Uvod u političko obrazovanje

„Zadatak obrazovanja je svakom pojedincu pružiti mogućnost da tijekom cijelog života igra aktivnu
ulogu u stvaranju budućnosti društva.“
iz UNESCO-ova izvještaja o obrazovanju za 21. stoljeće

Kako možemo promijeniti svijet? Postoje samo dvije stvari koje možemo učiniti ako želimo
promijeniti svijet, društvo ili aspekte lokalne zajednice. To su aktivno sudjelovanje u politici
(shvaćenoj u širem smislu) i obrazovanju. Upravo je sinergija ova dva područja tema ovog članka.
Obrazovanje igra presudnu ulogu jer direktno utječe na vjerojatnost aktivnog sudjelovanja u politici.
Naime, politika u našem društvu nema dobar ugled, glasači u malom broju izlaze na izbore, političke
teme su sve kompliciranije i znanstvenije, a u slučaju RH dodatno zakomplicirane pristupanjem
Europskoj uniji. Ova situacija dovela je do pasivnosti građana i tako zvanog demokratskog deficita –
velike razlike između onih na koje se politike odnose i onih koji u njihovom oblikovanju i donošenju
sudjeluju. Međutim, današnja uloga politike u društvu i njezin ugled doveli su do njezina gotovo
potpunog izgona iz škola (u eksplicitnom smislu dok u implicitnom ona naravno vrlo snažno utječe na
sadržaje i metode podučavanja učenika).

Demokratski građani (u Hrvatskoj) se ne rađaju već odgajaju. U slučaju da nismo zadovoljni

makar jednim segmentom funkcioniranja našeg društva nužno je ne samo da budemo aktivni već da i
buduće naraštaje obrazujemo da budu aktivniji, da ih obrazujemo za budućnost, a ne za našu prošlost
ili sadašnjost. Posebice u slučaju Hrvatske, kao mlade demokracije, važno je napomenuti da se nitko
ne rađa kao demokratski građanin već se za to odgaja. Prema tome, ako želimo demokratske građane i
samim time demokratsko društvo moramo ih za to i obrazovati. Naime, demokracija treba konstantnu
korektivu, snagu i poboljšanja od strane svojih građana. Iz tog razloga osnovni je cilj političkog
obrazovanja u demokraciji obrazovati odgovorne građane koji imaju osnovni skup znanja i vještina
kako bi mogli nezavisno i odgovorno donositi političke odluke i koji imaju motivaciju i naviku prema
njima djelovati. To djelovanje trebalo bi biti, prije svega, odgovorno, regularno te sadržavati
poštivanje temeljnih principa modernih demokracija kao što su ljudska prava, ravnopravnost, zaštita
manjina i socijalna osviještenost.

Političko obrazovanje omogućuje reprodukciju i legitimaciju političkog uređenja i unapređenje

društva. Političko obrazovanje je obrazovanje o političkom sustavu i vrijednostima društva u kojem
živimo. S time da moramo biti svjesni kako je glavna funkcija političkog obrazovanja reproducirati
društvo, odnosno političko uređenje te ga legitimizirati. Pa tako, ako živimo u totalitarizmu političko
obrazovanje će nastojati reproducirati i projicirati totalitarizam kao uređenje budućnosti, a ako živimo
u demokraciji političko obrazovanje nastojat će reproducirati i projicirati demokraciju kao političko
uređenje budućnosti. Iz tog razloga često čujemo kako se govori o civilnom (građanskom)
obrazovanju, obrazovanju za(ili o) demokraciji i ljudskim pravima kako bi se naglasilo da se radi o
političkom obrazovanju u demokratskom društvu, ali i kako bi se izbjegle loše konotacije pojma
„političko“. Kako političko obrazovanje omogućuje ne samo reprodukciju društva već i njegovo
unapređenje, ono nužno mora biti kritičko u svom sadržaju i metodama. Dakle, mora ponuditi
raspravu o viziji kako bi naše društvo trebalo izgledati u budućnosti i čemu bi trebalo težiti. Iako svaki
sustav podučava svoje vrijednosti važno je napraviti razliku i naglasiti da u demokratskom društvu
vrijednosti koje se podučavaju i osvješćuju su vrijednosti ljudskih prava, tolerancije i raznolikosti
zasnivanih na pluralizmu. Demokratski režim će kao i totalitarni promicati jedan okvir kao jedini
ispravni (demokraciju), ali će za razliku od njega dopuštati raspravu o nekim (ili čak većini)
elemenata unutar tog okvira. Kada analiziramo neki sustav obrazovanja moramo ocijeniti količinu, a
ne postojanje ili ne postojanje političke indoktrinacije jer je uvjerenost o ispravnosti pa čak i
univerzalnosti vlastitog rješenja uvijek prisutno.
Zanemarenost političkog obrazovanja. Naravno,
postoji razlog zašto je političko obrazovanje jedno
od najslabije zastupljenih kako u obrazovanju Važna pitanja koja valja razmotriti prije
pripreme nastavne jedinice koja se bavi
nastavnika tako i u samoj nastavi. Prije svega, ono je političkom tematikom:
uistinu zahtjevno. Bavi se teškim i zahtjevnim
temama, često graniči ili se ponekad i preklapa s 1. Koje područje politike obrađuje nastavna
političkom indoktrinacijom koja određene stvari jedinica?
podučava kao apsolutne istine i ne dozvoljava 2. Koje su dominantne vrijednosti i uvjerenja
u tom području?
nikakvu kritiku. Također, pojam «političko» ima 3. Koji su glavni dokumenti koji se bave ovim
mnogo negativnih konotacija te se smatra nečim područjem i njihove glavne postavke (u RH
lažnim, manipulatorskim, prevrtljivim i prljavim pa i EU)?
nije nužno nešto što na prvu ruku želimo u blizini 4. Koja je teorija/razumijevanje politike
prikladna za ovu temu?
naše djece. Na kraju, političko obrazovanje zahtjeva 5. Koji sukobi, identiteti i grupe su važni za
vješte, kvalitetno obrazovane i savjesne nastavnike ovu temu?
koji su u Hrvatskoj, zbog brze izmjene nekoliko 6. Koji je moj stav o ovom pitanju?
različitih političkih režima, u izuzetno nepovoljnom 7. Koje stavove mediji promiču vezano uz ovu
položaju za vršenje tog zadatka. temu?
8. Što bi moji učenici mogli misliti o temi?
Koja bi mogla biti njihova očekivanja?
Tri modela podučavanja građanskog 9. Koje metode su pogodne za podučavanje
obrazovanja. Političko obrazovanje uključuje ove tematike?
podučavanje ne samo činjenica i koncepata već i 10. Kako mogu utjecati na političke stavove
učenika i koja je moja odgovornost u tome?
vrednota i vrlo asptraktnih principa. U demokraciji
potreba za političkim obrazovanjem proizlazi iz 11. Kako mogu ocjenjivati postignuća
učenika kada se radi o utjecaju na političke
postojanja općeg prava glasa i shodno tome biti stavove?
građanin/ka jedna je od ključnih tema političkog
obrazovanja. Toj, glavnoj osi obrazovanja za
demokraciju, autori Arthur i Wright (2001)
pristupaju na tri različita načina:
1. Možemo podučavati o građanstvu izlažući prava, obveze i vrijednosti koje postoje u
demokratskom društvu.
2. Možemo podučavati za građanstvo i naglašavati ne samo privatni već i javni interes i samim
time širu odgovornost koju građani imaju u svom političkom djelovanju, ali i potrebu za
sudjelovanjem.
3. Možemo podučavati i kroz građanstvo zahtjevajući ne samo uključenost u procese kao što su
glasovanje već i sudjelovanje u različitim socijalnim grupama, osvješćujući različite interese,
grupe interesa, sukobe i identitete.

Zašto je Europska unija nezaobilazna u političkom obrazovanju u RH? Bez obzira na odabrani
model podučavanja, specifična nastavna jedinica će morati uključivati i obrazovanje o Europskoj
uniji. Prema tome, političko obrazovanje u Republici Hrvatskoj mora uključivati temeljne vrijednosti
moderne demokracije, ali i njihovu interpretaciju na području Europske unije izbjegavajući time
zatvaranje i ograničavanje građana na nacionalni kontekst u njihovom političkom, ali i svakom
drugom djelovanju.

Tamara Puhovski
stručna suradnica na programu "Edukacija o EU"
Forum za slobodu odgoja

Članak objavljen u Školskim novinama broj 27 od 14. rujna 2010. godine