 41jOOI)O nibda ni u bill U IIkcUi. v emena da e p )5t~lvi komandant diviziona nij¢ bilo, ije onda ni cudo to U leliko SII1idali kada sunegdje sat prije ponoci do~jj u dodir s d vjema od triju grupa, na koje je Kondo podijelio • oje nage, 0 u u potonula, a pree Ulla d· a lclk u oste enu i privremen su napustilu borbu, meri~ki bojni brodovi, zbog losenc situacije nil rudm kim ekrunima, nisu rn gli pru:titi artiljerijsku pcdrsku sv jim

od 406mm 127mm.lapaI1sld h ~ni brad je iak le~ko o§leeen da je nekoliko saU kasnije morao biLi napusren, II zatim [e poronue. Kondo jeposlije g;tibilkl1 nKii"isbirnC-;(lIlJje ga upotrijeblo kao admiral ki brad. nego je komandirao jedne lc·k krstarice) pokusao ~lijedlli »Wflshingl\lnil. Taj poku.~aj nije LJ'lljao dugo, i onda je SV1Jn brodovimu naredio povlaeenje. T je z.naCiI da je Lee dobio bnku, u prvom redll zbcg toga §\ je vluda novorn laktikom vo~enja -arlllj<!rijskog boja na temelju radarsklh porl' taka. ovijupan ·ki p,.ku..lIj ita e porusi aerodrom »Hcnderson

• vjelskom protu Ienzivom k:odStaljlngrada. k 0 i .3veznickim desantom u uevemoj Arriet, Zbog I.Ogi.L je pred Jednik Roosevelt, kQji je rudn _ matrae da ce se Guudulcanal morari napustiti, izjavi : "Cini se da srno napokon sligli do prekretnicc ov g rata«, Premijer

urelul Ijc gO'\' rio () ~~r{ljrl ROCelku(l. Pa:tnjll i Qdusevljenje kojim 'e prJtlla guadalcansl ka bitka odrU!Q\'D se i 1I ojegovlrn mcruoarima. gdje 011 dio ° dogadajirnn sredin m studen g 7aVr§IIV;J .rijocimll: »OVU povijC!il lreba .se jo~ dugo pripo ijed'lli 1J vtlikl)j Repubhcl«

IS 0), .

45

46

Poslije Pearl Harbora, Amerikanci su u Washlngtonu, izmedu ostalih, intemirall j japanskog pomorskog atasea, viceadmirala J okoja-: om I jos dva visoka pomorska oficira, Ljeti 1942. ta su trojica vracena u domovinu prvim brodom za razmjenu diplomata. U domovini ih je u pristanistu docekao jedan oficir admiraliteta i odvezao ih ravno u komandu marnarice u Tokio g.dje su drzani u _potpulloj izolirancsti.Bez nevins i casopisa, bez posjeta clancva o:bitelji i prijatelja .. Njihova izolacija prestala je tek posro SU, na stapsldm rnapama, vodili ramn igru s vlastitom komandom, igrajuci pri tom ulogu americke vrhovnekomaude na Pacifiku. Dok BU bili Internirani u SjedinJenim Americ.kim D.(2_avama, mogli U Citati pregrst arneriekih novina i drugih publikacija, tako.da je japanska vrhovna komanda htjela iskoristiti njihovo bogato znanje 0 arnericll:orn ratovanju,

Kada se u kolovozu ! 942. igrala ta ratna igra, borbe za Guadalcanal bile su u punom jeku. U igri se pretpostavljalo da je orok u [apanskim rukama, tako da je »ameriekl vthovni komandant« Jokojama bio prinuden.da svoje operacije poene s Havaja i Espiritu Santa. Usprkos tome, ratna igra koja je zapravo predstavljala moguei razvoj borbi na Pacifiku za slijedeee dvijegedine zavrsila se americkim osvajanjem Filipina otprilike I. listop3_da·1944. Ta progtloza eese gotovo sasvim ispunitil Ttejica »japanskih Amerikanaca« roeno su (kako ce se 'poslije ispostaviti) predvidjela, 'korak po korak, Nimitzovo i MacArthurovo napredovanje sa Solomonovih otoka prema eentralnom [ilipinskom oreku Leyteu

Posljedice te »ratne igree znacile su kapitulaciju Japana, iakoje Lada pobjec:la bila ni:jdohvat japanskih ruku.

Ako boche -na Novoj G\lioeji promatrnmo sa sire Locke gledista, on.da se uoeavaju dv:ije finj~ll,ice, Prvo, Japanje31. kolov9zal942. Ila Novoj Gvineji.pri,vremeho' prdao u defenzivu.. kako hi .sve snage koncentrirao za osvajanje G'uadalca:naia, koji Sl.1 Amerikanci tn tjedna Janije zauzeli Da prepad, DrLlgQ, bi,tka za Atllmtik, borbe u Libiji i priprema invazije u sjevernoj Mrici traZile su toliko brodova, vojnika.i civil a da zajugozapadni Pacifik nije ostaJo mnogo. U tujpu 1942. MacAriliurova nota brojila je sarno pet )crstarica •. osanl _razara~. dvadeset podmornica I sedam rna· njih ratnih brodova, Ni ti brodovi, kao ni nizozeinske I<rstaiice )Trom_p«( i )Jacob"an Heemskerck. (II)«i n,Qvi razl:lraci »Tjerk Hid. des. (U)I( i »Vall Galen (II)«. nisu mogli operirati duZ sjeveme oba_k Nove Gvineje, pune koraljnih gTebena i jffpanskih bombar<;lera. Japancj SU, medutim, risKiraJisvoje ratne brodovesrednje veliclne, dov0deei ib u kritic.ne situacije na, Solomonovu moru: Ali 20. srpnja ! 942. u Rabau1u BU digle sidra lake ktstarice »Tenryu« i )~Tatsuta«, tri razaraca i tti transporlna broda. Oni Sll k:renuH u. Novu Gvineju. Na putu ,su ill' napa Ii saveznicll:i

avioni i uspjelisu pogodiu jedan transportru brod, ali on nije potonuo, nego se zapalio. Pukov.nik. J okojama uesmetano je, iskrcao na obalu Zapadno od Bune- oko 1500 vojnika, Narednih dana dosle su i ostale srrage, zatim josjedan dopunski konvoj, cimesu japanske snage u Buni poveeane na 114 0 ljudi.

akon sto je pukovnik Jokejama izvidio mjesto Iskrcavania i okolno zemljihe, odlucio je da se putem Ko koda spusti do POrt Moresbyja. Na karti marsruta od 169 km, u stvaraosti je »kozja staza« koja v_odi preko I~sko prohodnog masiva Owen Stanleyja. Nakon sedam tjedana mnkotrpnog marsa, lIZ nedostatak mane j bolest, Japanci su od Port M-oresbyja bill udaljeni SOlem, a od aerodro-

Lijevo: Kroz ~ocvare, I dtllOgiu napre1lovan su S3\'ezoiCki vojnici na NOl·ojGriileji.

Gore: Napad savezaika na Noyoj 'GviJleji. Dolje: MjestB na Papui - Novoj GYineji gdje su Japanci prU$i najieSCi odPQ'r.

rna toga grads 35 km, 'Tad a suih bocno napale australske Irupe generals Blameyja. One su ondjedemantirale legendu CIa same Japanci rnogu biti pravi borci u dZungli. Blameyjevi ljudi borili su se u Libiji, Greko], na Kreti i u Siriji, ali njirnaje sve to bio .izlet u usporedbi S ovirn iscrpljujucim Ie-skim ratom u dZungli.

Dokjejapansko napredovanje preko otoka bile sve rez.e i sve ~kuplje placano ijudima i marerijalcm, u zaljevu Milne iskrcale su se druge snage, da oi istodobno nastupaleprema Port Moresbyju dllZ obalnib komunikacija, oko krajnje tstocne rocke Nove Gvineje, Lake krstarice »Tenryn« i »Tatsuta« i-tri razaraca i dva transportna breda, sa ] 900 kornando a. napustile su Rabaul 24. kolovoza.

Tjedan dana ranije na aerodrom ,Ciili Gilt stigla je a viouom baterija protuavionskih lOpova, doksu to transportna breda dovezla 18. australsku pjesadijsku brigadu pod komandOD:! general-majora Clowesa, Saveznfcl(eso age brqiile.su sada 8500 Australaca j L300 Amerikanaca, Zracnu za!titu obavljala BU 34 australska.Iovackaavlona ii'p_a 'f>K:ittybawks« .. Japanski konvoj je 25. kolovozaoko ponot':i punom parorn uplovio u zaljev Milne, i. usidrio se LS km istocno odaustralskog sraba na aerodromu Gill oiu. Do Z01;e je iskrcao 12000d 1900 komandosa, A1ic.lnrjevamilo. doletjele su letece tvrdaveiz.baze Cape Y.o):k u pratnji 34 })KJI\yhawksa·(<.Savezn:itki avloni ostetili su jedan transportnibrod, dok su drugi primorali da isplovi IZ zaljeva zaiedno s Oon:dom ne_posrednog osigurarija. 'Od t,og_a teen!! borbaza. i~ljev Milne dospjela je u: domenu pjesadije, Da bi izbjegauborhe u dillIlgLi, general Clowes saeekJ)o je napad .kQd Turnbull Fielda. Napad je uslijedio i bib odbijen u krvavim borbama .. Australei s__u se ogorceno borili, kao nikad prije, Uzo-stalo i ~at~ jet su

RCKOVO

NOVA

GVINEJA

KORcM,JNQ MORE

"Ra"baul

47

nasli stanovit bro] svojib drugova obj~enih na drvecu. 'Na lesevima jli! bilo dosta uboda, bajonetama, a uz njih su bili plakati; »Trebalo im je dosta da umru.«

Japanei su ppkusali preko mora dovesti pojacanja, aliza vrjjemejedne kratke pauzena otoku Goodenoughu napali su ih ameriCki avioni, take da su svi desantni brodovi bili unisteni, lpak, 'Japanci se nisu predavati i poslo in). j~za rukom da kao pojacanje iskrcaju. 775 ljudl (komandant kapetan Jano). N ovopridosle snage 81.( U 006i .izrnedu JO. i 31. kolovoza izvele jos jedan napad na Turnbull Field,. koji ih je s~aj!lO 160 m~tvih. Dva dana'

Gore: General MacArihul bio je za lTijemJ! bor.be za Guadaleanal zapol'jednik jUgOZ8.padnog paCifiEkog poorucja.

Desno: Pogjnuli voji!1ci' amerifke mornadfke pjeSltdije kod Bone, posle teSkih. borb.i koje so prethodile sa~'eznickom osvajanju ovog

podnI.cja. . _

Sasvim desno: Ranjeni amencki vojnici lel~rnanoSilima. cekaju evakuacij\l s. otoka. Domorod su Wifo bili korisieni' kao nosaCi ranjl\lljh saveznifrib vOjnika.

48

ka:sn:ije Jano je brzojavio u Rabaul: »Stanje beznadno.Svatko je odlucio da se bori do posljednjeg daha.« Cetvrtogrujna naredenaje evakuacija, koja [e izvedena u dvije noci, Od 2000 ljudi Japanci su izgubili 700. Razarac »J ajoi( poslan je na Goodenough da spasi 353 Japanca, koji so izgtibili sedam.svoji 'desant.nih brodova. Americld bombarderi poslali so »Jajoi« na mersko dno, a.zatim.se 800 Australaca iskrcalo na orok. Na kraju su preiivjeli Japanci noeu evakuirani podmornicom,

Kad je doblvena bitka za zaljev Milne, 'do&loje ubrzo do promjene i na putu Kokoda, Japanei SU odbijeni od Bune, Tisuce ih je

izguhilo Zivote. Njlhov komandant general Horii, utopio se, Uklenjena je opasnost za Port Moresby i s kopna; i smora . Ostalo je same ci~6enje Bune.

Buna je bila nesto malo va2njja od okolnih seta 'Gona i Sanananda, gdje SII se Japanci takO,der bili utvrdili, Doduse, njje ima.la lukn, jet su se morski grebeni prostirall i do 40km u Selomouovo more, ali je zato imala aerodrom s poletno-sletnom .stazom, dugom 13S0tn. Radijus akeije aviona s.tog aerodromabio je ogranicen zaljevom Milne; Port Moresbyjem ijapanskim uporistemRabaulom. U tri spomenuta seta pukovnik Jokojama raspolagao

je pjesadljom, poljskom artiljerijom i protuavi on skim topovima, kao i manjom borbenom grupom mornariclcCpje~adjje pod komaudom kapetana Jasude: ukupno 1800 vojnika i 400, civila-radnika. Cesie.su bile krajnje lose.To su bile uzanesraze, koje su vodile !uaj_moevara, obrubljenim sumama mangrova, Irnalihzaljeva, Takve karakreristike zemljista nisu bile pogodne za raspored japanske obrane. Cijela obrana ogranicila se .na seriju bunkera, izgradenih dui tih putova, a pravljeni su od dijelova kokosovih palmi i od pijeskom napunjenih benzinskih bacvi, I takvi bunked brzo SUe hili prekriveni tropskirn raslinjem,

izticitoj uuzdi smjeti zalaziti jevemo od Nove Gvineje, od obalnih brodova s australskim i pa puanskrm posadama, stvorenaje »Iillputanska momarica«, Nocu su brodovi.krstarili duz grebena, a d.anju su nastojali izpjeci japansku avjjaciju. Opasnost su pcveeavali japan ski torpedni iamci.. General Harding i njegovi stabnloficlri morali su plivati do obale kadaje bembardiran bred kojim su se prevozili, Transport jl:. ipak uspio, Australske kotvete, iskrcalesu 12. j 13. prosinca rri australska bataljona.

Nekoliko dana kasnije stigla su i cctirri americka torpedna camea. Oni suu nskom

oceanskim vaJovima. CijeJi prosinac bjesnjele su borbe na kopnu, Obje strane imale su velike gnbitke, naj'vikzb.og botesti, pogotovojezivih kofnih infekeija i ptikova. Jedna aveznicka jedinicaje za scst tjed.ana izgubila 165 od 1200 ljudi, Japanei su u Kil'lj, M-alaji j ria Filipinima sagradill stotine __ drvenih desantnlh brodova dizel-motorima, .ali kad su stigli u . ovu Gvineju, nisu magi! prornijeniti ratnusrecu u svojukorist.

Poslije Gone, 2, sijecnja 1943. godinc, pala je Blina. U noei izmedu 17. i 18: s_jj~nja torpedni camac PT- L20 pogadio je tri breda s japanskimoficiri rna koji su bjezali. Dva breda

Napad na aerodrom kod Bune pcceo je ameriCkiln bombardiranjem I. listopada 1942:. ~odine. kada .jeuerodrom izbaeen iz upoircbe, Nakon 'ZT'aenog napada pooele ie nast1l:panje ,saveznicke pje~adUe. Alherikanci su na;palLja:panSke polozaje 19. studenog kod B_UD!!., a Ausiralci kod Gone. Nisu postigli ~e? uS~jeh. General MacAr.~hu~. 6jbjc ~Iavni Sta°blo II POi"( Moresbyju, izdao JC 30. S.tude.noggeneralu Eicbelbergeru naredenjeda zall~e Bunu, iii da se ziv ne vraca, Osobnom hrabr.Q~cu i djelotvorrrom erganizacijom general. E_i)::helberger JC podigao nreral svojih 1,~u;Pa. 'Kill<O SII veliki rami brodovi samo u

zaljevu Tufi n~li prirodno maskiranu-bazu, Svake noci su dva iii visetorpednihtamac-a iSJi n tOY. j'raveCer 25. prosinca terpedni Camei PT -114 i PT·12Junistili su dva japanska desantna broda puna vojnika, koji su kao pojacanje isH prerna Buni. Nagotovo istom mjestu i iste noci torpedni c-aInaC PT~122_ etkrio jejapansku-podmomicu 1-'22 u povrsinsko] yomji.

Amerikanc:i u udaljenosti od 800 m Iansirali dva terpeda, od k9jih je jedan pogodio cilj, Kala podmornica nije dovoljno - brzo lonuJa.PT-I22 je pu rio jos dva rorpeda, Podrnornica 1-22 je prepolovljena nestala U

su potonula, tre6i se zapalio. Slijede6eg <l-ana kapll-iI1irala je i Sanananda, Kolikoje borba bihd_eS_toka, llitJl?oljepokaiuju gubici. Amerikanci suizgubil! 800 )judi, dokje 2JOO ranjeno: Australci su izgubili 2200 ljudl ~I ranjeno je 3500: Borba je bila duga i krvava jer su 'saveznicke kopnene i zrakoptovne mage rnogle premalo suradiva ti s pernorski m So agama,

Iako je uspjeh dosao sa zakasnjenjem - ipak je dO~IO. Nestalo jc japanske prijetnje Australiji, a neophodna linija opskrbljivanja izmedu Sjedinjtni'b Americklh Dri.ava i Austrulfje vise nyc prekinuta. MacAFthur je rnogao svoj stab premjestlti na sjever,

49

BITKA U BISMARCKOVU MORU

KONVO..J ZA PR,OPAST

JOEP BthTINGHAUSEN

Tvrdoglavaobnma mJ~la Wau na Novoj Gvinejiimaia je mnogo daleko&e!nij~ Z1UI,ee~ nje nego §to su slI.vCZIiici pretpostavfjali. Jnpaneisu, aaime, to mjesto smatrali 'Ozbiijnom prijemjom za" ~!ljev Houn .. UostalOm,nwJali fin se da 6e Port Moresby za uzeti preko W uuu, Potkl'uj sijcenjal94:t jediniee pod komandom general-majora Okabea poduzele S1.I iz .50 km tJd~lljenog Sillama,u!l nekoli.ko2¢.~tokih napada lUI zrakoploy"u bazu ("sa, pl:lnil1sKog g:radieu,. koji je prije rala dotivio brzi r:\zlIoj zahvaJjujuti l!:aZ!io:m llalJaihu zlata. Premda jegamizen bio izoljrdn i ops'krbljlvl:IJl iskljuci. '10 iz zruka, AUSIT<llot 51l se Ondj~ OdrffilL

50

Jed,an. Oil brodova, japanskog kon:voja~lo' SU ill napalibomm.ma &a'l'eznifki anoni

u BiS:martko\'u mON. Dombsrder je postigao

pUll pogod1l ki brod: tone.

Japan.ci,svjesni dil. su njihove Lrupe na Novo] Gvineji .ne.dp'I(lijno brojnc iopremljene,odlu- 61i su da svoie snage U loj oblustiznatno poveeaju. Generalilmamura i Adachi i admin'l.li KuSrikai Mikawu izrudili su plan kuko du stab 18. ann,ije prebace u Lac, u kojetn je do rada bio samo jedan gllrriixon ed 3500 U:ucH. Kako 5U o.kup.aeione snage u Wewak,u i Mudaugu bile preslabe da bi lie odatle moglc povud neke jedinice, jap:ul$ki su kemandanti

odluOili da Jedan dio 51. d.ivirlje iz lWbaula po~jl1 konvojem u Lae, Kada hi se u:u.pe moglc prcbaciti u Mad.an,g. odaklebi iskreane jedin.ice'zatim kopnom krenule pretU<I Lueu, oada tal traaspcrt ne hi pred.s~avljao n'ikakav rizilt. Jer, ko'nvoj enda De bi bio u domeru saveznickih lavaca ; srednjih bombardera. Kori~tenj:c le§ltih. bombardera protiv brodova bile jt: do Lada prililno nedjc!41\ vorno i stogil su oni smattani bezopasnim, Na kopnu; medUlim, nije bile pogodnogpura ih prij.evoz Lmps do Laea, Za[O su japanske snage.morale iei onamo izravno preko mora. ~lO j,h je dovodilo pod ni~<l:n uveznickih av;on:t. Japan-

ci su smatrali ~ ee manjiti rizi' zraenom pTIltDJom ad dvije stotlne lovaca'iz Rabaula, Wewukil. Madanga i rta Glouoestern Oni su se ujedno nadali WI ee poslojeei )o~i vremenski uvjeLi otehli. ako ne i onemGgul:iU, akciju sa,vemif1teavijacije. takvom taktikom imali su sve izglede nil uspjeb. sijoonju su u jednom konvoju ad sedam brodova, oji je bio UpUOetl pre.ma Laeu, prilikom zrsen g napada pOlopljena amo dva breda, dokje preoslal.i.h pet uspjelo st1Ci do luke. A 19. velia~e je jedan japan ki konvoj od li'i breda stigae do Wewaka bet ikak:vih gubitaka. Admiral Mi,kawa [e zato smatrao da bi u dobro organiziranom lconvoju magis poronuti najvjse polceica brodova.

Pos!jednjeg ljedna veljare Japanci sn patc:Ji aJtupljalJ brodove u Simpson Harbouru ked Rabaula. Napoleon je u luei prikupljeno esnaest brodova - osam za tran oort trupa i osam ra..titrac<I. Transportni brodovi ukrcall su 5954 ljudL dok je 958 drugih rasporedeno po razaraeima, Kemandant 0 ignranja, kontraadmlral Masatomi Kimura. zakuzao je polazak za 28. veljaee u ponoe, Osim trupa, trattsportni brodovi nos.Ui su i vazne rezerve goriva, rnunieije i hrane, Cijela opcracija bitn je vdo dobro planirana, Svaka vojnajetlinica hila je La 0 rasporedena po bredovima do bi, u SiUfajll da polovica transpormlh brodova potcne;« tatakjedlnica ipak bio u potpunoj borbCmojpremno 0, Prernds je OllVOj kreDUO (oeno pe planu i podwtilom oblakil, jnpanske namjere nisu ostale neprimijeoene. PoLkraj veJjaoo saveznitki iz.vldacki fi\'ionl lzvijestili u 0 pokretima pomorskih sna-g-B U vodama Nove 8rilanije, madati pokreli nisu bjli ni u kaleva] vczi japanskim pokusajem da e poja~lI gamlzon u Laeu. Medutim. nil

temelju tib izvje~taja .. saveznici SlJ poveCa]i bro] lz.vic:'lac!Jdh aviona;a ostWi dio zrakoplovnib- snaga doveden 1e U stanje pripravnostl, General-potpukovnlk George C. Kenney i qjegov §lab da~li su25. velja& do zakljutka da japlIJlci vjetQjatno pok'"U!avaju iskrcati trope

UI'im gore: . JDel'itkllllki bombardet A-10 pogl!dll j~JI.D od mnogih transpoJinih kodovs II Blsmarikovu moru, Zbogno~e tdmib bomba'rdlraoja jllpanski u kaperunl bili tako zbunjenl da: u njiho i brOOO\ci postajali j~ IllkSi plljeo B.VJOllll.

ked Laea iii Madanga, Savezniei su dobro ocijenili ituaeiju i bili u spremni za borbu. Potkraj eijal:e oni su "41 Papui - ovaj, G'i'illeji imali u pripravnost! naJmanje 207 bombardera i t29 lovaca, Te su brojke bilemnogo veee od Mlkawinih pro ~eDa. Japan c ie smatrao da su mu dovoljDeoDc dvije stalin nvioaa kao Ilki~obran<t 11 sh.u:~u da se vrijeme razvedli i kretanje brodova primijeu. 0 'im jakih zrakoplovnih snaga, saveznici NU dr7A3,li II rezervi Cjo~ jedno iznenadenje, Po in rrukeijl generoll" Kenne);ja. mujor Pml! L r"Pa,rpy(t) Gunn izvudio je bukvalno e iz prednjeg dijeln ednjeg bomburdem B·25, ukJj'ucujuci i

SOLOMONSKO MORE

KORALJNO MORE

GOre: no~i 28. veljll e iz Rabau\a [e Isplovjo j.pllll!lkl1cOtll'oj brodo ~ ofprillke 7000

ljudl •. 'Il\I/1ini®1' U'uCnesJl~ge lQf.ck&1£ 11 go u Bl.smlu'rko m mom I nl!.kollko dana

ga I1aSlpal bombs a I lOrpl!dima. lid dolje J amerll:lilll'flon B-25.

51

nisansku spravu za bombardiranje, I umjesto toga montlrao osam mitraljezaDakle bombarderi.su za vrijetne napada mogli otvoriti vatru i po palubi breda, i po protuavionskoj artiljeriji na njoj. Bombarderi B-25 imali su bombe od 225 kg, u koje je bio ugraden satni 'mehanizam, koji je omogueavao da bomba eksplodira tek pet, sekundi nakon pada. To je omogncilo avionima da lete na izuzetno malim visinama i davrlo precizno bacaju bombe, bez opasnosti za vlastitu sigurnost, Nova tehnika bombardiranja nazvana.je bombardiranje u bd~ucelll letu, i -vee je nekoliko puta iskusana na vjeZbama.

Tako su stajale stvari kada su Japanci u noci izmedu 28. veljace ] I. ozujkapo~ okriIjem kise, magle i olujnog vjerra isplovili { krenuli na zapad kroz Bismarckovo more. Konvoj koji je plovio brzinom od sedam cvorova .izgu bie je nadu dace proei neopazeno, jer je oko cetirhata popodne lz oblaka izronio jedan izvidacki avion B-24, koji je opazio japanski konvoj. ))0 pola deset ddali su konvoj na vidiku, a zatim ga izgubili, Drugog ozujka ujutro oko osami petnaest drugi B-24 primijetioje konvo] trideset naulickih milja sjeverno od rta Gloucester. Brodovi SlJ se upravo priblizili prolazu Darnpier. Istog treautka poletjelo je dvanaest letecih tvrdava B-I7' i sedamnaest drugih teskih bombardera iZ Port Morespyja. Dva. sata ~asnije dClSli su iznad konvoja. i uapali ga. s visine ad 15QOm. Oko podne. uspjeli su potopiti 550Q [on~ teski trans,PQcmi I;>cod ,)Kyokusei Manl«(, dok su dvadruga te!ko ostetili. Admiral Mikawa IrebaQ je izdati naredl'!nje da ~rodovi skreilu u. sigurnije vode. On je, medulim, !lulio. Takoje korrvoj nastavio plovjdbu u sus ret uniStenju: :Samo je Kimura unio malu prorojenu u plalla.k:cije. Puslio je dva razaraCa, koja su pokupila oko 950 .p.reZi)(j.elih s »Kyokusei M~a«, dapunOlll-parom nastave 'Za Lae .. U -sutnrak .~ oba br9dauspjela iskrcati spasenu posadu u lucl Laea, da bi anoa brie-boJje otplovili natrl;lg prema konvoju, kojc:m su se prikljucili ujufro 3. ozujka.

KODVOj, koji j_eicr(}z prolaz Vitiaz uplovio u Solo.monovo more, bio je p_od stalnom pri~ smotromaustralskog hidroa viona-tipa »CatalLna~(. Tog-dana. 3, ofujka, obicajje uJapanu da se, slaY) takozvani >~PraZnikdjevojcica iii lutakaK Male djevojcice tada oblace svoje lutke §to Ijepse mogi! i pokazuju ih prijateUi~ caina ~ susjedama. Da hi Iju·de na brodu malo podsjetill ria ctoro,oyinu, o.a brodovima konvoja djjelilisu bomboD,e. lstini zavolju, Japanci .basnisu imall mnogo razloga za slavlje. jer se kODVOj kretao pu vrlo vedrom veemenu kadaje ul.azio u zaljev Houn. kojije vee bio na 'dometll srednjil1 botnbardera. Zrakoplovne snage te oblasti, koje su napad isplaniiale do tancina, fmmrraJe Sll se oko 9.30 iznadita Ward Hunt i pola Sala kasnije Dasle susennad svojeg -plijena .. Jap;mci, koji su se kretali u

slobodnoj Iormaciji i pod - tropskim suncem, predstavljall su kristalno jasarr.cil], Imali su zraeni slit od oko cetrdtset lavaca, koji su kruwi previsoko da bi predstavljali neku opasnost bombarderima. Nesto poslije deset sati otpoceo je veliki napad na konvoj, napad koji,ee trajati do sumraka, Prvo su dosre Ie teet! tvrdave, koje su letjele ni~e nego §to je uobicajeno, Bile su pracene bombarderskim avlonirna A-20 'i Bc25, koji sit bili oprem1jeni za vodoravno bombardiranje smalih visma ikoji su letjeli tako nisko da so im elise ustalasale morsku povrsinu, Pratilo ih je j stitilo sesnaest amerlckih lavaca P-38 i trinaest australskih lovaca tipa »Beaufighter«, ko]] su napadali leteei u visinipaluba . .Japanci se nisuznali suprotstaviti novoj tehnici bombardiranja B-52 i A-20, nego su samo stalno rnijenjaLi smjer - tako da su bokovi ili pramci brodova bili stalno izlozeni ·avionima. To je bilo upravo ono sto su piloti i zeljeh. Dva po dva B-52 letjela su prema svojoj meti, p_rol5eSUavajuci paJubu sa Syojih·§esna:est mitraljeza, Nesretni Japanci pokusavali SU odgovoriti vatrom iz ropova na krmi i pramcu dok posada jos nije bila pobjjena mitraljeskom paljbom. Poslije pakla od metaka nalijetali bi drugi bombarderi 1\ ... isini jarbola j bacaLi svoie tempirane bombe. ad trideset i sedam bombi u PTVOlT1 naletu, dvadeset i osam ih je pogodilo cilj. Na svim transportnim brodcvima izbili su snazni pozari. Brodovi su se okretali tamocamo, gubeCi smjer, ciine su postajalijos laUi plijel) uslijedeeim. napadima. Visoko iznad svega toga vodiJe Stl St ogQreene zraenc bOThe izmedujapanskihlovaca tipa »)Z¢ke,( i !lmenc· kib. P-38 j P-40, Bve dQk se_ Japanci zb.og nestanka -goriva:rusu povuklL Borbe Sll se nastavile i cijeJo_ po_podne. Predveeer je japanski konvoj bio sasvim ra:zbijen. VeCina brodo, va je stala, rnnogi su vee tonull. More je bilq. PUDospasilackih ekipa, gumenih camaca i Japamiea ;koji su se pokusavali spasiti _plivanjem. Cetiei gotQvo neosteeena ia.zaraca pokusavala su pokupiti sto vise brodolomaca. <1_ zatirn su bjeZali. na sjever, .0 IiovOrtl riacinu bombanfuanja jedan od preZivjelih zapisa_o je u svojem doevOlku: »Boeing (B-1 7) je uZasan. Ponovio se poraz kod Guadalcanalal« Iedan od vi~ih Qficita, Masatake Okurniya, prieao je kasnijeo ovoj borbi slijede6e: »)TOlikop6trebDe namirnicepokrile su more. a o~prilike td ~isuea Ieseva plovilo je po. naftom i krvlju zamu6enolll moru ... Nasi gubici ~amo u toj jedooj bici bili Sll fantasticno visoki. Cak.nl za v:r:ijeme· najogo.rtenijih borbi oko Guadalcanala ID)!lllO primili slican udarac:«(

Cak ni n.oc nije donijela Japancima mlf.

Snasla Ih je nova :nevolja u obliku torpedriih eam__aea; koji su dva dana nestrpljivocek_afj u Tuliju _i Buni .da konvoj dode na njihovo .podiucje. Kasno _popodhe dev_et tak:vih camaea je isploviio. Dva od. njih naisia Sll na ploveee olnpine, tako da SU se morala ,?ratiti u

bazu, Ostali su, usprkos velikom riziku, castaviJj svoju misiju, Torpedni camci sa svojirn tankim drvenim trupom nisu bili dorasli japanskim razaraeima ieljezne konstrukciie i jaceg naoruzanja, Osirn toga, rorpedni eamci ostavljali su pjenastu brazdu na morn fun bi iSli brfe od dvanaest cvorova. Izvan sidrista Laea vidjeli SiI, ostavsi nezapazeni, goruCi i napusteni »Oigawa Maru«, koji je sa svojih 6500 tona bio drugi najveei brod konvoja, S dva torpeda brodje poslan na dna oceana"U zoru su saveznic!d avioni ponovno poeeli s napadom, Utokujutra na dnoje poslanjedan vee ·osteeeni razarac.a oko podne bombarded su potopili r drugi. U meduvremenu su torpedni tamei j avioni nastavljali naizmjence dokrajCivati preZivjele,koji su plovili na splavima, olupinama iii u Camcima .. Tako su dva torpedna ~mca dubinskim bombama potopila tri velika .desantna breda sa sto Japanaea, posto ih je jedna podmornica uzaludno pokusavala spasiti. Takvi okrntni posrupcibili su s vojnog gledi§ta neophodni, jer se pokazalo da se Japanci vrlo rijetko predaju, pa senije htje- 10 riskirati da plivajucistignu do obale kod Laea, Ipak su podmornice i razaraei uspjeli spasiti jo~ 27341judi, dok se nekoliko stotina Japanaca plivajuH usp}elo dokopati obale, Alizatoje vise ad tri tisuce IJudi pcginulo Ili uestalo. Na Nipsu i Papui domoreci su tjedniIDa vrijedno »Iovili« Japance koji su se krill u diungli. Jedrul grupa preZivjelih.uspjeiaj" cak. stiti i do 700 Dautic!dh milja udaljenog GuadalcanaJa., no ondje jn je Jikvidirala jedna americka patrola.Kada Se, naposljetkU, mog- 1a oapraviti pouzdana bilanca, jSpOstivilo se da su Japanci u bicj u Bismarckovu mom izgubik svih osam transportnib brodova, Celiri razarata, oko trideset lovackih avjona.-i ne~to vise od tri tisuCe liudi. Saveznici su, izgubiii samQ dva arneritka bombardera i tri]ov.ca. U Tokiju, kamo su pristigll i podaci da su u prvih oS~ dana ozujk<iamericke podmomice potopile jo§ cetirileretD.a I?roda ijedan tanker. odJueeno je da se ubudure vire ne saJju. konvoji ui. Papuu~ N CIVU Gvineju. Sva neophodoa pojaeanja za uei i Salamauu ubudute 6e se dopremat iskljucivobarkama. obalnim brodovima iIi noeu podmomieama. JapansJd poraz u Bismarclcovu moru potP\l1l0 je OQe~ moguCio pLanl.ranu akdju naWauu, a Japance koji su vee bili na Novoj Gvinejiprimo{ao da stegno remenje. [pak, u MacArthurovu stabu maio se dn se takvapobjeda, dobivena gotovo sarno avionima, vise n~ce ponoviti. ],>rvo, 'Destao je faktor-iznenadenja novim sistemom bomba.rditanja, drugo, J ~panei ne'bi pOnoVllQ p~jriili iste grube pogreske, i tr~e, nije se oCekiv:alo da 6e vremenske prilike uskoro hiti tako povoJjne-. Da nije bilo sre6e, ili dasu izos~e sarno dvije-L-ri od mnogih sretnih okolnosti, KirtlUrinkoDvoj mozda bi pretr-pio stanovitu ~tetu, ali nikada ne..bi bio potpurio u.nisten.

52

SITKA ZA MALTU

OAZA USRED SREDOZEML.JA

Se:Zdescl dana zaredom, poCevs.i od sijecnjfl 1942. godine, njenuicko. zrakoplovsrvo je sit Sicilije hom bardiralo Maitu. Nastavili suondje gdje 5U Talijani s avijacijon: stall. A onda 5U zajedno tukli Maltu, tLL malu s.avezniCku oazu usred Sred ozemlj a .. Nijemci suo svakim danembivali sve d rskiji.ZelJe.l1 su PO§to-poto tbris~i.ti s.v~ sto je llvo iza vojne potrebe spremno naotper; Malta JC kamenit orok, slican otocima u Jadrnnu .. Usprkos 820 mrtvi h i: 9)5 ranjenih, Maltetan! 'suuspjell saclJvati· sv,oju vi talnost u prirodnim peeinama i sklorii,so m:a , . koje su Iskopali pod zetaljom j 'U kamenu, Na takvorn izrevanomprosroru nalazio se 1. rravnja 19.42. i' britanski guverner olokacgeneralDobbie, Bid je oeajan. Dobinje iz LondOIta obavijesi -da je wu p.Mtojeeim uvjeriin~1 nemoguce poslati konvo] na Malru«, Talljanska ratna .momarica bJ.okir.ala je minskim po1jima pomorske putove do otoka i budno motrila na Sicilski prolaz, Dolaskom 1ij~macRQg ratllQ.g zrakoploestva nil Siciliju, obrue oko M alte so iz mjesecau mjesec sve vise stezao.Rommelje 25. sijecnja zauzeo Benghaii,! otadasu.aeredromi Cirenaike. s koji.h su Britanci 5t1tili. svoje .kQr\voje za Mhltu, bili 1I rukama neprijatelja. Na poeetku vcljacejossll Iri britanska broda; pod pratnjom ratnih brodova.vnapustila .Aleksandriju. ali su vee nakon jednog dana plovidbe bill tako teMw oSle~njdtr je posada sama potopila idva breda, dok je treei bio oregljendo Tobruka, Dvadesetog 6iujka· I;euri transportna broda. uz za~ti.tu cetirijo. -krstariea i deset razaraea, ponovrrosuse poRusala probiri do Ma)Le .. 'Ta jepratnja 'onemogueila cetmaest talijanskih razaraca i na tjerala cijeln neprijatejjsk LL flot u da Sf: povucecaf sezarc sama. zbog oluje, morala vtatitiuAleksandriju, Medurlm, cehri teretna breda I daljesu drzala kurs za Maltu. Dvadesei nautlekih rnilja od obale jedan .su bred potnpili vnjemacki avioni, a dvansest miljaod obale i drug) je br,ad d,02i,vio iste sudb!nu. Kada 5U pTeostaia. dva broda, upiovj, .. In u [uku La Valetta, i oni su bili potop]jenl.

General Dobbie ja vio je 1 ... traV1j:ja Londonu da otok mokizdriati jo~ najvjse dva mjeseca. Osim' pet tisuca tona u oitij,kti, Malta qd sijetnj(ll'lije. dob!Ia nikaka v mate.rijal, 01 municHu.ni benzin. Uz kr\lilClje racion:alulJ raspodjelu, MaJ.teiani' stl imn.1i hrane .do pOCelka

54

JEHAN KUYPERS

Iipnja, Rezervi benzina bilo je do kolovoza, a 18000 vojnika. imalo je.munlcijeza sest tjedaria. Sasvim je jasllp, javio je general Dobbie, da »ako se hitno .Ilesto nepoduzmeza obranu Malte, najgore se neee mOG izbjeci«,

Malta je u prvem razdoblju drugog svjetskog rata biiaizvan sfere njemackog interesa. .Talijansko ratnc zrakeplovstvo porelo je od 1 Llipllja 1940~ godine, dana kada je Duce lIsao U rllt, s napadlma na· olok, a 22.lipnj,a Radio-Betlillje otpisao Maltu rije.i::ima: .»Titlijansko trakoplov~IV,O je polpuu·o 'uni§tilo hazu b~itanske nOte, na Mallil( Malta tadal1ije biiapripremJjena ZA zadatak ·da osmalra j spreeava kreui.nja taJijanskib J)otnil1· snaga u

sredisnjemdijelu Sredozemnog mora. Osim nekQliko lovackib.a;viona tipa »Hurricaae«, na raspclaganju suo imali jos samo tri stara mornaricka loves tipa »Gladiator«, Ovim posljednjima su Maltezani nadjenuli imena )Wj€ra~(,. »Nada«, j »Ljubav(,asoctrajui:i na njihovu rulogu u obrani -otoka. U .drugoj .palovic\lipnJa 194Q .. potomci hrabrih pripadnika »malteskog viteskeg redas napall su sedamdeset dvije neprijateljske zrakoplovne grupe i uJiiiiiilj iIi o§tetili tddeset i sedam t;ilijanskJh aviona .. Potkraj mjeseca-dobili sa toliko pojacanja da su svakodnevne mogll osmatrati i snimati cenualne rujelove· Sredozemnog mora. Prvog' srpnja po prvi put su .napall i rezervoare nafte nil Sicilij],

Postupno jacanje ofenzivnih savl!Znjckib .snaga 11 a Malti Berlini Rim 1lisu G~ekivali. U to vrijerne onisu bili angazirani u ratu protiv Greke, Kasnije, Hitler je pisao feldrnari<tlu Rotnruelu: ))8ilo. hi bolje da nismo napali na G . reku i-da smo sve svoje snage koneentrirali u sjevemoj Afriei i izbacili Britance iz . -Stedozemnog mora ( .... ) Umjesro Krete, trebalo je zauzeti Maltu.«

Hitl.€rjetek ua pO"eetku 194L shvatio da 6e .mu Malta .. vezati ruke .U njegovoj sjevemoafrlckoj pustolovini. Otok jezaiStapostao budan sttab.r koji je motrio nad 'Tarentom.

11 Bdndlsijem, Napuljo.liI, Messinom, Paler .. a mom i Trapanijem u prevoZenju Rommelova .§ :afri¢"kog ko~us~ i pratio njegove 'konvoje ~. dui grcke i tuniske obale, Zato je u sjjecriju ~ 1941. Hitler prebacio svo] 10 .. zrakopiovni ~ korpus, koji je sildjelovao 11 ratu ptoliv NOffve~ke, (dvije srotine i pedeset aparata), na sici-

lijanske aerodrome. Kada je Churchill to domao, 13. sijecnja,pisao je generalu Ismayu: ) To moze biti poeeta]; nepovoljnihsituacija u sredi~njem dijelu Sredozemnogmora.« Njegove slutr:je ubrso su se obistiniIe,eim je DJe" maeko zrakoplovstvo s velikom tOCI'lOU:u - ujutro, upodne i lia"VeCer - poeelboombardi[ati Maltn. Karla je Hi tIer potuajsvibrija povu1;.ao zrakoploVll.esnage :s~ Sicilije, jer su mu bile potrebne za napad na Sovjetski Savez. pomorska baza na Ma!tj hila je djeiomicno onesposoblieJia, a ofi:mzivn\l sposobnosf britanske· avijacije matno oslabUena.

»:Prvog'hpnja nije nam sedobro pisaio«, sjoca se Chu.l'cbilLPa ipak su Britand potopili

370'1" taJijamkih brodova za ops:lubljivanje. Hitler je naio slegnllo ram enima, \).$ vojnog stan'ovj~[va,gubjtak sjeveme Afrike mogao bl se podnijetil\ - smatrao je, Ali nekoliko mjeseei ruuije. kada jedouvio nellspjeh u raru protiv Sovjel:>kog Saveza, poceo joe rnijenjali. :m~ljeiije. U Berlinu se. tad-a; graClio vrto smbiclozan plan 0 spaja.nju s.Japanom preko Indije. 911lik:i j Sre4.nji lstek bin sucentri gdjeje trebalo poveZ'ilti nastupanjc 11iemac_ke vojske iz sjevorne Afrike ione koj!l je trebala prodrijeti [miko Kavkaza, Kad Rommel pobijedi Bruanee u sjcvernoj Africi, lreba.loje da zauz-

me Sueski kanal i da se onda probije do Sirije. Odatle bi ujedinjene njemaeke sll.age zajedllj,f· ki napredovale prema Perziji i napokon do Indije. Po ocjeni admirala Roedera, komandal\t8njema~ke ratne momltrice, tv,! altaje bilu velika zapreka na 10m putu, Po Rommelovo] ocjeni, Malta Je predstav.ijal.a zapreku i zit njegovu ofenzlvu u sjevcmoj Mrid. Neprekicl'no se II njemacko] vrhovnoj komandi ponavljalo da Britanci ne bi mogli ugrofavati »1);lSe koavoje II Sredozemnem meru, kada ne bi imall Maltu«, Talijanska vtbovua komanda dijelila je ro nusijenje.J jedno i drugo naveloje

o.zujku 2110, 11 U travnju 672.8 tons, Ve,6 u veljao Kesselring je mogao ja,viti vrhovnom komandantu zrakoplovslv:a, 'rl:!jhsma:~alu Goringu,da je poslOt.a.kizgubljenih njemalklb i !.alijarukih brodova opao Ii esamdeser na trideset. Malta hi bilasmrtno pogodena da od o2ujka nue pristigto vi~e britanskih lov8.&lh avlena, To, medutim, nije smetalo rijema~koj komandi zrakoplovstva da u drugo] p.olovid lravnja 'lskljuci kako je izvrlilli svoj zadatak i da jay! ga se Ml:I.lia mCize zauzed, NaSl\Slanku II Berchlesgadenu 29. tI8vnja Hided Mussoli .. ni donijeli ,su cdluku 0 desanm na Mahu

JONSKO MQRE

lJjero: II- ~rhullc.ubit"e za Maltll njemacka je aviJac;ija lrip,urailnevllo bornbatdirllia

otok i te-meJjirp ga izrQ.\'o'la. .

SBSvim gore: Ma.lts sa svojim n.&j.va1n:i}!m vezama suabdjevanja sa~cznika i rutama kO!l~oja sa Gibrallara I b. Aleksandrijc ..

Gore: lJpornj' napallJ ojemat'ko'g I talijiUL'lko~ ZJ:ElkQplovstm p'r:etvorili SUi ,strah!Ski. Loliko l'alCnu MaUu u golemu :ruse\'lnu.

Desao: Genera) D!!bbie. guvemer Malt.e, DUe izdd:ao. Potkra] Inrvnja 1942.. dofhio Ie fil't'Ani slam. Zamljemo ga je general Gort.

'Berlin da viS"e paltlje pa.idoni operacijlfl]lll U Sredozeanlju. U llstopadu 1941. prehatonj('!2. zrakop.lovn.i korpus s [fODle ked Moskl/o U juznu Italiju. Sa IO .. zrakoplovnim korpusorn, koji jc u med'UYfemenU vraeen ria Siciliju, i ~alijall1;kim zrakeplovnlm snagama, 011 je tako.osigurao oko dvije tisuceaviona.za zraenu biikuza M,d tu. 'Feldm;tr&AI Kesselring, jedan ad najspoS,ob:itijih njemaCkih zrakoplovnih komandanaia, upotrijebil' ee to orui_ie kao »smrtonosnu munju«, snaian natnj trdar po Malti. U veljaCl ·1942. Kesselringevo zrakoplovStvo bacilo je na Ma(tu9901.6.r1a bombi, u·

(operaeija » Here ules«), Utvrdeno je da se desant izvr§i izmedul5. srPQjll il S. keloveza.

Poddoimom neuspjelihoperacija:ta opskrbljiv4I.r\ie atoka uvelja~i j o.tujku, Cburehlll]e edlueie da viie ne §alje konvoje za Mal tu ))dok obranu ctoka nc.·pojaea lova&im nvionirna«. Ali nakon Dobbiejeve porukeod 1. lr':lVDja bio je sprernan »naozbiljan rizik. na morn da bl spasio Mahu«. .

Generala Dobbieja. koji je pOiknlJ tr.avnja pretrpio tj rv tani slom, 7amijlmio je general lord Gort.lnll~, njemilckirtalijanski pritisu.k na Maltu ubrzo jtt astablo .. Sto S\I bHti bili d.an1

55

o,dredeni za desaru, LO vl$e 5U Talijaniokl_fje.vah, »Svi cerno se utopiti ..• «, govorllo se (ada U Rlmu. LlIravnju i svibnju nosaei aviona »Eagle« i nW¢sp(((amerfckl nosai;:)Wesp,( je u;').tup\fen.,!;<1 t\lj zadaiak Briraneima) prenijeti su na Malru. 156 lovaeldb .<1 vlona ripa )l~pi rfi-: rel(,SlO je omogucilo Brirancima da i;zvqjUju zracne prevlast tI otoCilim vodama, Osim toga. NUemci su zaezimanjem Tebruka 21. li pnja dobiIi iSlocnije pris:taruste, izva.n doma~aja britanskih Iovaca, tako cia je Malta za njih postala manje va1ina i otada su joj pridavall manje pezoruosu.

kontraadmirala PbimpaNiaua .. Sredinom I_JPnja oba su konvoja dlgla sidra, Ali ualeji bambi u mornkomkoridoru .izmedu K-rete i Cirenaike, kpnyoj iz Aleksandrije presrela.je talijanska, nota. Nakon sto '$U Britanci utrosili dvije tfeei~e municije: Vian je naredio povratak. Zbog taga nijedan brod istQ&nog konvoja nije stigaodo izglad.rljelog atoka. Iz sasta va zapadneg.konvoja.iz'Gibraltara, SaInI) $U dVa breda uplovila uglavnu m.aJte~.ku juku, No . razloga za veselje .nije bilojer.su obje operaeije u biti propale, Brlanea lipanjskih konvoja bilaje gotcvoporazna: od ukupno 17 brodova

transpcrtnib brodova, kojije naveeer 2. kolavoza .napustio Cly<fu u sklopu operacije »Pedesral«, bio je 'ipak najveti koji je.ikad upucen prema MaIti.uno6i 10. kolovoza prosao je kroz Gibraltar.

Borba koja je po~ela.s.lijed!!l:e nocl pamri se kao epn britanskoj hI ad n okrvnosti. Slavni svr~elak priredio je .ameri¢k:i tanker »Ohlo«, nosivosti 30000 tona, On je prenosio najva!ni. Ji teret operacije; 1 I 000 [otlapr06i~6enog perroleja i nafte, 'On taj tanker nije sti~ao rra Maltu, operacijane'bl uspjela- i posadaotoka biln bi prirnorana na predaju, Gotovoeetrde-

U Iqell"ilvremenu.CliurchiU -je raztnisljao kako da oj}lca '.0 bra nu M;t1til:. Dcit<;tda"je j¢civa jedna eetvrtjml ~Qllv9ja stizala do oilja. Vise od deset rransportnih brodova rlije bilo rnoguce pripremiti i uputiti j:lrema Malti. S druge strane, teret od dva do trlllt6d~ ne bi oio dovoljan da spas! Maltu. Takoje u Londonu izraden plan da se fstodobnc upute dva konvoja: jedan iz Gibraltara, a drugi izAlebrandrije,. Te dvije najkrupnije opera-oije ZU opskrbtl Ma1le dobHe: su n!lZive »Barpcon«] .» Vigorouse KODVOj »Harpcone sastojao.se.od.sest transportnih bTodo.va sa -43000 tons hrane j nafte, koje je trebae pratitl za~titm odred pod zapovjednistvom ildmira~~ Curteisa, Konvo] »Vigorous« bio je sa:sta.vljen od jedanaest trgovackih bredova, s ukupnim teretom od 72000 -tona, Taj je kcnvo] pratila eskadra

56

Nakon. pogotkll Djemil~kog .toi'pe(I.a 'Q.meriUj taDker»Ohio{(,: Sll!!!)'ojiiD .. dragocjeoirn te~etOm .goriya upb1a.pod ,,0401ll; uplovijuje u tegljll u La V-alettu na Maltr, poduprt ~azaralima.

U dva konv.olaJ samo su 2 transportna breda stigla lUI. Ma!tu,. 6je potopUenih, a 9se vrarflo. Ipak se smatralo dace u_15 000 tona ukupnog tereta, iskrcanog s prispjetih 'brodova, Mi. dovolino btane cia otolt-izdfi:l do kraja rujna, ali su rezerve pogonskog goriva i protuavionske muuioijebile vrto oskudne,

No Churchill se nije predavao. Malia: Sf meralaspasiti, RazmiSlj~b.je ca:k,d.a.u operaclju spusavanjaMalte jJkljuCl djelll tlotu, Tjesnac izrnedu Sioilije i rta B"Qn nije pruzao dovoljno prostora Z<L plovidbu. Konvoj .od 14

set pel nautifkih nIilja zepadnc odotoka, »Ohio«je biopoe;odeilQj-emiltkim torpedem, take: da SD mu motori prestall rad.itll brodje poceo polako t orru ti, Poduprt S obiju strana razaracima »Ledbury« i »Speed,y«, tanker .»)0 Iii 0«( je s rnukem dotegljen u Grand HarbOllt,.upr{lvo na vrijeme< 'cia iSlovari svoj dragocjeni.teret.

Treeeg tjed.na u listopadu njemacko zrakoplovsrvo ponovne je uldjueeno u borbe protiv Malle. Ali kada je 23..lislopada britanska 8. .i:lrrnija poeela.g"(;}fenzlv0m korl El Alameina, nastupila je nova, ohrabrujuea atmosfera za Maltu I saveznicke polomje. u Sredozemnom moru, Vodu ce sejosie.stO ke borbe I bit Ce jos fe-skin odrieanja, ali je »hi.sLOrijska stijena u starom svjetSkom mOfUH prebrodila najtefu

oluju, .

akon borbi u svibllju 1941, 'Bodine, na IibijskQj fronri nastupiJo je razciooljc relativnog Ziltl~ja. Ni jedna strana nije ima!.~ toliko snage dapokreneakciju zu DOVU ofenzivu. Pogotovo' ~I() 'SlJ savcznicki brodovi iavionis Malte nepresrano ugro-favali. dopremu nje. m.:aC1dh:i taJijanskihpojacanjaJ. Nekadaje vi§e ad poIovkc tereta nnavalo na dnu Medhera· na, Nasuprot 'Lome, :Briti\ncima je poslo za mk.mi.'l da nekoliko konvoja .. 5 materijalemi lj udsrvom sigurno dovedu do Kaira, Iz Indlje, s Novog Zelfinda i iz Julne Afrik.e prlstiaale su svjeic jediniee, Zbol! loga su Britanci nakot, nekollko mjesooi biUc;j.ovoljI).i)jaKi da pocnu s

novom ofenziVoDl'. nil kojoj jtChurchili taliko lnzistirao ked generala A uehinlecka, Operucija jedobila.sifritanl naziv ~)CMader«. II kao dan njezinll f'aeetka odreden je 18. student 1941 .. 'Bodine, Operaeijom Je rukovodio general Cun:ni.l)gham. !Coji je komandirao trims. rnotoriziranirn pjdadijskim divizijama, jednom oklopnom divizijom i dvje:ma cklopnim brigadama .. To je bio sastav '8~ armije, koja je mogJara~unaLi i s jedmlcarna ll. 'Tobruk u, i 10 s jcd:nolll diviziiom ijednoDlQkJopllom brigadom. laa svihdi vizija nalazile su e rasporedene pozadlnske jl!cUnire.

Formalno gledajuci., g1avnJ komandant

Prelbodna sttuica: a,ornmeloNe jcdinicc Ul poddku tenk.o~1l [lBpadaju prana Tobruku. koji je lUI 'krajo II~akmorao k.apilulirad.

Dolje: !':regIe(( britanskib, njemaa.ih il t.aJijans.kih :pobeta IllJ a:friCkom: {mutu_:.

SaSlim dofJe: apaibijuci. iobruk Iz ltaka Nij.em.cl SUI nh'o;rili pnt ZJL.!!,·oje ·tenkole i m.o toriziranuG rdljeriju'.

Desno: jem:aCki genemli lirohlich i Rommel. Desh.o dolje: Je:tnil~ka izvidalka oklopna kola 'Oil £ront1l U pusl.ioji sje\'eme AIrike.

SREDOll!MN0

MORE

LlBIJA (IT) .

.._.. 8111enskl i'!ap~CI 15-18. IiPllj!l1Wl.

~ Brllonskl mar~ (nBl<c~ po.bJ.ede~oCl S.I<l1 Re:U!gh<J) .~ ,III doni , 9<l1!;...11. slletniil 1942.

EGIPAT

58

Djema~ko-mJijanskih snaga u sje ernoj Arnei bie jetalijanski general Ettore Ba tico, Ali nasuprot Rommelu, koji Sf sialno nalazio na fronti. Bastico se, uglavnom, nalazio II svojem komf mom §tabu u Tripolij).l. U biti, trupama je zapovijedao Rommel. jegov llfritlki korpus pomagale u dvije I~anske atmije kojirna je. komandirao general. Gambarra. Rommelje 4. studenog 1941. posjetio svojejedjnice prve Jillije, One kod Salumll i kod Halfaye i lzrazio zadovelistvo njihovQm pripremljenoscu.l borbenoseu, Ali daleko lza fronie, izaSidl .Rezegha, Tobruk je i dalje bio u britanskim rukama. Kad bi Rommel izveo boeui mane-

59

var .. taj bi muosinjak rnogao u naged.nom trenutku izaz"~ti prilicne tcgobe iz pozadine. Zilla je osvajanje Tobruka bilood llajveee vairulsti.

Briranei su IPilJ.: imali prednost, Osrna armija.sepotpune ncoC~k.ivano poJnyila. u puslinji. Iz Maddale.ne kretale su se brltanske trupe u sirojfronli. dllbi se postupno lepezasto sil'ile .. !edn.a grupu vezala je t1eprijateljske snage za pozicije ked Soluma i Ha[[aye. Glavne snage su gotovo nesmetano nasrupale prema Gar Salehu, ,gdje sn m()ri1~ dvije uQMne grupe. Ljtvakril""l grupa skrenula je prema zl.lpadu i kOQ Bir el Gubijo. dolilau festl).1e sukob 5

OVajiZlienadnl napad lzazvao jt paniku rnedu B.ritancim<l, a genera I. Cunningham bio je spr-eman na porpuno povlaCenje~ Aucliinleek. je jpak ostao bladnokrvan i pokusao spasiLi situaciju_ Povla.Oeoje jezaustavljenc, a kadajegeneral Ritchiezauz.eo CunainghamoYO 1l.1jesto, saveznici SlJ 51;: opel ohrabrili. Poccli su napad prema Sidi Rezeghu i pOnDVno ga zauzetl, U meduvremenu trupe u Tobruku su primijetiie da jeojema&i obruc oko grada oslabie i peduzele 8lI neke lspade, U toku slijedecih borbi, Sidi Rc'zegh je nekoliko putamljenjao osva.ja¢a, ali je na krdjll, Rom-· mel bio prinuden da se POyute: prernajuga i

to Rommel je smatrao razummjun da se . . povuee upoloiaj kod EI Aghelle koji jes raktil;koggledi~ul bio ~poyoljnijl. Obostram gubici II navedenim borba.ma bili su veliki, Na njemafkojstrarii pegieulo je 13000 [judi, Talijan su izgubili 20000 !judi. a savf;lZnki 17700.

PoloZaj ked El Agheilc bio je i polaziste Rommelove ofenzive U oiujkl! 1941. Prestirao seu ~irinu od osamdesei kilometare do Sredozemnog mO[,8. Briranci su bili pre'liile razvnceni. Jedan dio rijihoVih trupa dr1~o je opkoljene nepnjateljslce polozaje·kodSlilurna, alito jll bllo udaljeno vi~·e od ~~st stotina

jednorn Lalijanskom oklopnom divizijom. koJtl je uspjelu odbiti napad, Desnokrilnu grupu odbila je jedoa njema~a oklopna dh'iz:ija i nanijela joj teske g~:bil.b:"

TcZi~te borbj biloje ipak ked Sidi Rezegha, mjcst.a koje je zbo.S ·svojt visine domimralo okolniin temiji!lem i oko KOjeg se vodila 1c~lOlw tenkovska bitka, Zlthv.aJjujuci boijoj kVlllil,eli tcnkova i jakoj V31ri topeva od 811 mm, liiI je slo~ena bilk1~ rije§:ena u korist Nijcma.C<I, Britanci S1J povukli svoje preostale tenkove, j Rcmrnelje odmab isko.ristio svo] uspjeh. Uspjelo rnu je sprijcfi ti opasnost odsi[ecanja njegovlh je<iinic.!l. ked Saluma i Halfaye i poduz;;:!'! smjcJil ncoeekiyani Lenkovski nap'ad na briranski ceruar zilop~hbljivanje kra] egiparske gran ice

60

n.ije lmaosnageda podrZi sveje trope kod Salumll i Bar<:\ije. Rommel je 7, prosiaca prckinuo bathe i povukao ,sv.oje [ediniee jla zapad. Opkoljene jedinicc .kod Saluma, pod komandtan energi.<!nog talijanskoggenerala de Georgisa, izdiZaie su jos do sijeenja. Rommel sepovukao na svo] stari polouj 1<.00 El Gazale.all je i andje; 16. prOSinCJI, biougrofen opkolja.v-anjem. Tada je bio prisiljen da se jc§ vi~e povuC.e do pozicija ked Aged abij e. na nJernacki komandant jo! nile bto pobijeden, pokazalo -. se kada su ga Britancin.ap:di iSIOdobno i fronralno, i' boCllo,2;csLOkim tenkev. "Skim napadom Rommel je svoje ptolivnike potisnuo prema o1>lasli koju je pratilanjr.!nmc. ka artiljerija. I aka rllI je \aj napad s"tajaa

aveznLke vise od stetinu ten kava. No .uz.!! SVe

ldlomcl3t'<l ·ad 81 Agheile. Ostaiebriiullske jlldinice b_ilesu okoBenghazijHi kod.Antel<,lla. . Nasuprot Rornmelu stajala je same jedna

oj ad-ana brigllda. Teko razvueena fronta i potpuno nemoriviran optimizam Britaace ce skupo koslat.l.

Rommelje 2.1. sije~i1ja 1942. krenuo unovi napad, U biti • .to .nije bila ofeaziva, nego pojacanoiZ'l'idanje s nckoliko ruotoriziranih ·kol.cina. pojuCllnih tenkovima, Na Rommelovo Iznenadenje. jedillica j(' pro~la kroz britan-

ske jedinioe garde, Nijemci su iskoristili tu iznenadau priliku, pa su b17..D napredova1i do Agedabije., Naravno, Rommel je ponovno i~a.ouz obalu, [aka daje brzo napredevao .. i'll'j. ilekoliko dana nasao se ispred Ben,gbazija. i Derne, Oba mjesra pala su u njegove ruke,

poraz kod idi Rezcgha bio je nadcknaden, General uchinleck jc kao uzrok neuspiehu na e bolju k alireui njernaeke oprcrnc i uspjesriije komundimnje. Tek 7. eljace njemackoje nastupanje zapadno ad El Gazale Z<I talc. Velik dio podru~jL1 koje je Britanee stajalo toliko krvi i napora da bi do~li do njcga sada je ponovn pao u njemac e ruke, Za

avcznike, a pogoto 0 za irepulzivnog hurchilla, to jl: zna~ile gorko razoearanje, Britanei su sada stajaJi sa vojim moteriziranim dlvizijarna - imali su veliko povjerenje II tek doblvene americke tenkove iipa »Grant« - na front. sirokoi olpFilike 6 krn. desn kri!

opkolili Bir Rakeim. Uz LeSke gubitke, dijelovi naga Slobodne Francuske uspjeli - u e povuci na istok, a urvrdeno uporiste itezo most, ·koje je brauila britanska gardijska brigada, poduzimani .su iz.mjeni~ni napadi. Dalje prerna sjeveru odile u Sit tesloke tenkovske borbe, zhog kojih u se Bri tanci mora Ii 'PO\! uci iz BI Gazale, Tobruk. [e ostao odsjeccn.

Prerna izricjloj direktivi bril\m kog ratnog kabineta, utvrdu je trebalo opremitis devol]no snaga i sredsta va. General Auchinleck je optimistick! rvrdio da NijclI1ci Delle imati dovoljno sna~ da zauzmu Tobruk, Ali u nooi lzmedu 19. i 20. lipnja po~~H su napad nje·

maOki bombarderi Ju 87 - » tuke«.

Napadi ilvija ije i koncemricru llrtiljerijskll vatra omogucili su pjcSudiji i plouirima da naprave prolaze u minskim poljlma, niujcr.1Ju branitelje u sklonifta i ClIVCI'e pUI 2;1 tcnkove i mororizirunu <lni1jcriju. Kako ] dezorganiziran ISLem veza i nemegueena entruliziranu k mand • oak I' bn ljen 19 njcmaEko· -talijanskog napada koji je nanie pres~dan udarac cbraai, komandant britan keg garnizona odlueio e na knp!tulllCiju I 21 lipnja predao se jl 31220 ojnika.. Zaplijcnjene su i

c1ike kolicine benzina i hranc.

Rommel [e brzo rrapredovuo, Africki kor-

kOje se naslanjulo na l'r1QCC kod .El Gazalc, Polohj je bio 0 igurun gustim minskim poIjem. koje.se prcstlralo najug do Sir Hakeima, obrana kojeg je uglavnom bila po [erena

rragama Siobodne Francuske, dok je Tobruk branila Ljufno!lfritka diviziju. Rommeljc26. svibnja 1~42. poeeo svoj napad kod EI Gazale, Saveznicke jedinice- u se ramo odrt.ale, jer je to bio . arne njemacki manevnr zavaravanja, Glavnima s [nskih naga La bisla ie ojaaJna upm;Sla sjeverolstocno od Bir Hakeima, i njernacke oklopne kolone stigle 'U cak do Sidl Rezegha. Sve je izgledalo kao tla Nijemcimu iZ no lde. dok Rommel nijl! naisao na problem op krbe ' ojih isturenih trupa. ji:. govaje sreea bita L u Talijani U meduvremenu prokrtili pur kroz bntan' b mmska polw i

Ujevo: Poslugll jedoog njemat!kog top II u bol'~i oa pOlolajima D jevemoj Africi.

Gore: 'Nijemci ttijumfalno u1.II'l~ u -Tobruk, nilkookaplt.uJacije britJI~kog gami_zona poslije dugotrajIDb borbi.

SUjedei:8, tranica gore: BritaJI ki premijer Cburcbill obib17j 'froDtu 11 • jevemoj Africl.

Slijedi'Castraoica dolje: Nijeroci.su &$(0 tjerall brit~ ke ¥ojnike nil ovakll tetak i iscrpljujoCl mm kroz uhrenll pusdnju

. jeverne Afrike.

pus bio je.nadcmak egipatsko] granicl, Dana 28. Jijmja Britanci Sl.I predall polotaj ked Marsa Matruha, a 30.1ipnja R mmel je iwi() pred britan ke potoZajc kod El lameina i bio je oko stotinjak kilometara udaljen od Kairu. Ali ru je, tini se. oJlrh:u njl!muckog napada otuPJcJa. MDogi tenkovi bUi u M\e6:ni, ne·

ialo [e inuniclje. pa u Britanc: mogli UUSl<1- viti prodor. z to je J britnnska avijaciju soda in glaperirdli blite svojirn aerodrcrnirna.

10 je pred 111 !jalQ rnl.:l~<ljl\u predn :lSt SlIWmiuka komanda irnala jesada baJji uvid u kretanje neprijatelja. Polako sevrseala cvrsd· na u saveznicke redove; u takvojje siiuaoiji za n vog kornandanta britan ske ,armije u sjeverno] Africi posta .... ljen IJ. kolo OZ!l I 4_. Bernard La Monlgomery.

61

62

USPJESI BlUTANAGA NAKON l(OLOVOZA 1942.

LOVNA "IN~SKU LISICU

PU

DR P. A. OUDBMAN

Vee nekoliko dana nakon §loje Montgomery preuzeo komandu nad 8. armijom, Churchill Je primijetio da je kod savezniekih jedinica u A frie i. poeeo puhati nov vjetnr optirnizma i samopouzdanja. Kao i njegov veliki protivnik Rommel, ' Montgomery se talno nalazio ~e~ll svojim jedluicama i pokusavilo Im pod(c. moral. Ne treba zanemariti cinjenicu daje general Alexander, koji je uostalom snosio i krajnju odgovornost, na razuman nacin podriavao Montgomeryja u njegovim mnogobroJnlm za htjevima. Qui su proizlazill iz QPSi rn?B programa reorgnnizacije i preobuke jedintc.a, Kojeg se M on tgornery energien prid ria.

P,o tdko prohodnom. terenu britanski vojnik vodl d\'a njemafka zarobljenika. Nakoo ofenzi,'e britanske 8. armije odnns naga se promijenio na RommelQvu tetu,

vuo. Stizala su pojacanjl.l, i mnogo se vodilo raeuna 0 ispravnosti motornih vozila.

Borba kod grebena Alam a el AJle bila je prvo dmjeravanje snaga izrnedu Montgomeryja i Rommela. ovi a eznicki POIOt<lj biran je vrl paiJji o. S:t sjeverne strane granicio je s m rem, II jmn ~ rranc, sezdesctak kilornerara dal]e, pocinjala je depresija Qauara, koia je bila neprobcdna Z .. 1 tenkove.

Rommel. dakle, mje mogac izvest] jedan od svojih poznatih obilaz~kil s<lvezniCkog ra. poreda, Osim toga, cil1i se da jc britansko] obavje§Lajuoj slufbi po'§.lo za rukom da Nijemcirne u baci u ruke Iaznu terensk u kartu, na kojoj je neprohodni teren ozna!)en kao pogodan ZIl rcnkove,

R mmel je 1I meduvremenu do 110 do Z<I~ kJjuck.a da se odnos snaga mijenja na njegovu steiu, paje toga dlueio da ponovno krene u napad, jegova efenziva pecelaje 3!. kolovoza. Prvc]e i piiao polozaje na ~e ern. ali lime nije pcstigao lJi§hL taJijwri su pretrpjeli teSJ.e gubitke trazcci put kroz rninska polia, a i

63

ij mel, koji U I to po ulali aeeu labo su nupred vall Osim toga britansko zrakoplovstvo poduzelo je 1e toke napade na Remmelove trupe, KOjl! su zbog toga bi le prikovane na mjl:st1J. apadno greben Alam el Alfapotpu· n je propao. Pu tinja je hila, puna stijena i skrivenih arliljerijs_k:ih baterija, kao i tenkova, Montgomery je u tim. borbama izgubio 1750 Ijudi. Premda je bio kadar goniti prolivnfk:a I;.oji se poyla~io, .zakJjufip jc da 7.4 10 jos: nijl'! do~lo vrijeme, Naslavio je s pojafo.Vllnjl!m

vojih jedinica t, Isrodobno, .aaredio avij.uciji

da to vi~e ometa ne:prijatelja. Previa I koju u aveznici izborili u zraku [mala je va!an utjec._1j nil budu6e operacije u ~evemoj AFrici. OmoguCiia je, naprimjcr, da se Malta ponevno mogla IJpolreblja-votl kao pomorska i 2rakoplt\VDA baza (pa l za britan ke pcdmornice) a 10 je prouzrokovale sve tau s.itu.aciju na osovinskim pomorskim ,'omuolkacijama za Libiju. kojima se opskrbliivao Rummel.

ije ni§t<l pomogtoSto su ijclllci poku§aH

upmitl svoje kODvoje preko Grokc i Kreie, Britanska avijacija iz Egipla uni tavalu je to. konvoje, a oi britan ke podmornlce nisu 0518- jail: besposlene U ovom dijelu StedQZCmllog mora. Zalihe. zbog knjib je Ronrmel bjesnio. bile su sve manje, nJo~ prije bilke ed Alarm! el Alfe pokrivale 1)U jedva petinu .njegovlh pctreba, U svoj dne nik R.ommelje Z3Piljdi da mu se voj leu tOPJ 8 (nlijanski ministar vanjskih ;paSIOV"d, vofCiano. cil'ii~ki.je primijctio <Iii &: se ;irri~l<a frQnll:l rijdili sarna ad

Oolj : Dull. use Brilaoci kntali od Istub prem Z1IJlBdu k Tripoliju. jedna kol(}na lobodnib rancuza pribUla ala e juga, p kom ndorn general LeclerCll. lJS\im dolje:Dnl! 23. U t pad. J9<t . brita "Id yojnlcl na ojim poJobji:m.a i!ekajrrna znak xa oa:pad. uprotno ~ek:in1JJjl1 ijcIDllca1. M'crotgomcry j Bllpao I1li ·f:veru. Oesoo: Talija ki 'ojni • u akdJi pred l~om:li 10m "l2pt"elI.om.

64

sebe, jer aka gubiei ostanu take vis.oki uskoTO vise nece biti ni brodovaza cpskrbljivanje, Dakle, Rommelu je bilo onemogueeno da poiacava svoje jedinioe prije nego sto poene nova biika, kojuje svatko oeekivac.Podruqe gdje su se ovaj put trebale odmjeriri 'nage sprecavalo je Rommels da primijeni svoj glasoviti manevar opkoljavania. Jee. p.oloz.aj kod BI Alameina nalazio se izmedu POlPWlO neprohodnog zemlji~ta. Osirn toga prilikom pre.tl:wdnQg.zati(ija Britanci su postavili d uboka mihska polja, tako da su se jedinice morale .kretali vdo spore i oprezno, pa je sarnim lim iznenadni napad bio LleIrrOguC. Brojeant od-

nos snaga bio je u konst Montgomeryja, Pocevsi o,d pjesadije: obje- Inane raspolagale S11 !1<J po sedam divizija, ali su se lalijall, ke jedinice u sastavu osovinskib snaga mitne duse mogle smatrati lafericrnima po borbenoj spcsobcoad i po moralu, Britanska artilJerija' je s·22oo oruda bila znatno premocnija od njernacke, koja je imala oko I 500 »cijevi«, Rommelu [e ostalo 475 tenkova, MS11prOl 690 britanskih. Montgomery je mogao angafirati protiv Rommela r 200 aviona, dok je ova] irnao jedva 100. Obje strane su LI prve redove sl,avljale--pje§adiju, a teekove UriaJe \I rezervi. ,Britanci su za napad Mali mlad mjesee, U

noei 21.11 topada 1942. gQ.dine,kadl:l Rommel nije bio U Afiici negc u N,]emackoj, u bolnici poeeo je lznenadni saveznicki napad. Nijemci su bili.bendikepiranl Rommelovom odsutnoseu, premdaje njegov zamjenlk, general Stumme; cinio ve ~10 je mogao. Stumme je doduse, 'vee dva dana kasnije poginuo i Rommel, koji se na Hitlerovzahtjev vnario 11a frontu, PODOYDO je preuzeo komandu. Montgomery je na rafiniran aaci:c razglasio da je svoj glavni napad.planlrao najugu.Pr] tom se majstors.kj slufio maskiranjem .snaga i sredstava.po tnvljajuci veci :broj lazmh tenkcva i topova. A bas na sjeveru napadala je glavnina

65

Go.re Iije,'O: "mcrifki lenk M 3, - )Gra:nl,(l, Letioe 29 tona; Illioruiaojc - 1 top od

)7 mm 3 milraJj ro od ;,62 rom I lOP od 75 mm, sjl'vl'moj Afrid je Ilnlnl!! l,bog _ \'oje l'cU~inc hin pri I ifnI! ranjil.

40 mm I 1 mltraljezom ad 7 9 mm. Imao je trl aaoa p(lsaile. Bio je dosta. brz, .1lIi je hl odHku postiga.o na ra"fun 1.lllikog OldOp8.

rwru dcsno: Britancj 0 Je\'ernoj flCl

blll u lalto 'odu elljeDlamerifkim tenkom » t.Hart« do, u mu .daU n'adimak ilrloneyl( (medeni). Tclina ID,U je l2Jlo 'Ia 13 tena, a gla~no nJloruUDje bjo je top od "57 mm.

GOfe desne: Britanski teak )VaJenrine< inteltth'tlo se upotJ'ebljav8o II sJe erne] frid. k-«plI{) ih je oapr.a:vljeno 8275. I~ alentine« je bio leiak 17 lona, lU!ot\d3u I topoRlod

srelttni lije 0: Te ki brit.anski tenk

• hurchlH{( oil 40 tona kojl se poja\'lo 1941. kao nasljednik renka Malhilde.

"apravljeno ib j\! uraznim IIrijanfama Ilkupno 5640. ,j tmrc.hilJ« Mark VI I) U 0 oj \ (nijl lma top oil 75 mm.

Do.lJe: >)i hermaa« M4A2, ame-rilili ienk u mn gim v f"zijama, ~k 35 rona, .koJi je praiz\ den u vi§e ad 40noo primjerllKa.

Iarno naondanje je top oil 75 mm.

66

britanske 8. ~je. Naprijed je isla pj~adija., Tnkn~er_ija je, uklanjaJa mine dii obi u minskim poljimaotvorila prolaze za tenkove,

~llka;se vodila na teskom i gotovo neprohodnom lereon. gdje su vladale nesnosne vruCine. Cesta gotovo i nije biro, ali bilo je p_ijesk<t, nesagledivo puno pije lea. [to pijeska koji se ~ao na suncu i nanosio bol oCima, koji Je nekad, no~en '(ietrom. stvarao divovske oblake koji su smanjivali vldljivost,

Mtmt~omery je prvu erapu bitke ocijenio k?o »borbn iznurivanja«, Tada su u borbu b~ce~e reserve, osobito oklopne. vaka je.

Novi komsnda:nt 8. brit.anske' armlje MontgomelJ', jeotpooeo 23. listopada syojo veli.ku orenzivu proth'sfriCkog korpusa, a ljei: Britanska pj_eSadija u akciji.

strana ocekivala da 6e posljednjim rezervama zadati odlucujuC:i udarae ono] drugoj strani. Rezerve su najpriJe angazirale osovinske snage. Osobito ostra iscrpljujuca borba odila se kod grebena Kidney, gdjesu 27. j 28. listopada U borbu bi.1i uklju:eeni sviraspolczivi njemacki i LaIijanski tenkovl, Crjeli greben bioje u dimu. Tu i tame zagrmjeli b topovi, koji SIl bili

upravJjen~ prema nebu ili obz_orjll, -posvuda naokolo hila su razbacana okJopna kola. i tenkovi, neki razoreni, allen napustenl, potrganih gnsjeaica, Probijene.zapreke od bodljIkave Zice pruzale S.\1 '6udnu slik:u, a svuda. okolonalazill su e pougJjel1jeli dijelovi epreme. U sred ovog pakla od vatre, pijeska, dima i vrucine, i5ekali su, pripijelii" uz vrelo tlo, vojnici WI krenu u jos jedanjuriS.

BjesQmucni njemacko.taLIjansld pro tunapadi, kojih je bile pet. nisu urodili. plodom, A vijacijaje koru:enlriuno napadala na tenkovske koloue iiauStavila illI)8Samom pocetku.

67

Gubici su bili golemi: poslije El Alarneina, lenkovi Osovine ni u vi&; predstavljill ozbiljniju opa no t. Pt:el)100 [e ishod prve crape bitke SIIIll po sehi bio u5.pjeh, Montgomery je ipak shvaue dB su borbe zastale u pueskll I Lu se ugasile. Zato je mlslio novi poln j n .Pkon donismjelu odluko, utemelienu ua njegevu samOpouztllillj\.l i lUI povjerenjl.1 u vlasuU! je<ltnice. Jos dok It Nijem.ci napadali njegove poJozaje. primijeiio je cia im nedostajeilina udara, Zata je povukao die vojih jediniea - ne zata ~LO jl: na to bio prisiljen, ncgo zato Slo jc nj.ioiJ:! pojli~o rezervn za odlulujuCi

68

prodor, koj\je 'QamJer~ ... a l.zvestl za ne.k:oliko dana, ovi plan za napad dobio je ifrinuri nazi v »Supercharge«. Do uaja listopada zamio je pripreme. Prvo je poku~o proboj bllzu sredozemne obale, Tamo au Ausrralel

dJek:li m:koliko njemafkih bataljona. ali je Rommel reagirao brzo (i jo uvijek snal:rlOfi doveo svoje posljednje diviz:ije na samu obalu, izmedu 0 talog i zbog toga Uo 56 boja da ne agubi progu i estu oje ode uz. obalu i oko kojih u se.obje trane toliko borile, Operaciia ))SU]'i<:rcnl(rge« predvidjela je prod or ju!no od glavnih njema6kih snaga, Pri tom je novoze-

laudslrn divizija.iS1a na b!lu. N!J~adjepOCeo u nooi _. mdenog, na.kcin maine artiljerij ke i avija,cij ke vatrene priprtme. Saveznicima je p(l§lo za rukern da ·izvrk J'foboj j da.nastave mlSlupanje kroz 11 stall prolat.

ROIDJDclu jf.! preo tala jo jedna obtjDlilka mjcra... Ufurbano e dut puta Ii.Q6 Sil1i Abd el Rahma.na organizlrao novi polo2aj za borbu protivavezmolcih ok.lopnih [edimea, clrne je britanskim brigadama aanlo veli.~ gubitke. Ipak su bTitanSki tenkovi napredovali krozjo, uvijek olvoreni: prolaz. i na tam mjestu· u se vodile p sljednje testoke tenkov ke borbe,

UJevo gore: Novozelaudsketrupe skupl;jaju t:alijanske z3roblJenike nnon RO.inmelov3 p{,JivlacenJaispred, b it:am;l!.e8.armije.

Lijevo dolje: Voj:nicl Rommelo\'(Ig af.-rekog k.orpusa Ultili su.se nMCa)'ama oonesnosn(lg pustlnjkQg piJESka 1 praAine.

Uotje: jem.aBd gen.aaJ Ritter von Thoma javija.se Montgo:mery.jo nakon zarobljav3nJa. P6b~ k.od FJ .Alnmeinll.ni~ se \i~· usporio t£mpo kojim. Sll sll~eznid II1lpr~ovalj I tjj!raji Nij.emt1t> d;d,fed.o ,t·WlI~ke granlce, do k.oj~ 5U st~Gli .poCctkom "l.!lla~e.1943·tlldine.

mrtvib, §to .ra~jenib, ~to zaJ'obljenib. i najveei dio svojeg ionako oskudnog mslerijala.. Nje. gov najuglednijikomandant.. general RiUer vo.n Thoma, bio jemeduz.arobljll.nima, bo ~i devet talija.nskih seneraitl, Clt:urcbilije pop",i put dopustio dn u .Britaniji zvone zvona IJcast pobjedl,.

TempQ save'Zlii61t.c ofenz.lve nUe slabio. TQbruk jepao I Z.slUdenog. Benghazi 20, studenog, a tri dana kasniJe savaznicl. su bili ispred EI Agbeile. gdjeje .RommeIjo~jedllom pokuitto orgruiizil1lU ooranu, Daldt!. nastuplli maT~ ed 'l200ikln za tri \iedlUi. Ked 81 A&heile MOlltgomeryje malo zestao da bolje o.rganizi·

gao vclikom poJeredjivQ!iCu, ~kivalo se da hi laj put mngaoprijeti zadesetek dana, imaju.6i na umu da ne&: Dil.i¢i Ilaveei etpcr, ·llcaj riskanlJjj plan polpunoje uspic .. Poiofajj kod Beurata napadllUij 811 15, s,ije~jll 1943,godine.a 23-. :sije~ja leIkO o~tcCeni Tripoli pao je II britanske niKo. (;ctv'ttog veUaee jediniee8. ar-mijeiZb!le..su na tunisk,.u g;raniC'l1.:Po~to,su Z!l rri mjeseca prev,aWe dvije IlSUee. kilorm,rara. Oencrnl Alexander., komandanr brhanskih sna·ga na Bliskom istoru. sm at rso je opravdarum da I!puti C'hurobilh.l brzrij«v: »Sir, Naredenja ,(oja ste midali 10. i.olovQ1.a 19if12. ISU iz.vmmll. Neprijatclji Njegovog V,clieaDStv<!.

lzvidanje iz"Zmka p()tVT~lo je sutradan dil W!lta vikneDl!l snnmie: Rommeljc u poipunom povlaeenju, Spasio je s:unb svoie 'vlaitj~e Inlpe,jcr v.i.~~e imae dovoljno 1'l1otoriZacije .da sa sobompo\!ede i &ltirita1Uans.kc divizije.

SaveZllicisn sad sV(i ~to}e jo§. moglo voziti i l'etjeli iskor.islili zagonjtmje. No Rommel se kre:lao b$: od ·vojih.gomtelja .. Kada wu je Rilmr .saQPclo da se mole povuCi do poloi.aja ked PJ6IG:1, sto kilomewaod: E1 Alameina, MOrlt,gome!), je' y~ odavno bio preS&o to Il)j$lo! Bl1a.je.io ~n.na pobjeda. Rommelje "bio Ita s;totine lenkova,60000 !judi .. Sto

ra:ipobolj!a opskrbu,Il'13, prqsinc.a pr'C~30je ponovno u napad Rommel jc brzo IUIpulilio poloiajekoa :81 Aghe:ile i povukao se jo~ 40Q knl, do .8eu~,.ua. gdje se izadri:ao. Bio je udaljecn samo 300'1an od Tripol1ja.

Montgomery .se llije zadovoljavao da zauzme same Tripoli. nego seliti.o odmB.lI probiLii do !.It vrdene llnije· Marelh, koja se nalaziIa iza tuniskegranlee, Zit 10 jel[l~biJlo prijliti ukupno 800 km. Montgomery: je sva motorna vozili! 10.!Gotl'usa prebacio 'u. 30. korpus, kojije trebao lz:Vesti .1.Ilj. dugi mm. S c'bifrom n~ 10 da jeJO. kor.,ulI sada ruspola-

zajedno S oprert!0m, po(puno su proljeralli iz Egjpta. Cimnalke i Tcipolitallijc, Cckam VMa daijnja na[etienja.1f

Olprillke u to "T.jjem.~. potk raj sije6njII. 1,943. godine; prijuvila se ~ontg()meryju U TripoJiju jedna odrpana, ali ponos.na, grupa Siobodnih Franouza, pod komnndom generals Leclerca, Energicnigeneral l«i'ler:c je rnjesec'ima ranije io_le~uo sasvojim ljl.idlma iz 'I''3jol1o jeZer~. Cad i uz 1>tra.hovitu oskudku prokrstan.o Saharu. Ta!ikupino, vJi.lrenili bOl';lC<! U§laje US!l8U1V 8. annlje I pod Montg:omccyjevolIl komiill:ldom

. aktivno sudJe!ov.lI)il .!fosfobadunju Tunisa.

69

ISKRCAVANJE 'SA VBZNIKA U SJEVEttNOl AFR,ICl

PERACI..J ,>TORCHc~

DRJ. BANK

Saveznieka operaclja kojs je u povijest drugog

vjets.kog rata usla pod nazi om »Torch« (bakJja) dobila je ime 24. rpnja 1942 .. Nastala je kao rezultat opsirne diskusije u anglo-americkom komblniranom odboru naceJ.n1ka generalsta bova, lmja se vodila 0 pitanju kako sa zapada napasti Hitlerovu tvrdavu, Govori- 10. se . britanskom prijedlogu priielaza preke La Manchea U ioku 1942. s ci.ljem da se formira mo tobran na devllfozapadnoj franeuskoj obali, zatim 0 izvodenju operacije kod Ria dobre nade da bi se pomoglo britanskim

ojnicima na Bliskom istoku te 0 is.krcavanju u sjeverozapadno] ACrid. One24. sprnja donijeta je odluka 0 iskrcavanju u sjevemoj Afriol, pod Sifrom »Torch«.

lskreavanje u sjevernoj Africi, u tadasnjlm franeui kim k:oJonijarna Maroku i Alziru, rna~ilo je upad u oblast koja je na neki nacin proo.st8vljala sre.diitiji polo!aj izmedu zaracenih srrana, Francuske trope koje su ondje bile

ta ionirane nalarile u se pod komandom marsala Petaina, Forma I nO,-IO je znaCilo da su suradivaJenacislickom Njema&om. Ali trebalo je o<:e-ki ad da ce se Francuzi odreei te sursdnje i da ce '11 . JevernQj Afric] traijtl sporazum sa aveznicirna.

Pojavio e tozen politicki problem [evernoafriEkog desanta, Save-z:nici,. kojima nije bilo ralo do borbe s Francuzima, morali su uciniti ve da francuske trupe u AJtiru i Maroku §to prije oousla ve va t'I'U na desanrne snags prilikom invazije,

PI-vi zahtjev II takvoi ituacijibioje da se ~ desant, aka je moguee, De vOdj pod britan- "l

kom, nego p d americkom za tavern, General Dwight Ei enhower dobio je vrhcvnu komandu nad s.aveznickim snagarna. a i njegov zarnjenik bio je Amerikanac, general Mark lark. Zar se Britanoi ni u boriH protiv Francuza u Oranu. Dakaru i Siriji? Zar Franeuze, neee zasmetati da u svojim prekornorskim posjedlma vide Britance? Churchill je (i:aic predlotio da svi ave<tni~lc:i vojnicl nose 3nieritke unirorme. a·ve lenkove j oklopna vorila s!3vljeni su ameritki znakovi.

Vojna. problemfllikll ovog desanta kompli. cirala se i time Xto je po prvi put u drugom 'svjetskorn rlltu trebalo da Brilanci zaje.dno. Amerikancima iz"eDu kombioiranu operaciju. tabu' lrebali aoinjavati brilanskl i

70

U ~.etil;i satil uJutro8. twUmog 1942. amerll!1d d ntnI &rod priblibvajll se .r;nAt,okllllskoj obalI kodFedaJe. ~eyemo

od Casablanke. Operacijal)Torch« pol!tll:a je nakoD dugotrajhlh pripn:ma.

amencki oficiri. svaki od njib $ raziicitom bOTbenotn trudicijom. . a po~elku - pioo. Eisenho\ver u svoJim memoarima - "!soki ofi iri obiju remalja .lajali ujedan na uprot drugom kao upsi 1 lU,aCk.eCl. Ali S VTemenom do~lo je do dobre uradnje.·· ije trebul0 pomiriti 'aIll0 dvije naeionalno tl; IrebaJo je

koordinirati cad po sasql.VU razlieilih Iufbenih in titueija. Osim toga. vrijeme za.pripremu bile [e vrlo kratko, Gledano s vojnog aspekta. saveznici nisu imali nekih velikih predncsti. Njih vo jedino uporiste u neposrednoj zoni iskreavanja hila je britanska baza u Gibraltaru koja je, osim morem, bila okruzena i Spanjolcima, za koje e dugo nije znalo da li ce ih France na kraiu ipak edve ti na -njernacku

tranu. Nesigurnost u <lrianju Spanjolaca imala je takoder voju ulogu prillkom pripremanja desanta u Marok.u,jecje dio te oblasti' bio spalljolsh Dalje, komunikacije Z3 opskrbljivanje savc:znickih snaga bile su rIo izduzene, !ako da su ih njemac;ke pcdmomiee mogle ugrozlli.lpak, najvafnijejepitanje bilo koliko je ratnog rnaterijala potrebno aveznicima za ovu operaclju,

Operacijski plan Torch« dobio j 9. kolovoza voj prvi, al privremeni, obllk, Bila su planirana &tlTi mjesta ZB iskrcavanje: jedno na atlanrske] obali u podrocju Casablanke, i tri' oa redozemncj oball u podrueju Bonea, AlZira i Orana, Diskusijevodene 0 pitanju da Ii se ta Celiri i iodobna desanta mogu izvesti trajale su dugo i dovodile su do talnih nesuglasica izmedu brltanskih i -americkih generala, Pr~sjednik: Roosevelt i premijer Churehill.sasjali su se 28. kolovoza. Churchill se upravo bio vratio iz posjete StaljinD. koji se lal_tO kako zapadni saveznici nisu mnogo utinili na otvaranju ciruge fronte, koja bl trebala rasteretiti 50vjetsko·ojemaCku. Churchill mu je optimistick! nagovijestio da ce ubrzo decide invazije u sjevcmoiAfrici. To ~ ubr- 10'QrebaJo jf;: 'ada l: tvuriu, ·hurcl1illje ,.,'oje Ijude b _ drio cia daju ve od sebe, Oko -. rojna postignut je esnovru sporazum. Odruceno je da se invazija izvr§i kod asablanke, Orana i Alzira. dakle, tri iskrcavanja, a ne kako je prvotno zarni~ljeno &:tiri.

Gled an 0 vojnog aspekta, ta je odluka :maCila. da ce se operacija »Torch« izvestl zapadnije nego ~to' se u ~etku DllStilO. I krcavaoje k.od a <lbll1l1kc imaJojeprednosr Mo bi se I)a atJ.anrskoj obaJi Maroka dohila velika pomorska luka s dobrim vezama s un:Ultll~njo~u (teljeznicka pruga) do luke Orana nil obali Sredozemnog mQra. Kad bi GibraJUir olpao - na primje, zbogiipa:njolsko-njemaeke akeije - onda ile hi bilo

alternatjvDc veee, Os Lane li, dakle, Casablanca u operacij om planu, onda olpada Bone, sto mali da ee se vrh &)ba'klje« pomicati kasnije na lsrok, apad na Tuni izveo bi se po lije i krcavanja u Alliru i Oranu, a ne lstodobno. CijeJa operacija »Toroh« bila je usmjerena proD Rommelove oido_pneannije, kojuje valjalo napasti sa'zapada. Cinilo se da su saveeniei svojorn odlnkOll) od petog mjna ,uciniJikontk natrag. da bi poslijll jo~ ja~ kreilul[ na,prijed prema Tunisu izatim se baem na Remmela, koji se vee povla~io od BI Alameina,

astllpanje prema Tunisu lrebaJe su izvesti u prvom redu britaaske jediniee. Predvldeao je da zapadna desantna grupa, pod komandcrn general-major Georgea Pattona, zauzme Casablaocu, je~ zadatak bio je 10 leZi ,to je u jesen i zimu iskrcavanje na al1:antskoj obali zbog velikib valova bllo vrle e IcZan O. Centralna desantna grtrpa, pod komandom general-majora Lloyda Fredendalla.trebala jc napastl Oran, I IOCca desantna grupa bila Je odredena za Alfi.t. astojalae od mje§ovitlh britansko-ameriekih snaga, a bilaje-pochapovjednj~tvom general-majora Rydera,

Oslm eisto voinih, trebal jerije§iti i 0 ~etljive polititb probleme, Da bi Francnza u Maroku i AHiru brzo prinudili na obustavu varre ~veznici $11 poku.!iaU naei neku uglednu Crancusku vojnu lil:nost koja bi Franeuzena lO uspjela nagovori i, Pri traienju rakve l1~osti valan posaa obavio je ameriokj diplom!lt R.obert Murphy. Zab.valjujuCi njemu, izabran je.general Henri Giraud. On je u svibt\iu 194{). pao u zarobljenfstvo. ali je pobjegao iz oj,,ma~lcogJogora., Na 5VOj oaeinonje poddavfto m rialn- pcwQa.. i tako je magna oti6i u Afrlku kao pnznata lif!1ost UO se cadi 0 l?T'ijeluu f:rancusldb Lrupa na savezmCku traOU. General Giraud, s druge strane, nije pripadao ~u u Vichyju.' taka da je bio pril1\'atJji za pokret orpora, General Giraud tivio Je uPraneusko]. Njegova, je kuea bfla pod vojnom prismotrom, ali SIl ipa.k mogIs: preko povjerljivib posrednika oddavali veza.s nJi:in. Oeneral-m!l;jor Mast, francuski komandam Alfua, takoder jo imao vafnu ulogu u Imntaktima aveznika 1 Franouza, On [e bio ooYjek koji je predLofio tajni sastaaak u Cherchelfu, mjestu stotiojak kilometara zapatino ad AIWa. U Lom, primorskom gradu, II vili jednog francuskog bogatasa, s.impalizera sa"eznik~ odrZanaje 21. listopada konferencija. De:legacija oil pet ArnenkanJl..C8 pod vodstvem geneli-..tla Clarka. ruje bio i bcigadni general LCI11nitzer) bennla je 21. llstopada podmomicom iz Gibraltar&. prmn.a CherchelIu.. Kaleo ,!iU stigli· kasn(J (boo je veC wra te Podtnorttic~ nije Ill.ieltl izroliiti pri dnevnoj svjetlosti) . -krcavanje se moralo odlofiti. i Am rikanci su 0 tali dan dulc pod "odom. FriUlcuzi i Mu-rpby. koji su bili u vj1i uzalud

u &!tall cijeJi dan, pa su se vnttili. liz pomoc radio-veza pozvanj'su ponovn_o iduCe noei da se vrBtc u vitu, Genera] M.asl je tu euo da,

Potez (POI 3.11. [1'.be.lIlIki ttosjedni

a Ion z. I ktifkolZljdbje. oR)'emljen d~'J1 GDomc~Rb5nc ott 14m 4/5 nablo hladena njeZd " ta molora. Naor~an 'je d a de) sedam mitraJ~ a neslo je I bembe,

FrllDcwJUlo!(llc M. 81.~h 151{J52. usprkosb1bilnosti i brzOlIl pOstiz:aoju 'l'clikib brona "obtuS&wllQju biG je u poo tn.oJ Cui ['Ilia u ~eni njenul&lh lovaca. Bio je u naofobmju orulanih snap Vicll ja pokreta

obodna Francusli.a I Nijemaca..

Francttskllo a neyollfQ~ 520 luao.it dubre tehni&o--taktItI,ke usohlne i oorio se prillkom operacijll »Tordi« o~ Illlveznii!ke aplmde. Motur H1S"pa-no.$uiza L1Y45~ Bio j Ila()rufan jedrilm IOpQJIl od 20 m:m I b!tirmB mitraljezlma.

Le-O-4S, francoski Nednji bo.mbarder

&!tirf Manaposade, mogao ,Ie lcfPJti gotO\'o 445 trnth. OVId ti:p, 1nu' je lmae In tepa, prclrpio j neSl_o prije Iskrcannja u:je moj AI_fit:. ldke gubitke od lu:iflmskog zrskolJlovshli. i amaifk~ btoilskeatU1je.rije.

l'alijallSld lovae }'iat G-SO - ))Frecl «,

(mao Ie tajot trap, os Qvla&mje, naondanje od 4 mitraljez;1t ad t2~7 I 7.1 mm. Ojelovao je u Gr&o) iIfl'emoJ Afrld i II Fin koj.

Britanski 101'afld avion GlOjlter

- })Glacflator« jooan je oct posljednjih ~,'okr:ilaca u rlilu. U.r'tr~IiUllivall .0_ ga , tmtedu ostaJog &.IINanel, Sl'edanli FIDlll. ;Bqdo se u Gr&oj 'sjevemo Afrlcll Klni. lstakao e II pnoj raz.i usb! bitke za MaUu d ik g:a pisu. ~jenili lOfd tips »S pitltre .

Amerikanoi pripremsju Iskrcavanje u Maraku i AJZiru. On je predJozio Amerlkancim~ da najprije krenu Jl Tunis, a poiom da gnde pomoC Franeuzima najugu Fmncuske. Ani.e-rikanci ail doblll korisne infonnacijl.' 0 vOjnoj

ituacjji u AIZiru i Maroku. Giraudov polotaJ regnli.I'aJ] je 1) odgovaraju6em pisrnu generalu Eisenhoweru. U pismu je izmed.u ostaleg reCeoo da .¢e Francuslca bili VraCena u svoje grantee iz 1939, godine i da Ce jc" Britanci i Amerikanci smatrati saveznikom tc da Ce Francuzi u pogodnom mmu1.ku prC"t:rzeli od savcz.nik.a kcimandu u sjevCr'naj Africi. Gene-rat Giraud jc n~ poeetku studeI;log napuslio

Fra.ncusk;u u potpunoj tajnosti. Prlhvatlla go je frBncuska pod,mpmlc~ podamerifkom 10:0'mandem, Quaje dvadesal i fetiri seta hila bee lkakV'.(J ra.dio-kontakt8.aJije ipak., 7. stl.ldenog edan hidreavion "preuuO' gon~rilla Girauda I preba.cio ga u GjbraltaJ:. kamo 1e Eisenhower u. meduvn:.nnmu SIIljestio Syoj ~tab. 'n azijaje bila planiran.a za 8. studelli. Giraudovo raspololenje je najkara.kU:risti~nije 1z[~no U Djegovu pismu kolegi generalu:» e 2elimo da na Amerikanei oslobode felimo da_ nam pomOgJlll ds se oslobodlmo; ito nije isto-\ General Eisenhower opisuje u svojim meUloar rima kak'o je Ie.§ko bilo dovest! Gi:rauda c;lotle

7l

da sudjcluje u 0 lobal!anju sjeverne Mike, 11 d.1I sam ne komandira. Dok au se vdile posljednje pripreme za invaziju, dolao je s Irancuske strane iz AJlira prijedlog cia se Iskrcavanje pr:ivrellleno odlofi.

U rano jutro 8. studenog Amerikanci una Lri n:ajest stupili na 110 $jeveme Afrike Casablanca, Oran j Alfir . eetiri satajediniee general a Pall na ~l su i kreavanie nil Id lOCke du2 marokanske obale, obiju trana Cilsablanke. retna okolnost zasaveznike bila jdto [e vrijeme, usprko lo§im pregnozamaza taj dan. )ldopusHlo« iskrcavanje. S1ijedeeeg dana vee je bllo gore, ~toje ote:ia1o pristizanje pojafanja. A rezerve su ba.!i tom zapadnom iskresvan]u bile potrebne, jet su Francuzi mJestimicno pruZaJi testok otpor, kao na primjer kod Port :Lyauu~ya. 0 im toga, bilaje prekiiurta i radio-veza sa. savezni.fkom tomandom u Gibraltaru. Otpor su pruZiie osobito franeuskejediaieepod komandom guvernera Mnroka, generala Noguesa,

Dok je take bit kod Casabtsnke, "8vcznic. kom iskreavanju u Oranu rancuzi su tu i ramo prufaU otpor, Zbog toga je tek .11. studenog AmerUcancima po~lo za rukom da zauzrnu grad. lJ Ailiru je veO islo Iakse, Genera! Maslje zaao - premda De potpuno - savtWli6kc namjere a i fran uski vrhovni komandan; u Jevcmoj Afriei, general Juin, bio [e - De preotvoreno - na trani savezniIta. A1Zir je ubrzo pao u saveznh ke ruke,

Amerikanci SU i geaerala Girauda doveli u sjevemu A Iriku, 0.0 je 9. studenog U drustvu generala Clarka dosao 11 Alfir da Francuze uvjeri u outno t prijelsza nil stranu saveznlka. NJegov pozi preko fa-dUa nij imao. nekog o obhog ucinka. U moroentu kada se savemierma \lcrnilo da je general Giraud, II hili »macak n vreci«, pojavio se drugr Co jek. Ponudio 81:, caime, dTUgi francnsk .. i vojnik: admiral Darlan, drugi Covjek. vojn-og kabinI:tB iz Vichyja. On je} • ranije bio uzel u obztr za suradaju i rrebaloje da. nade u AlZiru. General dark, Eisen h owero va desoa ruka, uspo (avio je kontak.t 5 njim.Darlanje 10. studenog. narcdio svirn rrancu$i!,imjedilllcam<l i njibovim komanwuulllUl dll prestanu olvarali valru na s"llveznikc" a La je marial Pet.ain odmab opozv('loadmirala Dadana s polotaJa, To, medulim, wj!! :moglo opoVJ'ti njegoVll Daredbu. Francuzi, k Ui su ~eljeli lax 0 naredenje od legitimnih predSUlvl1ika. a Ile od nekog )ustanika{1 kilo ~toj(l Giraud, zaisLa Sll odlo!iIi o,u1J .

Na:redbs je 1Jl sek.to[ gdje se iskrcavao zapadni deSalltnl odred do~la ns vrijeme.

mcritke soage generll1a PaHolla pripremale . 5ll se za napad na Casablancu, i o«:kivaJo se dacedooi do~.estokihborbi: Dajei krca.vanje u Marot...'ll nai 10 ns najteS6i OtpOT, pokazoju i preLrpijenl gubici. Sa.vcanid su imali 530 poginmih.. ajv* je poginulo Amerikanaca, ojih 526 j to oglavjto od ~ablanke 337). Britanci UukUllO iZguB11 fetiri mrtva-i-I' J nestaJih.. Fl'ancu~i-su gu feil> oCijenjcnrn

72

1S,'m go:re: AmeriU. pojatanial$kJ'ca aju se naohillu kod Arzewa. -u blizini OraJ1ll.

edini: d~ DarhlDj nil slld s gene.raJlma Juinom . Djl!.vo) .ilY.lastom «(lesllO), imn j vafnu WOf.ru II l>oliti&im l1lsple~lfUl okt) avemj&.og a anla u jeVeJ'I!oj AIrlcl knjem. 1942. godlne.

Gore: erlfld ojaici pozdrnJjllDi od

I:llnovnili.a mi uUca.ma AWra.

jos veee. Ameril!ka·nadmoe II ovoj operaciji De mote !Ie jas:nije prikuali. Dak su u Maroku i AlZiru bar be obustavljen.e 12. wdenog. u Tunisu u stvan sta:jrue dnlkl!ije. apadAmerik:anaca. a pOgolovo BritaruIc'S sada je bio usmjeren prema istolru. k njema~kQ-laIljan'koj oldopnoj anniji i . bTiranskoj armiji, koja jt: pobijedila kod EI Aiamoina. htoono od A12ira nasl8vljeoa su"1 L 12. i 13. studenog iskrcavanja, kako bl Sf: osiguralo nas.tupanje grema Tunisu. apad je n.astllvljon, i 16. sludcnog saveznici su p~1i

aliirsko-tunisktl grnni n, a sJeveru TUllisa izVTSenje prvi saveznicki padobranski desan L. 8. potkraj studen got<Jorenaj nova britanska frnnta na pola puta izmedu aftirske granice i obale na jugu, D kojoj je glavni grad uni bio jedan od mijva1nijlb.ciJje:va napada, Jo~ ad samog poeetJ.:a (:\pentcija &lvttnici su se bojali da 6c brza intervencijs Ijemaca pokvaritl njibov plan i da ee onl be2 mnogo muke pridobiti za sebe Pran~~ llsjCYCmoj Africi. Spanjolski napad na Gibraltar je irostao. Oi rarer Franco ruj e usudi napastl savemike. Na pravi erpor sll.veznici su oai!li tek II Tunisu, i to Qdajemacko-talijanskih snaga, Njemafke trupe su dan posljje Sllvez.nickog iskrcavanju. dovedeue sa Sicilije u Tunjs.

BTi ta nake jedin ice pod komandom generals A.ndersona morale u dobitl WI vremenu, Kako lransportci brodovi istoooogde antnog

dreda nisu lmali veliku nosivos~ general Aoiiersonnijeitnao na raspolaganju btl! mll9-' go materijalnih rezervi, Najvi~ je oskudljevao u vozilima, a ni pruga ad lZira do Tuni a mje bila ba . upotrebljiva. Uz 10 je u studenorn i prosincu 1942. palo neobibo mnogo kioo, pi!

u avioni bili gotovo neupotrebljivi jar nije bilo tvrdih staza za slijetanje i poIijetanje. Nesigurnest je vladala i u pogledu ddanja Iraneu lcih jcdi.nica i toenc ad AJfira.

General Andersen sa svoje tri pj~adijsk.e brigade i jednom oldopnom brigadom lakih tenkova u marfu prema istoku sve jevi~e nai lazio na oje.lllil.fke trupeprebaeene sa Sieilije. To je na kraju z.natilo stabilizaciju fronte. Poikl'llj srudenog i ila poeetku prosinca tabilizirana je rronta 11 Tunisu, 'Sa vezn ici dalje nisu mogli, me9uvremenu su Britanci dopi]j ameriCk.o pojabmje. Kada je ono srlglo, izveden j 24. "ptOstDCU Dl:ipaQ prerna Tunisu, Prognoze su zasnlvaJe na a emi~oj prednosti u artiljeriji: Medutim, l()~e vrijeme sve je vikore!:avaJo borbu

Dva dana prije toga uapada general Eisenbower JeobisaQ frO(lLU, PoslijezamomQg:pula po pljusku vidiojekako ~tlri vojllilul pok:uSa\/aju i.z blBtaArl;.vuci motQT S prikolicoll1. Borba s m~ar.om bila jc llZlIludna:. Na k.raju su \lojDici ()li!li ostaviV§i molor jo~dublje u: blatu nego to je bio prije. »Ovaj slu~j«(. kale Eisenhower. >naveo me oa to da za neko vrijem odloZim napaci« PoslJc9ica Ie odhlke je stabiliw.cija front u Tuni u. Obra01J jc: ppja~aua .amcrick:lm trup~ma ..

Is' g dana 24. prosi nca, kada jo ()busta vlj~ na mvezn_ilika oJenziva u Tunisu. ubijen je i admiral DadaD. estank()m DaTlon.a s poJilieke i vojn 'POwmice olldonje:llc u mnoge meluje i",\vorellj povoljniji pOi1liCki uvjeti za zbliZavanje izmedu francuskib predsravnika u sjevernoj Africi i generals De GlIullclL

K.rajnji ~ultat operaeije )~Torcb( bio je . USposl8v1janje [coije fronle ~ Bi%ertena sjev6- ru d Garse oa jugu. Saveznlci nisu p tpuno ostva.rili planiranu OpeIll.cijU •. nego u bill primorani da je odJo~e z:a prolje6e i d izv"de nHnadne prorojene u vojim pianovima.

Rami dQg~dajl zimi 194.1 -1942. podigli S,U moral sovje1skqgstanovniBtva, Lenjingrad i Moskva su izdliali, njemacke trupe pretrpjele so teske gubitke, a Crvena armija je na raznim mjestima uspjela odbiti protivnike, Stoga je razumljivo da se raspo!ozenji: stanovnistva kao reakeija na pretrpljeni sHah i sumnje, poCelo sada pretvarati 11 pretjerani optimizam. Zaboravljali su da protuofenziva. pogotovo na centralnom'ektoru, mje postigla svoje ciljeve; da su se Nijemci, iako su biLi ozbiljno oslabljeni uspje!i edrzati na svojirn polozajima i da njihova napadacka moe jo~ nije bila slomljena. Tome su se pridruzile jos i dosta nerealae nade I! drugu frontu, koju je irebalo orvoriti 1942. Zapadni u a"veznicj' i njihova propaganda na Juajnje neodgovoran naeinpodgrija vall tak venade ..

74

Vuo bOI;~ kn.iUev~ Ilja Erenburg s grupom seljaka u Ukrajini. 00 je tok'om Ijettdh mjf$!d ,[942. godine bio jedan od

umjetnika toji so svopm jamim

na. tupanjima narod SSSR-a podsticali na daljoju borbu i na svladaulIje svih te§koea.

,

Sovjetske sit vlastl, pak, poduzele sve ~Io je biJo moguee da vrate stanovnistvu samopouzdanje, kako bi ono bilo sposobno za ma.k:simalne Lame napore, U tome su, bez sumn]e, postigli velike uspjehe, Prvi ddavni 'Zlijam denio je u proljeee L942. desellID1ijard.i rubafja. Osirn toga poticale su se akcije sakupljanja novca i posebne radne snage za potrebe vodenja rata. Prije svega su clanovi kolhoza sakupljali novae za »nabavak« avioria i tenkova ,kojJ: bi onda njihov kolhoz poklanjao

Crveno] armiji. 1J mdustrijskim.je :poduz.eeima lJ. svibnju 1942. DB iiliclja:tivumeta1aca iz Kuznecka organizitano nacionalno natjeeaeje 11 porastu proizvodnje, u kojenuu sudjelovall i kolhozi u Sibiru, Re~ltati u vaki put detaljno objavljivani 1J. sredstvima javnog obavje~tavanja.

Za optimistickJ raspolozeaog sovjetskog gradanina mora da je bilo bolno iznenadenje kad se u proljeee 1942> pokazalo, da su

ijemei ojacal! svoju napadacku moe, a da Crvena -armija joS nije bila prebrodUa svoje nedostatke iz prvih mjeseel rata. Von Mansteinov napad na Kerc u svibnju 1942. zavrsio je povlaCeDjem sovjetskih trupa u neredu, pti oemuje .najveCi dio njihova ratnog materijala pao u njemacke ruke.

Potkra] svibnja javnost je bila alarruirana

zOOg zabrinJllvajuqh vijt!::!o'ii.s dijeJll ,frODlC'li:od Rarli:oY!I. •. gdje je~k ipo slUfblmim TASs.. .owm lz,V~tajima nestalo70000 !judi. Taj je p01'U2 HRl&OOv kasliije. pripisae Staljinovoj krntkovidnosti, i to.,~ lie, S pravorn. as tojunje sovjetskog roKovodBtvll da od ja ... ll_osti :zai~ji praVj opseg nesreoo kod Harkova tma1o, je ObmUluqn.ak ,00 je I§tampa. estajela pri milljenju daod Nije-rna.ea nc. treba: vire eeek:ivati vcUke ofcnzivne akci.ie U 8tilu munjevi- 109_ rata .. M-ogui:e je da je l"azo¢a1lWje ~to Ilije ()tvoreria druga. fronlll. u,Evropi zavelo ronage, pa i stlLJ2ticlJe krugove, da pokafu pomalo pre,tjemno samopo~e,

Kadje .28,.lfp-ojll: 1_94Z.po~ln nova njemac. ka ofenzrvau sekto.ru J(l1tlik~Vol"ond, to se samopouzdilnje Odjoo.nOin raspdiIo. Njemaelee o.ru.Zane aaage: o1su bile doYoljne da pokre-

llOO1ici jednog fetmiNrog 'mstitnta 'na r:at!lLU

tl'Qmid Diunhlije .p:a r. ,alD, C"jefokupno stauovdtvo ie' pokazalD d:a jespremno ZII ~illunske rame nape_Fe:. Mn9gl :5tlr,IldUJ 1l' tlornjcama I sakupljcna c!iU tUb nov&ll'U1

sredstva Z}I n.bavKu ratQe teb:nike.

nue.ijelu isto6nu frOntn.aU su magle sebi dl:lpusliti ofenzivne napad.e na jugu. Uskoroje ovdjc onvio munjcviti. rat iz prethodne godiD.C,. sasvimsvojimsha hotama, same niJe du,go ttajao: Pod [ak:vlm ekolnestima .ntkesu sovjet:skejedinIce po6efe gUblLi moral •. koji su s loliko' muke bile pOY:{alije. K,od Rosto .... a [e u lipnju 1942 godint prilikom p:t1.bUf.a~jfl Nijemaca izbila prava pn.nika;ne same mcdu vojnicima nego i medu Civilnirn i vojnim

, rukovodiocima. Disciplinaje,moout.im. ulIko-

re epel 'uspO!~tavljena, POhOSll prol(cdwe mnoukadTOVllkepromjme;, I'll i kazneneodgOVQr.nlin n,tl(ovodiocima.

Ucijelom Sovjetskom Sl\ivetu j)Ok.tennlajc lib- ijemib dana. l!i42. ... ellka propagandna akcija.. 11 kojn SD mll! lJkIju~.ava f!!s-pBlofivasredstva oba.vja!tavanja. Treba.lo' je po-l3kQUU rodoJjubni dub iantifafuitid.ke osjota· je, UQnak:, akcije bio jeto veCi§lo SU 11 njoj sudjelov.aU i najpoznatiji pi5ci, sldadate.lji (Sosrnkovil:: Lelljrngrndslal simfonija), gLwnci i likov"! unljetniai. koji su svqj., salem stavili u ,slutbu domovine. Kruna svega bio je neumorni i \' rIo borbeni k.njiuvnik I ija Erenburg .. koji je, 'ak;o je rekao SlIlljin. v.rijcdio nekolike divizija. 'flanCima. kojj. ,:lU izlazili goto ... o s ... a.ko@danil, Ere'nhurgje b'odtio sV6je zemfja. Ice da nllSlave borhu dop(lbicde.

75

)~Polrebnl su mS uglj~J1 i 1.e:IJezo Doneca I k klls a mlrta. iii mogu nareditl prijckid 1'1I.t8..« Te je .Ijjc~ Hitler ponavU It 0 ta njemackog ralovanja u So jelskom S vezu. On su ga,op!ijeda.le i progonile, a do elc su do jednog ad nBjtragiaaijih dogad8ja njemaCkc ratne po ij tl: do poipunog lIni~tenja 6. armijc pod generalom - kasnijc feJdmarnal m - riedrichl m Wilhdmom rn rem Paul om.

ova ofenzrva premo taljin&radu I Kavkazu, "irnnll')() nazvana »Plan B10u'l. trebala je o5rvar::iti Hitlero san. bel obzira ml ITtve, 0 :elsko-njcm fku lrontn, dugltl!lw 361!Okm. ddale suOetiri njema ke grupe ar-

76

~Iija: j' Jeve:ru i I,CCDU'l.rH (f.ront<i Lenjingrad-Mo"Skva) te grupe annijll },A,( i .,lh lIaslsle;1. grupe armija IIJug((".koje u drtale o UILaI! izdufene.linije fronlc. Te dvije posljedoje grope odredene u za tzvrlenje »Plana Blau({ J. napokon, osrvarenja starog njemal:':kog na; >Orang nach 0 len \ (nadiraujc premaislok,U). !:iovjetskl Snvez ruje Lre:balo sam bacl j nil koljena nego je rrebalo jednom zauvijck rll!?:istiti s omrazenim »barbarom s i t ka«, Grupa armjja )8«, kojuje ptedvqdio gl,!l,eraJ Freiherrvon Weich zur Glon, trebala -e preko VorOl1eia problr] do obala Dona. Iil zaum na jug. »okrecudi« se Donom prema

Volgl, da bi se napoKon. probtla do Sudjingra.. dll, Grupa a.rrruja »A«, pod komandom rtld· marsala Wilhelma LiSta. na tupila bi uz gJ'l,lpll annija B«. lUI tih <f iju grupa a:rmijJl Jijedilc

u eetin sateJitske armije U ~ir'oj Ironu ~ljela opcracija bllaje usmjerene k: lome dQ lie ncprijlllcljske trupe uniste °U vetikoj okuci rije.kc Dona. DS prilazirna laljrogradu, i da 'e zaum as qje avkaskl naftcno ni izvOri. Staijingrad jt 1I po6etkll bio jo~ poredan oil]. Prije nego to je, 28. lipnja 1942. g,odim::. pOOola IljemaCka Ijetna ufemi II. polazna linlj8 frente bita je istoOno od KU1:ska I Harkova. Ponov.no U 51: rtiem[llki tenkovi poeeU kotr-

Ijati preko beskrajnog so je kog leritorija. Pocatak ('>lel17h c odreden jeza 28. Ilpl'tja 1942. godine, Dosla kasno! Velika Ijetna ofen7iva

re al~ j , zapravo, l'oCeti u svibnju, aJI xu prcruofenzrva sovjet ke arrnjje kod F:I rkova. ZIIUZCIOSI avijacije na Krimu i lo~ ",rUeJne (~jelo vrijerne lijevalaje kisa, pa su se njemaeke annije morale pOD ova rlri i s blatorn) uzrokovali znatno dlaganje ofenzivc. Generaj Paulus i njegova 6. armije, imali su veliki udio U otperu to] ~es~k~i sovjcLSkoj promorenzi\ i Kad su se borbe potkra] vibnja 1942.

li&ale.. plijen njematkin armija u tam sektoru isloene fronre bio je, prema njihovim tzvorirna, papriliean: 215000 -ratnih zaroblienika, 1812 to va, I :UO tenkova, 542 oberena aviona. D ije ovjet ke arrnjje - vi e ad 22 divizije - bile su. unj~tcne.

»Plan Blau« ukljucena je sro divizija

Lije '0: '1emai!ki ojnid prelaze preko DODa pqmoeniR! mosiom "tQ 'o'rij4!H1l' IjI:'foe ofemju!.

GOft! I u sredini: L jema&e o Jopn!! i IDo!oriziralle jedJni~ kojc II brio

nilpl'edo\'~1 prema ruljrngr du, dizale 0 IIbl:tkll. pru:ioe. kllji su .lir \irtjcli uuduleko.

D,,~no: r jrmu ka oolllbardinlJljaprehOrilll'iu

laUtngr~d polkraj koloJ'I'lIll1 tI H4iku plRmeno more.

Nijemllca i njlhovih saveznika 1500 d 2'750 l:J.¥1 na.. olil;o ih je ulrupno bilo nil. istotnoj frOnti. asuprot ojemaCkim armijama, staja- 10 je 120 do 140 $.(fvjetskih divizija pod . omandom maciala Timo enka, »Ru je nIT~V(( - Hitler je Q pOCctko imao razloga vjero ali u til suludu ldeju, .ijemci su se probijali brao, Golema ratna ~inerija kretala . brzo prema i toku: masa tenkova, vojnika, kami na, konja I lop va kretala se

77

kroz, itkriljinska 'lima palja i prekn donske stepe, Velikioblaci pra~i:ne pratile su njemaeleu anniju, najvi~,zbOg ~:sjen:ica na tel1kovi~ rna. lake da su ih Sovjelj mogli. vidjeti na tJda(jenosti ad ~ll'Zdeset ivi~e kilometara. Tako je njemacka vojska iroaleka o.bjavljivrua svoje Sliavioo~ nastupanje i sv6ja IiniStavanj'a. Nje. ma~k.a 4. oklopnaatmija 'iz grupe armija »B« kao prva je !Lod Kursk!! probila sovjetske poloZaje; Tenkovlte-annijevee sa 6, srpnja na Deuugotovo potpuno za.uzeli.grad Voroneli, a prvih tjedana srpnja,njemacki su uspjesi na vel.i.koj okuci Dona bill tako uvjerJjivi da je Hltler'blo u punom pnbjednickonl zanosu. Od

pads. Fr.mcuskejo~ uijebio tako dotrro raspoI.okn. "RUg je pobijedenl« -izjavlo je kfu svojeg general§ta!J.\1 .. , Franzu Rltresu von Haldew. Taj opmnlzam naveoje Hitletana :taista kobnu pxomjlUu operacionog plana, Podije. ljene SIl grupe annija »A« i »B« .. keje su 'se trebale zajedno probiti prema Staljingradu, nakon ~gabi grUpa atmijanA(! - vjeroj a 1'0 0 u proljece 1943 .. gcdine - krenula dalje prema Kavkazn,

H itlerov nevi plani Weisung 4S{{ ... datlran je s 23 .. srpnjem 1942.go01ne; togje dana grad ROSLOV na Azovskom moru pao u ruke grupe armija »A«, A ta grupa armija, taka je pisalo u

78

Hitlernvoj dil'ektivj .-morala.jeodmah nastaviIi prema Kavkazu, prema rtafti, Da bi p'ojacao grupu annjja )IA{(, Hitlerjo] je pri.da.o'velik clio 4. oklopne armije. kojaje bila u sastavu gTUpe armija »B({. Na taj nacinoduzeo je 6.artn.iji velik die nJenne take lmpresivne probojne mage.

Grupa armija »A!(_ potpomognuta t. oklopnom armtjom i tenk6vima uzetim od PaulUlia, u~la 'je dilboko u Kavkaz, Njemaeki ten.kevi su kod Majkopa do§li do 'lavlmskili naftoncsnih polja,:a 21. kolovoza rijemafki su pla.u:inci istaknuli nacist.icku zastavu nil vrh Blbrusa, Hitler je bie na vrhun.cu samopouzdanja .. Vee je. sebe SmalT30 gazdom golemog so:vjetskog rezervoara nafte .. Onda je dio tenkova i ljudstva grupearmi]a »Al{ poslao ponovno aa sjever prertra. Staljmgradu. Kavkaz je sad bio u njegovoi domeni (gruba pogre!ita), i sadajerrebalo dase armije koncentriraju na Staljingrad: pad tugs grada bio bi za ScivjeL1lki Save'Z poni!enje od kojegsene bi rsko lakomogao oporaviti,

Prvi ozbiijllll napad njemsckib srmija na Staljingrad pooeo je 19. kolovoza 1942.. Njemal::ka 6,a.rmija krenula je s Dona prema Volgi, Nekoliko dana kaSllije; 23. kolovw;a, 1.4·. oklopni ko,rpus6. ,armije 40&3.0 je do VoIge., a timel do.sjevernih predgrada 8taljiograda, U sevjetskoj obrnni nawavljenje orvor kroz koji su Nijemd mogli do6i ravno do grads. S juga su se pribl.iZavali ten}l:ovi uzefj od jedlnlea 5 Kavkaza - 4. okJopna armija. Ail prije napada na Staljingrad teebala je njemaEka opera~ja uni§.i.iti grad, Bembardiraaje jetrajalo tri dana: 23, 24; i 25. kolovoza L942. Bombe su kao kib padsle aa tvernlee, kuCe, zgtade, ZdanJa.su pretvorena u prah i pepeo iUsugorjda kao dlvovske baklje. Rezervoaris oaf'tom dut VoJge pretvorili Slue u jedin$tvenugofUCU. masu, obJ;a.Qi .cr,ni' kao ugljen. dizall Stl se k vrueem kolovo§.kom suncu; gOntes mila' rasutase po ,Volgi, pa je izgledalo kao da ·rijeka. gori,

U. gradu je tisu.6e gradana poglnulo .. Ali Sovjeti su izdlZ:ili . .Tver.n:lcklradni~i bac,ili su svcje alare.i uzimali pwke;zeo.esu uz mulkar~ ce.stajale na badkadama; te.nkovi sa PrBVO iz,

Lijevo: Nastupanje ojematkih fojoika kroz beskraJna polJa. kulumria Islliu::okretll..

tvomicl.l i§li na frontn. Tisute i tisuce m-uSka· raea, ieDlti djece, 'koji $U bilim prestari, iJi preslabi,ili premlad] da se hare, poku~a\'aIJ su seprebaciti na »SiguniU obalu«na svemu 1m je rnoglo ploviti Yolgom,

Gradski partijski komhet objavio je 25. kolovoza 1942. godine: »Drugovl i gradanj S-taljingrada! Nlk'ad necemQ predati has. rodni grad pljackafkim hordama Nijen13ca .. Svatko. od nas moradati sve.od sebe kako bi obranio naS voijeol grad. nl:l~e kuee, .nare obitelji. Od sv"ak::e ulisenapravimo bacika.du; ad svakog rajona, svakog bloka, svake kuee napravimo neosvejivu tvrdavrr ... l{

Smjeiten na desnoj obali VO]ge.I3THO _gdje rijeka.OOlTo z:ao"~ u jllgoj!i~¢ilom smjeru prema lCaspijskom jezeru,-Sla.ljingrrui JI! 5\'0- jedobno b\o, vafn.o indus U'ij ske, upra\'Do i prometno sreWSte S okopola milijWUL stanovnib. 8io je ttl velik:i grad rn!irene. iZdu!ene pomine (oko 25 km), kojije tridese.-tih godina naglo porlllrla9. ali je pomnogo ~u zadrt.ao ~voj provinci.jalni Ira rakter. Prvotao .se zvao Caricyn. u CaEt zcnll ruskih eareva, U Iipnju 1918. 'sovjetska jevlacla Ilos.lala ladalnjeg narodaog lcome8Am za nru::ionalnapitanja." Sla!jina.bo opunoi;enog Instruktera II Carioyn kako tu to straleSld vatoo mjeslo zadJ'!ao ZII .. ervene i osigurao. prijevoz fib sa~evemog K:aiy'itaza II Moskvu.S.l.Il.Ijin je sLi~jebom. bI'liJlio gtBd (X] l(ra',stIovtlevih l:.o-zak.a. kojl su ga.vi~ pUUl potubvaU zauzeti, (flkoda. je ispunio svoj za.dalak. Cal"icyn je kasnije: (Ijcti. 1919 pr:ivremeno· pao II ruke kentrarevolu; ciQ1ieta..all se- sltuacija u Oledu.vremeliu pro· mijmila.llkorisl·boij~ika. II. Staljin,lc9_ji se odavso bio vratio u Mosk'IIU,pos:vetio se d.rtIgjm stvarima. Dvadesetih _gooina, kad, su griidQvlu S01(jolSkom SavQ:1.I doDivaii iinc:na po vodecrm lrenostima. pobrinuo se tada moen! -genemJn:i sekfeuir Komunistickc'pllru-.

_je-da CSiricyn KaO lls.pomcna na njegovo prvo

~Iiko djelo- dobije ime: Staljingr:ad. Jzmedu o.!lwlQg t zbog svojeg hnena, SlliUiogmd je1jeti 1942 poSL30 poptiite dugot.rajnill i. n"YjerojuttLO o,&trih borbi, II kojima nl jedna ni drugs. \'ilnma IDs", ~tedjele :materijal j ~vote_ dajUci S"Yl: odsebe .l:O :uJu1.imll.nje netega !to I e. 118. kmJll, bji)' pol'puno r~rengrad. Jasno [e da ~ kakoza: ~emce taka i za Sovjcte, pitanje

~~ta PG.illajal? sve vafnije.jlJ pOOrtklJ je Sni.lJlIlPaa 7;.11. Djematltu vrhovnu komandu bio ~o iz \rojoiil razlega pri'feljkiv.lIlli cil)" nIleli 1>11 tin na krilhnll o$iguraj.ullroboj do J[avkaskib naftonosnlh polja i da.imaju debru ba?u::ruuperaclj¢ u podrueju Voigt:, Razdre- 1m z~g iztl7,Cmo jakog_ ~'ltpoTa Crvene armij~ Hiller je uskore pestae Qpeinjcll tlm grad m, imt kojega [eza ujeg_a imalo gotovo ~ellil mot, Budll~j ds.je o5vaj&oje Moskve I Lm;jingmaa pnvremeno odlozmo,HiUer jc oSYfljimje.m Staljingtli.da ~lio To! jetlno.m. R'Okazati cijllLuill svijetu superior. nQSl ojemu~e vojslce. o.sim toga. Staljingrn__d je, iakQ su gradovi kao Samto i

Astralian, bHi podj.edD.tl1:,o 1/$1'za sovjelsku Obr3lJ. '1.1.' im. !l. 0. !Z.fl.... S{aIjina j Jlaroo ... kO~f PO . vodio pesebne !!"mocionlilno mn&nje' _'SpO-

ruv!lI1jenje:ma&ognllsrup:anjaSuvjeti su lskorunll de Ito .boije Ptipreme obronu doted neosigumnQg grnda. atQd Je na btzu~ ruku po~ k oQaLi rovove i posulNlj!11i ,zapre_k.e, a tvotnlC\!,zgrade ipodIum!! priprematj %3 preds{oj~ bOthe. Radnici, studenti: i svi muskarcl koji su bill na raspolag!U\ju . mtanl su II narodnu miliciju j 'Bt3.vljeni I.i Uloje: pnpravnosti, dok je oko l00000ljudi 114 br,zu rut:u evakulrano. Staljin., koji je naredio du~ grad bruni po§to-poto. poslao je .novog na~l~

nik.,a g,eberaIMabaVaslljevslogl-sv,;dc_gzamje:nika"g-cnerala .tUkova. 03 sektor frome ked StaiJingta¢!,' dll bj IDl lieu mjcstJl rokoyQ(lili' opemcijll::ffiB.. [ Hru!lov ... koji je kao pollick! pred!llSvnit ·pQmagaoge:ne.ml.I.ma CujkoVll i JetiDm~td~a (Hru~ov jlaaa bie t1:IO,Vojno3 savjem atllJjiD,g.radske rrollt~). imao jc IIdnu ulop 0 ob-.flui.tPra'lCi jmak'e ho-rbe za"StaJjin~ grad l:reba, medulim.. tr8fiti m«ft.lvojraidma. podofici.rinut.oficiiima, Ie pripaoniclmll 00· rodne rnilicije.. k'oJi su branlJi moreni.grod ad lIe_prestanih nepriJalcljskih napada. JU11ll.fk:i su· se borill za·.svttku ulicll. svaku ru§evinu. $yak] kQmt\d zemUt.

79

U usporedbi s obraaem Mo kve polkraj 1941. godine, borbe za Staljingrad predsta'Yljale'sD znatno vise, Tadaje - j to prvi PUlodbijen napad agresora i oduzeta rou je §ansa za brzupobjedu. Sadaje, rnedutim, i psiliicki i strateski doslo do prekretnice drugog svje!SKOg rata .. lake se Staljingrad lica:o uprvom redu S,ovjelSk,og Saveza njegovarukovodstva i .naroda, pobjedasovjetske armije imala je dalekosezne posljediee i za eijelu savemick~ koaliciju (gdje'Su tu vijest svuda dOOekaU s vellkirn odu~vlje.Jijem), a osobitoza izmufeoe stanovnike okupiraoibpod.l'OOja Bvrope, koji so u lome vidjeli nadu u konaooo oslobodenje.

o

MoJemo pretpostavil'i da so StlIljin na drlavniCkom, tukov i V~1iev ki na vojnom polju Q!ljvi e ppdonjjeti pobjedi kod Staljingada, ali je 10, u bio, ipak bile zajoonilko, djet() ruk,Qyodilaca, yojilikia i gradane,

Pretbodna tranjJ;Jl: Prllikom nastUp3:0JII njema&ilisnag!l kod taJjingr!lcla, ovaj se njema&i 1:eok Ob!llio umjemom mag1om.

S.as~m gon: Syak] grad!l.nin Stalj1ngrada Dllorwlao se- z.a boJ'bu proth ijemac.a.

9orelijevo: jema~ka pjilhdjja u nasrupanju. Ujevo:tab tlIlj'btgrad!i.e fron(e. SUjeva n.adesno: ~eneraJ Jerjom.enko {komanJiaril (r_onte), CugllliOV i HruSiSo\'.

Gore: Genetal 2:ukov, .Jedan. 00. mnogih vojnjh i pollCj~kih .ruk,ovodila.cJl koji sa pridonijcli )KlbjCd.i 1000 taljingrada.

»Htio sam d 6i do Volgc, i to nu odredenom rnjestu i kod odredenog grada, Taj gr..l.d

lufajn<l nosi SbIUitlOV() irne, Ali nemojte rnishli da sam Iz Log azloga ali a narno - moglo je hili I nek drugo ime arslraosam do llUllO zaro !i~o je (0 v rio vazno mjesto, Tu se, naime, maze ad jeCi Iridt;'1 miljjuna tona prorneta, od kOjeg je 11.0100 devet n,i1ijun tena nafte. va p"enica iz iU>lcmih ukrajinskih PN nan lava t Iz Kubana dijeva se ovdjc do bi se transportirala nil sje~cr; to je 8-0Ie1110 mje 10 za pret ar. To m m ie I ~en U7.~(j.

i znate da smo mi vrl skrornni - ali mi smo ga i uzeli! Tamo sad postojl joj amo malo

arrnija 118«( (6, Paulus II armija) i nove rezerve lao II grad. d k je 7Ast! ra bOkoVII bils povjerena k:rajrije umnjivim anagalllll?

taljingradsko podrul:je bilo je strateski vrlo vazao, iako je arna rains indu '{rjja II gradu dobrim dijeloin bila one po obljena. Mogl,o bi se CuI( rooi da jl:: prevlast nad lim dij 10m 'gc hila od u movnog znaeenja za pcvoljan ishod ofcnzivena Kavkazu: promofr:nziva SO'ijcL kih snaga jz ovog rajunu mQghl bi odsjl:ci Kavkaz, a ill njemaeke jed in ice. Koje bi m.ogle biti napadrune . lena. po l ~ala bi: sumo mogu nosi za p. laeenie 'preko Krima. Da bi se to sprijceilo, trebalo je i klju~iti iz

On je, rnedutim, ri kirao, ka i toliko puta prije toga. Bio je uvjaren da hi pad taljin grada bio mcralol udarac od kojcg se Sovjetski

avez De bi take lake oporavi .

'ralj[l1grad je za Hitlera pola.o opse ija.

Bio je sprernan da zbog toga zaustavi rn unjr:"iI j rill i cUI vQje jed lnice s drugih, dijeJova !:route posalje u gUStO naseljen grad Diego im udolinama i strrnim obalamakako bi Lama

udjelovale u borbi nil koju nislI bile navikle i za koju aisu bile pripremljene. Bio'je spreman da kllometar kao mjeru za udeljenostzarnijeni metrom i rut od plana taljingrada napravi najVaznijukartu u vrhovno] komandl, On jc

gnijczdll QlpOrd. 1 tlko ee mo;)A~ ['I11a1!; 'l;1. 'I se nVll ne borit] hlte?' Zato ~I nc 7clim dll tame bude drugi Verdun. nego se ~adije horirn mnllm udamim tru.pama. VrUl!m pri 10m. ve u vernu. nema ZJ\at'enjll. i jedan brod neee viSe zapl Iii· Ig m. I je nnjvaZnijel;~

Tc }, kromnc- rijcai upntio je Hiller It studenog 1·942. svojim starim drugovirna u pivnici u M un henu, gdje S1J se sjeeall neu pjclog puea iz 1923.

Ii zbog tC!ll ondu jo u masovru UIlP:lIU (k.oje ni u kojem slucaju nisu izvodile »mafe udarne trune« r Za~I(' je glavni di nip",

PrelhodnR traniea: Borba na iivot i smrt u jed-noj do krnja ra~renoj IYomi&oj half.

are: RITO kako je gorjela jedna lopaljI'na

raJinerija mine nil Ka"kallJ.

borb 'oYJNske nage na podruCju taljingrada Zhog 109:.! zauzrrnanje grada ne bi bi! dovoljno, pa fak ni odlueujll'~. ledullIn.2.1\ opkQUa anje 'ijelog tog podrutja Hitler nije ima d "oljno naga, i 1'0 slgurn no u vrijerne kad je htio lstodohno lzvodiii i uperaciju rHI Kavkazu, U biti. nile mu oSlajlllo mnoge rnogucnes • osim front tlnog napada na sam grad. VlIjni ri2ik bioje velik , a to je.on j znao.

ad grape armija ~~A{( IZUZ!lO 4. oklopnn arm iju i velik dio avijacije i uputic ill on Frontll kod taljingrada, lsiodobno je 0 labio boko e grupearmija »B«, pogotovo Of) Dnnu,

borbarru ZlI Staljingrad ijemei 5U angazlraJi vISe divizija dovedenih drugih dijclo Ii Ironta. 0 robito je bilo ri kamno skidati jedinice ~ bokova grupe armija »B«. Tako u h rkove ukasnu lese," gore 0 sasvim morale

rhiti rrupe njem club saveznika, koje u. izmedu 0 talog, zbog nedo oljnog i zasrsrjelog Il:,!Qrllbmja. InUll1! vrlo (!graniOene: norbene sp ohn sti. u Donu od r(mdJl do.

laljing,rnda nalazll u c 2_mudnrsk:.t armija,

8. laliJanska arm.ijrt i 3. rurnunjska annija ))nimi.tr~CU{{, wjlt jetakodM bila uzeta JZ gfUpe a.nnija ""AJ<. Jutno ad SUdj;ingrada bila je 4. rum.unjslta armija Constantinescua, koja je branila desni bok Hothcve 4. oklopne annije.

liillerovaopsesija odrazila so i na njegovo dd:allje prema pot~njenima. Kai.."O operacije na Kavkazu riisu teltle (ako glatko kako je all telio,l:noraJi su ne samo mnogi nW koman· dand napllstiti boji~te nego su i mnogi na vrbu morali platiti danek, Raz~ra.nja zbog neusPieba nil Kavkazu, .odakle je tolika jedinica preba&:no.nII SUIljingrad .. Sruello se na gIavu

kako se sve vik: smanjuj;:ulogagcner.i.j,l;i.aba. pogotovo kadje potkrnj 1941, oslm vrhovne kcmande nad njemackim orntanim snagamn, pr:euzeo i vrhoVnu komandu Ili.d kopnenoJT1 vojskom. NajXlOllI izmedu lulplaJ:il-FUhl'era 'I profesionalnih ofleirasrare Iltolt rasla j62bog: toga sVC! vi~~ pegotovo eko opar8cij<l II Sovjelskom Sa.vezu. Haider je ~mijenjen 24. rujna 1942. w: saopeenje da je sada 'bio pot:re-ba.n §ef@Mer31§lnbakopnene voJs:ke koji uije posjedovao same vojlle apoaobnonl nege i veliku ~ eru u idej u. n o.cionalsocij III izm <1. § to Sf! od Halder.) '1lije moglo06eiciYali.

Zama!ne njemn&e o~I'3Qije WI jugunisu

8enjem frome - alisamo'~everozapadn'o i jugoza,pudno od Mosk"e. Ubrzo.se Ispostaviloda o lome De moie bili govorn. Usprko$ zestokim borbama 5. o:b05lra.n.imle~k.im gubi. dma, njelIl1L~ke akcije: i sovjetsb' protuakdje kod Moskve i LenjiDgl"a.ciaostail!: su u ijeto i jll'$WJ 1\)42. lolm!n:og :cn8eaju. bes nelm~stm. tdkog bilnos pomieanja linije frome. Oluda se kodLe:(ljjngmdasil:uacija niie bitno promljenilo. Velika popti§te berbl bUo je L942- 118 Donu J Volgi te 118 Kavkazu..

Kao i pohod na Staljingrud. i njemacki napad aa Kavk(lz tekao jeu po~tku sasvim POYOljJl'O, ospric,QS smanjenom brojuS'rulga,

kOnl;!u'ldarua gJ'UpI!: f1IT_nija )JA{{, fcldmHria__la Uf>ta. Kat! gaje g:enerol fodl ~ef genernl~tl1ba ujema&iJ1 orubnih snap. bromo jakimargu.DlJmtimu, 1 on jepao na .I\cko vrijlmlCU lltmilQ!it. Fe:ldnmdaL ist je smijc-njen. Slijedeea_ Ii~o!i' "oja je ~mijenjena bio je feldmar§&:1 Haldtr. 'let gener;lI~laba kopnene Yoj&\.:e. On je ve_o;:-dl4e vrijeme bie 11 sukcbu s fElIet'Qm. j raskol !Ie ldko .mogao izbjcci. 0 loCuompqvQdu Hwderova padakruZe run:ow; pri~ on nije wvi m jasan, yatniji je.meduI.Im •. dublji UZlOk: Halqer [e (panek.ad otvore- 110 'Pr~\jeduju6) II'I\':lIllO sa 1aljenjem glOOali kako Hitler dnje"(atu sve vik:o~bni .k:amkter i

Nljemc-i pazljiYo DIIstUPlljn stllljii:rgrndskim IlUc.ama.. Jc.r I~ svake ka16e. iza :!WooS ula.!.a ~.rdblJ s-mrt. &r~tffi "odeue oes:maujcllom tesffilom I upom~u.

jJoboijmh: situaciju JIB sje"trn.om i sre!1i~njem dijelu iSlOOric ('rool·e. Odaos s:nag_a pomicac se sve vi§e U korist . ovjetskog Savl!Za_ Crveaa annija Iorminrlo jerezene takvos: opsega kllk.v.C! Njemaeka nije mogla imatl.[J~prkos tome, allier .riije huo ni datuje () skrntlvaIIJu krivudaw: linije isloene fronte., tako de bl se povukao iz prn:lrucj3 i$t~l.lO od Smelenska i oko Dernianska, Naproti·v.slagao se sa skra-

R\:Ioffova armijska gmp". (17. armija, i ;, rumunjska a:rmija) I von Kll'isle;Yl'! I. oklopna armijo, 11. zraka petpomogauta dijelom 4. z:r.lQn~ Ilote' k:ojijoop!m[!.lO i ked Stalj in grad a, . pro§Jesu nil po&tku l"o!ovaza lirokom rtol1· tom r brrlrrl re-mpom kroz PODlsltq.Kaspij-

. situ nizlnu prema jugu., nakon Sto eu pOlkraj

rpnjll pl'e!:le Don. i zauzele Rosiev. Sarno Be duf brojnib rijek<'l .i Ejceica rnoglo govoriti o neltomsovjetskQm otporl.l. VeCioa'ov,jetskiillrUpa _paYlao.la se pred Nijeme:imJI. prema Kavkazu. Po nesnosne] wuoni, i (II) + 50~C. Nijemci su . za ~tmaes1 d~allli1 prdli adaljenost od nckollko toLin.a IQlomeljif'3.

Osmog kelovoza RudfTj~ bie peed Krasnodarom, 11a: donjem toku Kubana, a von Kleist (prekogo_rnjeg taka. Kubana) pred Majkoporn, glasovitirn.po' svojinmaftenosnlmpoljlrna, koja su se nalazila neStoj_~je. Devetog, kolovoza tasu dva grada osvojena .. Odmah se, medullm, poja,vila sumnja u vrijednest majkopslcih_ naftQnosliib polja'. gusth em: oblaci diIna.svjedoeilisu' da.su Sovjeu t-adije spaljiva" Ii naftu nego -da jepuste. da padne ucrike Nij_emciina. Cirn je osvojeno nmjkepsko naftonosnQ pod-rueje' (dovedenje t.iirunjenia.ckih specijalista da spaal ~to se spasi.t1 moze) I poluoiok -Taman (pre-ko 'kojega se mogae

~ P"'~CI Ila~lup.nj. ")"mMkln'''~lopnlh ,fedlnica ~ 'ft",.¢! (l1r~~Mnjil nt~maHlft pl~·~~iJ.~h:I~,dinj~

EI Un'jja lrom e. Z'. -.ronla B: linii;l h~ota1!1, !lludi>ooQ

84

Ltje\'o: _E!eldmarialPaufus, koji se p.redao SO~jetima._ u Staljingradup~etkom . 943 ..

LiJevo u sredini: Njemacka ofenziva na Kavkazu bila je usmjerena 0 prvom redu prema so~letskim naftan.osnim poljjma ~.

Ka~kazu kod Majkopa i Gro:mog. .

I:Jjevo dolje,:Greben Kavkazll, pogled jiWLo oil najyi~g rrha -~lbrusa'. Nit. slid se Vide so~jetsldauiomatihuil)2- poloiaju.

Desno gore: SI.ikil pc>~je dio StaJjingrada kop. je porulila njemai!-ka; avijacija,

Desae dolje: Ulicne bQrbe u Staljl.ngJ:lldu, lmd: su Nijemd jM n'lisliUda (ie po!;tijed.itL

ostvariti kontakt s nj.emack.im trupama na Krimu), RUoffQva je grupa t-tebala, preuieti f!.11 sebe cije}o kubansko podrucje; t\ 1. dl:d 9pn a annija· koncentrirati se na istoCriiji dio K.avk,aza, Sl[lItelli tilj za jednebila je crnomorska obala, a za druge naftonosna polja Groznog.i Baku_a, koji :prvotno nije bio u planu, Osvajanje- tih _naftonosnih podrucja bUo_je- toneophorlqije. sto se pokazaJo da su :in:stalacije i rezerve kod Majkopa b"iI.e gotovo - sasvim IlniSfene. A nedostatik nafre poe-eo je.Nijemeima stvarati.sve ozbjJJl;lije te§ko:ce: 1-. oldoppa a nnij a: vee je morals usporiti nastupanje zbog nedostatka gori:va .. Nova etapa njemaCke ofi:uizjven.a Kavkazu poceHije 18. k,QIOVdza, lakopoluotek Taman tada jos nije bio zauzet,

N ijet'nCi rna se zuril 0, ali s u .sve man je_ 'irrialj osjeeaja za one stp"je .ljudski i. t.ebniCki bilo ruog\l6e. Sogr-anRieillm (a nsto jo§.1 podijelje'. nim)sn.agatIia i Josom opskrbom, jer je Rostov estao Zl!,' njim3 stotine kilometara daleko, nisu se mogli o.stvariti postavljenl ciljevi ·oapada.

Slrateski clijevijM nisubili postignuti, a bas ondje g9-je st,loil] uadohva; rU,k,e;otpoi sovIetskilijedinica - koje su bile boljen8viknute na brdoviie terene - postajao je .svejaci. A ~to ako Sovjetirna ne i:ispije ilailrtati_ Grozni I B_aku1Imaju.ti na urnu sudbinuMajkbpa, nijebile te~ko.pogoditj sto~· se dogoditi,_s D,!IftOnosnim poljima Grozneg 1 Bakua, Ali »ake ne dobijem .naftu & Majka];!!!. i Groznog, morat ·Cll narediti ptckid ra:ta{<' - rekae je Hi([~r,

Potkraj koiovoza i na pool:tku rujna NijeIIi •. ei su jes, pos~ll .nek~ -Lf~pj_¢e. Onj- su 30. kelevoza sti_gli _do Anape aa CmQIIt moru, U noel .izmedu L j i. rujna uspostavljerr je na poluoteku Tanranu konrakts jedintcamana Kri:tnu, zbog .tega~ je bUb moguCe de se na Kavkaz up,ut~ jedna 'njematka' i pet rumunjskib di¥iz:ija. eosli.ietoga.,_6. rujna:, palaJ.e.baz.a sovjetske crnomorske flote Novorossijsk, koji se nalazi: nesto juZnije od Anape, NjemaC)ci alpinci do§1I'su 22. kolovoza na ,najvili' wh Kavkaza.Elbrus, Potkraj kolovoza nje!Ds6ke snagekoje sunastupale uZllJekrl Terek probile.su se na desetak kilomerara od Grozn:og.

Ali time je prodor ojemai!kih snaga bio zavl'~etl i u brdjIDa Kavkaza. Pci&oje: krvavi pozicioni rarna cijelon'l Kavkazu. Oko v~ Iuka Tuapsea i Suhumjja vodilesuse dugei

festoke borbe. Uz pomoc cmomorske flote (opskrba i dovoz rezervi), Sovjeti U uspjeli zadrzati neprijatelja daJje Q~ tib objekara i obale.

U svojlm poku~ajima da stignn do Groznog, Nijemci nisu mnogo napredovali dill riieke Tereka, a nl sa sje era: kod Mo doka. a ni (kasnijejsa zapada kod Ordzonikidzea, Sovjetski protunapadi sve su vise slabili l. oklopnu armiju, koja nije imala samo pro. blema S opskrbom i rezervama nego je dobivala isve manje po~keiz zraka. Buduei c1-a su Nijemci sve vise angaZirali avione 4. zraene flote 1l borbarna kod Staljingrada, Sovjeti su

'85

pr:vi put na IOm dijeJu fronte imali pre.mne u zraku, Vi~e 'pura su uspjeilnobombardirali Djemacke poloz'aje duz rijeke Tereka, izmedu ostalog .i zato 519 je von Kleiatu noo.ostijaJo .prejuavionske . artiJje.rije.

Sredlaorn studenog Djema~ je napad na Kavkazu potpuno stao, Sada je Nijemcima jOOina nada bio pad S!:al1ingrada, nakaD eegB bi se viSe ~pamje moglo obratI~ ope.racijama grupe armija »A{i oa Kavkazu .

.. Nijemci su kod Staljingrada potk::_raj kolovoza napredoveli sve slabije, jet je j ovdje sovjetski otP.OI postajao sve zeSti. Na raznim mj~stima sovjetske sujedinice Cat prelazile i u pronrnapade. Take je, na prlmjer, soyjetski pritisak na lijev_om baku. 14. okJopnog. korpusa, koji je 23. I::oli:nioZa stigao db 'Valge kod Rinoka., sjevcp100d Staljingrada, postao taka

86

SBs-vim gore{ Na 'Ka:vka-zu SOl lSI! oi[li~o borlTe sOy.j'etskekol1ji611:,ejedinice~~.tavljene

OIl KubaBSklb lkB~_kaskib: kbnjanlka. -

Gore: J,tanjenog $OrjetsIcog ,'oji1ik3 drogov[ nostlkmz sojehie. ~U.ce opustjelog Stalj:i'rrgrada u.n~jbliZu bowell. Kiaj, 'njlb je jcilfm 00. stotlne uni§tenib Ille:mlli':ldb prol.Ufulikov.sklli t,OPOV9 .•

LijeVQ: NtpOsredIIO cbranom Staljiagrada rukovodlla je komarulaSo!ie.iske ,62. armije na celli !! generalom V. I. CuJkOl(Om (desno). Lijevo od :njega; je ~laD ¥Ojnog sa'jefll armije K. A. Goroy.

D$.o:·Ol'aj Nijemac J~pon.OllllO st:l.vlja ,zustsvuslruka.stim bilem OB oS\'ojenu. 19radu u Staljingr:adu.

snWD da je komandant korpu a, von Wietersbeim razml§ljao 0 lome da napu ti polofaje na Volgi, Ta njegova »slabos« stajala ga je poJo1aja_ Bio je smijenjen,

Ipak JIll njemai!ki polo-taji :kod Staljingrada postajali .sve povolini]l, Kad je na pocetku rujna Hothova 4. oklopna armi]a u pjela. s juga usposiavid komakt S PauJu ovorn 6. armjjorn, situaeija je za sovjetsku 62. i 64. armijll. koje su se povla~iJeprema Staljingradu, postajala sve tela. Petog rujna Nijemci:su osvojili !eJjeznitku tanicu Vcroponovc jugo-zapadno od taljingrada, a odatle $U e za nekoiiko dana probili do Volge, Time Staljtngrad nije bio same porpuno okru1en vatrom njema8::e artiljetije i valovima Volge nego sui 62. i 64. armija bile oqsje&ne od ostaJib snaga staljingradske fronte, Sovjetska 62. armija nalazila se unutar »prstena« okruzenja i sveje vi§e potiskivana prerna prigradskim naseJjima Staljingrada. Bitka za St.aljingrad postala JI!sada i _ bitka u Staljingradu, gdje se vrlo osiabljena sovjetska 62. armija morala nositis ratnom mdinerijom Paulusove !este, Horhove Cet rte arrnije i von Richj:horenove zraene armije, Njemaeke pj~aclijske i tenkovs ke jedinice bile su visestruko nadm06nije od sovjelsldh. Njemaeka nlldmoe u zraku bila je ocita, i . ijemci su se njome djelotverno sluzlll,

pravi1u.ijemci su svoje aapade uvljek zapofinjali zraenlm bornbardiraajern, Pod takvem zastitom nastupali su tenkovi koji su, opel. §titill' pjeSadiju.

Komandant 62. sovjetske armije, Lopatin. matrao je da je ituacija za njegovu arrnjju bezizJazna. Staljin, Zukov .. Jerjomenkc i osta.li

~jnj funkeioneri n.isu.medulim, htjeli predati Staljingrad, ne-samc iz emoiivnih nego l it. vojnih razloga, lstol!nu ad Slaljingra.da nije· bilo nieeg2 kame bi se eventualn-o mogli BO"\I~i II preko Kaspijske nizine Nijemcima bi rednja Azlja bila otvorena. Lopatin je mijeejen s 109 polozaja, II 12. rujna naslijedic

gil je general Cujkov. koji $I! s velikim po.letom bacie aa izvrSenje naredbe koju je istog dana lzdao vojni savjel staljingradske fronte: »Ne[Jrijatelj se mora uni§titi 11 Staliingradu.« »Za vas preioo Volge :zemlje nemal« ~ rekao je Kru~v generalu Cujlcovu.

Privremeno jet medutim, inleijativa jo~ bila u ru\;:arna. Njje-maca. Prije oego §to je Cujkov stlgao ddt;.to prouciti situaciju, poMla je 13. rujna vellka nje.rnaCka ofenziva unutar StaJjingrada. Hila je uperena pre rna cijepanju 62. atmije na dV3 dijela, Glavpj prBvac napada biojeus-mjereD na cenlTainl dio Staljingrada, i to izravno 08 str:ale~ld vdo vazan objekt - Mamajev kurgan (poznata kota 102) Ii kojeg se cijeli gmd precizno mogao uzeti na ni~an, a mogJi SIl se kontrotiraii i sovjetski artlljerijski ,polo2ajina: iSl~noj oball Volge, Nijemcj su uspjeti oapre!lov3ti nekoliko kilome-tara i zaU2eLi dio Mnmajevog kmgaoa.a!i proboj do Volge n1s\1 izv~ili. Protunaparl 62. armije. izveden 14. rojna, proPao je jo! na amain pooetktl. Oko podne Nijemci sllvom ilinam

na ta:vili ofenzivu da bi §tQ bac osrvarili cilj napada, Probili u se usrediste S1aljingrada i ozbDjoo ugrozill najvabija pristanisLa na Volgi. Taj njemacki uspje"b bio je to opasniji .sto je tim pristani~tima tekao dovoz' pojacaoja za 62. armiju generals Cujkova. Upravo u noel izmedu 14. i '15. rujna trebalo je cia se prebaci preko Volge 13. gardijska pje~dijska divizija. generala Rodimceva (oko 10000 ljudi). Sovjeti su uspjeJi zadrfati pristaoi~la. ali su se same tri puka prebaeila na zapadnu obal u, zbog njemllcke ofenzive koja je pOIlOVno poeela u rano jutro 15. rujna, Odmah nakon prijelaza Volge 13. gardijska divizija

uldjufil:a se U obranu grada, Uz oijenu mnogih zivota. vedila se borba zasvakl eervorni metar grads. eniralna ~eljeznicka stanica je nekoliko pura u danu prelazila iz ruke u ruku, a Mamaje« kurgan podsjecao je na grob!ja s

ctvorenim.rakama. .

Zah aljujuci novim obostranim rezervama, borbe su se slijedeeih dana nastavile nesmanjen()m Zestinom. Prema novo] taktici, Sovjeti su sada operirali manjim jedinlcama :na vrlo mal oj udaljenosti ad njernackih !inija, kako hi Nijemcima Oldau bombardlranje, Cujkovje mislio da na taj naein moze oslabiti njemaOke napade, Nijemci u, medutim nastavili aapre-

87

dovan, Ni sovjerski proiuudar sjevemo od SUiljiDg(ilda .. Dije donio neko poholjbnje siLUlIcij!! na Cnmti. PokuSaj da sec sa sjevera uspostav] lwntakt 6!l62. aDDijom nije. naime, uspio, U n06i izmedu -2 J • i .22. ru,jna Nijcmci su uspjeJi podijelitl armij~. generala Cujk9va na dva.dijelll.I osvojiti sredi!Jlje prisUlwle. IsIOdobnosu se na -raznim mjestima najugn grada Nijemci us:pjeli probiti do Volge, taka da 51l ramo same jol aeki mostabrani os tal i u

rukama Crvene amli.je.. Kakose moglooeeld~ vatl, njemaeki aapad it< sada ugJavnom bio usmieren prema industtijskom. podruZ:ju i radn:iCkimt~(vrtima 'U uevernom dijelu gradB. gdje:su sovjetske snage ddalejo~ velilnerito.rij. S tri strane ·izvrlen je liapad,.i I. Iistopada Nij~ci su,Uspjeli,mada uz vrlo teft:egubitke, zatvoriti U ob\iku lclijesta podru~je Orlovke.

Slijedcei uapad NUemci su poeeli 4. listopll .. da. Soyjelske sllage bile su poli$nute s tlajve~

pi{;> Pra .... cl njernai!kog ospada

uo,.. llnl.la frol'lfe 12. listo,pada Unija IrO.nfe HI. studenog (n<ljisturenijl nlemCl,fki poloiaj)

Llnija fTonls 1.2. rujna. 1942.

88

6eg dijela Mamajevogk.urgana .• a1i 811 zato Nijemcl's!abo napredovaHu..:radnii5k:im CetVt~ tim~ 1 imaH su tako vcUke gubitke da je Paulus, morae narediti kra:tkiVred._ah da hi se jedLnI!::~ malo odmorile i da bise dovele svjde rezerve, Paulus, stimuliratllil.oglitnoStu da dobije poJofu.j naiXJ.nika gcner~taba vrhovne komande njematldh atuZal1ihmagaT cini se da je sakupljae posljednje snage i pripremao neki )detJnitivni«( udarac ·b.rnniteJjima grads. Uz

tijtvo: Pregled borbe 11 St:aljingradu ed .l1.R!jna 1942~ do 2_ "Velja&. 1943.

Desrto: SovlelSka p~ja ruvita se 11 prave struaajakez:a ublta.rot ulible borbe.

pomot avijacije pOOle su 14 .. Jistopa4a U napad tripjehdij£ke idvijeoklopne njema6kedJvizije protiv sovjetskih snaga koje 'su senalazile 11 rojonu velikih tvernica do! Valge: tvcrniee tt~tora, tvornice »Barikada« i tvornice >~Cr~ vern oktobar«, Uspjeh [e (za )staljingradska mj¢rila(l) hio velik, Naveec.r 1.4. listopada Nijemci SU, prosjeliM. bili kilometar blife Y:oIgl. Tvorniea traktora bila je op)coljens ... i borbe su poCcie po tvorni.Ntim halama - 62. annija je sada i na sjevero bila razdvajena.,. <I. veze sll. dobrim dijelom bile :p:resjetene. Nijem.~ d S1l SODa nekollko sl.o.lina :meumi pribliZi.li komsndeom mjestugeneraJa C.ujkov.a. iBilaje 1.0 borba i2nurlvanjll ·00z premca •. Borbe su tmjaJe da_nonocno.TVomlcl1. traktora pala je u rub Nijemcima. .. ali su ju.ii§i 118. ostala dva kompleksa. pti vremeno ·uguseni ukrvi. U vi~e navrata poduzimani su napadi na rvornlce, gdje su se naoruZaniradnloi bonn rame uz t'8JIIe s vojnicima .. Cujkov je vi!e puta morae premjdtali 8vOj §tab. [)eSe1 dana LTebala je Nijemciniada upadnu u tvornice »Barikadaei »Crveni oktobar«, U tih. deset dana, tisu6e njema6kib vQjnikB ll~lo je smrt: Borbe su.se, medntim, aastaeile aesmanienem ~estiIlom unutar tihdvaju tvornJckih kompleksa .. BO.mo se za sva~u stopn. prsac prsa, pmk:ama, rucnim granatama, bajonetama i nO'Zel'ima. Nikad na svijetu n.ije plai5ena tolikn cijeaA za riekoliko.tvo.milkih zgrn.d.Q.. Na obalama Voigt situacija je bila slices .. r tamosuse vedile borbe zasvaku SIOPU Staljingrada. Potkraj Iistopsdatzgledalo je daje do~okraj toj borbi iZllurivanja, ne zato :.~to je jednaod dviju .Slrallll.6<ii:tijelaodJoouju6u pobjedl.l,nego bnkYalno zbog obosnane i5tro!en.o"Sfi snags. Paulus.je ve1ikimdijelomistrom(Hl:zerve kOje je doblo s drogih )).mitnijih« dije[ova. fronle iii diriktJ:lO iz Njem.alke. Av.ijacija..jebila znatac oslabljena, dovoz je stagnirao. Sigurno vi§e; nije blo kadar ZIl napadkakav je zapoeeo 14. listopada, ~ezdesetdru.goj .anniji [e na kmjnje uskom dijelu slrujiogiadske zemljedo Volge, kojeje 1,1. bili llinilOl1ekoUk;o manjihroostobra- 1Ul, Qs.taI~ same Si(5ica vojnika i .naorufa:nih radnika. Prvib dana studenog aktivaesnse svela na manje sukobe aka pojedlnih objekala, preteZno zgrada,priOemu su :sovJetske juri§i"ie grtrpe pokazale ve¢u sposobnost od

Nijemaca. Sovjetska obavjehajna slufpa dosla je do podataka da Nijemei pripremaju novi napad, Tal posljedaji rijerna&ki napad sa .sedam divizija PaCeo}e I J. studenog, Bio jeto . poslje4nji trlal. Paulus()vili snaga. Sovjetska 62. a rniij a. koja je zbog velikih santi Jeda prakticki bila odsjeeena: odJstocne obale Votge, ponovno je prepolovljena, ali. Nijemcl nisu lispjeli· osvojiti cijeli gradl satjerati preostale sovjetske jedini.ce .u Volgu ... Paulus ,SI:spremao da prokocka posljednje snage.svoje nekoc take mocne 6. armije. Cujkov i njeg6vi ljudi ispunili 8U s:voju duzllost::odrzl!.1i susena z;g<lriStima ·Staljiugrada. U meduvremenu, SO" vjetsb vrhovna komanda pripremila je saage sovietske armije za veliku protuofenzivu aa jake o'Slabljene njema.cke bokove. Cioilo se cia se bilii prekretnica rata. U Staljingradu je Sovjetskl Savez rnorao iskrvariti, kao stoje bile S Francuskorn kod Verduna U prvom svjetskom ratu, Alllwd Yerdunajeiskrvarj.la i Njemacka. U tom srnislu eirrilo se da te Staljingrad postati )\ Verdun na Voigi«.

90

Sasvim gore:. -B:ranitelji St!i.ljingrada u 'putioj su se mjcr! koristili'slrmim obaiama, rije.ke Yolgcza. manevar jed-Utica. smj~tilj komandnih mjest,., .iernjcmackaattiljetija nije mogla uspjdno' gadati . obalu;2 njemack.a avijadja morala je doH s isi9Ctlc.su:ane, gdje, [e bila Si)vjl'fska -protuavienska a.rtiljerija.

Gore,nornica trakrora .. jedna od Iri velike rvomlce du:! j)lg.c· pOl'puno jir razorena u juku borbi u lislupadu 1942. g'Odine.

Lije,'o: Njemacki. tenko"j so na zapadnoj oball rijekcVolge nallazilina si'mzn.u sO'"jclsku pwtil'tenkovsku artiljeiiju. Na 'slid: A.rlilj,erci· u .dejstvu tokom botbi.

W,lo neugedno j7llCOOdllnj~ ta Nijemee proosllIfljao Je soviet ki tenk K -I . (Klimea.l- ot~i.lov), k(lji j&bio bolji oel bUo kojeg JIIjemaCkog tenkaikoji [e :tbo:g s\'oJeg vrlo d.ebelog oklopa Diool'poran 1J;1 ntlprIjateljsJ<upt1Olu ('en ko~sk u . artllJeriju, izuzev§ UB _granate to[lUl'S kaUbra 0088 mID. Sovjeti su 1941.imalijO& \110 malo lak.vib lenkov!!-s pl!fcrol:IQl1omposa:dom. kojj su (eil1I4J;.S1ana I billna.oruf!:i.oilopom kaJlbra od 7.'62c.1I] i s Ilima mJtraljl'zlma.

KV-n (Iakoder nazvan po KlimCllwVor~ilo~u) nije blo (uli:ko u~1JjeSaD. kae njcgov prelhodnik KV-l ali jelpak blo dovoljno Impo.tanlan da ddt .ijem_ee os' disumcl. Kupola toga tenka koji je two 52 lon£'. bila [e, nain:ie, prcte§ka: i' pre velika, Iskoda se on viSe·upotrebijavao kilo. samohodna artiljerija iza linija_ frontc. Ova] I.,enk. sa ~14lro~laDom pesadem, bnao je Jednu hautlicu od 112mm iJj cd f52mm i IIi milTaljez.a.

Iako su fa sovjelska' oklopID!. kellta :BA-I0 \'c(; na ,ooelku. .r!! fa bjla potpuno ;@.staricla ipal!, su inutL", woju u1ogun:3 [WlJti. BA·I(l je' tapruI'o I:OPOO 4-Smm, montirllu oa§aslJu le~etnill kola. Uveden j~ u mlOntf.l!.Ilje' L931. i ullolrebljav3o se. do [944 •. lmao je I'roNanu _posadu. . ju~ jOOJill. mitr.alje-z.

92

Ptelhoona rranlea: ovjetskapjeSllilija u toku ulii::nih borbl j'uri~.a 'ns, njema~ke polozaje:U kueamataljin.grada.

ije.\'o_: Nijcmcl: !III sVojeranjene u~ct:lm b.nosiliarionima l:z; Sta.ljingrada, all su se kasnije sCJ"Iodromina!li pod un~tav.lljucom vatrom,

l:zmcdu retativno mimog eentralnog seldom S()vjeLSko-njemafke Ironte i.eSlO.ko branje.aog Sta1jingrada; linija fronte je u jesen 1942. ·iilla dui srednjeg tok.a Dona. Crvena armija .u~pjeJaje ~dr:2ati dva §iroka mostobrana na jumoj obali, kod Seraumoviaa i Kletskog, ·Nijem.ci SUI~U imaligr!lpu a.rmija ».B«, u koj II su nk.ljncili svoje savezni.kc - 8, taIij~U: anniju generala Ga-riboldija.;. koja seeastojala od deveipje~dijskib djvizija, i ):.rumunjsku anniju gene-rata Dumirescua, .ko]:J sesa$lojala ad osam pjeii.adijskib. dVlju ko.nj_iCk.lli i dviju oklopnih divizija. OdKletskog do Volge iitajaloje dvedeset divizija 6. njem!l6kearmije. koja je uz pomoe 4. njcmae)(e z.r.lene Ilote .generale von Ricblhofetta ju.tisala naStaljin~ grad. U stepama juzno od gradn, gdje ~ejcdva mogle govoriri-o pcvezanoi Iiniji frame. operlrao je6. armiiski korpus i 4. konji&i korpus

D' Tetlti1rJ] f\8 kOjem Ie Dkrlit~. as' 1'1 Ie. ma~ka llfmlJa (sl,udanl 1942-5,jecanj 194a)

o TCeritorij ~Ol\ [e od 1 stuaeno(J 1942.. drtala rven .. ,urn ]8

~ ~1'Slu!e~lji poloh! vcn Manstemove voiske I:=!:l U )lQkUSilJU dlL pfobile obrul! okwten]a

Nailed sovlelsklilledlltlCII

Ltn'ia Ironle nl"ema~ka ~ ,,'mlje 23. studenog 94!Z.

Untl<! fronte·30. Sludeflllll1942

Gore: . iJemd SlL priUkom prcodora prema Staljipgr~ilutapali1i ~ra~nn napadoro naj"eCi ilio ~ada. Nalte" SQ tiila bombardinmja ad 23. '.do 21. koJoYoZIl 1942.

Lij!WO': O)'jetska protuofenziva kod StaJjhlgT3.dO. u kl1joj je Qktui\'.Jlanjema~,a 6. armija.

iz 4. rumunjske armije pod komltldom .generala Constantiriescua. U pozadiill se nalazilo jo o8aIMl_je:m~61dh'divizija kao operativno-strateMrn reeerva, ~ln pod datimokclnosdma ni U 'kojem slueaju. nije bilo dovoljne, JeT dok su jedlnice general a Paulusa u Jw'l§lma na Sraljin~ad ll"o§llesvojIH.n.agu, borbena na:ga Talijana i Rumunja, koji su e nalazlli na bokoyima,. bila je sla bija od borbene moo

ojemaGkil;l1 sO~etsldfi jedinica. .

Vet' od p<*tka li l.opada s0'\1.jelsk:a vrhovna komanda data je inicija1ivu za izvodenje buduCe protuofenzive .. J iii osnovi mnogobro]nih prijedloga kemandaaaia froatove ! rodeva orufja te pOdatll,ka 0 stanju u' hept'ijafeija, generalstab je razradio, a vrhovna komanda prihvatila, pla-n buduee pmrcofenzive, nszvane ~> Uran«, Na temeijll toga plana. generali ZukClv ~ asiljevs](i dobili 5U zadatak da

93

pripreme tu veliku pronrojenzivu. Osnovna ideja plana.bilaje Ilni§tellje grope armija ))B{{ u rajonu Staliingrada. Dok je soviet ko rukovodstvo redovito, aU ograniceno, potpomaga- 10. herojske branitelje ugrozenog grada, pocele su se u jesen na bokovirna, pogotovo na sjeveru koncentrirari kmpne sovjetske vojne snage za protuofeezivu. S raznih strana dolazila su pojacanja, dijelom i svjefe jedinice iz. Sibira, pa cak: i s Dalekog istoka. Zbeg efekta iznenadenja, trebalo je te mjece dli3ti II strogoj tajaosti od treprijateljskih imid:aca. Stoga se prijevo2. trupa i materijaJa na odredijite

{lvijao_preteiIiQ DoCU, i toje trajalo relativno dugo. Sovj'ec,ska vrhovna komanda je, uglav-

Improeizlrano njemacko y.o,W.itko groWje ispred izgorjele robne kuee u StaJjiflgrailu.

je obuhvacala 62', 64, 57. i 51. armiju. Za podr ku iz zrakate su u:i fronte imale 2,16, 17, j 8. zrakoplovnu armijn. Koordinaeiju djelovanja svih triju Fronti vrhovna je komanda povjenia uai:elniku generalstaba, Vasiljevskorn, Odnos snaga se u predvecerje ovjetske protuofenzive vee toliko bio promijenio u kori t Crvene armije, da so mogli otpoceti borbu s vise nego ohrabrujucom nadom u uspjeh, Brojcarro jos nisu bill nadmocni - na objema stranama bilo je.oko rnilijun vojnika - ali su bili znaino bolje opremtjeni i grupira-

ozbiljno, NakoD nekoliko zavaravajucih napada na drugim -sektorima fronte kao ked Rieva, krenula je 19.studl.;Dog 1942. u 7.30 oyjet ka ofenziva vom silinorn s mostobra-

ua Serafimovica i Kletskog, Dan kasnijeslijedio je udar jutno od, Staljingrada, Rumunji, koji su na oba mjesta osjetili "punu teZinO napada, brzo SU porueeru,

Vee 23. studenogzatvorila.sn sekodKalaca klijesta oko Paulusove 6. armije, jer su Nijemci i njihovi saveznici im3J.i 100000 poginulih j ranjenih te izgubill 60000 zarobljenika, Tjedan dana kasnije sovjetske su se trupe u j uriSu pro bile • do rijeke Ci.ra .i Iinije Verh Kurmojarskaja-Ketcenjeri, tako da su opko-

nom, uspjela u svojim.namjerarria: ni tljemacki vojnl krugovi, k:oj! su trahovali od ovjetske protuofeozive sobiju atrana Staljingrada, nisu ni priblirnQ mali. kojeg srropsegakoncentracije ~()Yjetske vojske. Raspored Crvene armije bio je ovakav: nasuprot Talijanirna i Rumunjima, na rednjem Donu sLa.jaJe su jedinice jugozapadne Ironte pod generalom Vatutinom (1. gardijska, :5, tenkovska i 2_1, armija), Od Kletskog do Volge nalazila se donska fronta pod generaJom..Ro!cosovskim.{65, 24, i 66. armija), Sjeverno od Staljingrada pa duboko u kalmidku stepn protezalase pod genera- 10m Jerjornenkom staljingradska fronta, koja

94

Sovje.iska pjeSadija u akciji prilikom prOtlmllpad.a na upadnom rubu grada,

ni. Nasuprot 765 nepdjateljslcih tenkova, SO'vjeti,sn imali894, nasuprot 10290 neprijateljskih topova imali su J4218. Sarno je u zraku njero3cka grape armija »B< zadrzala malu prednost,

svojem govoru D casr25-godisnjice oktobarske revoiucije Staljih je, doduse, vrlo briZljivo biranim rijetiIUiI aludtrao na bliskJ preohe! .. FUhrer, koji je U sveiej naredbi od 14.. listopada smatrao da je sovjetska pcotuofenziva nemoguca, nije ni to upozorenje hvatio

Ijeni ijemci kod StaIjlagrada blli udaljeni sezdeset do sro dvadeset kilometara od svoHh najbllEbjedinica izvana. GeneralPaulus, ~ije str njema:ckei rnrnunjske divizijebrojile ukupno dvadeset i (,h'ije divizije, :blle su opkoljene nil prostranstvu od otprilike 1500 km". Od Hiileraje zairafio dopustenje za proboj, §to je u tom . trenntkn , iako na ratun teskih :gubitaka,jo§ bilo moguce, Hiller. medntim.nije btio niti cuti za povlaeeaje; smatrao je <fa se njegove jedinice moraju nastaviti boriti na svojim zacahurenim polozajima kod StaJjingrada. Zrakoplovstvo bi.ih opskrbljivalo, dole bi druge jedinice dosle da ih oslobode,

WOLF KIELJCH

KAPITOLACIJA PAUL SOVE 6. AR:MDE

V L oA ·'KR·T leA

95

Oko _0. stu~h:'Mg Hitler je ponovno naredio reorgal1imciju juzne Irente u Sevjetskom SaYew. Izmedu grope armija i « i grupe armija »B« trehalojeubaciti jc jednu grupuarmija u zavolu O<i103. Ta grupa armija »Don« treb·:tJ8 je biti asta Ijena ad 6.arrnije. 4_ oklopne armije i 3. i 4. rumunjske armije, koje bi sve bile mete oil grnpe armija »Bic Kornandantom grupe armija »Don«. Hliler je imenovao feldrnarsala Erieha von Mansteina, })Q vajata Krima< •

Kad je von an tern uakon vrlo kratkog dogovora u Starobole KU s geaeralom Weichsom, kornandantom grope armija liB! dOS8Qn. studenog u oj novi stab u ovocerkassku, nije hnao mnogo razlcga da bude sretan 2:bog vojeg novog zadatka, ratio .. taj se zadatak svodio na sljjedece: grupe armija >A« i. » B« rna rale su oddati svoje pelozaje, dok je grupa armija »Don« trebala zaustaviri sovjerski proboj u dolini Dona. povratiri polozaje i uz to jns osloboditi 6. armiju u Staljingradu. Grupu hi pri lorn pomagala 4. zracna nOla pod. von Rlchthofenovom kornandom. kojaje nora hila zad uzena i za opskrbu opkoljene 6. armije.

Von Manstein Je odmah nvauo da raj zadatak nikako ne mQze izv~sti trupama koje "U rnu bile na ra~polaganju. Rumunjska 3.

jama, Onds ne hi bila izgubljena samo 6. annija nego hi i cijela gnrpa a:rmija»)A« u Kavkazu bila opkoljena.

Jedini izlaz u toj krajnje kritienoj situaciji bio bi proboj 6. armije na jugozapad, potpomognut ofenzivorn 4 oklopne armije preron Staljingradu. koju je zbog toga trebalo sto prije pojacali. Onda bi se 6. armija (ill 000 sto je od nje ostalo mcgla.iskcrisuil za eventualni poku~aj proboja na jug.

Ali Hitler je sve to drukcije zami§ljao.

Otkako muje Goring preko sVQjeg sefll taba Jeschonneka lavio da zrakoplo sto jamci za opskrbljivanje 6. a-rmije s njim se vise nljl;

annija bila je razbijena prillkorn sovjerske ofenzive ad '-9. do 1'3., tudenog l sastojala se jo~ sa010 ad d iju d.ivjzija. Vecina tenkova 4. oklopne arTO:ijl' nalazila se Da opkoljenom podnlcju Slaljingrada 3. 6. mmijoID. A 6. annija bila je "isklNcen<l iz barbe dokle god je HitJer odbjjao dll joj OQQbd proboj. Von Mamitein je mao da je 0 tom odobrenju ovisDo' mnogo vile nego slldbina 6. armije. Kada hi Sovjeti uvidjeli RvOjU sansu i k.oncentDmli sve svoje sloborlne tenkov ke. jedinice)l'a proboj prema jugozapadu, p(ema RO~lOVU, oni h nikada nebi uspio Z;lust3Vi ti s osracim a 4. oklopne arrnije id jeJruJ rUDlUlljskim anni-

96

mcglo razgovaratl 0 proboju, Paul us [e ostao u Stafjingradu! A von Mans-rein .se rnorao pebrinuti za to da se If sovjetskom obrucu napra.vi otvor kroz .koji bi 6;, arrniji stigta opskrba i pojacarije., U moouvtemenuje s1:anje izdaaa u dan pos~jalo sve k.riticnije. Vthovna kOr'l1anda. njemaekib ol"uZanih sna:ga obecala je von Mansteinu da ce dobiti pojat')anjel ito: ~3. oklopnu diviziju iz grupe amlija »A,{ i 6, oklopnll divi:ziju sa 160 _tenkova, ponajvBe n~jm demijib tenkova [ipa »Tigan(, koji 5ll bili tl8 putu iz . jemaCke. Sovje(sid panizani, k~jj su neprestaJ1JJ dizali IJ zrak zeljeznjcke pruge. znamooteZavaH pri tizru;Jje Lihnje-

rnackih pojacanja, U meduvremenu SIl Sovjeti i dalje neprestano vdiLi pritisak na frontu grope atmija»Don-« i ftontukod taljingrada, Sovjetska komanda je, medutim, precijenila uje.lhacku snagn. Nije smjela prihvatiti rim: .iatenzivne borbe i forsirati proboj do Rostova 'ptije nego s-to ne unisti 6.anniju kod Staljingrada,

Von Manstein to, medutim, nije znao i nije se usudivao napustiti svoj sl~b oj na jedan dan. Dva puta jeavionom uputio )}PO Ianika« k Paulusu da bi se degovorio €I siruaciji 1 planovima za operaciju »Wlnrergewitte;m (zimska oluja), )Wjntergewitter« je bila ~ifra za ofenzivu 4. oklopne armije, koja je trebala osloboditi 6. armiju. Von Mansteic i Paulus uvidaH ;SU da je jedlna ansa za uspjeh bila u tome d.a Sa operaoija koordinira sa naznim . pokusajem proboja 6. armije. U nadi da Qese

Hitler ipa" urazumiti, von Manstein je zamolio Paulusa da se priprerni za proboj, koji je imao Sifru »Donnerschlag« (udarac groma). Hitler je, medutim. saopcio Paulusu da moze pokusat! pro bo] .sovjetskog obruea samo ako uspije oddati svojepetozaje na drugim sektorima staljingradske Ironte.

Iako .sva pojadanja j05 nisn hila srigla, V00 MaTIStei~ je· odlueio da 12. pros inca. kada je rnraz zamrznuo blatnu stepu, pocne operaciju

Prethodna stranica: ~o .. lije l"aulusove kallitnlaciJe, beibrojne kolone njemaCkih ratnih 7.atobljenik):1 isJe SU kroz zemlj'u.

Gore: SPJ"JU)s Pauhrsovo] kapitulaciji feldln:a~aJ von Manstein je u ofujku 1943. odlikovan Zeljez:nim krium.

Lijel'o: U jufnom dijelu ralj-ingrada zarobljen je komandanr 6. njemafke arruije, tek unal!rijejJ~ f~ldm~J:"~ von Paulus.

On jeod~eden u stab 64. sovjelske armije,

a pomm u, !itab 50vjetske donsk; lronte,

Na s)ici e viill Paulasovo 5asLosa~'lII1je. na-delo'llo: komandaut donske tronte general Rokosov 'Id, do nje~a general VQl'nn(JV, ptedslaVrlik sO\'jetskc' vrhovne kcmande .kod donske f!'onte, :zatim prevodilac i feldnuir§al \Ion PaitlUs.

Desno gore i dolje: Ovakve su bile nlice j 'trgovi u Staljingi-itdu tokom zime 1942-1943. <Iodine:

»Jlin!ergewitr.er«. Iz Korel'Nikovskog je Hothova 4. o1dopna armija krenula prerna sjeveroistokn; dok SlJ sa zapada Hollidtovi tenkovi vr§ili pritisali: na. sovjetsku frODtu,S Jiamjerom da zadrie sovjetske rezerve. U St'aljingradu e na julnoj fron~Lnal'aziJo ezd.eset do osam.d.eset teru::O\l8 pod zapovjedni~tvOJl}'g_ell.etala Hllbea. _spremnih da se »PfO· bijuK Paulus niJe ~og(lO oCiniti vLSe II da _ne predll.svojc' polozaje. Os.im tOga, l:!U~OVL U}n'kovi imali'su benzina jo~ $8IDO za trideset kilometara i mogIi su stupiti u akciju tek po~tQ hi sc Hothov:i len!::.ov! pribliZili »)ulvrlle_oju«n8 Lridesel kilometara,

Medutim,slO su se vi~e priblizavali Staljingradu, to Sl,1- borbe postajale lek Devemaesto_g prosinca Hothova je prethodniea nakon zestoklh borbi presla rijeku Myskovu.. Odavde je bilo jos .samo ~ezde-seti osam kilemetara do juZnog: obrambenog pojasa okrusene 6. armije. Ali je i to taka bile jasno da Hath uikad neee mecivlastitim snagama stJ6i do Staljingrada. Sad je trebalo da se Paulus probija. U deset do osam toga 19. prosinca sletio je na aerodrom Gumrak U. opkoljenom podrueju major Bismann. Bilo je jasnosto je bio cilj 'njegove misije. Morae je obavijestit] Paulusa da je von Manstein-ocekivao da se 6. annija sada probije 'iako se to prorlvilo Hillerovoj naredbi, Paulus i "Djegov naiSe1nik staba, general S_bbmidt. reagirali su suzdrzano: aka von Manstein zeli cia se oni probiju, treba izd;ni naredbu za operaciju»Donncrschlag«. Aka on niJe- mogao, Hi smio, preuzeti III odgovornost, ondaje ostajalo sarno da se ceka boce Ii 51! Hitler urazumiti, Dotle bi 6. armija ostala tamo gdje jest. })MI'li:emo izdrzati do Uskrsa«, rekao je Schmidt, »ako se postarate da budemo bolje opskrbljem.: Eismann je odgovorio da grupa amrija »Don. radi sve sto [eu nje-zinoj moci, da nitko iz nieega ne moze stvoriti avion i da von Manstein i von Richthofen ne mogu poboljsati vremenske prilike. Paulusje izrazio misljenje daje sve to vrijedno 2aljenja, ali, bile kake bilo, Hitler je zabranio da se Sta[jingrad napust] pa se dakle, )Oonnersehlag« nije mogao izvesti,

Scst dana kasnije bio je BoZic, A onda je- 6. armija shvatila daje osudena na smrt, Sovjeti, naime, prilikom Hothova napredovanja, Dj5U sjedlli skrstenih ruku, nego su otp0PeJI snaznu ofenzivu prema sjeverozapadu, Vee 17. i ra prosinca probili su Ironru grope armija »8« i natjerilli 8. talijansku armiju u panicanbijeg. r na fronti 3. rumunjske armije, kojaje pripadala grupi allJlija»Doo« .napravljen je procijep ~irok nekoliko kilometara, Sovjetske jedinice prodrle su duboko u Jijevi bok njemackih, snags, j clnilp se dll ee von Mansteinove noene more postati .stvernost,

Vanjska linija frorue okruzenja pomaknuta je nakcn sovjetskih napada na L 20'-200 kilometara od Staljingrada. Unlstenesu marne njemacke .snage, ~ rumuojska 4. armija _prakticki [e prestala postojati. Jzmedtr Volge i Dona sada su se nalazile .samo okruzene njemackedlvizije'cnjibovooslobadaojeje sada potpuno ouemeguceno, Srvoreni su uVJeli za prodor sovjetskih.artnija prema Rostovu tj, u pozadinu njemaeke grupe armija })AI<.

U Staljingradu su vojnici 6. arrnije na -30' lezaJi u ljernirn uniformarna OR. snijegu medu zgarjUima, . jihova porcija kruha smanjenaje drugog dana Bozica najedan komad kruha ad

edamdeset grama na dan. Osim toga, dvaput dne'{IIO dobivali su porciju rijetke juhe od krumpira, bez mesa i masti, Tih se dana dagadal d.a oct zime ukoeeni Niiemci tik ispred SVOjill polofaja vide gole, dobra uhranjenemladic~ kako vjezbaju.na.snljegu: bili su

to Sibird, koji su nakon jutarnje gimnastike rnogli ogrnuti voje bunde.

Od Goringova jarnstva da ce 6. armlja bin do bro opskrbljena nije. ka-o§w svaki razcman ~ovjek raozei pretposraviti, bllo nista. Dovoljna opskrba znaeila je da jesvakog dana u Staljingrad trebalo letjeti ukupno sedamstouna 100.a hrane, municijei beazina. MinlmlUll je blo pet stotina tona, A Goring! Jesclionnek su od poeetka zuaI! da je lristo tona maksimum za moguenosrl 4,7.rnOlle note. praksi, izrnedu 24. studenog i 10 sijecnja dnevni prosjek nije bio veei ad sto i dvije tcne. Razdaljine koje u morall prijeei njemackl

transportal avioni »Junkersi« i »Heinkeli« od svojih baza do Slaljio.grucia fa le su izjjedna U tjedan. jer su Sovjeti 24. pro inca 0 vojili aerodrom Tacinskaja (200km od Stuljrngrada). 2. sjje¢ilja bazu Morozov k (140 krn od Staljingrada), a kasnije i Salsk, Desetog ijetnja . ijemci su lzgubif i Pitoranik, posljednji veliki aerodrom U opkoljenom podrllEju, i opskrbljivanje je sada trebalo o rganizirati padolrranima, KoliCine su rzl'l to-g daturna padale na eetrd~.el i dvile tone dnevno, a. pos1ije 16. si.lecnJa na estdo 0 am tona.

Nije svaka posiljka koj a je te§kom tnukoru stigla do Staljingrada bila dobrodosla, Dva

97

Q

aviona donljela su ukupno 4 lone pap I'll J mazurana. lz drugih aviona izbacivanl su sanduci s propagandnim materijalom i feljeznim krizevima. Sve je 10 jo~ lezalo na snijegu kad 5U oyjetl slobodili Pltornnik, a uStaljin. gradu je dnevnestoune Nijemac!l umiralo od gladi,

Cetvrta zraena nola je, osim toga. morala platiti vis ,ku oijenu 'Z3 odrf;l.Vanje zraenog rnosta do Staljingrada: izgubila je 488 a viona i dsueu cJanova posade, Ipak je iz opkoljenog. podrucja uspjela prebaciti 42000 nmjenika i vise<znacajnih strueniaka, U}utro 8, sijeenja pojavila su se na sjevemom sektoru fronte tri

zatrafio slobodu odlucivanja. Hitler- je zabranio kapirulaciju,

[)eselog sJje6nja S('Jvjeh so artlljerijskom paljbom i zracnim bombardiranjem po&:li veliku ofenzivu protiv 6. armije. Medu rusevinama porpuno unistenog grad a pocela je najkrvavija bitka cijci!og drugog vjetskog rata. Za ~eSL dana je podrucje kojeje drzala 6. armija smanjen 03 polovicu. Dvadeset i octVTlog sijecnja .je njcmacko »ntvrdenje« podijelietlo n11 dvoje i ~esta armija sa iojala se jos samo od 255000 izgladnjelih, bolesnih, ranjenih apaticruh vojnika, umotanth u rlronJke-. Paulus je toga dana poslao .izvj~taj

svoje polozaje do posljednjeg covieka j posljedrrjeg rnetka te svojorn herojskom izelriljivos" eupridoniietl stvaranju obrambene fronte 1

pasenju zapadnog svijeta.e

Sest dana kasnije Paulus je izjavio: »Krajnji slom ne mo1e e odlofiti \lise od dvadeset I cetiri sata.« HiUer je Paulusu edgovorio time sto ga je unaprijedio u feJdmar ala, a Keitelu je rekao:nll njemaeko] vojnoj povijesf jQS nije poznat slui;aj da je jedan marsal dopu tio da bude zarobljen.«

Sevieiske jediniee su ) J. syecllja deflnitivno slomile otpor jufne grupe i zaroblle komandanra 6, njemaeke armije, feldmarsala Paulu-

sovjetska oficira, s- bijelozn zastavom. Predali su Paula II ultirnatumgenerala Veron a i Rokosov keg, Sestoj armiji pruzena je po Jjednja priljka dacasno kapitulira. Svi rami zarobljenici dnbili bi ad Sovjeta odmah D()[rnalnu dnevnu op krbu. Svarko bi smiozadrzati svoje stvari j odlikovanja, visi oficirl ea hi smjeli i dalje no i Ii a blje. )!Vasa situacija jc beznadna«, stajalo je u ultlmaurmu, »] vaki daJjnji otpor je besmlslen, Da bi se sprijecilo bespotrebnc prolijevanje krvi. predlH-Zemo till prihvaute ove uvjete predaje.«

Paulus]e telegraf kl poslae ulurnaurm u Hitlerov glavni !ita i po rko zna koji 'Put

9

Ovako je izgledao palj.enj j sruseni Sfaljingrad. Pa ipak se u tim zgariSfima bonia

na t.ivol i mrt jo~ COhoe tisuea ojnika.

Hltlerovom glavrrom sta bu..» Trupe bez tnunicije i hrane, (, ... ) Pojave dezintegracije na juzno], rjevernoj i "Zapadno] frond. Nernoguce daljnje cfektivno komandiranje. ( ... ) 18000 ranj~ih bez hrane, lijekov<l i zavoja t, .).44, 1(1), 305. i 384. pjesadijskll dh'izija unistena ('.oj Daljnjll obrana be rnislena, Slom neizbjezan, Vojska zahtijeva bez odlaganja dopustenje da kapitulira. kako bi se spasm preostaii ZiVOli_ll H itlerov odgcvor glasio je: »Kapitulacija je zabranjena. Se.La armija mora braniti

sa. S' citavim stabom, Otpor ,ueveme ~upe pres 80je'2. eljace, kada so zavrsene borbe u Staljingradu. Sve ojernacke jediniee koje su bile okrufenerazbiiene su j zaro bljene, Sa11£3- njeno je I 47l0{) njemaCkih I rumunjskih leSeva, zarobIjeni!lvo je palo 91 0 0 Nijema.ca, rnedu kojhna vi~e od 2500 oficira i generala, Poraz Nijemaca nil Volgi znaci veliki volno-polilicki dogad j u drugom vjetskem ratu, Velika bitka koja je zavr ena okruienjern, razbijanjem i zarobljavanjem elhnih njema'cklh snaga QZJ1a~jla je.pocetak prekretnicerara ne santo 0:-.1 so ... jetsko-njemackoj fronti nego l u drugorn vjetskorn ratu uopce.

mztJLTA TI OKI}PATORSKO-KYISLINSlrn OFEN"Z1VE 1J! [S;rQQNOJ BOSNI

FOCANSKI PERIOD

Polk raj 1941 .. ina PQcetku 15M2. u Jugoslaviji su - osirn brojnlh )Ilmjih partizan kih grupa - djelovala 43 panizanska odreda, desetak baraljona, nekoliko ceta j tek formirana Prva pmleterska brigada, Zbog svojega rasporeda - gotovo nije bile veeeg podruCju 08 kojem nije bile pariizanske aktivnosti - a i zbog svoje ofenzivne djelatnosii, neroduooslobodi)acke jedinice u prisilile neprijatelja da u Jugoslavijl d~zi'znatne snage: 6 njemaekih, 18 talijansklh i 2 bugarske divizije •. zatim djjelove uiju rnadarskih.brigada, a uz to oruzane snage NDR, Nediceve, eernii!\ke i druge kolaboraeionisticke oruzane formacije - ukupno oko

600000 vojnika, .

U to vrijeme njemacka vrhovna komanda '-eljda. je svoje jedinice iz Srbije j Hrvatske prebaciti na sovjersko-ojemaeku fronru, gdje su, poslije neuspjelog napada all Moskvu, ujemacke snagc doslepo prvi put u nepovoljnu siruaciju, . jihovu ulogu u Jugoslaviji trebale su preuzeti talijanskei bugar ke, a po potrebi i rumunj ke i madarske jedinice. Po Hitlerovoj odluci, potkra] prosinca 1941. bugarske fa i til:':ke trope prosjrile su svoju okupacionu zonu do lii1jje ZajeGar-Cupr!jaKru evac=-Leskovac,

Petie no Sto ce svoje dvije divizije, 11.3. i342, prebaciti u Sovjetski Savez, njemacka vrhovna komandaje htjela ugu~iti.u tanak u istocnoj Bosni smatrajueidaje 10 p0drocjenajjaee zari§te narodnooslobodilaeke borbe.

Vrhovni stab NOPOJ-a glavnu je pafnju usrnjerio prema isloenoj Bosni zbog njeziaog vojno-p.o]JtiCk,og znacenja prerna susjednirn obla tima, a i zbog pojaeane i:emicke aktrvnoS11, koja je prouzrocila stanovita previ ranja u partizanskim odredima, Da bi sprijeNo neprijarelj ko djelovanje cetnika i tvorio bazu Zl:I kasnije akcije prema susjednim podrutjimll. Vrhovni stab je odlucio da 1. prolerer ku brigadu prebac] iz Rudog na R01UanijU. pruZl pomoc tamosnjim partizanskim odredirna, prijeci njihovo osipanje i mobillzira radnikeiz industrijskih l rudarskih mjesta.

o novnu oamjeru - da unistl Vrhovni stab. I. proletersku brigadu i partizanske odrede, 11 ,iSlOCDOj Bosni ~ neprijatel] nije uspio ostvariti, lpak je u ve¢im mjestima uspo ravio svoje garnizone i time omeo 'Plan

rhovnog staba OPOl-a, da partizanske

lOO

PtT:f(OVNIK JOV AN VUJOSEVIC

Gore Jjjevo: Grupa boraea Prve proleterske brigade kod Rogatice krajem proslnea 1941.

Gore desno: Kolubarski partizanski odred naBukovima veijace 1942_ godine.

Gore: Zetski partizan.ski odred poeetkoiD 1942. Cmogorsk;l narnd jil' i po.slije·.ustanka u srpnjn masovao sudjelovao D orJdanoj borbl protiv okullatora i domacib. izdajnika.

jedinice udu u industrijska i rudarska mjesta is!ocne Bosne,

eliku s!etu narodnooslobodilaekoj borbi u istoeno] Bosni ,nanije!i su u tom periodu

cetnici, Onisu vjesto IskorisLavali <tdkoce partizanskih jedlnica u toku neprijateljske ofenzivei svim sredstvima nastojal] razbiti njihove redove.

jematki je plan bio da, nadlranjem iz ViVegrada, Zvornika, Tuzle i Sarajeva, na prostoru izmedu Han-Pijeska i Olova, .potisnu, okruze i uniste glavninu partizanskih snaga u istoeno] Bosni (Rornanijski, Pracanski, Rogatiek], Biftanski odred i Odred »Zvijezda« , zajedno sa I. proleterskom brigadom i Vrhovnim §mbolll.

Ofenziva je pocela 15. sijecnja. Niernacki 697. puk 342. divizije izJ:>ioje udoliau Drinja-

Ce, a l7, sijeenja u Vlasenicu; .699. PI.I.k iste divizije zauzeo je Srebrenicu, a 698: puk - Rogaticu. Dok je 342. divizija prodirala s ist.oka,"dotleje718. divizjja sa zapada krenula prema Romaniji, Desna kolona 738. puka 718. diviziJe kretala se dolinom Prace prema Rogadoi, gdje se povezala $ dijelovima 342. divizije. Lijeva kolona 738. puka. zauzela je Podromaniju i produzilaprema Han-Pijesku. IstodQbno,"750. pules pojaeanjima. 718. divizije nastupajuci od Tuzle zanzeo je bez otpora Olovo, odakle je uputio manje snage prema Han-PijeSku i V!\fes.u da bl uspostavile vezu s dijetovima 342. divizije, NjemaCki skijaSld

stvorilo tolike gubitke: Josip Broz Tjto je lib dana upozorio da je »potrebua veca opreznosts i dase nikada ne srniju dopustiti takva iznenadenja.

Po~to su se 718. i 342. divizij_a spojile, Nijemci sil se 23. sijeenja poeeli povlaCiti u polazne garnizoue.Tlme.jebila zavrsena prva erapa ~v. druge neprijateljske ofenzive.

eim su pocele neprijateljske .operacije, Vrhovni stab je .s dijelovima 2. bataljona l. proleterske brigade krenuo lz rajona Cevljanovica preko Podromanije, gdje su .mu se prikljucili 4. bataljon i jedna ceta 5. sumadijskog bataljona, Kod Renovice ~8. sijeenja.

jevskog gamizona, 1tad je opasnost od neprijatelja prebrodena, jedinica je stajala pred maida jo~ zesCim neprijateljem: hladnocom, Bilo je - 32°C. Stare bukve pucale SUo od mraza. aljudi u koloni cijedili su posljednje ostatke snage da hi, napravilijos korak uzbrdo. Stopala su postala nepokretna i neosjetljiva, Mnogi su tada halucinirall. fzddljiviji i otpomiji bodrili su posustale, budili lh da ne zaspe j da takozauvijek ne ostanu na sJedeoiln strminama Igmana, Konji . u se spoticali i padali pod teretom, a ljudi.su preuzimali teret, rnitraljeze, minobacace, bolesnlke i nastavljall za kolonom. Bio je to velik.jedlnswen.pothvat

OKUPATORSKO-KVISLINSKA OFENZIVA U JSTOtNOJ BOSNI

SIJECANJ 1942. GODINE

·401<ri1 --_ ..... _--

o

Zenlea.

L£GENDA

t " po~etni faspored nepdjatelJa

~ pravci n'eprl!1!teljsK0c9' naslupatija

tillU 'I" pO~8tnl ",spored naslh snaga.

... .. povlal:enle prema Foci

• "'~lInovl~

odredi iznenadill su 21. sijeenja dijelove 5. ~umaQijS:ko.g bataliona I. proleterske brigade. Bio je to festok okrsaj. u kojem su osim 52 borea 1. proleterske brigade) Romanijskog partizanskog odreda poginuli.i komandant lib dviju J1arti:za.nskih jedinica: Milan ]lie - Ciea Smnadljski, i SlJivisa Vajner - Ciea Romanijski.lstoga dana, na Bijelim Vodama, njemaekiskija§i .iznenadili su i dijelove 2. crnogorskog bal;i1j6na 1. proleterske brigadei nanijeU im te~e".gubitke. Po dubokom snijegu, iznenadeni neocekivanom pojavornnjemackih autornatiCara na skija:ma, partizani nisu uspjeli zauzeti poveljan poloza] za obranu Mo. je i

Vrhovnl stabje presao preko zeljeznrckepruge Sarajevo=-Visegrad i preko planine Jahorine (gdje je izbio i 6. bataljon 1. proleterske brigade) oko ·25, sijecnja stigao U oslobe-

denu Foell.. .

Sta'b l.proleterske brigade nije mogao saznatida je vee 23. ,sijeenja ofenziva na sirem podrueju Romanije bila zavrsena, pa je odlucio da se s jedinioama koje su se nalazile pod njegovom komandom (1, 2, J. i 5. bataljon i prateca eeta) oko 740 boraca, prebaci preko lgmana na terlton] Kalinovickog odreda. Kolona je morala jos prije pocetka uspona na Igman neopazeno proei u blizini snaga sara-

Sremska

• Milrovica

• Vi~eg{ad

proletera k.oji ·SLl us.pjeli nadmasiti normalne graniee ljuds.ke izdrZljivosti. Igmanski mars imao je i mve. Sto pedesetorici boraca promrzli .su prsti na .nogama do te mjere da sa ih lijeonici u FOOl morali amputirati, NeizdriJjive belove boroi su podncsili jednako herojski kao i neopisive teskoee mada. A treba imati na .UDlU dasu se amputaeije morale vrsiti u uvjetima I sredstvima koja te§ko da hi se mogla svrstati u valjane kirUi~keinstrumenle i opremu.

U narednoj etapi drugeefenzive Nijemei SlJ namjeravall - tn pomoc tlsfdkih i domobranskih jedini:ca - un i1itlLi Ozrenski parti-

101

zanski odred na planlni Ozrenu, da bionemogucili njegove napade na komunlkaclje u dolinama Bosne i Sprece, Jemiloke su t:n.:rpe trebale, nadiruci, »ocistitl« sela na padinama Ozrena, tanovite nage rrebal je upuiiti na planin ki masi , a ustaske i dornobranske snage I rebale su zauzeti taj teritorij. Za ostvarenje tog plana. Nijemci su formirali grupu »Islokr (pc jedan puk iz 342. i 7 J 8.~vizije), grnpu »Zapade tjedan puk 718. divizije • .dva bataljoua 15 domobranskog pjesadijskog puIni) i U lasko"domobransktl grupu »Dobo]«.

asuprotovim snagama, na Ozrenu e. nalazio arne Ozrenski partizanskl odred od pet bataljona: oko [200boraca, eprijatelj je 29. ijeenja presao u napad s gruporn »l tok« niz Sprecll i s grupom »Zapad« prema, Pilleni i, da bi tijedecih dana lel:i~teborbi prenio na zapadni dio Ozrena. Ozrenski odred je vjeSto .izbjegavao udare neprijatel]a. Zbog visokog snijega, reskilr ierenskih prilika i slahih izgleda na uspjeh, ijemci S\I odustali od planiranog nastupanja prerna grebenu OQrena. Ook '1.1 njemacke borbene trope silazile II garnlzon Doboj, Ozrenski odred je pT~sao u protunapad, razbio tri ustasko-domobranska bataljona i do 7. veljaee ovladao gotovo Cita illl tetitorijem kojl je d.rZao neprijatelj ke ofenzive.

SredjWte ovog prostranog slobodnog teritorije, opasnog i isprepletenog velikirn planinskim laneima i grebenlrna - kao .neka golema prirodna urvrda - posrala ie tada Foell. Tame je od 25. sijocnja do IO .. svibnja 1942_ bilo i sjediste CK KPJ i Vrhovnog ~taba N urodnooslobndllaekih partizanskih od reda Jugo ·lavije'. 0 aj vremenski raspon. II htstorij] zabiljezen kao »Iocanski period«. Cemralni komitet KPJ i Vrho 11i stab iskoristili sn za daJjl\iu izgradnju oruzanih snaga, za razradu uloge i zadataka naroduooslobodllackih odbora, za llcvrStivlIoje o. lcbodllaekog pokreta i z:a mobilizaciju sJrili slojeva stanovnistva protiv fa.sislickih okupatora i njihovLh saveznika .. Zbog takveopsesne, raznovrsne i mncgostrane djelatnosf rukovodstva uarodnooslobodilaeke borbe, a nizom originalnlh I smjelih Ijesenja u ramo] i revolucionarno] praksi, focanski period predstavlja izuzetno znaeajno pogla\\Jje osl bodilaekog rata i revolucile.

U oslobodenoj Foci Vrhcvni je stab donio Stann proleterskih brigada, kojim se regulira izgradnja oruzanlh snaga i utvrdujeustrojstvo prcleterskih i udamih jedinica, Statu tom I: definira da su proleierske brigade 11 ojne udarne fonnacije naroda Jugoslavije pod rukovodstvom Komunistieke parlije« i da su one ~)je111 tvo za uspesnu borbu protiv nacionalnog I ekonom og ugnjetavanja« i »jezgro buduce narodne armije«, Prema »Focallskom statutu«, brigade u pokreme jedinice, sposohne za arne talrie akcije, u kojima lada zeljezna ali vjeSTI8 discipllna, a -tabolli .. e brinu 0 prehrani i op krbijedinica i rukovede borbenim akcijarna. »Focanskl statute pred-

102

vida da se ptoleterska brigada sastoji od najmanje cetid bataljona, a svaki bataljon ad trista borsca, da brigada ima crvenu zastavu sa srpom i o~kiCem. II cia Slab aooj!lvaju: komandant i politick] korne ·tlr. zamjenik komandania i zamjenlk polltickog komesara.

FoCi su se K KPJ j Vrhovni stab usredotocili na izgradnju oruzanih Iormaclja kojece euspiesno boriti proti neprijatelja u vim okolnosuma, Zbog toga je u prvi plan siavljenc ucvrst.eoje vojnih jedinica i formiranje svjesno disclpllniranih i sarnoprijegornih

I'HrtiZirl1sIcih boraca spremnth 7.8 borbu,

lz oslobodene Fo~ C:K KPJ nastavlo je borbu proti v svi h .pokusaja cia se an tifaSistiCki i narodncoslobodilacki karakter NOP-a. iskti-

ljuje iH diskreditira iii, pak.skrene pogrcsnim smjerom, A takvlh je pokusaja bi1o,cak i organizlranlh, ali i lz neznanja i neobaviie ieITO' ti. Zato je K PJ upozoravala i aans~YO i borce da je p trebna veta budnost, jer jee neprijarel] )jos opa: an, luka i pcdmukao«, a pollt cki poJozaj postajao je sve slozenlji zbog sve vidljivijeg ujedinjavanja okupatora i kon-

trarevoluelonamlh naga u zem1ji. U takvim okolnostima je CKK.PJ izdao 15. travnja 1942. tzv, Direktivno pismo, n kojem, izmedu

·ostaJog, pise: »Zaostravari borbu, dana. u smjeru klasnog sukoba znaeilo bi samo je:i naruku okuparoru I domacim .izrodima koji bas zele taj sukob i koji pokusavaju svim mogucim laZima~ klevetama j . nasiljem da jedan dio seJjastva uplase i odvoje od l1,a.,. Ne radi se danas ni 0 kakvoj ·sovjetizaciji' .... Nasa Narodneoslobodilacka vojska JC vojska citavogna.roda kojl so bori protiv okupatora, Dakle,' nas glavul ; osnovni cilj jeste borba proti okupatora, 0 tvarenje jedinstva svih rodoljuha u toj borbi ... «

Tih dana, tocnije 20. travnja, izdao je I Vrhovnistab proglas u kojem je posebno bile istaknuto: »Nasje cilj jedan: borba za 0 Iobo-

Lijevo: Simbol slebode, U VaJje\'u 22. ~vjbnja 1942. godine, Ispod vjcSala, herojskl komilndant Ta~avsko-koll!ba~skog . . parrizansk og od reds S t je pH 0 (Steva) Fili po I'le. klice slobodl i poz:iva n:trod uaetpcr,

Dolje: Vrll,o\'Jli koma.udant Josip Broz Tito predaje. zastavu 1 .. batllijonu Prve proleter ke brigade u 'Foei sredinom travnja 1942.

tim". Vrhovni Stab bio je Ptoti ·tvamnja krutih Ironta i dl'Z.1oja blekada oko pojedinih gradova; jer je rakva rakuka i~rpljivllili narodnoo !obodilaike SD<1g~. iiisltivala _pn:ko· rnjerno trQsenje municijei dovodila do,veLikib gubitaka u ljudstvu, 'Drug Tito je tada govorio da eilj nije da sezauzimaju gradovi, nego da se neprijatelju nanese sto vise gubltaka. Nije bile svr i hodno ni to da e za obranu slobodnog teritorija angaiiraju vece suage i vode.zestoke borbe protlv nepiijaLelja. pa jezatoVrhovnl stab istakao nacelo da gubitakjednog len-torija treba znaciti osiobadanje drugog, jos prostranijeg,

Zbog prosirenja J'oliticke platforme za.orui:anu borbu protiv okupatora i obu}wacenj:a onih rodoljubakoji ne zele biti ni parrizani, ni i;etnid. a izrazavaju spremnost za borbu, CK. KPJ i Vrhovni stab donijelisu u ijec~u 1942. dluku 0 stvaranju Dobrovoljacke vojske Jugoslavije pod rukovodstvorn Vrhovnog staba. Na osnovi toga je, prvo, cbrazovan Jahorinski dobrovoljacki odred. a kasnije:

Focanski, Drinski, Kr<\iiski, Rogatickl, Vlaeenlcki, Srebrenick! odred; kao i nek Ilk dobrovoljackilt bataljona, Vrhovni stab promijenio je nazi v u Vrhovui stab Narodnooslobo-

denje na§ib narod<t.. . asje Ileprijateljjedan~ to $U krvavi okupatori ... Na~c je TlajboUe oruzje jcdinstvo i bratstvo jugos]ovenskjh oModa i -narodo6sti u bOTbi zn njihovo oslob denje ... «

K.a ko e formiIa,njem I. profcterske b,rigade preslo na cvrste i pokrerne oruzane jedinice, Sve se ozbiljn ije posta vljaJq pi1anJe.kako i gdje 'ih ubacivali u borbu i s kakVlm z<:idacimlL VojM 1 pOllticka rukovodstV<i ulagala .1I velike napote da bjasne predno ti partizan· skog nacin!l . .ratovanja u novostvorenim lIvje-

diJacke parti:zM.ske i Dobrovolja(!ke volske 111gos1a,vije. Do formjranja dobrovoljac}:ib jedinica do~loje samo u istofnoj Bosniu prvoj poloviCi 1942, i to \I vrijcmekada Sll Nijemci i ustaSe. koristeci .lie izdajom eetniekih stabova. ugrozili i uniStili veei broj naselj(lna podrucju planine Jahorjne, u rajoDlI Poce! Gorazda. Borel dobrovoljai!:kih jedinica. nosHi u na kapama s8mosvoji:J naciona.hn:z trobojnicu. kao obiUeije da pripadaju lim jeciinlc'lma.

VrhQvni stab.ie uoci donio i na.redbu Q obrazov~ju operarivnib. tabova operalivnih

zona. i razradio zadatke komandi mje'Sta I komandi ojnih podru ~a. koje u sejo 1941. pojavile u zapadno] Srbij] da bi u . uradnji s narodnooslobodilackhn odbcrima organizirale pozadinu u slufbi fronte. Posebno su izdane upute 0 ustrojstvu i dumosdma partizanskih traza kao organa komandi mjesta,

U oslobodertoj Foci, u ijecnju 1942. godine, Vrhovn: §tab j CKKPJ izdali su dva dokurnenta 0 narodneoslobodilackirn odborima, poznara kao »Pocanski propisi«, To su: »Zada i j ustrojstvo naroduooslobodllackih odbora- i )Objdnjenja i uput tva za rad narodnooslobodilackih odbora u oslobodenim krajevima«. njima su postavljeni osnovni prlncipi organizacijei izgradnje now, revolucionarne narodne vlasti, U prvom dokumentu isoee se da narodnooslobodilackl odbori nisul ne smiju bin organi pojedinih politickih stranaka i organizaelja, te da II oni privremeni organi narodne vlastl koje je narod birao slebodno j neposredao, U »Focanskim propisrma« stoji da 1'4'00 vrse sve funkciie vlasti, osim onih koje pripadaju vojnim organima, dII poduzimaju svemjereda se ujedini say narod II borbi protiv okupatora da osiguravaju opskrbu hranom partizanskih [edinica, siroma.sll{,)g starrovaistva.jzbjeglicai pogorjelaca, obitelji pa1ih i mobiliziranih boraca, organiziraju obavjestajnu sluzbu. seosku i gradsku strazu, rukovode privredorn. prosvjetorn i drngim djelatnostirna.

drugom dokumentu daju seobjasnjeoja i upute za rad narodnecslobodilackih odbora. funkcioniranje narodnooslobedllaekog fonda nacinu opskrbe vojske te upute za posrupak u slucaju rekvizicije, konfiskacije itd, Na kraju foeanskih dokumenata pise: »Narodnooslobodilaekl odbori zavise od poverenja naroda, koji moze pojed!ne t::[anove narodnooslobodilackih odbora, pa i ceo narodnooslobodilacki odbor, smeniriako smatra da nije zasluzan poverenja lli daje.nespcsobanza rad, pa Izabrari (10"; odbor.«

[J samoj Poci razvio se vrlo Ziv polili1::ki. i kulturni rad, osobiro medu omladinom i zena· ma. Saroo za dva dana u anlira~istieki OO'1ladinski 5avezuclanjeno je ako 700 mJadih. Vet prvih dana gOiovo se po]ovica zCllskog sla· nOVlli~tva ukljuCila lJ Ilkcije 7.ll pOm(lC [ronti. Pod rukovodstvom Sreskog tl'lTodnooslobodilackQg 6dbora, zivol 5e' u Foci gOIOvo normalizirao: radile ujavne ustano e, pel¢are i narodoa kuhinja, bolnic.1. i amb).llante. r:azne o brtnicke rad1onice. uspostavljen je ~eUeZDjc· )<:i, <lulomotiilski i po§tanski' proinel S oblitnjim gradovirrla, otvo.ren je dom kullute i U njemu OddafiO nekoliko preda.v3Ilja, priredb:i j tecajeva. arganizirana Sl1 spOl:tska natjecaflji!, izla.zioje.list~) arodni bonl.c«(' alo THo pl.Se 23. viljate Edvardu Kardelju i LoU Rlba.rll, kojl SlI IJegalno. otiSII u SJoveri.iji.l i H rV3LSkll: ))Ovdje s.mo azvlli tako intem:ivari polilicki rad da to umnogome nadina§uje rad 1I zieu i drugim mjestima gelie SinO do ad hili.(!

103.

NEUSP..JELIPOKU

OPERAClJE BORaENE QRUPE BA~Eft U (ST(){JNQf BOSNf~ CRNOJOOR1I BERCB(j()'\UNl

U Opalij.i je 2, j ], oz-ujk<l 1942. godine odrzana _ konrerencijil. predstavnlka njemaekih, t.alijanskih i llsl'askih,odnosno demobranskih, vrhnvnih komundiikomandanata u JugoSk-LViJi; Konferenciji je prisustvovao njerrrl:l0k i komandant. f)ru:Zall ib snaga t)J ugoisruka«, general Wa.ltcF Kuntze. komandujuci njemackl general za Srbiju Paul Bader, njemacki general za vezu pri mlijanskoj vrhovne] komandi Enno Rjnlelcn. nacelnik geaeralstaba t:.{lija nske vojske general Viuorio Amrosio. komandant talijanske . .1 armije, . general Mario Roata, predstavuik talijanske vrhovne komande. general Anrnnio Gandi 1] .• i "lla~e.ruLk GIolvnog stozera hrvatskog dornebraastva, Vladimir Laxa.

Ocijcn1!i su da lljihovi -pQkn~aji da u jesen 194.1.- i ziml 1941 {42. godine ugnse ustanak u .I ugesla viji alsu uspjeli ida se narcdnooslo bodilacki pokret snazno ra:z.vio u istecno] Besni, Crno] Gori, Bosansko] krajini i 11 ~azni!n dijelovima Hrvarske. Zakljuceno je da je ozbiljno ugrozena stabilnostnjibovih pozicija na Eal.kanu i dovedena u piliU).Je sigernost obala j viU'llnib komOnilacijsklh Iinija, Zatoje u Opariji odtuoeno da SI! U prcljece 1942. godine poduzrnu nove. site i. prvi put. planski koerdinirane operaeije kako bi se unistile narodnooslobodilacke jedlnice nil prostran Im slebodnhn leritorijima u !litoCllej Bosni, Hercegovi ni, Crnoj Gori i San.dia:ku, a zatim II zapadno] Bosni, Hrvatske] i Sloveniji,

Kakonisu iinaJj dovoljno snaga da tSlociqbno poduzmu ofeniivu 1.1 svlrn spomennrim oblastirna, ujcmalki i talijanski general] su se u Opatiji sporazumjeli da 'prvo poduzmu ofenzivu II iSloCnqj BOSlli, u zatim na teracriju zapadne Bosne, Korduna 1 Banije. Dok se budc izvodila otcnzi\ia II istoi::ooj Besni, lal!· janske snage I oeLnici trebali vsu poduzeri

operacije proriv partizanskib odreda u Sand7..l:iku. Cmoj Gori i Hercegovini,

Sifra za ofenzlvu u istecno] Bosn! bila je »Trio«, sro je simbofiziralo snradnjn Nijemaell, T<llijaT1-<I i usiase, Komandihwje je povje. reno stabu borbenegrupe rije!ila~tog generala Badera. ill ofenzivu su. angazirall nje-rnacku 71R. djvmju I 3, bataljon 737, puka 7]7 divizije.. raliiuusJ...-e divizije »Taurinense«, »Caeeiaiori delle Alpi« i »Pusteria« te deset uSla~kih i tlomobnmskih ba.t~ljoni1. Operacije

104

GR.u:PA JUGOSLAVENSKIH AtlTORA

Stl trebale poeeti 15 .. travnja 19.42. godine. Jedinicama je posebno nacedeno da .prilikom ofenzive S"C zarobljene i ranjene panlaane odmah strijeljaju~ a seta koja pomazu partizanima spale' \ un:i~te:.

Predsia vnicl njem aeke i taJijanske 1<. 0 ill ande ponovno su se sastali u ofujku u Lj.ubljani,.a u travnju u Sarajcvu da bi razradili detalje ofenzive .. Plsnirano jeda se ofenzlva botbcne grupe .!3a.der izvede II tri dijela, pod siillb<ilicnim nazivom »Trie jedan, dval tr:i<i i dase uniste narodnooslobodttacke jedinice u istoc-

Gore I Bake i lzabran Narodnooslobodilaekl odbor za CUlU Goru i Baht. AlicelniCl\:i [e pokret sve lIi~e- podri vao sta bilnost pozadine i cvr:Slinu parrizanskih jedlnioa.runoslo demoralizaeiju u redove pripadnika narodnooslehodHaCkog pokreta i nast0jao tazi)it.i jedinstvo naroda i oslobodilacke. vojske,

Na teritoriju Sandzaka so se ad sijecnja do travnja 1942. godine vodile zestoke borbe izmedu osloQ,odila~ldb jediniea i udruzeriih okupaIPrsko-kohiboracion.i.s.t1ckih ttupa.

Partizanske jedinice u Hercegovini posdgle

noj Bosni s Vrhcvnim ~tabom j ostalim vojnc-polit ie:ki In rukovodstvom narodnooslo bodiI ackag- pokreta.

. U pralje-ae 1942. godi ne CK K PJ i Vib()Vll.i Slab nalazili su se. u Poci. Opca slcnacija. u ist0cnoj Bosnl bila.je povoljna. Jedinice Prve proleterske i Druge proleterske-brigade, koja je 1. omjka 1942. formirana u Cajniou, te parrizenske snage iS10cne Besne rezbile su tetnike aka Vlasenice i oslebodile Drinja{:\h

Bratunae i Srebrenicn. .

U Crnej-Gori partizanske su snage konrrolirale najve6i clib teritorija .. U veUaci je Ii OSlrogu oarzana sku.p.~tiIla rodoijuba Crne

su 1I to vrijenre niz uspjeha U borbamaprotlv 'Talijana, ustasa i Eetnika, Talijall£k:i garnizoni 11 iSlocnoj Hercegovini cstalisu izolkani. .a neltecetn.ick.e farmacije razbijene, Cetnici su, medutim, uz pomoe talijanskog okupatata intenzivno nasravili prikupljari i orgauizirati svoje jedinice •. podriva ri pozadinu i ra'Zbijati partizanske jedinice imutra,

Vr.hdvru 'S(ab otkrio je;_neprijaleJj~ve namjere i pripreme za ofenzivn u istocnoj Bosn i, _pa je u drugoj polovici ozujka prikupio Prvu i Drugu proletersku brigadu aka Rogatice, Sokolca i Han-Piieska. Istodobno se pripremao na:padna Rogaticu,u kbjoj se nalazio

opkoljeni ustasko-domobranski gamizon,

eprijateljska ofenziva u iSlo-cnoj Bosni nlje pocela kako je bilo planirano, iako se dugo pripremala, Bet. znanja taba borbene grupe Bader, ustase su prvi pocell napad iz .Han-Pijeska. Dok su TaJijani pregnrpiravali svoje divizije, ustaska »Crna legija« od tri bataljona poduzela-je napad lz Han-Pijeska i I. travnja zauzela Vlasenlcu a 0 am dana kasnije Brntunac. i Srebrenicu, Nljemci su 22. travnja poeeli nastnpati prema blokiranoj Rogatici i potisnuf partizanske nage, Tek poslije petodnevnih borbi· ijemci u usu. u Rogation. .. 3 potom Il Pradu i u Gorazde. Talijanska divizija »Pusteria« zauzela je 13. travnja Cajlli&: i ubrzo izbila u Gorazde. Divizija »Taurinense« zauzela je 7. svibnja Trnovo i probila se u blckirani Kalinovik, gdje se povezala s dijelovima divizije »Cacciatori delle Alpi«, Zbog uspjesnih operacija hercegcvackia partizana, talijanske trupenisu na vr:ijemestigle U Llitpcl1u BOSTIU, sto je partizanima olaksalo manevriranje i srvorlle mogucnost za povlacenje juzno od komunlkacije Kalinovik - Foea. Dijelovi divi2ije »Pusteria« zauzeli su 10. svibnja Focu, odakle se Vrhovni.ftab.sa 1, i 2. proleterskom brigadom

POVUkacl na jug. Tako se u svibnju zavrsila neprijateJjska ofenziva .ll iSlocl1oj Bosni.

U toku i PQslije ovih operadja raspale su se pod celru-tk:i.m .utjecajem sve dobrovoUllc.G jedimce 11 istocnoj Bomi. Zbog te§k:oea to kom neprijateljske ofenzive, demo.raiizacija je·2anvatila i nelce partizanskejediuice, lako da su u istoCnoj Bosui C)slala Sarno Lri udarna bata~ ljon'a, .Biicanski odred i dijelovl Kalinovickog paEtUan.skog oW-eda. U (0 je vrijeme Vrhovn:i

tab razmanao 11lQgucnosi za prebacivaJ;ije jacih snaga: u Srbiju. Od roga e, ntedutim, odustaio zbog ilepovo!jnog razvoja sitnllcije u Cn\oj Gori i Her~egovini\ jer bi taka mane-

var u to vrijeme bio i vojnlcki i pollticki prilicno riskantan.

a pocetku svibnja 1942. talijanske trupe fl. armijskog korpusa j komande rrupa Crne Gore _. LIZ pomoi.'; brojnih crnogorskih i hercegovackih cemika, . em ago rskih »zelenaSill( i hetc~govaCkjh ustasa - nastavile su zapocete operacije prori partizanskih jedlnica u Crnoj Gori, Sandzaku i Hercegoviui.

NajWte borbe u Crnoj Geri vodile 8USe na sektoru Niksica 1 Kolasina.zatim ria. praverma L:evo-VelemJje-planina Golija., !ksic-Savnilc j Kolasin-Sjnjajevma-Zabljak. Na pocetku svibnja dijelovi talijanske divizije »Ferrara« i Celwci odbacilisu dijelove Niksiekog i Durmiterskog partizaaskog odreda od iliica j zarim nastavili nadiranje prema Savniku. u itoji su prodrii 27. svibnja. Zil to su vrijeme ceuuo; izbili u Boan, gdje u se povezali s tet'picima kciji su od KolaSina nastupall prema Za,bljaku. Dok su jedinice Sinjaje: vinskog sektora pripremale drugi us-pad na Kolasin, 19. svibnja, eetnici su iz Kolasina. Bijelog Polja i Sabovi6a izveli napad u pravcu Mojkovca, ovladall dolinomTarei baclll partizanske snage na Sinjajevinu, a 26, svibnja zauzeli Za.bljak i povezali se S' cetrucima koji SU nastupali od ikliiea.

Usporedno S operacijarna u Crnoj God, dijelovi talijanskih divizija »Pusteria« i »Venezia« iz Pljevalja, Prijepolja i BijeJog Polja napali su Plj"evaJjski i Bjelopoljski odred, MiJeSevski i dva zlatarska bataliena, i poslije ieSlokih borbi prisilili ih.na povlacen]e u rajon Ljubisnje ina sektorCelebica, Jedinice talijan. ke divizije »Cacciatori delle A1pi« pokusavaIe u si"edinom ~vibnja svladaii Cemcrrio. Izvedena je operacija }jStoJac« proti JUZI'lOhercegova~kog odreda, koji je pn:iZio slabiji otpor i koji se pod utjeca:jem celQitke prOpa-

a.""im lijel'O: Oruiana borba proti\' Talijana i domaCih iztlajnika Il Dalmaciji se slle Yi~e rasplamsal'a. a slici slJ borc.i Ptimors'ke pa:rti.zanske t:cte kod odica u bLizini Sibenil~a,

Lijevo: Oruiana borba li Maked.o.niji i pored o.iza teSkaca koje prlCinjava Bugar ka, radnjc.ka partija (komunista), poprima Sl'e veee n.ZIlljeIe. a slid: borer VeleSkog parllzanskog odietla, u prOljece 1942.

gaode oslpao. Slicno se dogadalo i sa Sjevernohercegovackim odfedom. Zbog pegodane sittlacije u Hercegovini, onamo je u. dr'Ugoj poloviei svibnja stigla I. proJeterska brigada sa tri balaJjona cia bi pruZila pamoc hercegovackim partiz.anima, Medutirn, here<:govacke

u 5e jt9iTiice vee Loliko bileosule da je imervencija I. proleterske brigade 0 ta.la bez oeekivan I h reLnl ta tao

PoSta su zauzeli pl:animl Ljubi:§njIL Zabljak i Savuik, T~Lljani i cetnici SIl pOlk:t:a] svibnja pOljnuti sve parlizanske jedinice iz. erne Gore.SandZaka i Hercegovine ua liniju Golija; Vojnik. Dl1rmllOr. rijeka Tara. elo Cele-

bie, Uz podrsku talijanske artiljerije i avijacije. cetuici su nastavili nadirari prema Pivi, Paruzanske jediniee.su se poslije ostrih borbi od 4. do 6. llpnja povuk le na masive BJo~a, Volujka i Maglica .. Nakon povJacenja partizariskih jedinica prema oblasti Pive, Vrhovni stab je odlncio da. od njih formira brigade, koje ce zajedno s Prvom j Drugom prolererskom brigadorn cirii1ijaku grupu, sposohcuza udar i manevar ondje gdje je :najpolrebllije.

ajprijeje, 5. lipnja, u Seepan-poUuJbrrtiirana Treca sandzacka. proleterska brigada. Rasporedena je jugozapadno od Foce, cia bi sprijeell!! prodor .neprijatelja prema Gackoj.

Kada SIl se cmogorski partizansIU odredi povukli na lijevu obaluPive, u Pivsku zupu. II selu Smrijecnu je, 11. lipnja, lormirana Peta crnegorska proleter ka brigada, koja. je odmah vodila borbe nil. Volujku i Maglicu, Na Zelengorije oko 17.lipnja dovrseno osnivanje Cetvrte emogorske proleterske brigade. Od preosralib- hercegovaekfh jediniea lormiran jt. II selu Suhej 14.lipnja Hercegovacki partizanSKi odred. Sve te SIlage snse 'PO naredenju . Vrhovnog staba pril, upile u rajonu Zelengore,

Juznohercegovaeki odred se raspao kad mu je bila presieeena odstapnica. Oko Konjica se odrfao _Kbnjicki bataljon, Od tri bataljona u istocnoj B05m stvorena je 2. kolovoza Sesta istocnobosanska brigada.

a teritoriju koji je ueprijatelj zauzeo, vojna i partiiska rukovodstva 0 tavila su dio kadrova.zbog politickograda medu stanovni~tvom i organiziranja vojnih akcija. U Crnoj Gori ostao je pokrajinski komltet s mrefom nifih partijskih rukovodstava i gruparna boraca, u.kul'oO eko 700 partizanaorgan:iziranih Ii manje grupe:. GJa,vni ·sta.b za Crriu Goru·l Baku i Gl.avnistab .za SandZak prestaHsu funkcion irati.. [J Sandiaku i Hercegovinj ostaIi. U oblasni komiteti niZim p.arlijskirn ruko. vod tvom i grupama partizana.

lako je neprija~elj briZljivo i dugo pripremao pmljetnll ofenzivu, Ilije uspio unistiti Vrb0voi ~tab j pa.rtizanske sriage.!ito mu je bio osnovni .dU. Uspio 'e, dod.uSe, uz pomoellSta~.a i cettuka zauzeti goLovo cijeli slobodpi teritorij,istocne Bosne. Crne Gore, andZaka'i Hereegovine i zadatiosjetne udarce partizaoskim s.Qagamana tim poi:ltugima .. Neke jedi,n1t:e ·SIl se raspale, druge ·znatno smanjile. Ce!nicki odredi zn.amo su ojafuli i za duie vl'ijeme osujelili razvoj orufane borbe LL ovim obla!i.tima.

Okupa:tori, ustase i eetnici izvrsiU 5U priHkom svoj~ ofeuzive teske zlocine nad civiJ:nim slanovuiSlvom; ubijali su, palikcits·va sela i na ,lisuce Uudi ddveli u konccntracioue logoTe.

Josu vrij~me borbi protiv udruienib neprijateljskib snaga, u VrnOVDom je Slabu sazrije. vala ideja 0 ofel17jvi namdnoosiobodiJaPci\1 jedinica. S obziromna 10 da je ui:stotnjm podru'cjima Jugosla.vtje nastupila oseka narodnooslobodllaCke borb~, Vrhovni je stab odJuCio da e jzvrsi prodor· u 130sansku kntjinu.

105

Njemaclm-kvislinskil ofenziva na Kozarn poceJa je 10. lipoja 1942. Pci zestini borbi' i' gubicima, po str,adanju civitnog nenaoruzaneg stanovnistva, ,dogadajl na Kozari ulaze.u najdraDlati6nije trenutke oslobodilackog rata uJ ugoslaviji. Kozara jepostala.pojam stradanja i patnji, all i~ii'llbol ne:uni'stivog otpora ustanika i njihovog- :z:ajedolckog,he.rojstva.

U proljete 1942. cruzani ustanak na Kozari snafno je rastao, Novoformirani Operativni stab za Bosansku krajinu u:Spje~no je rukovodio svim pastizanskim jedinicema uzapadae] i srednjoj Bosni, kao i onima koje suse nalaiile na Kozari, a OblasTIoj partijsko] konferenci]i 11 Skender Vakufu, odnanoj u veljaci 1942. godine, donijeta je odluka da se povede oc1l.ucna borba protlv cetnika J da. seu piUtizanskim. odtedima foI'Ill1taju pokretne udarne eete i bata'[oniNa osnevi tlh.stavova, U sastavu 1. krajiSkog odredaobrazovan jena

Kozarl'I Udarni baraljon.. .

Pose-bno jako n.arodlloO'slohod~:).cko zanste bila je DS. samo] Kozari, gdje se nalazio Drugi krajiS:k.i partizanski odzed i uz njega cjeloknpno stanovnistvo sposobno za borbu i otper okupatoru i kvisllnzima, Kozarcani su potpuno onemogueill njem3cki i usta~~i promet od Banja Luke j)'rema Prijedoru, Bosanskarn Novom i Bosansko] Kostajnici .. Nijemci so uisu mogli mimo kretati ni cestom koja 00. Bimja Luke. ide za Bosaasku Gradisku, Bosansku D~bicu i Bosanskn Kostainicu, a kamnli <;loci na Kozaru. Svi neprijatcljsk! gamizoaioko Kozare oil i su, ugroreni .a neki i likvidirani, kao 003j u K:oz<u<:;u. Nijemcisu bilijako uznemirenl 5tO vise mjeseci nisu.mogli iz rndnika u Ljubiji eksploatir:ati ze!jeznu rudu-Prvi i Drugi k:rnjiSki partizanski odred zajedno su stuln a di'Uli pod vatromze!jezmckuprugu od Banja Luke p.teke l?rijede(aza Bosanski Novi j take potpunoonemog1l¢Hi njezino fllnk .. cwniranje.

Posljednjib dana oli:ujka 1942. Vrhovni nab je predloZio O·petaliv.Ilom· slabu,.Zll Bosa.llsk u krajinu da seoslobocle Prijedol' i Lju:bija, koje su partizani d,rZali lL hlokad1.0sto·bode{lje Prijedora i Ljubije imalo bi, nairne, u datoj situa~iji veliko vojno i politiOkoznacenje za cyela podru6je Boss.nske krajine, Banije i Korduna, kao' i ~ fa2voj 'llStanka preko Savei Vi-basil. PrijedJog je :rrnhva6en i razrad.en.

106

Napad na Prijedor izvrslll su Prvi i Dnrgi kTaji~k'i parti:zanski odred i Banijska. proleterska &ta. koja se trebala preko Bosanske knijineprebadtl u Slavoniju. Ukupno je u napad kreaulo 2560 partizana, Kad je 'S.aV]l1- dan otpor neprijatelja U zgtadigimnazije i OSTIOvne skole popodne ! 6. svibaja, Prijedor je oslobo(jen. Zarobljeno je 1300 lista~a, domebrasai !andara. Surradan [e oslobedena i Ljubija i sva sela fzmedu nje i Pnjedora, Radio-stanica »Slobodna Jugosla.vija« obavijestila je 5vij~t.:cia su bra briborc, Kozarei Bosanske kl'ajine s drugovima Iz Hrvatske eslobodill Prijedor j cia je time okupatoru onernogueeno iskoristavanje zeljeznc rude iz 'Lju:bije. U narodu j~ silno porastao ogled partizana j o.jac!l-I~ vje.ra u pobjedu, U partizanske jedinice .stupili su mnogl nevi beret.

Neposredno poslije oslobodenja Ptijedot<!., 2L svibnja, u selu Lomovlrejjaa Kozar! formirana je od hataUona Prvog, Drugog j Petog krajiskog cdreda prva brigadau B08ni I Hercegovlni - 1. k'rajiska na rodnooslobodilacka udatna brigada, Brojila je 1200 boraea,

Ova dana poslije svecanog i velikog doga-

Desna: Ve{:u :tt1jesecu,svibnjll 1942,

na oslobodenom' reriloriju .. preletjela SD dva domobranska aviqna i tako je zapoMo straranJe .na~g ratnog zrakoplov,sfya. PriJikom izvrienja borbenog zadai.ka,

4. IJpnja dboren.:je partii.ans;ki avioD' artjego\ pilof, .Qudi Cajave<:,je tom prilikompaginuo.

Sasvim desno: Njemallkio'kupatori odvode 11 logcr zbjeg zarobljen na KDzari u.srpnju 1942, I:okom nepr.ijateljske ofenzive ..

daja u Lomovitq], aa aerodrome Urije kod Prijedora spustilasu sedva aVlona,jedan ti'pa ~POI!7«, a drop »Brege«, s pllotlma Franjom Kluzom i Rudijem Cajavcem. Oni su poietjeIi s banjoluckog: aeredroma i. sve.dok nisu bili \In1§.teui, pomagalf borbu k:rajiskib paJtizana oko KOi,are. To su bill pri'i avio.n.i tl sastavl! Narod.nooslobodila?:ke vojske Jugoslavije, i oni ozrrncuju pocetak. stva.ranja. partlz.ariskog ratnag irakoplovstva.

Medutim, istocno od Vr_basa se paloia] pa:rtizanskihjedinica pogQrllavl\o. Nairne. eetniei su u suradllji.s tlSLaSama i domobrantma potpunozagospodariii teritorijem izmedu Ba-

nj.ft Luke. Iajca, Mrkonjic-Grada i KUuca. Se.stl kraJls.ki odred-se raspao, a Udarni bataljon pcvukao na Kozaru. Brzo su se osipale j jedinice Cervnog :!trajiskog odreda, rasporedene istocno ad' Yrbasa, Cemid su rnuc:ki napaLi partizansku bolnicu na planirii Borji t.1 srednjo] Besni i uhili vise istaknutih rukovedilata naroda Bosne i Hereegovine. Prolererski ba taljon povukae se ea planinu M orajicu, a Ii se. same t 14 boraca uspjeJo prebaciti preko Save u Slavonlju.

Jci~ na koti[erenoiji uOpatiji, 2. i 3, O'zujka 1941. god!ne.predstavnici njemackih i talijanskih okupaciouih snaga u Jugoslaviji i predstavnlk oruanih snaga NDH don ijeli su odlt» ku 0 »Ci~CenjI,H{ zapadne Bosne .. posebno nje.zioQg sjevernog dijels. - predjela. Kozare 1

Prosare, Ali kazo nisu raspola,gall dovoljnim snagarna da odmah izvedu ov u o fenzi \!U , jer BU bili angaZirani u isrocnoj Bosni, Crn'oj Gori, Eiercegovini i Sa.nd~.aku, odlucili so: da afenziV!l . na KOZB.TIl izvedn pos!ije operacija 11 isto1:noJ Bosni,

K9E'1Hl.ndan[ n]emailke 714. d[vizije,. general Stahl, dohio je komand u nad bOTbenom gfU~ porn )) Zap adna. Bos'na« j upute UI ofenzivn 011. Kozaru. Nletllu su p:odreden'i dijelo\1 704. n7, I 718. d ivizije, dosta artiljerije. lcnkova. .inzenjeraca, pornocne policije it Srb.ije, vise pozadilL~klh baraJjona. jedan ok.:lopni vlak j nckoJiko. eskadrila jurisnih ,aviona. Ponnacij~

je brojila 15 OQO n iemacklh vojnika, Generalu 'Lahlu bile su podredene I ustasko-dom - branske snage U JaCilii d 21 00 vojnika i oko 2000 cetnika. koji S1] se nalazili ked Bronzanog tnajdana, jnzno od Kozare, Na rijeku Savu stigle je pel rijeenih pairoloih brod va, ko]e [e u tupio madarski diktator, admiral Horthi. Racuna se daje u napadu na Kozaru bilo angazirano vi~e od 40000 neprijatelj skill voj or ka, rasporedenih u 1411jemac~i h bataljona i aka 25 ustaskc-dcmobranskrb bataljona, kao 1 vise drugihjedinica okupatora i olaboracionista. U prvom redu cCLnickih. te 100 topova.

Plan napada generala Stahla predvidao je petpuno opkoljavanje KOZ8te i Pro .are, i to rasporedivanjern snaga na sve cetiri strane, Grupacije je simbolicno nazvao »Istok«, »ZlLpad«, »Sjever« i »Jug«, U pr o] fazi Stahl je veliku paznju obratio operaciji domobranske Prve gorske div~zije, koja se trebala uputiti od Kostajnice i Novog na i510k prema Kozari. U drugom dijelu napada Stahl je zamlslio da ce s borbcnom grupom »Borovski«, astavljenorn ad ojacanog 734,pul<a i dijelova Prve domn-

no ocijenio jacinu neprijateljskih snaga i da je precijenio svoje mod du brani K zaru, Zbog toga ih je ofenziva iznenadila. ije ~iln ni dobre koordinacije izmedu staba i odreda, koji je vodio 3. i 4. bataljoo u istocnom.dijelu Kozare, i Operativnog staba, koji je vodio .I. i 2. bataljon te. Udarni bataljon na zapadno]

r ani Kozare, dakle je i poe eo glavni neprijateljski napad.

Prvi je od Banjfl Luke prema Prijedoru, s Ienko irna, aniljerijum i avijacijom, u zoru ! O. !jPI\j~l krenuo jedan njemackl balaGon uz pomoc dvaju dom bran kih bataljona. jirnu se snprotstavio 4_ bataljou i dijelovi Prve

rajiske brigade. ali su njemacke so age upa Ie l) Prijedor, a ,$utradur). u Ljubiju. Istog dana je ad Bosanskog ovogprema Prijedoru kren UQ jedan niernaeki i jedan domobrauskt bataljcn, Tek kada su im pamogli njemackJ tenkovi iz Prijedera, spojile U SI! te dvijclljem,)cke _grupacije I ad j\-lga potpuno zatvorile okruzenje Kozar!;':. CeltnaCslog lipnja Kozara je S,1 svih straua hila blokirana jakiru neprijateljskim snagama, koje su isle u napad on partlzanske polofaje 0<1 K zari. Obruc je stegnuo

brflt1,ke diviz~ie. sa(jerali pani:zane prema rije'ci'ili i.unistiii i·h. Pod.redenim jediniclln~u je naredeno dji se vi mu~hrci SlllIiji od 14 godii:ta odvedu u logon:. Usta~ka Pavehceva vlada plal1iralaj(!da poslije ofcnzive Taseli sve

Tbe - Kozan:. popali sela i l.ako isprami i privrednQ rqzori ciLavo Lo p_odrucje.

a Kozari se ladll naJazio Drugi krajiski partizanski odred sa pel bataijona - ukupno ~500 boraea Kako oared nlje raspo.lagao pouzrlanim podacima oneprijateljskoj ofenZlvi. '.Ie njeg 'c jedin.icc bile S\I ni poloiajima oko Kozar". POKaza(o se da je 'lab odreda pogres_no raspored-Ia batalJore. us nlje pravll-

Kor.aru a svih trana, Pocela je drmnalicna bilka boraca i oaroda Koz<u:e proli 40QOO neprijateljskib vojnib. opremljenih svom pOLrebilO.m vojnoro lcllnikOlTI. Usprkos br6jcanoj i lehilickoj nadmocri .nepri}aLcJja, par(j_Z<Hl kc jedinice U II loku bilk!" m1 Kozan postizule i uspjehe. U IJc)ci pd 14. 011 [5 lip.nja P1U"tizmu . u kod p.fl lireva pdtpul1Q uuis(ili jednLl domobm.n ku bOjotl (bataljo!l)i zarobiIi 28~ vojilika, dva oficira j pel pociollcira.Ali p_ritisak sna.Znijcgncprijalelja prisilio je Drugi krajiski odrcd da e povuCe prema phtnin.i Kl)zari. S dredom ,c povuk}o i stanovni§IVO 'a . VOjOl'l1 najJl1tZnijom pokrelnom imovl'

nom. ova borba razvila se na POh<lrtITU i Yilica brdu, k jeje vise puta prelazilo iz tuke u ruku i gdje su partizan! 1-9. lipnja un_iStili jos jednudomobransku bojtiIJ. Glavni dio tronte Prve domobranske divizije bio je razbijen, a divizija vraeena ;ZfI oeste Prijedor-« Bosanska Dubica, Trebal jojje d adam .. da sredi voje Ted e i konsolidira svoje polozaje. Snage odreda uspjele 'U na zapadnim padinama Kozare razbiti . jedan ustaski bataljou puka »Arue Pavelic«, H kod Gornjeg Jelovca i M irkovea poraziti jo elva ustasko-domobran ka baraljoua. Pornetnju koja je time nastala u neprijatcljskoru rasporedu na lO'J]1 ektoru iskoristilo je oko 500'0 izbjeglica i prcbilo se j~,obruca. Bila je La povoljna, ali nei koristena, prilika da se probij u j estate snage Drugog dreda piije nego lito njemacke jedinice joil jednom pojaeaju obruc okruzeuja juzno ad Kozare.

Buduci daje odred propustic mogucnost za izlazak iz okruzenja, njegov polozaj se posljednjih danalipnju pogorsavao, Jcdinice su bile krajnje izmorene i i crpljene u danonocnim borbarna, a na n silima je le2310 oko 500 ranjenika, Suro:itna Kozare sakupilo c oko 80000 izbjeglica. Injihovajesimacija posrn]alasve gora.jer je nedostajalo hrane i sanitetske pornoci. Ipaksu U st'clbu .odreda jo~ vjerovuli da ce mocl obraniti Kozaru. Takve Iluzije ubrzo je demantirala stvarnost, Vee 1. srpnja uslijedlo je novi jo.s jaci neprijatelj kinapad s vise strana, Vel ike gubitke medu civilima u zbjegevima I medu pa rtlzanima na polozajima nanosile SU neprijateljska.artiljerija i avijacija. Okolnosti su se jo vise zakomplicirnle za partizane kada 5U izgubill dominantne vrhove na Kazan, kao sto su Krnin, Drnac i Gola plan ina. Tada je ponestalo i rnunicije, l'\ bilo ie i sve vise ranjenika, Nijc bilo dl'\JgOg Izlaza nego da e izvrsi proboj, U noci od 3. na 4. rpnja trebalo ie da se zajedno problju i p Lrtizani izbjeg premajuguprema Grmc.cu.

Oko ponoei 3. srpnja poceo je pTOO.Oj okruzellil,. Na cesti Sll Zii:leCene svjeze l\iemacke nage. koje u jurisem razhijenc. Kroz ot VOT §irine dva kilometra 11 toku nob izvuklo

eoko 1000izbjeglicai 8(lOpartizana. 0 tCltak odrcda sa SOD ranJenika i niljvecJm djjelom z.hjega OSlao je. okruiefl, jer .su 4. rpnja ako devel sali Nijemci tenkovima ponOVIlOzlltvofili obrutoko Kozare.. Naredne nocl ponovno je- po1):usa.n proboj. Greskom je izycden na islom Il'ljesLu kao i noc ranije. lo u ijemci i oeekivali, pa se ni jedna kompleLna j~dillica nije probiJa. Sa:nl0 nekoliko deseta.kea, borne .. iz .svill. banlljotia uspjelo je proci, a POh';uwo.ie mnogo ... ojllin stlu;jcSina.

U ZOTU 5. rpnja preostaie 'ediuice odreda povukJe u se dublje 1I pj, ninu. g:olova nes-posohue d<t prllze organiziraniji olpor m:prijah .. - ljll, kQjJ se sada SVOlll snagQm bacia u tHlpad. Jetina jaCa nepcijlltcljska kolona 'stigla je II dohnu rijeke Miljeellni£e. gd'e 'iU bill mnjenid. i zvjerski ubilll 450_ ninjenib.

KakO nije vise bilo i2g1eda za proboj. Ope-

107