Вы находитесь на странице: 1из 30

PRAVNA

MEDICINA
(skripta)

1
1. ČLANOVI ZKP-a KOJI SU VAŽNI U PRAVNOJ MEDICINI?
Članovi ZKP: čl. 117, čl. 118, čl. 119, čl. 120, čl. 121, čl. 122, čl. 123, čl. 127 i čl. 128.

2. TANATOLOGIJA, SMRT, AGONIJA.


TANATOLOGIJA - Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene
koje se razvijaju nakon umiranja.

SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije:


- CNS-a,
- KVS-a
- Respiratornog sistema

Teorijski:
Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava

Prakticno : - Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije


CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti.

AGONIJA
- Borba izmedju zivota i smrti
- Predstadij smrti
- Omedjena u vremenu i prostoru
- Traje razlicito dugo

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt.


Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa :
- CNS
- KVS
- RS.

3. MOŽDANA SMRT, PRAVILNIK.

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri)


- Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje
mozga
- Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi
Karakterise je :
- Duboka koma
- Prestanak spontanog disanja
- Gubitak refleksa
- Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

2
Za pravnike je bitno da postoji pravilnik o poblizim medicinskim kriterijima i nacinu
utvrdjivanja mozdane smrti osobe od koje se mogu uzimati dijelovi tijela radi
presadjivanja u svrhu lijecenja, a on ima svoje clanove.
Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti
1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje
2. Nepostojanje mozdanih refleksa
3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa
4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata
5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa
6. Nepostojanje refleksa carine tracheae
7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice
8. Potpuna misicna atonija
9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi

Clan 5.
Mozdana smrt se utvrdjuje:
1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje
2. cerebralnom angiografijom,
3. EEG (Elektro encefalo grafija)
4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije
Sudsko-medicinski znacaj agonije:
- Ljekar mora prepoznati stanje agonije
- Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti
- Obavijestiti istrazne organe

4. PRIRODA SMRTI
PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)
fizioloska
prijevremena

NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA)


zadesna (akcidentalna)
samoubilacka (suicidalna)
ubilacka (homicidalna)

Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :


- mors e causa ignota - nepoznata ili neznana smrt
- mors suspecta - sumnjiva smrt
- mors subita - naprasna smrt

3
5. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE: OPŠTE KARAKTERISTIKE, NAČIN
NJIHOVOG NASTANKA
Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene
mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju.
Nastaju na tri nacina
- Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu)
- Padom (kretanjem tijela prema orudju)
- Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)

Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao
sto su :
- Obimnost i velicina meh. orudja
- Tezina
- Brzina kretanja

6. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE : OGULJOTINA, KRVNI PODLIV,


KRVNI IZLIV, NAGNJEČINA
OGULJOTINA
Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na
unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti :
- Crtaste (ogrebotine)
- Tackaste.
Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti :
- Nasilnog porijekla
- Izvor infekcije
- Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

KRVARENJE
Krvarenje moze biti u :
- Tkivu - podliv
- Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji - izliv
(hematizam)

a. KRVNI PODLIV
Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se
koagulise nakon 5 min. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati
vodom za razliku od mrtvackih mrlja. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog
orudja. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih
sudova i od gradje tkiva. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast -
zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali
zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla.vicasta, nije proslo duze od!8h
od nastanka podliva.

4
b. HEMATIZAM (IZLIV)
- Krvarenje u neku tjelesnu supljinu - unutrasnji izliv
- Krvarenje u vanjsku sredinu - vanjski izliv
Dovodi do :
iskrvarenja
soka i
smrti

Zavisi od :
- Kolicine
- Lokalizacije
- Vrste tkiva

Pri obdukciji
- Ustanoviti osteceni organ
- Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod
vanjskih izliva

NAGNJECINA - CONTUSIO
Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje djelovanjem sile
pod uglom koji je priblizno 90° - 45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog
sredstva.

7. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE: STRIJELNE POVREDE


STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM
Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog
oruzja : pistolj, revolver, puska, automat.
U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije :
ustrjel
prostrjel
zastrjel
Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled:
- Otvor strijelne rane, neadaptibilni rubovi defekta koze
- Prljavi prsten, ostro ogranicen prema periferiji
- Prsten nagnjecenja, smedji, sasuseni, oguljenog povrsinskog sloja koze.

8. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE: RASCJEP, PRELOM, IŠČAŠENJE,


RAZORINA, RASKOMADINA
RASCJEP - RUPTURA
Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.
Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra, slez bubrezi) ili
rjedje supljeg organa (crijeva, aorta).

5
PRELOM - FRACTURA
- Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum)
- Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis)
Sudsko-medicinski znacaj:
Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta
Povreda mekih tkiva i krvnih sudova
Mogucnost nastajanja masne embolije
Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti

LUXATIO - ISCASENJE
Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja
ligamenata

RAZORINA – DESTRUCTIO
Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo
Najcesce kod nagaza na minu, prometnih nesreca

RASKOMADINA – DETRACTIO
Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih
komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile

9. MEHANIČKA ASFIKSIJA
Svako ugusenje izazvano nasilnim putem, mehanickim sredstvima.
Prema nacinu nastanka :
1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta)
a. Occlusio nasi et oris
b. Occlusio cavi oris
c. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta)
d. Obturatio tracheobronchiorum
e. Submersio (utopljenje) f. Aspiracija zelcanog sadrzaja
2. Asphyxia compressiva - stezanje
a. Strangulatio colli manualis (zagusenje)
b. Stragulatio colli funalis (zadavljenje)
c. Vjesanje (suspcnsio)
3. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se
mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna
skupina mehanickih asfiksija

10. SUFOKATIVNE ASFIKSIJE: OCCLUSIO NASI ET ORIS, OCCLUSION


CAVI ORIS, OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS, OBTURATIO
TRACHEOBRONCHIORUM, ASPIRACIJA ŽELČANOG SADRŽAJA
OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA)
Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo.
Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla.

6
Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi
osoba gubi svijest. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Ako je ucinjeno rukama
mogu se naci polumjesecasti, linijasti tragovi, tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu
nosnih otvora.

OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE)


Zapusenje usne duplje, najcesce kod cedomorstva-ubilacko. Gura se meki predmet u
dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Srece se i kod
grupnog silovanja.

OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN)


- completa
Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta, najcesce zalogaja-
bolusa (mors e bolo). Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks
gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak.
- incompleta
Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Prati ga kasalj, modrilo lica i moze
indirektno, pokretanjem inhibitornih refleksa, da dovede do smrti.

OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).


Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Najcesce je zadesno kod male djece
usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke, zrno graha, kukuruza, kospice) u
disne puteve. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela.

ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA


To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Najcesce prilikom povracanja
u snu, epilepticara. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja.

11. SUFOKATIVNE ASFIKSIJE – UTOPLJENJE


SUBMERSIO - UTOPLJENJE
Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom
tecnoscu (voda i si.). Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode, dakle ne
mora citavo tijelo. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode, to se
naziva imersio. Svaki les iz vode nije utopljenik. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i
na . neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu.
Utopljenje moze biti :
1. Primarno - dospijevanje u vodu padom i ono moze biti :
a. Ubilacko - najcesce novorodjencad i dojencad; odrasli moraju biti prethodno
onesposobljeni.
b. Samoubilacko - osoba sama sebi zaveze ruke, pri.veze za sebe neki teret i baci se u
vodu.
c. Zadesno
2. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt, epilepsija,
onsvjescenost, povreda glave, koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je
udise. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Ako je pronadjen les u vodi

7
zavezanih ruku i nogu u cvorove, oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se
kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj.

12. LEŠ IZ VODE: PROMJENE NA SVJEŽEM LEŠU


1. Odjeca, kosa, koza vlazni, naslage od mulja i pjeska.
2. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost - fenomen pecurke.
3. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca, plucna krila su enormno povecana i
imaju tendenciju da prokuljaju vani. Na pritisak spolja cuje se pucketanje, skripanje,
ostaju udubljenja od prstiju i predmeta.
4. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost.
5. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda, mosnica, dojki, zenskih polnih
organa 5-1Oh.
6. Naboranost. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana - ..ruke pralje". Ako
zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza.

13. LEŠ IZ VODE: PROMJENE NA TRUHLOM LEŠU


DUljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja, algi na otkrivenim
dijelovima tijela. Obicno zahvata prvo lice djelomicno - 7-10 dana. a 14-og cijelo lice.
8. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se
natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima.
9. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10.6-og mjeseca dolazi
do saponifikacije misica, kostiju i organa. 11.12-og mjeseca dolazi do kompletne
saponifikacije tijela.

14. LEŠ IZ VODE: IDENTIFIKCIJA LEŠA


Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana.

Obaviti toaletu lica :


Skinuti alge
Otkloniti nadutost koze
Otpale obrve nacrtati kreonom
Paziti na kosu
Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje
Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja, opisati sve detalje, odjevne
predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije.
Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze, oziljci)

15. MEHANIČKO STEZANJE VRATA (ZAGUŠENJE, ZADAVLJENJE)


STRANGULATIO COLU MANUALIS (,ZAGUSENJE)
Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake, ubilackog karaktera.
Mehanizam nastanka smrti je trojak:

8
- Cista asfiksija
- Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak
- Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca

Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom.
Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina,
tackastih ili okruglastih oguljotina. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih
dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i
dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Ima ih
mnogo, vise nego prstiju, zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe).
Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i
pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Ugusenje rukama najcesce nastaje
kod cedomorstva, ubistva starijih osoba, kod silovanja.

STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE)


Stezanje vrata omcom (konopac,remen, kajs, zica) koju aktivno zateze neka ziva sila.
Mehanizam smrti kao kod ugusenja. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo,
rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja - cesto kod pljacki). Nalazimo znake
otpora : oguljotine, ogrebotine, krvni podlivi, tragovi prstiju.

Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice, nalazi se trag stezanja u
obliku pruge (sira, plica, bijeda) ili brazde (uza, dublja, tamnija), horizontalno polozena,
podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca
suprotno od cvora). Unutra su prisutni podlivi.

16. MEHANIČKO STEZANJE VRATA (VJEŠANJE)


Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. U odnosu na
podlogu moze biti
1. potpuno (ne dotice nogama tlo) I
2. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu.
Mehanizam nastanka smrti je trojak :
- Cista asfiksija
- Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak
- Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma
Postoje 3 faze vjesanja :
1. Anesteticka - 30 sek poslije stezanja omce, neosjetljivost na bol, zujanje u usima
2. Konvulzivna - grcevi lica i ekstremiteta; u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa
okolnim predmetima : povrede na laktovima, nogama, glavi
3. Asfikticna faza - nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja;
urinira, defecira, izbaci spermu. Nastupi smrt za 4-5 min.

17. MEHENIČKO STEZANJE VRATA (VJEŠANJE) – UVIĐAJ KOD VJEŠANJA


Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar, fiksira tragove i priprema sve za
fotografisanje. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja - omca se sacuva u sto

9
orginalnijem izgledu. Krak omce se presjeca po sredini, sto dalje od cvora (u predjelu
luka), vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Objesenog ne treba uzimati za
ruke. Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida omca. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi
mogao biti cvor, a ako ima cvor, to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca fiksirana luk
se sjece, a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Krimi tehnicari
uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice, dlanovi), sa vrata, rezu se nokti i
salju na vjestacenje. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog
vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi, pa ako je to zemlja, njeni tragovi
ostaju na cipelama.

18. POVREDE VISOKOM TEMPERATUROM, SISTEMSKI EFEKTI I


LOKALNO DJELOVANJE
SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE
- suncanica - insolatio
- toplotni udar, toplotna iscrpljenost, sideratio (omara)
- toplotni grcevi

SUNCANICA – INSOLATIO
Usljed direktnog, duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz
negativan uticaj UV zraka.
TOPLOTNI UDAR
Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika
vlaznost sredine. Najcesce pri vojnickim marsevima, u lozionicama. Narocito su osjetljivi
drogirani, alkoholisani. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do
povisenja tjelesne temperature. Javlja se disbalans vode i elektrolita.
Gubi se Na+ a povecava K1. Nastaju
GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg
stanja organizma .

LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE


1. Suha toplota : plamen, vatra, usijani predmet, zracenje - opekotine (combustio)
2. Tecna toplota : vruca tekucina ili para - oparine (ambustio)

Razlika opekotine i oparotine :


- Plamen ide prema gore, spaljuje dlacice uz ogarenost
- Tekucina curi prema dolje ili se. zadrzava na u natpljenoj odjeci

S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena :


I. Stepen - stadium erithematosum (stadij crvenila)
II. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica)
III. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze)
IV. Stepen - carbonificatio (karbonizacija) - ne mogu ga izazvati vruce tekucine.

10
Ishod opekotina
- smrtni ishod - kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi
brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske
intoksikacije
- Kod manjih povrsina:
Opekotinski sok
Sekundarne infekcije
Intoksikacija

19. LEŠ IZ VATRE


Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.
Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija. Posmrtne promjene na lesu iz vatre :
- Opsta karbonizacija
- Poseban stav :
Koitalni kod zene
Borilacki kod muskarca
- Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze
- Lazni epiduralni hematom
- Bule cije je dno blijedo

Zazivotne promjene na lesu iz vatre :


- Pacija noga - osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom
(lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli)

- Gar na sluznici donjih disajnih puteva


- Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva
- Gutanje gara
- Karboksi-Hb u krvi
- Bule cije je dno crveno

Identifikacija lesa iz vatre:


Zubni status (silikatne i cementne plombe)
Kosti
Ostaci odjece i obuce

20. DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE (LOKALNO I OPŠTE


DJELOVANJE)
POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE

11
1. Sistemsko djelovanje niske temperature - smrzotine (congelatio, hypotermia)
2. Lokalno djelovanje niske temperature - promrzline (perniones)
PROMRZLINE
Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. Tijesna i vlazna obuca, slabost cirkulacije
pogoduje njihovom nastanku. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena :
1. Stepen - eritematozni stadij (stadium erithematosum)
2. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum
3. Stepen - stadium necroticum s. gangrenosum

21. POVREDE ELEKTRICITETOM (POVREDE TEHNIČKIM


ELEKTRICITETOM, FAKTORI DJELOVANJA STRUJE I POVREDE
GROMOM)
POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA)
Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.
Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao :
1. elektricni strujni udar - elecrocutio s. ictus electricus
2. elektricna opekotina - combustio electrica
3. svjetleci udar ili fototrauma - ophtalmia electrica

Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima :


- Napon
- Intenzitet
- Izmjcnicnost ili naizmjenicnost
- Frekvenca
- Smjer prolaska kroz tijelo
- Otpor koze na mjestu kontakta
- Velicina kontaktne povrsine
-Opste stanje organizma

POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM


Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima
Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje
potencijala i izbijanja munje
Povredjivanje moze nastati :
- Direktnim udarom u covjeka - nema izgleda da prezivi
- Naknadnim praznjenjem iz tla - takodjer nema izgleda da prezivi
- Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod
- Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) -
nesmrtan ishod

12
Kod nesmrtnog ishoda dolazi do :
- Gubitak svijesti
- Amnezija
- Bol u misicima
- Nesanica

- Gubitak koncentracije
- "Munjina sara " - promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a
pretstavlja izraz vidljivog potkoznog venskog crteza

Kod smrtnog ishoda dolazi do :


- Elektricni biljezi
- Opekotine (karbonifikacij a)
- Arborizacija
- Spaljene i osmudjene dlake i kosa
- Otisci na tijelu metalnih predmeta
- Spaljena odjeca i obuca
- Razderotine

22. POVREDE SAOBRAĆAJNIM SREDSTVIMA. MEHANIZMI, TIPOVI


SAOBRAĆAJNIH ZADESA I NJIHOVA KLASIFIKACIJA
OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA
Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki :
1. Akceleracija (ubrzanje) - ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.nalet
vozila na pjesaka u mirovanju - pjesak biva ubrzan)
2. Decelerac1ja (usporenje) - usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom -
vozac biva usporen)

U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica - povreda jer dolazi do promjene kolicine
kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Bitan faktor je
vrijeme - krace vrijeme udara - povreda intenzivnija.

KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA


Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa
unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti
povrijedjeni sljedeci ucesnici :
a. Vozac
b. Motociklista / Biciklista
c. Pjesak

13
Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece
varijante kolizija (sudara) :
1. kolizija motorno vozilo sa pjesakom
2. kolizija motorno vozilo i biciklista / motociklista
3. kolizija motorno vozilo sa putnicima u njemu i neka prepreka (drugo vozilo, drvo,
stijena, objekat...)
4. prevozenje, pregazenje

Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara, u zavisnosti od


smjera kretanja ucesnika u sudaru, jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.

23. POVREĐIVANJE KOD UDARA VOZILA U PJEŠAKA


Dva su osnovna tipa, zavisno od toga da lije u pitanju :
- Putnicko ili transportno vozilo
- Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine
ljudi).

UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO)


Najcesci tip kolizije
Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove
visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi :
Naletni polozaj
Naletnu brzinu vozila
Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta

UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO


VOZILO)

24. SUDAR VOZILA SA BICIKLISTOM/MOTOCIKLISTOM. SAOBRAĆAJNI


UDES PO TIPU SUDARA VOZILA SA PREPREKOM. PREVOŽENJE
Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. Cesto teze povrede kod
motocikliste zbog vece brzine kretanja.
I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Ako je frontalni udar
dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje
motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Ako ima i suvozac
motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Pri
zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa, glave, prelomi vratne
kicme, krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. To nam govori daje
motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla.

KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje)


Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i
samo vozilo. Kada vozilo naidje na prepreku, naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu
sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije

14
Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se
deceleraeione.
I) Faza - kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor
rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na
ledjima. Suvozac ne moze formirati uporni trougao, trazeci oslonac rukama,
gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.
Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.
Tijelo ide naprijed i gore, vratna kicma se isteze - ekstenzija. Nakon udara
glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave
prema naprijed - dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja
frontoetmoidalne regije. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-
haemathoma oko ociju obostrano. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i
suvozaca.
II) Faza - kretanje prema nazad, dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim
unutrasnjim dijelom vozila - vrata. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na
desnoj strani - to nas opredjeljuje koje vozio. Osobe koje sjede na zadnjem
sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista - nastaju
povrede gave i gornjeg dijela trbuha - ruptura jetre i slezine.

PREGAZENJE - TRANSITIO
Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu - jednostavno pregazenje ili
prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u
putanji kretanja vozila - komplicirano pregazenje. Osnovni preduslov je daje poluprecnik
tocka veci od visine prevozeceg objekata. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do
guranja objekta i nagnjecenja.
I) Faza - tijelo se gura po podlozi,
II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.

Kod manjih brzina (20 - 30 km/h)povrede su na strani penjanja, na vrhu tocka


Kod pregazenja se povrede dijele na :
1. Specificne - javljaju se samo kod pregazenja - nastaju djelovanjem profila gume
(pneumatika)sa otiskom sare - oguljotine ili krvni podlivi
2. Karakteristicne -
a. paralelne oguljotine b. decolment (avulsio) c. opekotine (od donjih dijelova vozila)
d. prskotine koze (u predjelu prepona) e. ogrebotine
3. nekarakteristicne - nisu siguran znak pregazenja

25. PRINCIPI I SMJEROVI VJEŠTAČENJA U SLUČAJEVIM SAOBRAĆAJNE


NESREĆE

15
26. SUDSKO – MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH
ODNOSA: POLNI ŽIVOT, POLNA SPOSOBNOST (MUŠKARACA I ŽENA)
Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora :
1. Polni nagon (libido sexualis)
2. Polno opcenje (conjugatio s.copulatio sexualis)
3. Oplodjenje - generatio sexualis

POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS)


Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja
njihovog spolnog nagona.

POLNA SPOSOBNOST
Podrazumjeva normalan anatomski razvoj, ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i
ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i
kvantitativno. Polna sposobnost muskarca odredjena je :
- Snosajnom (obljubnom) moci muskarca (Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca
je stanje erekcije - potentio ereetionis)
- Oplodnom moci muskarca (Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i
utvrdjivanjem stanja spermatozoida – spermogram)

Polna sposobnost zene Odredjena je :


- Snosajnom (obljubnom) moci zene
- Oplodnom moci zene (Traje od menarhe do menopauze )

27. SUDSKO – MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH


ODNOSA: RAZDJEVIČENJE
Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu, ali moze nastati i na neki drugi nacin :
prilikom masturbacije, nepazljivim ljekarskim pregledom, kod nekih oboljenja. Pracen je
bolovima, blazim ili jacim krvarenjem. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u
vaginu, debljine 1-3mm. Moze biti razlicitog oblika :
- Prstenast
- Polumjesecast
- Zpcast
- Resicast
- Pregradjen

Himen se sastoji od :
A Otvora

16
B Oboda koji ima :
- Ivicu
- Osnovicu
- Strane

Pri vjestacenju treba razlikovati :


- Urodjen i rascj ep (usjek)
- Steceni rascjep (razdor)

Razlikujemo (razdjevicenja) :
- Svjeze razdjevicenje - maksimalno do 15 dana od polnog odnosa
- Davnasnje razdjevicenje - vise od 15 dana od polnog odnosa

Pri razdjevicenju moze doci do :


Rascjepa vagine
Oplodnje
Prenosa spolne bolesti (zarazavanja)

28. SUDSKO – MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH


ODNOSA: NEPRIRODNO POLNO OPĆENJE – POLNA NASTRANOST
NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS
SEXUALIS)
Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. Razlikuje se od
prirodnog nacina izvodjenja, uvijek izostalim polnim oplodjenjem.
Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Nastaje obicno posle
puberteta, kombinacijom nasljednih, anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja.
Najcesci poremecaji su :
1. Homoseksualnost - neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. Javlja se kao :
a. Pederastija - izmedju osoba muskog pola
b. Lezbijstvo ili tribadija - izmedju osoba zenskog pola
2. Biseksualnost - neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.
3. Incest - neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama
(obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza)
4. Fetisizam - zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje,
gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.
Fetis moze biti : dojka, rublje...
5. Sadizam - seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih
patnji drugom partneru npr. : povredjivanje, ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko
ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne
6. Mazohizam - osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju
koju nanosi partner.
Automazohizam - osoba muci samu sebe.
Autoerotski zades - bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.

17
7. Egzibicionizam - postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa
drugim osobama.

8. Paraseksualnost - polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja
a. Paedophilia - prema djeci
b. Gerontophilia - prema starim osobama
c. Necrophilia - prema lesevima
9. Zoophilia (sodomia) - polni nagon usmjeren prema zivotinjama

29. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: SILOVANJE


Spolni akt izveden prisilno, protiv zelje jednog partnera. Obicno se radi o naslju muske
osobe nad zenskom, ali nije iskljucivo. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili
sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe, optrebom sile ili prijetnje da ce se
neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Pocinitelj ovog krivicnog
djela moze biti musko ili zensko lice, moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa
osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza
osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran, trajan, ozbiljan, savladan od
strane jedne, dvije ili vise osoba. Dokaz stalnog, ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu
i predmetu silovanja. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela.
Silovanje moze biti:
- Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izvrsena)
- Pokusano
- Zapoceto
Krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije.

Sudsko-medicinski dokaz silovanja :


-Defloracija (ali i nemora),
-razdor vagine
-Dokaz sperme u vagini ali i ne mora
-Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora)
-Znaci nasilja
Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije
1. Djelo kvalificirano tezom posljedicom
2. Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja
3. Silovanje maloljetne osobe
4. Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja

Silovanje kvalificirano tezom posljedicom


Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda
(TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe.

Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja


Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno
vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno
na svirep i narocito ponizavajuci nacin

18
Silovanje maloljetne osobe
To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu
opasnost

Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke,


nacionalne, rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi.

30. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: SPOLNI


ODNOS SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM), SPOLNI ODNOS SA
NEMOĆNOM OSOBOM
SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM
(MALOLJETNOM OSOBOM)
Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa
djetetom. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba, a u pogledu krivnje
potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta.
Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj
blisku osobu, ili pak upotrebom sile.
Postoje 4 teza oblika ovog djela :
1. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci
2. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja
3. Djelo ucinjeno na psoeban nacin
4. Djelo kvalificirano tezom posljedicom

SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM


Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa
drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo
stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. Ako je izvrsilac djela sam
ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. Ako je djelo ucinjeno na
narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih
radnji, to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost, kao i u slucaju kada je usljed djela
nastupila teska

31. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: SPOLNI


ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOŽAJA, PRINUDA NA SPOLNI ODNOS,
BLUDNE RADNJE, NAVOĐENJE NA PROSTITUCIJU
SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA )
Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa
njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog, porodicnog,
drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu
zavisnosti.

19
PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim
izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom.
BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja,
ali se ne dogodi polni odnos (pipanje, ljubljenje, stipanje, prislanjanje tijela, golisanje)
NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU
Djelo se sastoji u navodjenju, podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje
seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja
seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja
seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Djelo
ima 3 teza oblika : Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban, specifican ili opasan
nacin - upotrebom sile ili prijetnje, obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom
subjektu. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla
iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj
kategoriji pasivnog subjekta - dijetetu ili maloljetniku.

32. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA:


ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNOM
OSOBOM, ISKORIŠTAVANJE DJETETA ILI MALOLJETNIKA RADI
PORNOGRAFIJE, UPOZNAVANJE DJETETA SA PORNOGRAFIJOM,
RODOSKRVNUĆE (INCEST)
ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM
Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili
tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje.

RODOSKRVNUCE - INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa


njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i
sestre. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u :
Dokazivanju snosaja
Eventualnim povredama
Eventualnom razdjevicenju
Obljubnoj sposobnosti pocinitelja

20
33. ISKLJUČIVANJE I DOKAZIVANJE OČINSTVA I MATERINSTVA
Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili
vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo, zamjena djece u
porodilistu). Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je :
- Iskaz majke da je taj muskarac otac
- Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane)

- Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog
muskarca :
- Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca
- Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu
- Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta)
- Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema
- Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala
- Antropometrijska ispitivanja (lice, glava, udaljenost ociju, nosa) poslije godine starosti
- Metode tipizacije tkiva - 99% vjerovatnoca
- DNA identifikacija - 100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi
presudu.

34. TRUDNOĆA I NJEN SUDSKO – MEDICINSKI ZNAČAJ


To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. Sa sudsko-
medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava, bilo
krivicno-pravnih (silovanje, cedomorstvo, podmetanje, ubistvo) ili gradjansko-pravnih
(utvrdjivanje ocinstva, materinstva, bracnosti, vanbracnosti). Sudsko-medicinski zadaci u
vjestacenju su :
1. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce
2. Utvrdjivanje doba trudnoce
3. Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce
4. Otkriti neznane, skrivene, lazne i uobrazene trudnoce

POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE


- Ginekoloski pregled
- Testovi za otkrivanje trudnoce
- Krvne pretrage
- UZ

35. SMRT NOVOROĐENČETA I UBISTVO NOVOROĐENČETA PRI


POROĐAJU
Ubijanje novorođenčeta može biti dvojako,
 od sopstvene majke (infanticidium).

21
 od ma koga drugoga (djetoubistvo - puericidium)
Za postojanje čedomorstva, u sudsko medicinskom smislu moraju biti ispunjeni slijedeći
uslovi:
1. da je ubijeni plod novorođenčeta, to jest da omeđivanje pupčanika nije završeno i da
crijeva sadrže mekonijum;
2. da je novorođenče živo rođeno;
3. da je novorođenče namjerno usmrćeno od svoje sopstvene majke, ili aktivno
primjenom nasilja, ili pasivno, hotimičnim neukazivanjem po život neophodne
pomoći;
4. da se takvo usmrćenje dogodilo za vrijeme novorođenosti i pod okolnostima
predviđenim članom zakona, to jest da je majka usmrtila plod "za vrijeme porođaja ili
neposredno poslije porođaja dok traje poremećaj...".

Usmrćenje novorođenčeta od njegove sopstvene majke krivični zakon tretira kao


olakšano krivično djelo

36. PRAVNI ASPEKT POBAČAJA


Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da
odlucuje o radjanju djece, ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje
trudnice.
POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30
gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za
vanmatericni zivot, ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. Prekid
trudnoce moze biti :
1. Prirodni (spontani) - abortio spontanea
2. Nasilni

S obzirom na pristanak trudnice, nasilni pobacaj moze biti :


a. Namjerni - abortio artefitialis (uz pristanak trudnice)
- Dozvoljeni (u skladu sa propisima, inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i
oabvljen u za to ovlastenim ustanovama)
- Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne
ustanove i mimo pravilnika, te pretstavlja krivicno djelo, bez obzira na to ko ga vrsi).
Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost.
b. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice)

37. PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOĆE


Clan 3
Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili
trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi
roditelj, staratelj ili socijalna ustanova. U izuzetnim slucajevima, ako je maloljetna osoba
starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju,
moze sama podnijeti zahtjev. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.

Clan 4

22
Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekolosko-
akusersku sluzbu.

Clan 5
Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa
16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca
nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i
zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva.
Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja
se sastoji od 5 clanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog).
Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva.

Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici
ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20
sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu
saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim
tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat
krivicnog djela : silovanja, obljube, rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca
starija od 20 sedmica. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-
medicinskom organu u roku od 3 dana.

38. VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA – OSNOVNI KRITERIJI PRI


KVALIFIKACIJI TJELESNIH POVREDA
Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su :
1. Opasnost po zivot
2. Vaznost organa ili dijela tijela
3. Sposobnost za rad
4. Narusenje zdravlja
5. Estetski kriterij (unakazenost)

39. VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA: KARAKTERISTIKE TEŠKE


TJELESNE POVREDE
- Opasnost po život
- Uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio tijela ili važan organ uništen
- Trajna nesposobnost za rad.
- Trajno i teško narušenje zdravlja
- Unakaženost

40. VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA: LAKA TJELESNA POVRDA,


GRANIČNI SLUČAJEVI TJELESNIH POVREDA
LAKA TJELESNA POVREDA – LTP
LTP ima sljedece karakteristike :
- Ne dovodi zivot u opasnost
- Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ

23
. Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ
. Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala

Medjutim, u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim
uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za
LTP a previse lake ta TTP. Tu spadaju :

1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan, lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako
simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju,ako traju oreko 7 dana onda je to TTP.
2. Prelom jednog rebra (bilo kojeg), ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema
ostecenja pleure to je LTP, ako postoji ostecenje pleure - TTP.
3. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom do dva
slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP, jer je njihova funkcija pri disanju
manja, pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Ako postoji dislokacija i ostecenje
pleure, to je TTP.
4. Prelom nosnih kostiju - ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske
fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. poremecaj disanja, poremecaj olfaktivne
funkcije) radi se o LTP, a ako ima to je TTP.
5. Prelom jednog zuba - koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od
2/3 krunice izbijeno)
6. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP,
7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP.
Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi
ne vade to je LTP, a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to
je unakazenost.
8. Prelom falange prsta - ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP, a ako dodje do
pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP.
9. Prelom lisne kosti (fibule) - u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a
ako je ostecenje u gornjem dijelu, ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.
10.Krvni podliv - gledano izolovano radi se o LTP, veliki broj krvnih podliva ako
ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.

41. ALKOHOL: ALKOHOL I SAOBRAĆAJNE NESREĆE


Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam.
Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0).
Koncentracija od 0,6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i
psihomotorike.
Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol
znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja, narocito moc brzog reagovanja. Produzeno je
vrijeme reakcije na vizuelne, slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je
proslo od trenutka opazanja do reagovanja). Takodjer kod koncentracije od 1%0
smanjena je ostrina vida, suzeno je vidno polje, postoji prostorna dezorjentacija (kriva

24
procjena brzine i udaljenosti vozila, te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na
svetlost i farove). Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati
duple slike. Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0,3%o i ne pravi
nikakve smetnje mada i to je individualno. Kod nekih osoba koncentracija od 0,8%o ne
pravi nikakve smetnje..
Kod koncentracija iznad 1,2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim
vozilom.

42. ALKOHOL: KLINIČKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI


Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki
razlikujemo :
1. Trijezno stanje (0,05-0,5%o) Osobe su razgovorljive, subjektivno se dobro osjecaju,
nekad su prisutni znaci euforije
2. Pripito stanje (0,5-l,5%o) Nekriticnost, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, zelja za
isticanjem, smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja, pad koncentracije, razdrazljivost,
konfliktne situacije, svadje, tuce
3. Pijano stanje (l,5-2,5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene, povremeni gubitak
svijesti, grubost, surovost, vremenska i prostorna dezorjentacija.osoba vidi „duple slike",
4. Tesko pijano stanje (2,5-3,5%0) Gubitak svijesti, nesvjestica, stanje izmedju sna i
jave, osobe su tesko kontakti bi Ine.
5. Stanje teskog troavnja alkoholom (3,5-4%0 ) Zamucen pogled, stupor i koma
6. Donja granica letalne doze (4%,, ) Koma, usporeno disanje, gubitak refleksa, smrt
usljed paralize centra za disanje.
7. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima.

43. ALKOHOL: DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPŠTU SPOSOBNOST


VOŽNJE
Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti :
1. I faza (ispod 0,1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz
alkoholnog pica.
2. II faza (0,1 -0,5%o) - nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema
3. III faza - faza stimulacije - 0,5-1,3 %0. Javaljaju se promjene u mentalnoj, motornoj i
culnoj sferi.
- Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu
koru, oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a, prisutna je
nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. To se ogleda u povecanom licnom
isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. -
Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju, sinhrono
kretanje ocnih jabucica - Culna sfera
Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata, posebno ako
se posmatra objekat u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a
javlja se
i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Opsta vozacka sposobnost u
ovoj fazi smanjena je za 20-30%.
4. IV faza - faza inkordinacije - l,3-2%0 - Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen
inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim, upadljiva je agresija a kod nekih i

25
depresija. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena - Motorna sfera Sposobnost
tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena, najcesce sasvim
izgubljena, jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Narocito je izrazen
nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina
- Culna sfera
U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su
predmetu u pokretu. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Fenomen
zasljepljivanja znatno je produzen, vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto
je od velikog znacaja za nocnu voznju.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je
za 30-100% zavisno od saobracajne situacije.
5. V faza - faza konfuzije - 2-3%0 Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje
se integrisu preko CNS-a. Postoji tesko intelektualno ostecenje, poremecena prostorna i
vremenska orjentacija, pojava duplih i laznih slika, pospanost. Ovakve osobe su u
potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju.
6. VI faza - faza stupora i kome - > 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i
zbunjenosti izazvan teskom depresijom, djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze
dovesti do gubitka svijesti i smrti.

44. ALKOHOL: JAČINA ALKOHOLNOG PIĆA, NAČINI UNOŠENJA


ALKOHOLA, KONCENTRACIJA ALKOHOLA U ALKOHOLNOM PIĆU (SA
PRIMJERIMA)
Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Izrazava
se u vol% (ml alkohola/lOOml pica)
Nacini unosenja alkohola :
- Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) - ne prelazi 0,2%o
- Preko koze (alkoholni oblozi)
- Unosenjem vecih kolicina voca i soka - 1 kg grozdja 0,2%o
- Konzumiranjem alkoholnih pica
Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola
prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba
prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p— 0,79 g/ml za alkohol pa se priblizno
uzima da je 0,8 g/ml Kada se radi o konjaku, koncentracija alkohola je 40% 40x0,8 = 32g
alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu, koncentracija alkohola je 3-4% 4x0,8 = 3,2g
alkohola/lOOml pica

45. ALKOHOL: FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA (RESORPCIJA I


ELIMINACIJA)
Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza, vrsi se u
digestivnom traktu. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola,
ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora:
- Koncentracije alkohola u picu. Ako je konc.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija
najveca, dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija
- Stanja probave
- Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se
alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min, dok se vrsi apsorpcija prvog pica,

26
nastupila bi eliminacija prvog, tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija
posljednjeg pica koje je konzumirano.
- Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane

Eliminacija alkohola nastaje onda, kada se izjednači odnos koncentracije alkohola u krvi i
koncentracije alkohola u tkivima.

Eliminacija alkohola vrši se oksidacijom u jetri i izbacivanjem izdahnutim zrakom,


mokraćom i preko kože znojenjem
Eliminacija alkohola biće
- ubrzana prilikom teških i napornih fizičkih radova, a
- usporena pri mirovanju, zatim kod povreda CNS-a kod potresa mozga.

46. ALKOHOL: ODREĐIVANJE ALKOHOLA I METODE


Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda :
1. Alko-test
2. "Widmarkova metoda
3. ADH metoda
4. Plinska hromatografija

47. MJESTO (SCENA) SMRTI (ZLOČINA): UVIĐAJ, FORENZIČKO – PRAVNE


PROCEDURE

48. UVIĐAJ: OPŠTE KARAKTERISTIKE, PODJELA, PRAVNO – MEDICINSKI


ZNAČAJ, FAZE
Uviđaj počiva na određenim karakteristikama koje mu daju punu dokaznu vrijednost:
- blagovremenost
- objektivnost
- potpunost
- aktivnost uviđaja
- metodičnost
- I dosljednost njegovog provođenja.

27
Faze uviđaja:
- informativno – orjentacijsko – organizacijska faza
- identifikacijsko – statička faza uviđaja
- dinamička faza
- kontrolna faza
- finalna faza.

49. UVIĐAJ (PRILIKOM UBOJSTVA, SILOVANJA)

50. TRASEOLOGIJA: TRAGOVI BIOLOŠKOG PORIJEKLA. TRAGOVI KRVI


Trag je materijalna pojava nastala kao rezultat uzajamnog djelovanja koje se zbilo
prilikom događaja, i u vezi sa događajem,a u sebi sadrzi elemente koji omogucavaju
utvrdjivanje njegovog porijekla,odnosno identifikaciju njegovog uzrocnika.Tragovi
bioloskog porijekla su tragovi koji poticu od zivih bica,zivotinja i biljaka.Tragovi krvi su
najcesci krvni delikti.Nastaju na nekoliko nacina:slivanjem krvi iz rane(prugasti trag,trag
krvi prozimanjem i lokva),kapanjem(u obliku kapi i prskotina),prenosenjem.

51. TRASEOLOGIJA: SPERMA, DLAKE, KOSA


Dlake i kosa,sperma-morfoloski i fizikalno se ne moze odrediti kojoj osobi
pripadaju.Ekspertizom se utvrđuje:da li se radi o dlaci ili biljnom vlaknu,da li je ljudska

28
ili zivotinjska,pripada li muskoj ili zenskoj osobi,sa kojeg je dijela tijela,da li je iscupana
ili je spontano ispala,da li je ostecena,da li je bojena i potice li od osobe na koju se
sumnja.Makroskopski se odredi:broj uzoraka,oblik,duzina,boja,promjena
pigmentacije.Mikroskopski se odredi:kutikula,medula,debljina,eventualna necistoca.
Sperma-trazi se u slucaju silovanja,incesta,protivprirodnog bluda,u rodnici zive ili mrtve
zene,na tijelu,odjeci,posteljini.Spermiji se mogu dokazati u rodnici zive zene oko 34h,na
lesu 30h, i do 3 nedelje.Spermatozoidi se posmatraju pod mikroskopom,pravi se nativni
preparat ili se boji toluidinom.

52. IDENTIFIKACIJA
Identifikacija je utvrđivanje istinitosti osoba živih ili mrtvih zatim dijelova tijela, kao i
predmeta (stvari) živih ili mrtvih osoba. Prema metodama koje se primjenjuju, razlikuje
se kriminalistička i sudsko-medicinska identifikacija. Kriminalistička identifikacija se
sastoji u provjeravanju osobnih isprava, pregledu stvari, pokazivanja, opisivanju,
fotografisanja i daktiloskopiranju. Zadatak sudsko medicinske identifikacie, koju vrši
ljekar identifikator, je opisivanje svih tjelesnih osobina.

53. SUDSKA ANTROPOLOGIJA

54. SUDSKA ODONTOLOGIJA

55. RPIMJENA ANALIZE DNA U PRAVNOJ MEDICINI

29
56. SAMOUBOJSTVO
Samoubistvo je svjesno i namjerno uništenje sopstvenog života. Za pojam samoubistva
bitni su:
- svjesnost postupka i njegovih posljedica,
- namjera izvršenja postupka i
- postupak namjernog uništenja sopstvenog života.
Samoubistvo našim zakonom nije inkrimisano kao krivično djelo,
Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu čini posebno krivično djelo (čl.40
KZ).

57. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA (RAZLIKOVANJE) UBOJSTVA I


SAMOUBOJSTVA

30