Medicinska škola Bjelovar

Poljana dr. Franje Tuđmana 8,

43000 Bjelovar

Vitamini i vitamin D

(referat za biologiju)

Profesor: Ime I prezime profesora Učenik: Ime I Prezime, razred

Bjelovar, 1. 12. 2010.

 1. Otkriće i naziv vitamina

Godine 1912. poljski biokemičar Kazimierc Funk izolirao je kristalnu tvar iz riže i
dao joj ime vitamin, odnosno vita-život i amin-kemijski oblik, budući da je otkrio
tiamin (B1). Iako se kasnije ispostavilo da svi vitamini nisu amini, naziv je ostao
do danas.

2. Općenito o vitaminima

Vitamini su za život važni kemijski spojevi koji u tijelu sudjeluju u mnogobrojnim

metaboličkim procesima. Njih ljudski organizam ne može sintetizirati i zato se
moraju unijeti hranom. Oni nastaju u biljkama ili u bakterijama, a u nekim
slučajevima mogu nastati u ljudskom ili životinjskom organizmu. Vitamini se
mijenjaju i troše u raznim kemijskim reakcijama koje se odvijaju u tijelu pa ih je
potrebno stalno iznova unositi u organizam. Kako bi organizam mogao normalno
funkcionirati potrebno je unositi trinaest vitamina.

3. Podjela vitamina i njihova svojstva

S obzirom na topljivost oni se dijele na vitamine topljive u mastima (A, D, E, K),

vitamine topljive u vodi (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9, B12, C). Nadalje, vitamini
pokazuju niz kemijskih i funkcionalnih slicnosti pa ih dijelimo na antioksidanse
(E, C) ili vitamine s hormonskom aktivnošću (D, A). S obzirom na podjelu po
topljivosti vitamini se različito ponašaju u organizmu. Vitamini topljivi u vodi
nakon apsorpcije prelaze u krv, u njoj se nalaze slobodni te prije ulaska u
kemijske procese u stanici slobodno cirkuliraju u tjelesnim tekućinama i njih je u
organizmu puno manje nego vitamina topljivih u mastima. Vitamini topljivi u
mastima poput masti prelaze u krv iz limfe, trebaju proteinski nosač, a prije
ulaska u kemijske procese u stanici u pričuvi su u masnom tkivu i jetri. Različita
topljivost vitamina u vodi i u mastima uvjetuje i različite uvjete za nastanak
hipervitaminoza. Vitamini topljivi u vodi brže se izlučuju iz organizma pa se
uglavnom ne nagomilavaju unatoč prevelikom unosu. Vitamini topljivi u mastima
sporo se izlučuju i tvore veće zalihe pa se prilikom povećana unosa razvijaju
hipervitaminoze.

4. Poremećaji uzrokovani manjkom ili viškom vitamina

Poremećaje prometa vitamina dijelimo u dvije glavne skupine. Poremećaje koji
nastaju zbog manjka vitamina u organizmu nazivamo hipovitaminozama, a viška
hipervitaminozama.

Hipovitaminoze uzrokuje manjak vitamina u hrani, poremećaji funkcije

probavnog sustava, poremećaji transporta i upotrebe te povećan gubitak
vitamina iz organizma. Hipervitaminoze uzrokuje

Svaki višak vitamina topljivih u vodi izbacuje se putem mokraće i ne postoji

mogućnost nagomilavanja ovih vitamina u organizmu. Njihovo uzimanje iznad
preporučenih doza ne pravi nikakve štetne efekte u tijelu, osim u rijetkim
slučajevima, ali zdrav organizam se s lakoćim rješava svakog viška. Organizam
zbog ovoga nema mogućnost skladištenja vitamina topljivih u vodi i ne može
praviti rezerve, pa se preporučuje stalni unos ovih vitamina.

5. Vitamin D

Vitamin D ili kalciferol poznatiji je kao “vitamin sunca” jer se u tijelu može
sintetizirati pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Također ga se može unositi i
hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju, mesu, mlijeku, mliječnim proizvodima,
žumanjku i gljivama. Dnevna potreba vitamina D je relativno mala (5 – 10 μg)

a. Svojstva i uloga vitamina D

Iako bi ga zbog većine obilježja svrstali u hormone iz povijesnih razloga ostao je

vitamin. Skupina vitamina D obuhvaća 7 vitamina koji se međusobno razlikuju u
strukturi. Vitamin D nije topiv u vodi, ali se otapa u alkoholu , kloroformu i eteru te u
biljnim uljima.

Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije

kalcija i fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi
jačim kostima i zdravim zubima te je vrlo učinkovit u razvoju djece.

b. Poremećaji uzrokovani manjkom i viškom vitamina D

Nedostatak vitamina D očituje se bolovima u kostima, spontanim frakturama i

slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako
može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička bolest kostiju kada kosti
postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni. Najčešća je kod
djece pa je njima vitamina D najviše potreban. U odraslih se javlja rijetko.

Primjenom velikih doza vitamina D dolazi do poremećaja u matabolizmu kalcija te su

prvi simptomi hipervitaminoze vezani uz višak kalcija. To su umor, probavne
smetnje, gubitak težine, anemija pa i depresija. Dolazi i do dodatnog taloženja kalcija
u bubrezima i gušterači. Usprkos tomu vrlo je teško predozirati se vitaminom D.
Literatura

 http://www.hzjz.hr/publikacije/zdravlje/vitmin.htm - Hrvatski zavod za

javno zdravstvo
 http://www.centrum-vitamini.hr/vitamini-zdravlje-i-djelovanje/ - Ž eljko
Krznarić, prof. dr. sc.
 http://www.znanost.com/clanak/vitamin-d-presudan-za-aktivaciju-
imunoloske-obrane - Darija Jurišić
 http://www.mojdoktor.hr/default.aspx?
page=287&article=5258&kw=sve_o_vitaminu_d - Ž eljko Milovac, dr. med