•

Bilten borllacklh vjestina Karate Savela Zagreba

i suradnih organlzaci;a

1/1976

B i 1 ten b 0 r i 1 a ~ k i h v j e ~ tin a KARATE SAVEZA ZAGREBA i sur a d nib. 0 r g ani z a c i j a

'===_-=""""",_===:oz:...--:::~-...::=::....-=-~ :::d.';"'_."".=.,_:U:::X: == ... ,........~

sam 0 z a

i n t ern u

U pot reb u

,~ --~

SAn. ~.' 'Z- A J' •

Argumenti za dz-us t venu akciju « • • • • ,~ • • • 6

Sport i dz-us+vo • "' • • • • • • • • • • • • • • 8

NA NAB NACIN

Dvad u modernu skolu karatea

Kara,te-Do • • .. • ~ • • • • •

• ill _ • '" •

• •

· 9 .10

II • • • • •

• •

U NAS I U SVIJETU

Iz povijesti borila6kib vjestina

u nasoj zemlji •••••••••••••.••• 13

Pr-avi.La natjecanja WMAA •••••••••••• 16

NASI USPJESI

. .

• •

• • • 20

• • • 22

• • • 23

Rezultati sa borilista ••••••••• Prvi puta u Splitu • ••.•••• •

U cast dana Mladosti •

. . .

« •

PREDSTAVLJAMO VAM

Predsjednik Karate Savjeta Zagreba • « « ••• 25

UNAPREDJENJA

Izvod 1z sluzbenog registra KSH • . • • • • « 27

PROCITALI SMO ZA VAS

Izbor iz roedjunaradnih vijesti • • • • • • • • 29

PREPORUGAMO V AM

Metoda judo treninga

• •

• • • • .' 0 • • • • .. 32
• • .' « • • • • · • • 3-3 Seminari i 1jetna skala.

MALI RJECNIK • KALENDAR • • •

• 411 • • • • • .. , • •

• • • Q .. 34

· • . . . 39

.. , • • .. • « • • .. •

KA-BI

Bilten borilaakih vje~tina KARATE SAVEZA ZAGREBA

i suradnih organizacija

1/1976

s a v j eo t

Zeljko Besedic, sa.vjetnik za 6}Jortske medjunarodne veze KSZ Mladen Deli6, TV sportski novinar

Dr Gordan JankoviE, traumatologija

Prof. Dr Predra.g Keres, ana .. tom:.i.,ja, biemehanika i ortopedija. Dr Marko Krii, predsjednik zdravstvene komisije KSH

Prof. Dr Radovan Medved, sportska medicina

Prof. Dr Osman Huftic~ ergometrija

Dr Mile MajaSi6, interns m9dicina~ kardiologija Dr Vlasta Medveci$ rekreacija

Dr Alojz Moravek, neurologija i medicinska psihologija Dr Draien NOSBO, otorinolaringologija

Hatija Perekovic~ predsjednik kornisije za skolovanje kad.rova KSZ Dr Ivan Ragui, okulistika

Miladin Rieti6, major JA

Sead Sara~evi6f navinar

Tamara Socec ~ s t r-ucn I aur-adn Lk z a fizicku ku Ltuzu ope ine Tresnj evka

glavni

u red n .:Lk

Hladen Sara

t e h n i is k 1.

u red n i k

Zoran B~ Horvath, diplc oec.

t a j n j_ k

red a k C 1 j e

Ln g , Br-an i.mar 'Trajbar

u red n i ~ k i

o d b 0 r

KARATE - ~arko Modri6 4. Dan

FULL CQN'rACT KARATE - Bcrislav Janel.ric 4~ Dan

AIKIDO - SAHOOBEANA I SAHOZI\STITA - Iran? K08 30 Dan KENDO ..;; ORUZJE I ORUDJE - log. Stjepan Ivas:U: 3. Dan BUDOKAI - Dr Emin Topi6 5. Dan

POSEBNA FIZI~KA PRYPREMA - Joia Martin SPORT I DRU.sTVO - Zana Ka.Lodje r-a

Adresa u r e dn Let var KA-.BI, Bilten borilackih vjestina KARATE SAVEZA ZAGREBA i cur-adn Lh organizacija.~

41000 ZAGREB, Habdeli6eva 1

DUGO SELO HONDA

IVO LOLA RIBAR JUVEN'J:

MAX rTETALAC

MLADOST - SAMOBOR NIKOLA PRIBANIC NIKOLA TESLA POLET

POSTAR

PRVOMAJSKA

SESTRE BAKOVIC START

STENJEVAC

STUDENT

TEMPO

VRilPCE

ZAGREB

KLUBOVI ZAGREBACKOG KARA.TE SAVEZA

Pokretanjem KARATE BII,TENA (KABI), zelj.a nam je iskoristiti daljnju mogu6nost boljeg povezivanja, a time dakako, i. med.jusobnog obavjestavanja.

Nairne ~ vee dugo vnemena uocavamo da narn nisu dovoljni Sfu"UO korrt ak t L n a treninzima,. nastupima, natjecanjima, povremenim savjetovanjima i tome slicno, KABI moze, i treba biti, prigoda i mogu6nost da ae ta praznina p opun L,

Nas izbor strucnib. suradnika, okupljenih na tom poslu, rijecito govori 0 nasem nastojanju de.. obrade. tema i informacije budu , kako se kaze Itiz prve r-uke "; Nastojimo da, osim stalnih rubrika, koje cete uociti vee u prvom broju, damo posebne osvrte i obradu sadrzaja, kojih cemo potrebu utvrditi Z13..jedno sci tateljima 1.1 izravnom doticaju :ili putem KABI-a..

Stoga pozivamo klubove i pojedince, de. se z a.Lcz e kako bi ae KABI s+aLno obogacivao id.ejama i sadrzajem, te Ls t od cbno , da ga sredina u kojoj djeluje, sto bolje prihvati. 0 Bvemu tomu ovisi .nas z a.j edn i.ck i, usp,jeh U ovom na.s t o j an.ju , sudbina ne.seg mjesecnika i opravdanost ujegovog izdavanja.

Da ne dul{jiruo i uvodom oduzmemo prernnogoprostora u prvom broju, potrebne detalje 0 mogucno s't Lma riabave i r-aapac ava-

.nja KABI-a, pripravit cerna za slijede6i broj naseg mjesecnika~

U Zagrebu, lipnja 1976.

U red n i s t v 0

ARGUI'1ENTI ZA DRTSSTVENU AKClJU

o brizi drustva za tjelesni odgoj naseg-mladog narastaja, za drustyenu brigu 0 kondicijski sposobnOIIl i krepkom drustvenom podmlatku, do sada se raspravljalo mnogo na raznim mjestima

i raznim nivoima .. Bve vise silabo razvijene djece, a pogotovo fizickj. zaostalih i deformiranih omladinaca,. st o se oei tuj e

u stalnorn br o ju oslobodjenih od nastave tjelesnog odgoja i,

od vajne obveze izaziva zabrinutost pa i ozbiljnija upozorenja. U sportske i rekreacione objekte ulaze se, doduse, neprekidno, ali ne i toliko da'se bitno promjeni stanje fizicke kultu.re. Prava drustvena akcija za podizanje fizicke kulture mladih i osjetnije poboljsa.nje uvjeta za provodjenje tje- 19snog odgoja trebala ~i tek us1ijediti uz svu do sada datu

podrsku odgovornih drustvenih faktora. '

o zaostajanju tjelesnog odgoja nase djece i omladine, raspravljao je i Prosvjetni savjet Hrvatske podkraj prosle godine. Tom raspravom dana je bezrezervna podrska inicijativi, de.. se

o poboljsanju tjelesnog odgoja raspravlja i u Saboru SR Hrvatske, te da se postave novi politicki temel.ji za ove vitaln9 dru~tvene djelatnosti.

Nezadovoljavajuci psihosomatski status 'nasa djece i omladine, sto potvrdjuju Bve analize i mnogi brojcani podaci, ocituje se pz-venat.venc u o s j e tmorn zaostajanju nekib f'unkcionalnih i motorickih sposobnosti nekih generacija, u velikom broju tjelesnih deformiteta~ u smanjenju sposobnosti misicnih i dinamicnih naprezanja u toku proizv-odnog rada, neprestano rastucern broju nesposobnih za vojnu obvezu, u stalnom razmjernom zaostajanju u vrhunskiro sportskim dostignucima~ itd.

Nadalje, narocito nedostaje adekvatniji utjecaj u tjelesnom odgoju kod predskolske i osnovnoskolske djece. Zato je bas u tom periodu fizic.kog razvoja prijeko potrebna naglasena fizicka aktivnost9

Tako, na primjer, u nassvaki peti djecji vrtic j.ma dvcr-anu za tjeLesni odgoj, gotovo polovina vrtica nema igralista, u 80% osncrynib skala u SF..H nema sustavne nastave tjelesnog odgoja, 40% osnovnih skola nema prostornih uVjeta za izvodjenje nastave tjelesnog odgoja nego to c1ni 'po hodnicima, u razredima i drugim neprikladnim prostorijama.

Medju srednjim skolama u posebno teskom polozaju su skolski centri (u ve6ini slucajeva na 2000 ucenika dolazi jedna sportska dvorana).

Medjutim, najteza je situacija na sveucilistima gdje je fakultativna nastava tjelesnog odgoja organizirana sarno na desetak fakulteta (sveucilista u Zagrebu), i -to najvise do dva sata tjedno, a njome je obuhvaceno tek oko 10% studenata. Na oko 35000 studenata u Zagreb'll dolazi tek jedna mala sportska

6

dvorana.

Dodaju li se ovim podacima podaci 0 nedostatku strucnog kadra za. nasta.vu tjelesnog Qdgoja (pogotovo zena)~ razumljivo je

da se ovakvo'stanje" koje traje,poprilicllO dugo; reflektira

u stalnom srnanjenju tjelesnih sposobnosti mladih$

Ustavna n ac e La i Odluke 10. kongr-e aa SKJ 0 samoupr-avnom organiziranju daju punu mogucnost as. se izv~se korjeniti zahvati na podrucju fizicke kulture. Dugoroc.na politika, sa. jasno za.crtanim' pravcima razvoja~ moze otvoriti svijew perspektivu~ Realizacija t akve pol i tri.k e trazi odl ucnoaf 1. upornost, kako

u razbijanju postojecih dpustveno-ekonomskih i tehno-menadjerskih odnosa, tako i u prevladavanju k:ratkorocnih i partikularistickih interesa. SarnoupraVllo. dogovar-anj e op6ina i gradova omogucuje de se sprovedu u di.jelo ozbiljni i dalekosezni za.hvati. Bamoupraiffio dogovaranje treba razvijati, kako izmedju aamoupr-avm.h inte1"8Snih zajednica z a fizicku ku I t.ur-u , tako i izmedju tih zajednica i dr-ug.i.h zainteresiranih BIZ-ova (za , predskolski uzrast, osnovno :i. usmjereno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zastitu, sta:novanje i drugo), na nivau opcina , zajednica opc i na (USIZ) k2JcO uz i.h tako i sirih podrucja ..

Polazne osnove .z a ovaj .r-ad 81.1. vee po st i.grru t e , dogovori i sporazumi Saveza za fizicku kultuI'U, te znacajni dokumenti 0 validaciji sp or-t cva , sistemim.a nat j ecan.ia , drustvenih 'dogovora

o stimulacijama i dr, doneseni od Saveznog i Republickog savez a za fizicku kul turu ~ Zak on 0 fizickoj ku1 turi SRH i daljnja zakonodavna praksa takod(j er c e korisno posluziti z a daljnj e ~~apredjiv2~je i razvijanje fizicke kulture u cjelini.

Kao doprinos no rma.l.Lz ac i j a s t an.j a u fizickoj aktivnosti gradjana nasega gr-ada , Zagrebacki karate Save.z koji objedinjuje rad 19 zagrebackih k Lubo'va , pokr enuo je sve svoje clanstvo

u akc i ju rjesavanja problema na svoj kar-at asko - sport.ski nacin*

SPORT· I DRUSTVO

Veoma cesto z-azgovaz-amo , ci +amo iIi slusamo 0 sp oz-tru , Svi smo time veoma zaokupljeni i s-vi biamo zeljeli da se sto ;,rise nas aktivno bavi sportom. Nase drustvo ula.ze veoma mnogo napora u to da se sto vise Ijudi, bez 'obzira rta dob , aktivno bav i spo.r+ tom. Medjutim, uza sve napore drustva, da 5e sport omasovi, ipak imamc pojavu da se ve6in.a Ijudi~ nakon zavrsene srednje iIi visoke skole, prestaje baviti sportom .. Zadovoljavaju se time, da prate sportska zbivanja i de.. razgovaraju 0 sportu.

Razumije se, razgovor 0 sportskim zbivanjirna i 0 sportu uopce nije stetan, ali je stetuo to, ato se sarno pri tome ostaje .. Upravo to, sto se mnogi taka rano prestaju baviti sportom, obvezuje nas, da vodimo stalnu brigu 0 ukljucivanju gradjana u aktivno bavljenje sportOffis Na tom, veoma vaznom zadatku, potrebno je okupiti sve drustvene snage pocam ad mjesnih zajednica pa do najvisih drustvenih institucija~ U nasern samoupra~lom drustvu mjesna je zajednica osnovna 6elija drustva i u njoj <I •• "z-adn L Ijudi i gr-ad j ana od.Lucu ju 0 ostvarivanju svojih zajednickih interesai 0 solidarnom zadovoljavanj.u zajednickih potreba u sv'i.m pi tanjima od neposrednog interesa za zivot i rad Ijudi i njihovih porodica.".

Zaista je veoma bogat i raznolik rad u mjesnoj zajednici. Kako u njoj radni Ijlidi. i gradjani zadovoljavaju svoje najraznovrsnije potrebe, tako je i aktivno bavljenje sportom jedan u nizu zadataka u cilju zadovoljenja potrebae

Kako rad na ak+Lvnom bavljenju. sportum treba biti organiziran u mjesnim zajednicama, moze 5e vidjeti iz primjera Mjesne zajednice IFGorn.ji grad!'. U toj Mjesnoj zajednici djeluje "Karate klub Zagreb" koji okuplja velik broj gradjana, ne sarno iz Gornjeg Grada, nego i iz cijelog Zagreba, veoma. razlici-ce dobi: od najmladjih do naj starijih .. Mj e sna zaj.ednica pomase , da se sto vise gradjana uelaIli U ovaj klub, posebno omla.dine.

Karate klub vodi brigu 0 aktivnom bavljenju sportom starijih grad.jana uclanjenih u Klub aa starije Ijude, koji radi u sastavu Mjesne zajednice "Gornji gr-ad" w To su zaista tek pccec i, ra.d.a na omasovljavanju sporta i na ukljucivanju gradjana Gornjega Grada u aktivno bavlje:nje sportOIDe Razumije se, de. na tome ne6emo sta.ti, da cerno nastojati ukljuciti u aktivno bavIjenje sportom sve one koji su se prestali baviti sportom, da cerno posebno voditi brigu 0 ukljucivanju omla.dine u borilacke sportove kako bi 5e omladina osposobila za obr-anu zeml.j e , a n.astavi.t cerna radom no. ukljucivanju starijih gradjana u ak:tivno bav1.jenje sportom. Imajuc,i u v i.du vaznost ovog zadatka, radit cerno na tome da aktivno bavljenje sportom postane svakodnevna potreba svakog rias eg gradjaniD.a~

8

Zena Kalodjera.

Predsjednik Savjeta MZ II Gornj i Grad!1

NA NAS NACIN

Uvod u modernu skolu karatea

Frije tridesetak god ina- Johnny WeissmUller bio je najbolji p l Lv ac na sv i.j e+u , Osvojio je mno s+vo olimpijskih med.alja i postavio desetke svjetskih rekorda. Danas, medjutim, sV8ka djevoj6ida koja sudjeluje na nekom ve6em pliva6kom natjec~~ nju u svijetu pliva mnogo brze od slavnog olimpijskog prva-ka i .. cuvenog Tarzana iz mnogih filmova.

Nista tu nema cudnoga~ lsto je taka i u drugim sportovima u 'kojima se uspjeh mjeri me+r-Lma , kilogramima .i.Li, sekundama:

, objektivnim mjeri1.ima~ •. Svjetski rekordi n ep r-e s-t ano se poboljsavaju, a za desetak godina 'nekadasnji svjetski rekord postaje dostupan mnogim sportasima. Sport napreduje, Ijudi koji se bave sportoTIl'imaju neuporedivo bolje uvjete: bolje treniro.ju, o nj ihovom radu brinu bolji s'trucnj ac i , rekvizi ti su bol j i ~ nauka brine 0 svemu, p a L 0 sportu.

Sarno u kar-at eu - tvrde konzervativci _. nista novaga ne moz e se uve s t i., Dobro je same one eto je st.ar o , Zaboravlj.aju ti navodni strucnjaci da je napredak normalan u svakoj Ijudskoj djelatnosti" da ni karate nije stvoren savr-s en i do. mnoga do'stignuca starih majstora nuzno moraju biti nadmasena, jer nauka moze naci bolje metoda, bolja rjesenja, bolje tehnike za cjelokupni karate.

Nazs.lost, vrlo se malo nauc:nih i.straZivanja uopce poduzima

u karatau, bas zbog zastarjelog nacina rnisljenja mnogih trenera. Ipak, ima vrijednib dostignuca i mi cemo - za nase <5itatelje - poceti objavlj:i.vati prijevod jedne od najzanirnljivijih studija sto ih je poduzela grupa strucnjaka Univerziteta u Kobeu u -Iapanu pod rukovodstvom nama poznatog treners. Chojiro TarJ.ija 8. Dan. On i su najprije poku sa.l i, na naucno j osnovi klasificirati tehnike karatea i najva~nije elemente tih tebnika~ a zatim potraziti rjes8nja za njihQvu bolju i efikasniju primjenu u t r enangu i na natjecanju •

••••••••••••• 9

NA NAS NACIN

KARATE-DO

8. DAN HNqSHI CHOJIRO T~~I

Preveo: Mirko Grozdanovi6

Izrasli smo prlJe mnogo gOGlI1a iz poucavanja staromodnog Karatea, u modernu znanstvenu organizaciju.

Vee ina Karate Organizacija u Japanu i drugdje JOB ukljucuju stare sisteme teorija i treninga, pa iako su mnoge od njih ispravne i korisne jos danas, Karate nece povecati svoju vri,jed-nost kao sport, ako se ne uvedu nove teorij e. Pckusat.a smo ispuniti tu potrebu za milijun Karate ucenika u svijetu. Atletika, plivanje, golf :i mnogi drugi moderni sportovi p6boljsa~Taju se· svakodnevno, ali vjerujem da je Karate da l eko iza njih.

Prije nego proci'bate ovaj udzb;?nik, volio bih'da .ra~motrite neke odosnovnih teorija navedenih dolje:

ODAZIV-- .... · ... OPUSTANJE ~ '" UBRZANJE ---- TRENUTAK UDARGA

(Reakcija) (Relaksacija) ·(A..'Lcceleracija) (Impact)

to je logieno iIi dinamicko izrazavanje pokreta u Karateu.

,

Slij~d.i tehnicki pokret tijela:

DVOST.RUKI POKRET KUKA_.,..lJRIKUPLJANJE SILE U RAMENU __ UDARAC U TRENUTKU

Elemente koji daju "trenutak ud ar-c a'' i dia!?rBlI!-e s t~m u vezi vrlo je vazno prouciti kad~ se vje~ba povecan.Je ?rz~ne. ~~~o primjenite te teorije u vasem tren~ngu, skra~~t c~.ae.vI~Jeme potrebno ~a u~avrs~'fan,j~ ~ ~Ta~~~~o treba~ ce UI.u~et~ Pl;l~o napora u vjezbanJe, all naJvaZTIlJl faktor Je dobltl (steel)

osjecaj sigurnosti.

V ". d . bit c e brzi :L J'aci aka slijedite ove teorije is-

. as]. U .arCl

pr-avno ,

1(j"

--------------.,---. NA NAS NACIN ---

DVOSTRUKI POKRET KUKA zrlaci uprijeti se o'pod prednjom (istakhhtom) nogom, te z avr-mrt i. kuk, na+r-ag (uccinite oboje istovremeno) i to je prvi pokret'kuka (zavrtanje - twist), tada vratite kuk naprijed. Taj DVOSTRUKI POKRET KUKA je'~ REAKOIJA,' da bi s e dobila snasna rotacija u tije-

Lu , .

PRIKUPIJJANJE SIIJE U RAMENUomogu..6ava yam da ae opustite (relaksirate) p,fije, ;n.ego ud.ar-Lt e , TRZAJ ubrzava vasu sakuprije IItrenutka udar-c a" '._ '

Ako zavrnete kuk i prenesete tezinu ne. jednu nogu, to 6e pretvoriti vas paralelni S,tav-u vertikalni Itsinglrt stay. To vrij'edi i z a noz-ma Ln.L borilacki s t av ,

Jednostavnije je rotirati t.ijelo ako 5e pripijete nogom za pod i prenesete tezinu na prednju (istaknutu) nogu.

A Spreman za akciju

B

c

Prvo: zavrta.."lje prvi pokret kuka

Drugo: odvrtanje drugi pokret kuka

B i·O treba izvesti zajedno.

Rl:"ZLIKE U TREI\TUTKU UDARCA

Mo~da 6e vas 6uditi zasto ka~emo da aBoba koja ims sna-

zan Iftrenutak ud ar-c a ' Lma .i spr-avnu koor-d Inac a ju o snovn i.h

elernenata, a da o soba koja ima s.l.ab i 11trenutak ud.ar-c a" nerna. ispravnu koordina.cijuo Naravno ima nekih iznimaka, ali u sk:ladu s ranije objasnjenim teorijama osobi sa slabim udarcem stezu se rnisi6i protiv ispravno-pokretanih rnisiCa. Osoba ciji je pokret ukocen~ upotrijebila je Syoju snagu dosta prije Htrenutka udarcall~ Takav covijek izastavlja opust a juci. dio "dvo s t.rukog pokreta kukom'", Fokret r-uke iIi

:U

~ NA NAif; NACIN

".

nage pri tidarcu iIi blokadi neee ,rezultirati snaznim "trenutkom ud arc a'", Svaki pokret u kar-at eu mora poceti sa tijelorn, da se dobije ispravna linija tijela i stay.

Bhvac an j e da rotacija tijela dolazi prva, kljucna je tocka· za postizanje jakog udarca.

Neispravna linija tijela (koju cemo objasniti kasnije), pola.gano povlacenje suprotne ruke natrag - "hikit·e'f - i nei.epr-avan pokret ruku i ncgu , moraju biti n adv.Led an.i.v da bi se postigao savrsen. udarac.

Kada ste jednoID naucili Bve vElzne elemente, udaranje vrece za trening oIDogu6it ce vam da vidite, da Ii vam je udarac ispravan i snazan. Tada treba pazljivo proanalizirati vlastite pokrete i pokusati ispraviti grijeske.

Idealni "trenutak udarcalT uzrokovat 6e, da protivnik osjeti kako mu sila ide kroz tijelo, a ne da se siri u svim smjerovima po tijelu,. U takvom slucaju, to jest, kada biste protivni.ka zaista udarili u tijelo, udarac bi ga odbacio naprijed i dolje; u slucaju da ga udarite u lice, stopala bi m~ odletjela u zrak.

Obicno kada govorimo 0 udarcu (ltpunch"), nazivamo to 1l1aga- ni udaracl1 iIi Itteski udaracrt• Nijedan nije idealan. Lagani udarac moze biti brz, a da ipak ne daje dovoljan IItrenutak udar-ca.'", dok teski udar-ac moze biti jak, ali cpcena t;o nije dovoljno brz.. Vjerojatno vee znate, da se ne upotrebIjava snaga, da bi se udarilo, vee se koristi. prirodni pokret tijela. Svatko se moze pribliziti idealnom "trenutku udarca", aka uspije shvatiti i usvojiti ispravan pokret tijela ..

*' '* *

12

,--- U NAS I U SVIJETU

Lz povijesti bor{Zackiit vjestina u naeo] zemlji'

lako javnost vrlo malo zna 0' razvoju barila3kih vje§tina Azije u nasoj zemlji, iako mnogi misle da je tek nedavno u nas paceo "baoml! budD vjestina, Jugoslavija je jedna od prvih zemal~ja Evrope u koje 8U i3 Azije, a prvenstveno iz Japana, stigle bari.lacks vj e s+Lne ,

Jos pr-a j e prvog 8vjetskog rata', u vrijeme kada je vrlo malo Evropljana znalo za dziju dzicu (pravilno: ju jitsu), u Jugoslaviji je objavljena prva knjiga 0 Bnjeznoj umjetnostitl• Bia je to prirucnik samoobrane za ucitelje gimnastike, a o.u-

, tor se je abilato poslu~io klasicnim djelom Irvinga Hancocka i Katsukume Higashija lIJiu-Jitsu", sto je objavljeno u New Yorku godine 1905.

Ve6 godine 1924. u Zagrebu je postojala ~kola jiu-jitsu §to ju je vodio'engleski profesor Ralf Hocke, zasluian i za razvoj atletike u nasoj zemlji~ Hocke je objavio i knjigu 0 samoobrani koja je i danas vrlo aktualna. U Zagrebu su uceniei Ralfa Hock ea , pretezno pc Lf.c a.jc.l , priredili i. niz javnih demonstrti"cija vjestine ju jitsu, pa je ta v,jestina zainteresirala i najsiru javnost, a osobito omladinu.

I u Ljubljani je pr1.Je rata bila vr10 aktivna grupa entuzijasta h,orilack:Lb vjestina., Nju je vodio pi.onir Slovenskog juda Ba.umgartner~ koji je za vrijeme okupacije interniran 1.1 zlogl~sni logor Dachau, gdje je i umro$

« ,

Poslije rata u Zagrebu je njemacki rnajstor juda Hugo Roschanz 1951 godine okupi.o grupu omladinaca i osnova.o prvi judo klub, Akademski judo klub "Nl.ado s t !' , ko,ji je i d.anas najbol;ji klub u z em.l j i , U Beogradu je gr-upu entuzijasta poducavao japanski inzenjer Baba , koji je 1.1 Jugoslaviju doputovao d a pomogrie 11 izgradnji jed.ne tvorl1ice~ U Ljubljani je, u isto vrijeme, pokojni ing. Ivo Reya osnovao judo k1ub "Olimpiju" i takoje pocela povijest jude. u Jugoslaviji" Od 1958 godine nasa je zem1ja staino sudjelovala ns evropskim i svjetskim prvenstvirna, a mnogo je cuvenih majstora, med.ju njima i svjetski prvL-i-· ci Bhokichi Na t eu.L i Anton Geesink , boravilo U tTugoslaviji e Najsvijetliji trenutak u povij§sti jude. u nasoj zemlji bio je u 'svibnju 1974. kad.a je Goran Zuve La , clan cagr-ebacke !I~llad,osti" , osvojio titul1..1 prvaka Evrope u judu.

Uz judo, u k.Lubov i.ma se gajila i ju jitsu vjestina., Godina 19578 u Zagr-ebu j e o snovan Judo klub "Ka+a" u koj em j e bas

13

- U NAS 1 U SVIJETU

toj vjestini data pr-ednos t . Lake su clanovi, "Katie" i uc en.i.c L trenera Emina Topics. nastupali na judo natjecanjima, vjezbanje ju jitsu u klubu bilo im je yainije od natjecateljskog aspekta juda., U potrazi za novim, vjestinama, judo trener Emin Topic je go dine 1960 otputovao u'Pariz i tame prvi puts. vi-

d i.o karate.

U klubu Tetsuji Murakamija, periekcioniste shotokai skala kar-at ea , Topic j e otkrio ncv i sv i je t , Zanirh1ji vo 'j e , da je u isto vrijeme jedan drugi majstor kar-at.ea , Vijetna-rnaC? TrinTarn Tam., koji je zivio u Parizu i bio ucenik Hoang Nama, najve6eg evropskog majstora Kung Fu~, stigao iz Pariza u Zagreb. Kao strucnja.1( z a tucnjavu on je pomogao pri snimanju' jednog tada popularnog filmskog spektakla u Zagrebu, a u slobodno vrijeme j e nekolicinu judasa llI''lladosti II ~ med ju .ko j i.ma i au t cr-a ovih

.redalta, ucio osnove karatea.

, ,

Jedan je beogradjanin, Djordje Djuricic, gotovo "izgubio r-uku , Lijecnici u svicarskoj bolnici preporucili 8U mu davjezba karate kako bi lTlU misici opet ojacalili Djurici6 je naucio karate i vratio se u Beograd, gdje tie pee eo druge uciti novoj vjestini.

Vee godine 196L~ 'entuzijasti iZ. Zagre- 4.. ba i Beograda sastali 8U se u Petrov- 1 eli na Mo.ru, gdje je Tetsuji Murakami odrzao prvi seminar za Jugoslavene i karate se naglo poceo razvijati u Jugoslaviji. Godine 1965 Murakami je dosao u Zagreb, a za njim je slijedio

niz drugih majstora: Nan.bu, Tani, Hisatake. U Beogradu EU boravili Kase, Kono, Takahashi 4 Osnovan je i Karate Save~ Jugoslavije, a reprezentacija .

je ~etiri put a za redom osvajala trece mjesto u Evropi: 1969, 1970, 1971, 1972. Tada je nazalost, zbog niza gresaka nekih Ijudi, KSJ iskljucen iz Evropske karate Unije, pa na natjecanjima za titule najboljih nakontinentu J'ugoslaveni vise ne nastupaju~

Aikido je jo~ uvijek malo poznata vjestina. Tek nekoliko Ijudi u Zagrebu i Beogradu vlada OVOID lijepom borilackom vjestinorn. Budokai Centar u Zagrebu i Budo .klub 11 Vracar" u Beogradu ,j edini BU kolektivi u KOjima se gaji aikido~ Autor ovih redaka otkrio je tu prastaru vjestinu Hombu Dojou u Tokiju 1969 godine kada je iz ruku Kisshomaru Uyeshibe pz-Lm i,o prve lekcije.

Naravno, u nasoj se zemlji gaji i mnogo drugih vjestina. U

14

-----~,...,;~'--' -_.

[J N.AS I U SVIJETU

Japanu najpopularniji borilac,ki .sPOJ;'t je svakako mac evanje Ke ndo , Taj lijepi i vrlO skupi sport nije se ni.kad raz·~ via u nas, ali nekoliko el1tuzijasta u Beogradu ipak vjezba ud ar-c e bambu.aov.i.m mac ev.ima, I\lli1.inkoviC:~, beogradski budoka koji se bav i,o i karateom i a.l.k i dorn , ~jos uvijek nastoji pro-

§iriti i kendo. .

Taka zairtteresirani i za kenda, zagrepcani su pokazali vise Ijubavi z a kobudo - vjestinu boa-be t.ako zvanim malim oruzjem. Ing ~ Stj ep an Lvas i c posvetio se sv:i.jetu puckog oruzja .. Da Ii ruke ovog cov;jeka. vjestije barataju nuncuakuom, sajem iIi kusarigamom, tesko je I.'Q6i. Naravno, nije jedini, jer kobudo ima bas u Zagrebu mnogo pristalica.

Da·li je time povijest bor-Ll ack'i.h vjestina u Jugosla.vi,ji iscrpljena? Nar avno da nije r Ci.jela ekspedicija clanova i instruktora Budokai Centra prisustvovala je 1975 godine ns evr-opakom prvenstvu u kar-e+eu , demonstraci.ji kung-srua , B:i.Ii au zadivljeni vje~tinom Ala Dacascosa~ a kako BU kineski filmovi, popularno naz van L H eas't e rrr'", obvezna zekr-e ac i>ja ve.I Lkog .broja jugoslavenskih Ijubitelja borilackih vje,~tina, nije te§ko predvidjeti koja 6e se vjeitina ubrzo pro§iriti na§om zemljom.

$TVM:l.NO 1)0 s;Wtif. N/~I VI/Va

;F A-Pi4NS'/co (.!j Lp vA fDCt'Jdi 1'>3'" 1.1 f

.15

- U NAS tt: SVIJETU

SVJETSKA ORGANIZAClJA BORILA.CKIH V JESTINA WORLD MARTIAL ARTS ASSOCIATlbN

Pravila za natjecahja

Natjecanja sa polu i punirn kontaktorn najnoviji su razvoj sto proiz-

. lazi izrazlicitih tradicionalnih stilova i osnovna im je karakteristika sto su mnogo realisticnija i ornoqucavaju mnoqo pravednije sudjenje , Uz to," medjuthn, zastita natjecatelja od povreda mnogo je bolja nego kod tradicionalnih nacina natjecanja.

U nastojanju da se ' natjecanje ne pretvori U obicno boksanje, pravila zahtijevaju od natjecatelja da u svakoj rundi Izvede barem sest nozrrih tehnika , Nozna ce se ·tehnika priznati sarno ako se r-adi 0 besprijekornorn pokusaju da. se njome postigne poen. Aka' natjecatelj ne izvede odr'edjeni broj noznfh tehnika , odbit ce mu se odgovarajuci 'br oj poena.

Zbog razloga sigurnosti natjecatelja i da se izbjegnu povrede, ali

i kako bi se osiguralo bolje i· lakse sudjenje udaraca, slijedeca oprema 5e zahtijeva u obje vr ste natjecanja:

- stitnik za ruke - Safe-T-Hand

- stitnik za noge -Safe-T-Kick

- stitnik za genitalije - suspenzor

a preporucuje se upotreba:

- sljem za glavu - Safe··:lf-Face stitnik za zube

stitnici za goljenice

- zavoji (bandaze) za sake

Tezinske skupine

Natjecanja se za sada odrzavaju u sUjedeCih sedam skupina:

muha - do 57 kg polutaska - do 82,5 kg
pero - do 63',kg teska do 90,5 kg
laka - do 69. kg super teska - preko ,90,5 kg
srectnja - do 75 kg
" J6

U NAS I U SVIJETU

Qw-oljene ~t=;hnike

Rucne tehnike i

Nozne tehnike:

- ubodni udarac sakom (dir-ekt)

- udarac vanjskirn bridom dlana

kr uzni udar ac

- udarac unutar-njim br idorn dlana

,_ polukruzni udarac odozdo (aper-kat ) - polukruzni udarac sa strane (kr ose )

- udarac napdjed

- udar ac u stranu

kr uzni "udar'ac - udarac petom

- kr'uzrri udar-ac u natr aq

- udarac u natr-aq :

,- udarci uskoku

_, sva nozna metenja i niska' bacanja

popust.§lE.! ciljevi na gjeluyrotiV:lika:

- glava

- gornji (od pojaaa ) prednji dio tijela

- gornji (ad pojaaa ) dio tijela sa, strane

Zabr~!:jene akcije i. \lda!'..0_:

, .'

- udarac, .koljenom

- udarac laktorn'··

_. udarac gIav6m - ubodi pr strma

- cekic udarci

- udarci bridom dlana odozgo

- visoka bacanja

Za~jeni ciljevi n8" tijelu_Erotivnika:

- tjeme ...

oJ,;

- oei

- grlo

- kljucna

kost odozgo

- donji dio tijela ispod pojasa

- ledja i kraljesnica

- koljena i zaglavci

Poeni:
-
1 poen za
1 po en za
1 poen za udarac r ukom u glavu ili tijelo udarac nogom u tijelo

b.scenje, metenje ili nisko bacanje

2 poena za udar ac nogom 1.1 ql avu

2 poena za udar ac nogom Iz s koka u tijelo

2 PQena za ciscenje, metenjeili nis.ko bacanje sa udarcem

3 poena za udarac nogorn iz skoka u glavu

1 poen 1 poen

za svaku nedozvoljenu tehniku 17

za svaki udar ac nogom koji nedostaje do minimuma ad sest udar ac a nogom u jednoj .rundi

U NA"S 1 U SVIJETU

NaEom~.2:

Kada natjecatelj dobije tr i neqativna poena gubi rundu.

Prekrsaji:

,

.

Ovisno 0 njihovcj ozbi ljnos ti ,prekrsaji mogu dovesti do negativnih

poena (odbijanje od pozdtivnih ) , gubitka runde ili di skval iffkac ije ,

;.

Prekr saj je :

upotr eba f zabr'anjene tehnike . "

udarci u noqu' 'pr-otivnika koji moqu dovestf do ozljede misica Il i ozljede goljeni.ce

- nastavljan,je borbe Hi zadavanje udar ac a makon 5tO je sudac dao komandu da se borba zaustavi ili nakon kraja .runde

- izlazenje sa bor ilfsta obirn noqarna d~ bi ae izbjeqao napad , To medjutim ne vrijedi aka je natjecatelj izasao sa borHista uslij?id;. zamaha od udarca protivnika Hi bacanja - kontakt-udarac na protivnika koji lezL ,U biti zaustavljena neposredno Ispr ed tijela - vrijedjanje pr otivnika Hi suca

tom, s lucaju tehnik~ mor a protivnika

prigovaranje sucu

- nesportsko ponasanje

svaki obl ik punoq Hi pr-esnaznoq kontakta z.a vr ijerne polu-kontak-

'tnog natjecanja . ~ .. , .. ' .

N~tjec~2.ia sa Eolu-.~9.l!~.!!l

Natjecanja sa polu-kontaktom tr-eba da za .natjeoateljevbudu pr ipr-emni period za puni kontakt , Oba obl ika natjecanja zahtijevaju od natjecatelja punu kontr olu i prihvatljiv tehni cki s as tav ,

Puni kontakt riije dopll~t"er.i.·iu polu-kontaktnirn natjecanjima. Dodrr pr otivnika mora. bi ti minimalan , osobito u glavu pr-otivnika ;

"_ ': ' ,

Svaki puta kada sudac dosudi poen , on mora zaustaviti bor bu , bez obzf r a da Ii ce gla.vni sudac kasnije priznati poen sto ga je signalizirao pokr ajnji sudac D

Suci qlasaju i odlucuju vec inoru glasova 0:

priznavanju poena

- pr imjenjenoj tehnici

- broju poena dosudjenih za tehriiku

Rezultat. proglas~va glavni sudac ~

Borbu treba pr ekidatt aarno kada se dosudjuje poen za tehniku bez obzira da Ii borci stoje , gube r avnotezu iIi padaju na tlo , Svaki natjecatelj moze Is kor is titt svoju pr il iku ,

" .

Prekidanje borbe obvez atno je aka se ona pretvori u tucnjavu i kada je jasno da nema prilike za poentir anje ,

18

._-_. ----.- U NAS I U SVIJE1'U

Udarci koji su zedani i s'todobno (ad s.tr ane oba natjecatelja) nece

biti poentir'ani , Oni jedan drugog ponfstavaju , Udarac mora bitt zadan taka daiu mornentu kada ga je bor ac zadao , nije sam udar en ,

Polu=kontakt natjec anja obicno se or'qaniz lr aju tako da se natjecatelji bore sarno jednu rundu i nerna oqr-aniccnja broja poena. Br oj rundi moze se povecati u skladu sa rangom natjecatelja i i skus tvorn rs tih, •

Za vrijeme polu-kontakt natjecanja bor'c i nose kimono koji mora biti cist .i ur-edan , Dopustena BU obojena kimona , ali za vr ijerne mamcadskill natjecanja c ijel.a momcad mora Ima ti kimona Is te boje ,

N· ,. . k k

at.l~~~Ja so. Eump. '" qnta tom'

N atjecanja sa. punim kontaktom odr z.avaju se u r undarna , Pr-epor uca 5e bor'ba od tri r unde , svaka runda traje dv ije minute, a prekidi izmedju

r undi traju jednu m inutu ~ Za vr ijeme spec ijalnih , kontinentalnih ili svjetsidh sampionata, borba ne treba imati vise od pet rundi.Za vr ijerne natjecanja sa punirn kontaktom natjecatelji ne nose kimona vee sarno hlace i pojas ,

Za vr ijeme natjec anja sa punirn kontaktom , borba se prekida s arno u. , .. slucaju knock-downa (obar-anja}, knock-outa (nokauta}, povrede i.Ii

ako je to porrebno , -da bi S8 dosudio prekrsaj.

Glavni sudac je potpuni kontrolor borbe i njeqove odluke SI.! konacne , On 5e medjutim moze konzulttr att sa pokr ajnjirn suc ima u poqledu svojih odluka ,

Poentiranje br oje i ocjenjuju pokr-ajnji sud. Poeni mor aju biti objavljeni na kr aju svake r unde , taka da natjec ate lji , tr ener i i publika mogu znati rezultat ,

Natjecatelj gubi rundu ako je ucmio tri pr'ekr saja ,

Natjecatelj gubi rundu ako ne moze us tati nakon izbrojene tri sekunde u s lucaju kada je oboron (knock-down},

Natjecatelj gubi bor bu nakon tri obar anja (knock-downa ) za vr-ijeme jedne r unde cak i ako je vuspio ustati prije nego sta su izbrojane tri sekunde.

Natjecate lj gubi borbu. sa TK.O Hi KO aka ne maze nastaviti borbu nakon sto je izbr'ojano devet:sekundi, i li ako je ocito da nije u sta-

nju nastaviti borbu ~ _.

Natjecatelj gubi borbu pr edajorn , ako nije u s tanju iIi ako ne zeli nastaviti bor bu , On to pokazuje podizuCi r uku uspr avno iIi to cini njegov trener bac anjem rucnika na boritrste ,

U s lucaju kada je povr-sda ocrta , sudac odmah zaustavlja borbu i obvezatno konznltir-a Iijecnika koji je dezuran lIZ boriliSte _ Pr i tome protivnik odlazi u svoj die borilista i tarno ceka dole ga s udac ne pozove da nas tavi borbu iii ne pr oql as i da je borba zavr-sena ,

19

Za vr ijerne natjecanja so. punirn kontaktorn , bor llrste mora biti prekr iveno elas ticno rnekim pokr ivacem , filcorn iii s tr-ujnjacom 6

v " • .-'>1.

nasi USPJe~l

~.

OTVORENO PRVENSTVO GRADA ZAGREBA

PO TI~ZINSKIM SKUPINAMA -:-. 6. i 7.6.1975,.: Poluteska skupina

Laka skupina

1 ~ Nikola Putnik , Tempo-Zagreb

2. Milan Dr-ljan , Tempo-Zagreb

3. Branislav Guberina, Max-Zagreb Bozo Per ie , Djakovo-Djakovo

'1. Joviea Grujic, Kandi t-Os ijek

2. Danilo Feld , Hus-Osijek

3. Vlado Vojak , Kar levac-Kar-Iovec 1 Ivan Meter, Vr-apce= Zaqr-eb

1. Brane Pecanec , Pol et=Zaqr eb

2. Zlatko Bar-ic , Ternpo=Zaqr-eb

3. Josip Pmtar ic , Djakovo-Djakovo i HarijanPiskuric, Karlovac-Karlovac

1. Vjekoslav Safranic, Polet-Zagreb 2~ Ivan Pancer , TAD-Rijeka

3~ Marijan Klaric, Tempo-Zagreb i Z,eljko Sil.ic, Tempo-Zagreb

_RolusEednja sku~i..l:!.~,

. Srednja skupina

APSOLUTNO PRVENSTVO ZA~REBA (seniori)

1. Jolando Benoit, FAD-Rijeka

2. Jadranko .Jur jevic , Polet-Zagreb

3. Ivan Halak , Hus -Os ijek i Zeljko Fe itl , Polet-Zagreb

1. Slobodan Radisic, Prvomajska-Zagreb 2~ Davor Padjen , Student=Zaqr-eb

3. Mi lan Rokvic , Zagreb-Zagreb i Milan Muidza, Student-Zagreb

SUSRET REPREZENTACIJA ZAGREBA I VARAZDINA u Var azdinu 5 .10 .. 1975~·

,,~ " 1 .

Zagreb

. Varazdin ,
2- · 0
·
'. Pr okec 2 0
Sabol ic 1 1
, ,i
KeiHc 2 0
Mladenovic 0 2
Boskovic 2 0
Lepen 0 · 2
· lng .. Ivas ic Inq , Fe itl Radisic KuciS Safranic Cerimagic

, j

.. ~: ,~ ,

PRVO O:rvlLADINSKO PRVENSTVO ZAGREBA - 18.10.1975.

1 .;" • ;',',

1 ~ Miro Pasalic, Student-Zagreb .

2. Damir Kir as ic , POlet-Zagreb

3. Neven Hrzlecki, Zagreb-Zagreb i Zeljko Cerina, Student-Zagreb

,( .

20

--'''~-'---

OfvlLADINSKO PRVENSTVO ZAGREBA PO TEZINSKIM SKUPINAMA - 17.1 ~ 1976. '

Laka skupina

1. Antun Prunic , Vr-apce=Zaqr-eb

2. Damir 1e5, Vr-apce=Zaqr eb

3. Zeljko Samar'dztc , Max-Zagreb

§5rednja ~uEina

1 ~ Igor Vicar, Student-Zagreb

2. Darko Pr eqlej , Honda-Zagreb

3. Zoran Pozeqa , Student-Zaqr-eb i Ozren Fel le r , Student-Zagreb

1 ~ Mar ijan Cr'njak, Vr-apce+Zaqr eb

2. Zeljko Sarnar daija , Max-Zagreb

3. Hrvoje Raquz , Zagreb- Zagreb i Neven Ple tlkapic , Honda--Zagreb

ZAGREBACKA KARATE LIG]\ 75/76

Poredak:
L Polet 13 bodova
2. Zagreb 12 fl
3. Vr apce 11 II
4. Max 6 II
5. Juvent 5 II
6 ~' Prvomajska 3 II
7. Student 3 ,II
8. Honda 3 II 1" Slobodan Radisic nprvom.ajskall Za.greb 9 poena 10 bodova.

2£0 Milan Rgkvic flZagrebH Zagreb 10 poena 9 bodova

;" Branko Zgaljardic "Zagreblf Zagreb 9 poena. 7 bodov$.

4-0 Ing Stjepan Ivasi6HZagrebB Zagreb 8 poena 5 bodova

PIONIRSKO PRVENS'l'VO ZAG-REBA

skupina od 10 do 11 godina

lolvan Jarnjak 2. Leon Sr:bic 30Mislav Laktic 4 .. Zoran Horvat

~vra;pc~) ZagI'eo) Zagreb) ,Zagreb)

skupina od 14 do 15 godine.

l~Zdravko Malogorski 2.Zdravko Metelko

..., .. 'Ii'

3.,Zvonko Serkez~

4oZeljko Zivkovic

~vrapce) vrapce~ .. Vrs.pce

(Vr~pce ...

skupina od 12 do 13 godina lQlvica Trzun (Vrapce) 2,oAndrej Hen.ingman(Polet) 3.Ratko VU§ak (Zagreb) 4"Nilanko Stekovi6(Za.greb)

21

PRVI PUTA U SPLITU

KARATE S ·PUNIM KONTAKTOH - BEZ,POVREDA.

Na po.zi Y nedavno o snovanog Kar at e Saveza Dalmac:f:i e, reprezentacija Karate Savez a Zagreba otputovala. je u Split na prijatelj.ski ausret sa selekcijom KSD. Na put je u subotu 8. svibnja krenulo deset nat j e c a't e Lj a iz Za.greba pod vodstvom tajni-ka KSZ Romea:.Jandri'ca.

Reprezentaciju Zagl'eba sacinjavali su Vjekoslav Safra.YJ.ic (Po Le t L, Branko Zgaljardi6, Milan Rokvic, Andjelko ~nadenovi6 i Semso Behie (Zagreb), Slobodan RadisH ('Hetalac), Miliv:oj Grejf (Vrapce)., Dr agutin Djurkovict Brrulko Ostarijas i· Branko Kekez (Honda).

Put ovanj e Boingom 727 proteklo ~je u vr-Lo ugo dn'om raspolozenju, U zracnoj luci Spli ta, docekali au nas predstavJ;lici KSD i pr-e ds+avnioi organizatora klu.ba !lSplitn~

U nedjelju ujutro u dvor-an i "Jug9plastike" na CLripama* doc eka'Lo

n as je pr-eko 2500 glecial,aca _ i vr-Lo dobro pripremlj ena momc ad KSD.

Za svaku reprez.entaciju nastupilo je deset natjecatelja, a borbe su

se odvijale ,prema.;praV';ilima nat'Jecanja s punim kOlft.'al{,tom'. ,

'. .

. -,.T.

. Pobjedu je izvojevala r~Qmoad Karate Save:?a Dalll1acije sa 12: 8. Za

~' 'momcad KSZ.pobjed.uvsu (~9ni.jeli! Ostarijas, kekez.i Sehic, a nerijei':. seno. au izborili: Zgaljardi6 i RadisiC ..

Po zavrsetku su.sreta. koji je protekao 118. zadovoljstvo publike i 01'ganizatora na visokom sportskom nivou bez incidenata, povreda iIi neaportskih ispada, predsjednik Kar-at e Save z a Hrvatske, Berislav Jandri6, predao je pobje~n~ckoj reprezentaciji veliki pehar KSD, ~ srdacnim ,govorom:·'i·,cestitru1.j em sv lma ae ucesnic·ima. z ahve.LLo predsj ednik

Ka-ra·te Sav ez a Dalmacije Ri.lc.ardo Vidan. c'

Lako 'j'e; .ovo bi oprvi S,u'sret reprezentacija. najstarij eg i najmladj e g lcar.at~·:.:~aveza, te p:rvi ovakcv e vr.ste u nas - karate sa pun Lm korrtaktom ~ ,iainisao spo:C'tskih radnika Splita i Zagreba,. sprovedenau.' dj e- 10 ovim su.sretom, pokazala sa vrlo dobrom. i uspjesnom.

"

Pr emda je organizator osigurao pun! zdravstveni tim, -t okom ci'tavog

susreta nije bila potrebna ni jedna.intervencija ...

r: ..

Susret su naizmjence sa vrlo velikim uspjehom sudili: Dipl. ing. Radomir Potrebic, Igor Zerdun, Dr Bozo Beta i Petar Hiji6.

Svecanom ruc.ku prisu'stvovao je i Dir'agutin Krzelj! predsjednik Drui3tva bori1.a.ckih sportova IISplit!l, koji je ujednoi predsjednik Judo Saveza Rrvatske~ Tom prigodom pred.ao je gostima iz Zagreba maskotu karate kluba.

Clanu x'eprezentacije, Vjekoslavu Safra.nicu ur-uc ena je plaketa grada Splita, kao priznanje za postignute rezultate u karate sportu.

Joa. jednom odajemo puno priznanje sportskim radnicima kluba. "Split" i Karate Savezu Dal.macije na toplom i drugarskom prijemu"

22

Tajnik Karate Saveza Zagreba Homeo Jandri6

U CAST DAL"1A MLADOSTI

REPREZENTACI~TA ZAGREBA

~1 AJ1H3PJESNIJ A

U b t 2")' b . , 9""'6 l' " t 'I. 1 1 t' . su 0 U ~ .z; 0' SVl. -nJ a ~ t gO( r.ne u cas o.ana m ac,o s l. :1.

. rodjendana predsjedn.ika Tita, odz-s an je u dvorani osnovne sko l e "Br-ac a Horvat II t r-ad i.c ionalni If Zagrebacki kup gradoyaU u karateu sa punim kontaktom (Full contact karate) ..

Na poziv Karate Saveza Zagreba odazvale su se reprezentacije Varazdina i Ljubljane.

Momcad KSZy .. sacinjs-vali su najbo1ji zagrebacki natjecatelji:

Vjekoslav Safranic, majstor karatea 3 .. Dan, lng. Stjepan Ivasic, majstor boruLack'i.h vjestina 3 .. - Dan i. Br-anko Zgaljardi6, majstor borilackih vjestina 2. Dan.

ZAGREB VARAZDIN ZAGREB

LJUBLJANA LJUBLJ-ANA VARAZDIN

poe!!:i 12 ; 4- ;3 4 16 : 1

individualni bodovi

5 1

4 2

6 0

bodovi 2 0 2 0 2 0

mecevi

poredak momc~ __ . _

ZAG~B

VARAZDIN

LJUBLJANA

28 4 8

11 4 3

4- 2 o

poredak najuspjesnijih natjecatelja

Branko Zga:&jardic Zagreb 15

Vjekoslav Safranic Zagreb 8

Ing .. Stjepan Ivasic, Zagreb 5 Vlado Paradiznik Ljubljana 5

4

4 (2 pobjede KO) 3

3

Sudili au: Berislav Jandri6, Irena Ko s , Dr I'1arko Kriz, Dr EminTopic, Pero pticek i Mate Ribicice

POLET PRVI NA TRADICIONALNOM 1illPU DJAKOVA

U dvorani srednjoskolskog centra u Djakovu, u nedjelju 23 .. 5. 76. odrzan je trad.icionalni l!ClJ_p Ml.adostiH kojeg svake godine organizira Karate klub Djakovo ..

23

V" II! , e

nasi uspjesi

Izmedju sedam momcadi, momcad Karate:li:luba npolettl Zagreb osvojila je prvo mjesto~

"Po.Le't" je nastupio u slijede6em aaat avu: Safranic, J'urjevic, Feitl, Andjeli6, Meio. Podsjetimo se da au tu i tri ovogodisnja sluzbena prvaka SRH - Safral1:i.6 u a.psolutnoj kategoriji, Jurjevi6 u srednjoj i Feitl u polusrednjoj.

"

U fina1nim borbama Lz vanr-edn I , ml,*"g.:1,.; i talentir~~ kaL'stisti KK -Djakova skoro su priredili iznenadjenje: "Cickovi6 je pobijedio Feitla,. P-objede za momca..d npole-;talf donijeli su Safranic i Jurjevic, a nerijeseno je iz.borio Meie.

Na svec anom . rucl\:u, nakon izmjene d'o jmova , pokr-ova telj natjecanja, Savez socijalisticke omladine opcine Djakovo preko svog predstavnika pred.ao je moro.cadi KK IlPolet" iz Zagreba, pokal za osvojeno prvo mjesto.

Vrlo lijepo sudili au glavni suci Borbas (Osijek), Rs. ... dujkovic (Djakovo) i pokrajn.iKrizic (Djakovo), Mudrinic (Drava-Osijek), Feld (Hus-Osijek), L~~i6 (B.Kidric-Osijek).

m e C e v i individualni
(Ippon 10 poena, Wazaari 7 poena) bodovi bodovi
HUS OSIJEK - B .. KIDRIC ,OSIJF.l< 17:31 5:7 0;2
v
" D.RAVA II OS NASICE 50:0 10:0 2:0
DRAVA I OS - DJAKOVO 10;14 4:6 0:2
POLET ZAGREB - Bit KIDRI(~ OSIJEK 50:0 10:0 2:0
lJRAVA II OS - DJAKOVO 7:17 7's 0;2
./
'PO LET ZAGREB - DJAKOVO 24-:14- 7:5 2:0 poredak momcai:l,i

1. POLET ZAGREB

2. DJAKOVO

3 .. DRAVA II OSIJ-EK

4. BORIS KIDRIC OSIJEK

24

5.. h1JS OSIJEK

60) DRAVA I OSIJEK 7. NASICE

"

---------------~---- ------

,PREDSTAVLJAMO VAM -

Ovo je t~ma koja 6e se ponavljati i U' slijedecim brojevima KABI-a. Zelja nam je, da vas upoznarno sa istaknutim i zasluznim drustveno-sportskim radnicima, koji su'doprinjeli razvoju borila~kih vje~tina u nas i u svijetu.

U OVOID, prvom broju, p i semo 0 Dr Eminu 'I'opicu, predsjedniku Karate Saveza Zagreba.

ENIN Cerima r.rOFIC, lijecnik, rodjen 18.1.1937" u Zagrebu.

Od 1959 godine aktivno radi u karate sportu~ Od tada pa do danae, propagator je karate sporta u nasoj republici i u cijeloj SFRJ .. Jedan je od osnivaca Karate Odbora U okviru Judo saveza Hrvatske, zatim Karate odbora Jugoslavije,.Karate Sa'veza Hrvatske, Karate Saveza J\igoslavije i;Karate Saveza Zagreba.

Po osnivanju Karate Odbora Hrvatske i Karate Odbora Jugoslavije izabran je za prvog predsjednika komisije za dodjelu strucnih zvarija. U sadasnjem Karate Savezu Hrvatske predsjednik je strucno trenerske komisije ..

Autor je radnog plana i programs. karate sporta kao i perspektivnog plana i programa rada ad 1968. godine. Takodjer je i autor pr-ogr-ama rada z a skolovanje pr-edn.jaka , voditelja, organizatora i inst.ruktora k.arate sporta od 1968 godine. Radi ua njegovom usavrsa.vanju putem organ.iziranja seminara, savjetovanja i tumacenja u razdoblju od 1968. do danas~ no. svim nivoima - klupskim, opc Ln.skf.m , gz-ad skdm , republickim, aavezrri.m i medju-

.naz-odn im ,

_,-,-- PH EDSTAVLJAMO "VAM --.-------"---"-----'-'---- .. -------.

Od 1968 godine surad.juje sa skolama I i II stupnja u r3.du na popularizaciji i sirenju ka,J .... a:t;esport.a med ju naj'm.l ad j i.ma , osnivaju6i P'i on.i r-ske i Om l.ad.i.nake SekciJe.

Prve. rionirska i Om18dinska karate skola u SFRJ osnovana je 1969~ godine u o~iL {IV. Ho.Lj ev'ac " Sig;et u Zagrebu i ad t ada do dana.s d.aLa je n.ekoliko odlicnih nat'jecatelja~ voditelja i instruktora.

Od 1969 a j eda.'1 je od osni vaca :i. staJ.ni suradnik Zagrebackog strucnog centra za. borilacke vjestine B'Udokai~ Od. iste godine tehnicld ;je savjetnik strucnog b.i Lt ena z a borri.Lacke vjestine i karate sport~

Od 197L~~ god:Lne radl sa ekipom strucnjaka borilackih vJes"tina na pr-ogr-amu studija Oanova opc e obr-ane u svr-hu Opc e nar-odn e cbr-ane i samozastite i na iZ,.llrsenju tog pz-cgz-ama u karate k.Lubov ima ERE" Direktno iIi p o sr-edno sudjelovao je

u o srri.vanju 56 karate "klubova u SR Hrvatsk:oj, SR Sloveniji, SR Bosni i Her-c egcvan i , SR Srbiji i SR jIIl&.kecloniji; od toga 17 registrira...'1ih klubova u gradu Zagrebu .. Rad i, na un apr-ed j e-. nju akt:i vn e i pasivne :z,asti te karate sportasa prilikom tren i.nga i. nat j ecan.ia .. Prvi u SFRJ- zalaze se z a nova pravila natjecanja i uvod i s i s tem stl t:nika i o s+a.La.h ZEl~7'tj_tnih mjera u red.ovan rad i natjecan,ia ..

, . -

Si':l ekipom lijecnika medicine rada'li spor-t ske med ic i.ne , kard.io l ogaj anat oma , fLz i.o Loge , oku'l a s t a , r-erigeno l oga , otorino-' Lar Lngo Loga i kirurga radi n.a unapr-ed j enju metodike: prethodnih i r-edov i tih pz-eg.l eda akt L vni.h sud i.on i.ka u karate sportu ~

Auter ;je iIi koautor U obr-adi, r-aan i.h strucnj,h t ema .i.z podrucja medicine i sporta~

Voditelj je stalne sportske tribine borilackih vje§tina koje. djelu,je U okviru Karate Saveza Zagreba.

Medju..l1arodni je sud.ac od 1968 .. godine i ukljucen je 1\:0.0 stalni strucni suradnik u sud.acku organizacj.ju Za.greba. i Hrvatske III

Kao predstavnik karate spor-ca Zagreba i Hr-vat ake sudjelovao

je na medjunarodnim savjetovanjima, serninarima i kongresima, kao na primjer: 1968 .. godine Ril!1, 1968" godine Paz-Lz , 1969~ godine Spl it, 1969 Q godin.e London , 1970 ~ godine Hamburg, 1971. godine Pariz, 1972. godine Bruxelles, 1974 ... godine 1?ariz, 1975~ godine Oostends') 1975., go dine Amsterdam~ 197.50 godine Bienneo

Nosilac je v i sckog priznan.ja majstora bo r-i.Lack i.b vjestina crnog pojasa 5" Dan.

26

UNAPRHUNJA -

STRUCNO TREWERSKA KOMISIJA

IZVOD IZ SLUZBENOG REGISTRA NOSILACA a}~~QG POJASA

ANDJEI.rc NIKOLA 1 .. DAN KAHATE I It. 1/76
;
BOTA DR BOZO 2 .. :OA.N BUOOKAI r B 1/76
BAIoo;TKAS ZE'LJKO 2 .. DA.i\l' KAP.A.TE r B 2/76
D:b'VERIC MISO 1* DJ.'l...1\l KARAT;; I D 1/76
OONATOVIC LOVRO 2(0 DAN KARA!.rE I D 1/76
FEITL ZELJKO .., DA ... "i KARATE I F 1/76
c:. ..
FARlJ',t( ABDEL l~ DiLlI1 KARATE I ]' 2/76
GAZDIK DR MILJEN 2~ DAN BUDOKAI '1' G 1/76
.&.
GJUREK ZDRAVKO 1" DAN KARATE I G 2/76
GAJER DUBRAVKO l<iJ DAN KARATE I G 3/76
IiUDALI:~S IGOR 2. DAN BU DOK AI I H 1/76
RABULIN ANDRIJA 14il DAN KARATE I n 2/76
IVASIC ING STJEPAN 39 DAN BUDOKAI I t 1/76
JANDRIC BERIStAV IJ.(f DAN K.<\J:l:ATE I J 1/76
JAGATIC MA.R!JAl! 1. DAN KL'lATE I J 2/76
JURJEVIC JADRAlil\O 3~ DAN KAP.ATE I. J 3/76
JAN DlU 6 ROMEO 1" DIU! KARATE I J ~/76
K05 IRENA 3 .. nAN BUDOKAI I K 1/76
KRANJE:C MARIO 1" D1'IJI~ BUOOKU I K 2./76
KRIZ DR MARKO 2~ DAN KARATE I K 3/76
KULES BRANKO 1 .. DAN KARATE r K 4/76
KISELJAK NIKOLA ,2", DAN KA.,t{ATE I K 5/76
Kuijrs V,GAOO 1.J! IM.N KARATE r K 6/76
LATKOVIC snnSA 1$ DAN BUDOKA.I I I. 1/76
LEPEN IvreA 3" DAN KARM:E I IJ 2/76
MODRIC ZARKO 4·~ Df;._N" KARATE r }il 1/76
MLADENOVIC ANDJE1.KO 1,. DAN BUDOKIH I M 2/76
MIKVl1E'K " STJE:PAN 1@ DAN KARATE I M 3/76
HAS Ie MILAN l~ DAN KA.RATE I M 4/76
MATIC BRANISLAV 2", DAN KARA'rE I ~1 5/'76
MEDAKOVIC DRAGAN 1,.> DAN BUOOKAI I M 6/76
MI .. INARIC DR MARIJAN 2~ DAN BUDOKAI I M 7/76
PTICEK PERO z DAN' BUDOl\.AI I P 1/76
.Q
PAVLOVIC VALTER 1" DAN BUDOKAI I P 2/76
PIZMOHT ROJ A..l\l 1". DAN BUDOKAI I P 3/76
PARADIZNIK \,LAOO 3 .. DA,N" BUOOKAl 1 P It/76
POTREBI(~ ING RA!)oMIR 2~ DA1~ KARATE I P 5/76
RIBICIC MATE l'l'l DAN BtiOOKAI I R 1/76
RIBIClc MII.;A..~ 1 .. DAN BUl)oKAI I R 2/76
R'OKitIC f.ULAN 1 .. DAI~ BlJDOKAI I R 3/76
RODIC BOGDAN 1 ... DAN KA.F-ATE I R 4/76 2"7
RADU\JKOVIC i'1LADEN 1., DAN K.,Il.RATE r H 5/76 UNAPRHJENJA

SOPINA TOMO 1$ DlLl\l" BUDOKAI I S 1/76
SABOLIC ZVONKO 2(1 DAN BUDOKAI I S 2/76
STUPAIJO DRAGAN "2. .DAN K.lillATF.J I S 3/76
SOROTAR SLAVI{O .. DAN BUDOKAI I S 1/76
..1...
SAFRANIC VJEKOSLAV 3., DAN KARATE I S 2/76.
SKERJ ... lURAN 1"" DAt'! KA.RATE I S 3/76
SOle VLADO ... KARATE I y 4/76
.::;. DAN S
TOPIC DR EMIN 5f> DAN BUOOKAI r T 1/76
TUDtTA BRA,.f;JKO 1.<1' Dfu_1\f KARATE I T 2/76
TRAvrCA ZE.'lJIMIR I", DAN KARATE I T 3/76
VIZJAK MLAD~"}N 20 .DAN BUDOKAI I V 1/76
VOteIe JADRAN 1. DAN KARATE I V 2/76
wORleR VJEKOSLAV 2. DAN BUDOKAI I W 1/76
ZGALJARDIC BRANK 0 2", Dru""{ EUOOKAI I Z J./76
.•. ,.,- POCASN.I eRN! POJASEVI Z1\ K.ARATE

Besedic Zeijko 1. Dan Francheschi An.t~ 1", Dan ·Gvozdanovi6 Mirko 1. Dan. Imbrisic'Ivica 1" Dan. Jarnjru{ Iva.n 1. Dan' "MaraJ;:ov:ic Nikola 1. Da.1'l

q,elan Stjep~~ ',20 Dan

Milun Petar 1,", Dan Pacn;i,k Ervin 1. Dan R'ttpcic Mile 1. Dan Sare Mla.den 1." Dan.

Trajbar Ing Branimir 1.Dan Worich Stjepan 1. Dan

l'avlina Zarko 2. Dan.

. .

Gazdik Dr Miljen :;.,DIm Radoric lng neu.sn.dar 3. Dtm

Kriz Dr Marko 3. Dan Sm.oljell.orle 'U.kol$, ,. :r.>a

Mijic Petar, 3. Dsm BmoljtJ:rlovic Ilija ,. 0._

Potrebic Ing. RadoJld.l' 3.Dan

Putnik Nikola 3. Dan Zerdun Igor 3. Dan

VODITEL.TI

. Arbanas Zeljko Biondic Hila Cerva.r Livio Caca.n Mari j an Kalabic Dario

Kustura Franc Kovacevic Hla.den Kotl.ar Ljubomir. Jemec Boris fu,zlecki Neven

Oreski Iviea Prokec IllU"e Pesord.a Ivan Salomon Stane Ukmar Vladimir

28

KP~~ATE SA\~Z HRVATSKE Strucno trenerslta komisija Predsjednik

Dr Emin Topic 5. Dan v.r.

--------.--~ .... ---~~------ PHOCITALI SMO i'A VAS

Hironori ohtisuka u Evropi

Osnivac w·ado-ryu stila kar-a't.ea , Hironori Ohtsuka, sa svo j im s i.nom 'Jirorn po s j et it ce Ev"ropu ovog mjeseca~ On ce 1.1 Parizu odr~~ti seminar za trenere l instruktore

12. i 130 lipnja$ ,

Englezi prvaciEvrope -

Nakon velikog uspjeha na svjetskorn prvenstvu 19?5. u Long Beachn (SAD), reprezentaeija Engleske dokazala je, da je

. najbolja karate ek i.pa n.a Bvijetu. Na ll-tom pr-venat vu :FJvrope El'lglezi au osvojili p rvo mjesto nakon .ato su vrlo .la-ko savla.dali sve svoje prot;ivni.ke, pa i !prosJogodisnje pr-

vake Francuze. ..

Norris u Pariz:u

Jedan. od na,juspjesnijih americkih kar-at asa Chuck Norris - ocirza() je u Par-Leu U organizaciji Francuske Televizije yelj_ku demonstraciju 11 Pa.laci Sportova .. Chuck Norris je bio cetiri. puta pr-vak SAD, a smatrali su ga najboljim borc em na svijetu .. On je prije tri godine prestao nastupati na 'takmicenjima i posvetio se filmskoj karijeri. Nastupao je i sa pokojnim Bruce Ilee-em, a danas je vlasnik organizacije sto ima eke 500 karate skala u ciIjeloj Americi.

Na demonstrac:iji u Parizu uz Norrisa su nastupili i Hidy Ochiai, Fumio Demura, Richard Kim tie Ri.chard Le e . "'" sve poznati americki treneri.

Novi prvaci Francuske

Otkako j e Dominique Valera pz-e sao u full-cont;act karate,

Francuski je karate o s Lab i,o , ~jer je jos nekoliko bor-ac a

napustilo klasicni karate.

Na prvenstvu Pr-ancuake aamo je jedan stari pr-vak zadl'zao tltulu - C. Alifax u srednjoj kategorijie U lakoj prvak je H. Daniel, u teskoj p~ Montel, a u apsolutnoj kategoriji R4 Pive:rt - dakle Eve novi i prilicno nepoznati natjecatelji.

'.f

P.ROCITALI SMO ZA VAS

. ~ t.:~ " " . " , ..

Arneil vise nije traner Engleske '

Najbolji karate trener u E'vropi - Englez Steve Arneil 6 .. Dan kyokushinkai, posti-

gao je zaistamnogo. Njegova ekipa osvojila je sve zna~ajne titule - od prven-

stva svijeta do nekoliko titula evropskih pr-vaka i Arneil je od.Luc i.o da ae povuc e ~ Sada ce - ksko kaze - trenirati samo U SVOID klubu, a reprezentaciju 6e -povjeriti mladjim strucnjacima kojih u Engleskoj ima mnogo.

EVROPSKO PRVENSTVO U FULIJ CONTACT KARATEU

U Gelsenkirchenu u SR Njemackoj, odrzano je prvo evropsko prvenstvo u karateu punog kontakta. lakQ.se za titule dva dana borilo vise od stotinu natjecatelja, na turniru nije bilo niti jedne jedine povrede -. naravno - zahvaljujuci zastitnim sredstvima, rukavicama, sIjemovima i stitnicima za noge.

Prvaci po kategorijama su: do 57 kg Un-Kim Lan, SR Njemacka, do 63 kg Giuseppe Cosentino, Italija, do 69 kg Roger Paschy, Francuska, do 75 kg Dieter Hertel~ SR Njemacka. .

!" .

, , ....... ,

Najpoznatiji od pobjednika svakako je Roger Paschy koji je

·tll'i puta bio prvak Evrope u klasicnom karateu, a bio je i clan francuske momc ad.i, koja. je 1973. osvojila svjetsko prvenstvo. Konacno, jos 1975, kada je posljednji puta nastupio u ekipi Francuske, Paschy je ne. 3. svjetskom prvenstvu zauzeo tre6e mjesto u apsol1..ltnoj kategoriji, iako ima sarno 68 kilograroa •

. 30

1;., .{

._ .. ,- l?liEPORUCAM:O vA16f

Borila,eka vjidit:1n1i :t qaga

Kako m~ dobri i ~Thttnaki re~ult&ti u ap~rtu mogu pO$ti6i .amana be;~i v~11kih ~of.§obli1@.$t1 ~:t'ganiz~f Qsi~ "4o?;1,tim vj@ibanj0s @d r6dj@i!$ ~QrtBke d.is@iplia& aEl~ph~dl\o je ko~ie:titi dQ~$ vjei 'be Jm:i.f1-ge- 1 1:r.drii1.:U.vo~tiQl

U evi~ borilack1m sportovima w@lika ee paiaja .ora poklonlt1 raz v:ljanju _8ig~ u !~WiI;U jG lItmjvabije dobriS) poz:aQVWlje m~todike tre ninga utezim& i ~~talim PQm@cnim rekvi~iti~~~

R~d. i;la ~a.zrljqju IlKsimal.ne ~age, repetitivna mlas~ i bl"z:b1e u:z P@!~@;C mela :L @fiitalih dopl\\nskilt sredBtava :aenadom.jest1v :Je 'I! ~@dlfirilOm, BP€)l't~'fI

K~~t~ ~t osta1. bOl'ilacke vjeatine zahtijeTaj~ da udeo!. 11i ·t3:bn1keJ btuiu pt'.arihe, preci!lll~ i M'l.a.i!.u~~ "'" $t~ prije ~ga :Ie ti.j@T8. 1nten,~:J.vaitl :1 PO&l*'bil2\ tre~l~$!j

D$kl~~_~a izr.ai_a· kro~ ~i~u i re:petit1vxna ml\agll'll il!;rd«t ll'UIt. laooz h:r~u\l .... .;teste d.io bilo jabQrilae.\te "jaitU,$, :aat!oPu njltj@ ju i emi j~ eadriajlld.j@lh

U knji,lt'ii koj~ Vq prepOl"Ucamo priku-Q je rEAd ns. nui s1steaateki t;t l!lIetodi?:litil!l jediniof.m& i mole ~o kor:hrti ti it svill borilaekia vjei th&§~$

-------':..~------~-~-"- PREP0:1iUCAMO VAM _' --_

N ,i~ J.VI A

LJETUJTE

V J E ~ B A J T E

I

SPOP.TSKI CEN1 An Sf K SADLtA

StraCJlO tr'qerska komisijB. Xar'<!lte S~~~1!1 lIrvatake orga.iz1ra ov~ Bodine od l",do 15~ erpnja u Sp.ort~kom. Cetl:"U an! .a Badij1. uaj Koraul. slijed.Gci pr«:llgraw; ~"'Hd,nw:~~.:

I SEMINAR ZA ORGANIZATORE ZA RAD TJ KLUBOVlMA

1. Oeiflmjtll klubo<&ra i sek<:ija 6. Organizir!Ulje ak.upova

2111 Poelovanje klUQi\i! 111'> Propqa.uda

}. Ro'gistraelja k,luba 1. ell'lll.'!ova 5,. Orgqizil'M.j~ l080:1."l'Ii"ll'~ja It-I)! Org€m.ilH.Cij& t::rv,mi~g8, 9~ Drtditveno pol1t1!ki r&d 5" Or,anizacij6'l. ilI·!irMtVt.lU8.d.$Qra 10<1) Prakt1can l:'aci. ProTjera

II SEMINAR ZA ISPITIVACE~ STJECANJE l?RAVA ZA ODRZAVANJE ISPITA ZA· POJASE'fE U KLVOOVIMit

1 .. i'eorlja

20 Pl"og:rq rada ... Stavov! ... P~d.oV'i ... Blokade

- U~c1 - Baeanja - Kombinacij$

"'" lJvje5b.aV~lj~ te.ktike uapada i k~trN'iap&da

.... B$J,!S.'ta.'wi.· -.O!im@Y(l; opce Cb~~1Ut

,. Metodika ri!iwla • Ifttl'ol~ 't:rvj~ibqail!t1

4. PedagoAka pl"'rutsa Cko'nt:r.ol.r.ll uTjszl:lI!notrti., .kr1t@1"ij DCjl!njiva nja, llpotreba. teatn1h li~ta)

5. Liter.ntU%".!it

III g~II.A.'R fiJI. TEimIClCI T:ru1:lUllG(>~,UU\TliIl1AIKIDO"SAHOOB.RMU. I SAXO ZASTITA.KO :aln;I'lJtOR11D~:rA I ORtr:?k"Ul

1" !eorij& takt-ik"

2. Prillj_a t$Mik&

i :n t 0 1'" ,.11 a e i 0 !l til. 1 n &

';

i Ie 0 1 8\

• * d • 1 i. '76

.u..!~ .Il~; ·9j!'!!-.tY1! "...,..,.2.6 '" '( ~ ,..211186 7'6 ~~

!I'u}lto .. ,.,.3._ ....... ,_.".,.."..Mod'ul:L"t Int~:n1a,ei@nalD:t CaDP

!.t0Eu rada, bol"il!lek~ vjeitm~ $1ste~0ll i aetMCI1f£ BtJDOlUI

P 2.6 Prikaz memi!ll!litraboS' p:rOgr'WJi.rl rada do D1aj~to:t'8t'tVa T:Jt1iit~

'I 2? Priko 'l'c~_a :fJu.i ~a ~~jati1ll~''f;r-vjl0iti:m4\ 1 md,.tGn,tlD..,~tr. S 28 Priku o_ova @p6e ~"b~~~ flt.$1- rd '" t)kT1.zou 0110

C 29 Prikaz o~o~ih i ~peei3altt1h $aat&va ~& .ajatore Tjoittna

p '0 POjOdia&ClLQ Pl'V~lU~tTO ~~pu&"'~ Jo3~~".a " ,1 Cap Istarsk~ Ri'#'i3.0r~ ~76

Jf 1 MaprijliU. AI\I'K'~ RiGR,t~ea "t76

p 2 JIrik" :ra~ a&d8tel:Ult&-ilt$t~tora

,y!cli teljj._l); ~ ~oR1§_! ~.!.~.!.n.!,i. "" in!Jj:r!1}.d:oG_hdckai Ceatrs. pzoijavG od.. air. "I ($ %'" Bi100KAI, !l1t0i~~1Qm.a.l.ui autoOdp K&dul.a

33

- MALI RJECNII{.' ----.--. -- .. -----;-----,----~- __

AUlDO

3ed.2la od st.u-ih ekol.a samoobree (d.h-4110u) ko ~a SEt HcuTal& dQ d~aa at modernl,ziraua je 1925 godiDe (Morih~i Uy~sh1ba)

BANDa .•

burmdska vjeiti.u& 8!'EJaocbrmlt porijeklo. :lz K1ae

DO JUTSlJ

Tjest:lBQ 'borb~ ita~ 'bo (itap dug cako 120-150),

Bl.JDO

japeak! ~zi T ~a l:nre borilaeke Tj&it1ae. U pl"1 jovodu ",a~1 1:u;-l"ila!ka Tj@3tina (Jdn.ezi lato so va. VU shu) '" b ep~tl~ju en oblici horb., ., .. z· on ija i sa oru!j~~

BlJDOlU.I

sasro'ba!ka i&kola, barila($k.i.h vjeitiaa., Modena ikola borDe kojl'l. u1djue'aje ~Te obl.ike 1,,01"b. istota i z&p~da, b$~ ~ruija , ea orudj.. i ora 13&·

CBIOOKAI

~edria od. i..1tola j.?ll,pOOU~.k0! kuatea

CHUANG FA

nasi ... sa kb.$~i 'boktH ~o~ovni ,rijewod; :aa~ilI (boree) litikelmlt IBkr1vlje~: -!luu1g fU

oomro BR.'ETON

nat'od.Do rvmj!ll '1lw, di,jfl:lu in,ll!tlsko (C;omwall) :I.

i"rac1Wke (B~·~t9n;j~':\.) -,

GLIKA

nuodno "a~,j ~ l':1i.a Isl.!!iSldtt

GOJtJ Btu

;teaa ott ikol&"~ j~1i>~*og kmrate&t bU:ll"IUUl aa nui i ka.ru:te!'i~tilno~l! di$a.'t1jll, "~zaa 8& 70 _

Si vjeibsaa (Hi,'1I'1.gi) , •

GOSHlN Jl1!SlJ

lIod.ema ~eobr~i'l r&l'"zTijqa 1956 11 Iastitutu Kodoka~ u Tckiju, ~aztoji 80 ed oDih ~ahTata.ta stare di'Updiie® F,;oji w U l:i!oli@niom sport_oa jw. du zabruj011i

IAI 00,-;--

Tjeit1Da b~Qg ~~dj~nja~~ablje 1 zadaYaDja prY og uciuQa li~~t,ivn.:U~., !tQQ1~m~ntarni spo;it kg dOll (I!ilacfj'\i~rijtl.)' {

34

',:,"

biljeske

'. '.').

t

,_ '~~.- .. # J

---- .MAl.l 13.J;£C.VIK, --.-~------

biljeske

lE'llt lJ1K DO

jednll O~ ikola kin~8kog boklij\~1Ii' "" pOZl1&ta po to •• ito ju ;3& pop1uizil"aQ eu'W'~ni glu~ Bn~Ht we

JO JVTSl1

Tjeitaa borb~ ito,pl\')la ;j@~ 'l@ j0' iH,:ttp k;"2&1, od 120 em 1 taaji od itapa b~ ('II'idi bo ;J:~tp)

JUDO

811V'r61llUtDi !!'Ip~rt tu~stao- ~1:lltem!l~!ft lllajboljih ZWlva ta iz e:wih !i:ollii d!'Il ... diieu. Oeovao I~i je Jigo ro K~o 1882 god1n~

JIU' JITSl1

pl"tlviao je ju jutllJ'Il, ~ajl®dll!d.,a:ki B.asd.'i' !'Iii. '""ct

, japqdllli Tjeitia@:i sa~,tI'b::rl!li" be:;~n.ija" Prijo vo4: lttjer3£a 'WI,itltltoet ... jap~.aM.l·1 ~&§i :ain nikad.a upotr~bljJ!lva1.i i;a.j tormb.t 'We6je; "aka ikcla llUJ.a evoje 1me vje3t1n~~ :tav.lU"a~ k~~~t aikido i '1:..110.

JUTTI .

on~je polica.ja(Ul za. bOl"bu protiv ~Il!tblje Sil.au.ra jae Kratld. .it4tp od csli.ka ffl!l ~al1!1ii bruikom JUt j6'W:toj fJtr&mi~ koji.m 1l'IlG! blok:t.l"'a i lQr;:d. I$ablja •. V3eitba Be wo," ju.t·t~-j'Ut.n

JtARA~a , .. , .

'modern! jap~ki I1!1pOl"'t baz1r-m :La kuaskOBJ 'Do!!: !}Iv. preD,I:UlIetl. O!ll u Japu Ii!t$i. 0Id .. :Aawe godiilltll 192:2

( okinllw!ltl.-'ta )

KATANA

sablje., lin sabl.ja mdVa~a duk ad 100 em

JeDDO

llotiltn1i j'a,pwu!ki Il\l$iS~T~~.ak:i, ~port u h;oj~m. je aabljil. Hmjenj_a. li;:.opi.jom od b~krw~a (uin.ai) koja so ~ii Qbi~ ruk~~ ka~ i 3ap~ski'Mac.,.,sablja (ltatlaa)

ltlMPo

jeduoti i!ilamivs. ~a If!t<U"U jal)an8k.-u. v;jeitiau suo obl'~e .. _Mi%'w.~u 111<'1 tin.i!I'·aa boksu

lICK ,OXING

uerUlld. l1~iv Zilll f.I:ij~m&'lt:.i bok~ (u prijoTod.lJ.:' bou&l'1j<iill i1OSWlIil) <l> P:rs.v11.~ $'!l eJ.icli\a praT11iliult boksa, oeim lit«) Gil!! uduei mogu. zadav&'t::i i mega

-';r H '. '

1:0 B'O'DO u prijewodu: male bt)rb~~IM! V'jt\sta~*. Za3&@ic.ko ille za aVti vj0sti1ttl: baratl!i!.nj~ ~ruijil1la ~~lj8ka sa Ok:1:aa,we: aa1, XtQa~\l tOllfa, bo., jO" ron shakubo1l1 1mBarigqa, ka~a i 'j:;,~d ..

35

biljeske

IroSARI !.lAMA

obraab0no ormije ate se sastoji od ~a (kaaa) i $'- ltljega pricnicenQg lanoa O:usari)!) Lmc •• e. blokira eo arpom \\dara

K1JNG FU

isitrivljeno j. kril'o upot1'9blj~1l:1. nqi~ sa !tiDe ski boks"J{UDg iu oaacav'aaajetol'a ubilo e •• u stolariji". pjeQistn, ~dev~j'l1 111 bOf,'ila5k:bl vjeitilUtBllh K&da j~, net:kopostao 'Ill necel.l'U. aajs tor~ konezi kdu da 3& postigao kung tth .0 et, rae! su krivo 1"uuj*li qa~E\laje rijeci :1 po])r tali S& t.i9rm.ir!cm tehu'-W.j fa, pa je dang kmtS h il1 katkad. gmtg flit Buiv ko;j1 oQaea:l1& bilo EO ju kin.aku Tj~iti~tt samoobraa~e PraTi nasiy je 1m shu (japuli5k1 budc)

nOKUSIIINKAI

ikola. japWJ.sog karatll& aNtal.a poslije 2 .. 8"j etskog rata" cHmiTG.c kQZOlUU:UlC Masu:tatn O)"ama

xnroo

japqsko strcliearstvo.· Li;1E j~ duga($u viee od 2: sotra

.,

MMfRIKI GUSARI

laaac sa ute5ilJlll aa oba us.jato 'O'potr.bl~aTa ao ks.o defuzi 1'110 ortt!je

WAI TAl

sij_ski (tajlqdski) bolts. To je tra.d!c1onal.ni· . killleski btl'u Rl.i su ga tajland..ja1 mOdemiz1ra.l1 pr~zevsi od zap~dnog bokaa ring! kategor1je, hrojauje do 10, ruka.riee i t~d. a; It-~ia.l.i UP ranje rukama i no~a

lUGIliA~A

japanaka halebarda. Obi~no j@ upotrebljavaju i. De .. Postoji i ~pcrt*a 'f'erzija koju obicao 'l'jC!z baju stulJ1entl.ee, abcl"e e~ u dd.;jtiJcf' ~akell1do 1-· . sa halebardwaa od. btWbU8a

NIRON NO KEMPO

preyed.eno: japa~i klilmpO.4I .V14i kemP9

ltillUlltAKU

batki ~t sa nionje rile koji s" _pot.roblja ya kao oruzje. Spda u ko. 'btid.o. POBtoji. _°80 vrsta BUBohakua, s. ~v~,trit~etir1 111 viie 4j. lova.

36

OKIlfAWA TE

pre-Tedee: n,tk", so. @k::i.:l1awe - okUavljanmd. hoke od. k:ojeg se ruV'i'(t deainj1 karat", &potj".~. 121 rU.!le

. ,

v t

... ~ .!

PA KUA

jedna @d Kola kineskog bokaSlI:i Takozvana. moka

i1i ~utr~ja m~toda ,

p~rJAK SILAT

'b. !):ri. lack$. 'W'j.0:itina iz adolle~ije -ukljucuje :f. borbu b@~ oruzj& i sa, oruij~m (kris i t.d.), potjecG od kin®skog bQk~&

mmmc.u

j~~a @d organi~aeija ~ 3apanskom karateu: yeli ki sku.p malin ikola ("like n goju 17U,sn1to rya(l; ~hQt~kllW, wado r:1~§ l'uu'J.arisni su kyokusl\.im. kd~ eborinji k~~@~. III 'W~"';1I5i:4& osta.l11l ikola orga nizir~a je.u r~mbukai (R~go)

ROKUSRAKU 130

u prije'f4'Hi.U: bo dug 6 lW'~o:pa ... t~ j.e itap ('bQ) dum! od 150 eeXt:U.~&t.e;.ra (spada "Q. to 'budo)

SAl

obru\)eno orui3@ - eel.ierti\. iipka. aa dva. ititni ka 7 ap~~& U ko b"do

SAf(BO .

SAKoobrm:ta Be!> (b,"'Ia~jlil. '"' 3$o'\rjetak:t elport sl:l(!q JUJu nastao-trideset1h godina ~03 vij*ka kombi naeijom jUd<!l i n&~i~£llt:1h n'ai5kih sportOT!l. aa roda 30'1'jetRog aaT~Zat", DauM :)$ to treei stil rT~ja i 8pad~ ~ ~ILA (Rva5ka fadaracija)

S.uuaTKAI

jew.u1. cd Sl'U1de~1,h i!5:!tol,a, !;',uat$e1,$ OJlmiv&e Joshi .(lO NU'bt!

S&VATE

frane,uRi blD,ka 'tl, kojem 6@ udu'a. l"\lkama i uogasa

SlfIro Rl1.1

jedaa odvel:ikih ikola jal'~~$kog :uratea (Habui)

SHORINJI KmfPO

vidi kempo ... jedl1a cd iikol41 d!u-dziete kcja je d~aa pretvors~a u ~od~rni ~port~ koji cbuhva6a el$mGJJtte)k8.l"a1;@1a i_.juda

,.'"\-'

sHoroxm '

jeqa.od ikola j&panW'i:9g klU"at*~ (~<iIi F'WUlko«shi)

SnomlCA!

jedna od ~ol& j$.pan~og karat0!l$ ~!!lm.ova1i BU je ii6el\ic~·~~aki')~hija poslij0' llj$goV~ ~mrt1

'\

SmDtOKU. ,'c,

aodenta ikola j&pq$koS' ka,r~te-a<l!l O.!:'mi:vaC 'rei

SltfRIKEN

au!. bodl!;)i 11i nl!lproeto ig:l,a (fd Ji~tal.a. koj& lIJe baca u.a proti wika

biljeske

I

·1

37

___ MALI R".J-'ECNIK, --'-------------:-------

SB:AlCEN ".

zTjezdolika tvorevinet ott lR®ta1a't Sluli zabaoa

nje aa protiwnika

SIL LUM

jeana od akol .. kUI.'H:Jkog bQks~

SUMO

star:! ja.pansld, rvacki sport iii Pl'a,,11a eft 'Q'lo

jednce.~~"n,l"":D,;i..3!&dd od dva boroa ne al11jf.t t~ tupi t1 l'~Jtrugla ,,111 d.odim'\1#ti zemlju 11.~Jq,~, .~' ,

gie dije~d~ J;,ijela osi. stopala' .; ,,' .

_ ' . ~ \ - ." ~ ",~ 0'·";;"-' r,' ..

T.tEKWONOO

moderDi SPON llasta@ 11 KOl"eji apaj_:Jem stare korejske bcrilat!ke vjestiae fait K1'OD (potjece is'. KilU')1 nvr'&menog j9.pQsk()g karate.

l' AI CHI c.nro,!\N

:fedDa cd skQla kineSkog boua" !ako~TQa !daEUiii :is. g1mnutika iJ.i boksaut3e Ba sj~nomaSpada '11 takoZ't'ue moke iIi 'tmutra.im,je ;;kole kineakos: . boksa, IlL vis\!) 1:1.01 bal.etu n*go vjeitinl salloob rane& Ima ~&liku rekreacionu, ~ak terapeutsku vrijednost'

- -'

i'AI JUT8U

jedD.a 04 ,,:t~:l~ vjeatuMl 'B~oobrqe ,Japaaa

T.A.lrJ.'O

uatld. bodez "e.tpauJ

TOII!'A

drika ~a kosu kc;Ja aa obicXl,o U pull npot:reblja. va kao orni.je 31& Old:u.tvi (ko b'tldc)

.:'-.:::"

WAOO RTO' j*dDa od moden1h iiko],a jap~Wtog karate." Omto yao ju. je Ohtekuka't ueen~ Ftwakoshija, . apojiv Ii okmll4vljanlSki klU'at~ $f( j@.pGKOII diiudiicoa

vaIZASBI

kratki ma~( cbiem,1;) altO' pol&. metra) ito p Salltt' raji lIt~l!I:il1 U~ k~tQu. (dugi aa~)

111ft VO DAO

vijot:t:umulal. 'w\~~itiAa sMl.oo'brans ..,. potje~& od. kinemkog boksafl e. n-lo je slic:ma karate-",

WSJro

za:jedllieko i:=e s;a '"'~ boril$leke."W~6It1n8"" 11 pl'i~evod.u mtai'H.: borilld$k~ Tjeitin*, (japanc!. to iato Z~ 'b\1l.do)~ Danu 6& 'il ln~ KW gaji u drov nim: ~t1tutil!nm'l' a til mpMajll STfi v3tl1IM:;1ne bor". bez orui.jmi A Ci'nij@Nh To jepravi. tomin Eoga b1 valj&.lo upotreblj~,vat1 uajG!Wto 1cima: ~asiTa kuag !\t

38

-1 ";,:

. e- .:.'

biljeske

KALENDAR

1 1 1!: II n j. 't'4 :111. i 6 C 10 - S 30' Zagreb ka ljetna kola liOi1.ramh vje111na R 'ZaGRXS P 11, ... Ii 13 Zagrebacki karate m:tdaeki setUuu KSZ ZAGREB ! 20 .. _lhI4Jdt.~ l;e ". _;_. h .. 4..~~ Oe+.~

; ":;:i~,.,."

~ F·lE_aC·l~-hPUbiTIk;C~al\lllt~ru:' za ;r:~i;atore, aieilnarm.- _._2 sa Pjf.)tore, - seminar ~a tehuitSki trening ItS! BADIJA Z&grebaeka lj&t:na iikolel. horilaiSkih vjeitina ZAGREB

Medjm,uu"oQi ka:r·ata cup p:rijw.teljstva KSZ NICE

Budoka."t inten:'M~,t::;iQlt1I.~a 1j etns. ikola Dude-ltd .

Zagrebacka ljetna ikola borilackih vj06tina ~UT~

Setinar za vcdi'tijl.je- i orgqizatore KSZ MEDULIN Pojedinacno BudOkai PrT~3tV~ pO akupinaD_ poju(IIV&.

_S_3I1ioll B;;.o}L ... ~d , ~!!."'JJL~.!._l}!!}..J(!!"~. '26

e 1 - U 20 s ,4

P 26 "" P ;2

MEDUtIN MED1.TLJ.N

_ ... ,.,..,. _ ...

]e.G 1 " Y 0 z__ ........ R i:4k I P_'i! II" _~u I&. 11 • t ~ "RRIG~

N 1 ~eBorij&l A~X~B1e&t~0a B~dokai ~LIN

§.., ,21, ... 11 _ ~l __ .. ~.eb~i?l!.~.li!J:.~.!~_~~~e .... )..!t.'.1.l:.!i~i1! _!~!ljj;~a_ ..... , Z~GBE.!

ruJan m~2tembar 9

S 1;" 6 30 Zagreb'ifb ikOi&-~iia8k1h' 'vjeiUita Z.!GIDm

If 5 - B'l1dokai Cup "Imola i 'l6n I~ol.a :\ZOJ..Jil,

S 11 Z~0ba.aka luu'ate lisa KSZ Z,!1GREfl

I 12 . BmickcU liga B\1dokd Domiale OOM£.u.E

p 17 - I 19 Zllgrl'a:'baek1 klU"'ate "Meld, eamhar x.sz ZAGRlm

N 19 Budokai Cup nSplit "76" Spl.it SPLIT

S 2.5Zagrebacka ~&to lisa L~Z ZAGREB

N~26 . ......J:!!.401lf.!.i_l~{!,._~. __ . ,. ~~~

s r pan j

~:,.

1976

k 0 1 0 v 0 3