Komisijski ispit iz Primijenjene matematike

21. rujna 2009.

1. Kviz (točan odgovor 1 bod, netočan -1, neodgovor 0; ukupno 5 bodova)

(a) Svaka DJ ima beskonačno mnogo rješenja. DA

(b) DJ x 2 + y 2 = 2 xyy ' je homogena. DA
1 2
(c) L(e 2t ) = . DA
2 p-2
(d) Vjerojatnost nemogućeg događaja je negativna. NE
(e) Ako je A siguran događaj, tada je R A = 0 . ( ) DA

2. Riješite DJ x 2 + y 2 - 2 xyy ' = 0 . Nacrtajte krivulju rješenja za c = 2 . (10 bodova)

x 2 + y 2 - 2 xyy ' = 0
2 xyy ' = x 2 + y 2
:x2
x2 + y2
y'=
2 xy
y
æ yö
2
=z
1+ ç ÷ x
x
y'= è ø Supstitucija: y = zx
y
2 y' = z'x+ z
x
y
Nakon uvrštavanja imamo: U izrazu * vratimo: z =
x
1+ z2
z'x+ z = æ y2 ö
2z x ç1 - 2 ÷ = c2
1+ z2 è x ø
z'x = -z x2 - y 2
2z x× = c2
1- z2 x2
z'x = x2 - y 2
2z = c2
dz 1- z2 x
x=
dx 2z
OPĆE RJEŠENJE:
2z 1
ò 1 - z 2 dz = ò x dx + c x 2 - y 2 = cx
- ln 1 - z 2 = ln x + c
ln x + ln 1 - z 2 = c1
Za c = 2 imamo:
( )
ln x 1 - z 2 = c1
x2 - y 2 = 2x
x (1 - z ) = ± e
2 c1

-24
x 24
1 -1 + 1- y 2 = 0
2x 3
x (1 - z ) = c *
2
2 kvadrat binoma

( x - 1)
2
- y2 = 1
3. Odredite partikularno rješenje DJ y ''+ 2 y = x 2 + 1 ako vrijedi y (0) = y '(0) = 1 . (10 bod)

(1) YH – rješenje pripadne homogene jednadžbe

y ''+ 2 y = 0
k2 + 2 = 0 krakteristični polinom
k 2 = -2
k = ± 2i Þ a = 0; b = 2

y H = c1 cos 2 x + c2 sin 2 x

(2) YP – partikularni dio rješenja

Þ polinom Pn (x) je 2. stupnja

f ( x) = Pn ( x) × e mx üï
ý Þ n = 2; m = 0 Þ m = 0 nije korijen karakterističnog
( )
f ( x) = x 2 + 1 × e 0 x ï
þ polinoma te je a =0
yP = ax 2 + bx + c ü
ï 2a + 2 × ( ax 2 + bx + c ) = x 2 + 1
y P ' = 2ax + b ý uvrstimo u zadanu DJ :
ï 2ax 2 + 2bx + ( 2a + 2c ) = x 2 + 1
y P '' = 2a þ

Iz jednakosti lijeve i desna strane jednadžbe slijedi:

1 ü
2a = 1 Þ a = ï
2
ï 1 2
2b = 0 Þ b = 0 ý Þ yP = x
2
2a + 2c = 1 Þ c = 0ï
ï
þ
Rješenje se može određivati i metodom varijacije konstanti.

Iz (1) i (2) imamo:

x2
OPĆE RJEŠENJE: y = y H + yP = c1 cos 2 x + c2 sin 2 x +
2

y (0) = 1 Þ 1 = c1 × 1 + 0 + 0 Þ c1 = 1
y '(0) = 1 Þ y ' = - 2c1 sin 2 x + 2c2 cos 2 x
2
Þ 1 = 0 + 2c2 ×1 + 0 Þ c2 =
2

2 x2
PARTIKULARNO RJEŠENJE: y = cos 2 x + sin 2 x +
2 2
4. Odredite sliku funkcije f (t ) = ( 2 - 6t ) e-3t primjenom Laplaceove transformacije.
(10 bodova)

F ( p ) = L [ f (t ) ] transformat je u varijabli p
= L éë( 2 - 6t ) e -3t ùû ( p)
= 2 × L éë1× e -3t ùû ( p ) - 6 × L éët × e -3t ùû ( p) svojstvo linearnosti
= 2 × L [1] ( p + 3) - 6 L [t ] ( p + 3) prigušenje originala producira pomakom
1 1
= 2× - 6× tablični transformati
p+3 ( p + 3)
2

2 ( p + 3) - 6
=
( p + 3)
2

2p
2p Þ F ( p) = , p>0
= ( p + 3)
2

( p + 3)
2

5. Primjenom Laplaceovih transformacija riješite Cauchyjev problem:

2 y '+ 3 y = 7, y(0) = 4 . (10 bodova)

2 f '(t ) + 3 f (t ) = 7 L
Metoda parcijalnih razlomaka:
2 L [ f '(t ) ] + 3L [ f (t )] = L [7 ]
1 7 A B (2 A + B) p + 3 A
2 [ pF ( p ) - f (0)] + 3F ( p ) = 7 × = + =
p p (2 p + 3) p 2 p + 3 p(2 p + 3)
7
2 pF ( p) - 8 + 3F ( p ) =
p Jednakost razlomaka:
7 7
(2 p + 3) F ( p) = +8 3A = 7 Þ A =
p 3
7 +8p 14
F ( p) = 2A + B = 0 Þ B = -
p ( 2 p + 3) 3

7 8 7 1 14 1 8
F ( p) = + Þ F ( p) = × - × + L-1
p(2 p + 3) 2 p + 3 3 p 3 2p +3 2p+3

é ù é ù
7 é 1 ù 14 ê 1 ú 8 ê 1 ú
L-1 [ F ( p)] = × L-1 ê ú - × L-1 ê ú + × L-1 ê
3 ë pû 6 3 3ú
êp+ ú 2 ê p+ ú
ë 2û ë 2û
3 3
7 14 - t 8 - t
f (t ) = × 1 - × e 2 + × e 2
3 6 2
7 æ 14 24 ö - 3 t
f (t ) = + ç - + ÷ × e 2
3 è 6 6 ø
7 5 - 32 t 7 5 - 32 t
f (t ) = + ×e y= + e
3 3 3 3
 p /2
sin x
6. Pomoću formule Simpsona riješite integral:
p
ò
/4
x
dx za n = 6 . (10 bodova)

p p
b-a 2 - 4 p
Korak: h = = = » 0.13093
n 6 24
sin xi
Funkcijske vrijednosti yi = se prikazuju u RADIJANIMA.
xi
Prvi Zadnji Neparni Parni
i xi y0 yn y2i+1 y2i
0 45° 0.9003
1 52°30' 0.8659
2 60° 0.8270
3 67°30' 0.7842
4 75° 0.7379
5 82°30' 0.6885
6 90° 0.6366
Ukupno: 1.5369 2.3386 1.5649

p /2
sin x h
ò dx = éë( y0 + y6 ) + 4 × ( y1 + y3 + y5 ) + 2 × ( y2 + y4 ) ùû
p/4
x 3
1.13093
= [1.5369 + 4 × 2.3386 + 2 ×1.5649] p /2
3 sin x
= 0.04364 (1.5369 + 9.3544 + 3.1298 ) p
ò
/4
x
dx = 0.6118

= 0.6118
7. Metodom polovljenja odredite rješenje jednadžbe e - x + ln x = 0 , s točnošću do na
jednu decimalu. (10 bodova)

e - x = - ln x
y1 = y2

x y1 y2 odnos
0 1 +¥ y1 < y2
0.5 0.607 0.693 y1 < y2
1 0.368 0 y1 > y2

Þ x Î 0,1 ili 0.5,1

an + bn
k an (-) bn (+)
2
0 0 1 0.5 -
1 0.5 1 0.75 + x » 0.5
2 0.5 0.75 0.625 +
3 0.5 0.625 0.5625 -
4 0.5625 0.625 0.59375 +
5 0,5625 0.59375
8. Među svakih 50 video uređaja 8 ih je u kvaru. Nasumce biramo 3 uređaja.
a. Kolika je vjerojatnost da među njima nijedan nije u kvaru? (4 boda)
b. Kolika je vjerojatnost da su točno 3 u kvaru? (6 bodova)

Ω – skup svih elementarnih događaja

æ 50 ö
k(Ω) – broj elemenata skupa Ω, k (W ) = ç ÷
è5 ø
æ 42 ö
(a) A – 'nijedan uređaj nije u kvaru'; k ( A) = ç ÷
è5 ø
æ 42 ö 42 × 41 × 40 × 39 × 38
ç ÷
k ( A) è 5 ø 1× 2 × 3 × 4 × 5
P( A) = = = ... » 0.40149
k (W) æ 50 ö 50 × 49 × 48 × 47 × 46
ç ÷ 1× 2 × 3 × 4 × 5
è5 ø
Vjerojatnost da nijedan od 5 izabranih uređaj nije u kvaru iznosi 40.15%.

æ 8 ö æ 42 ö
(b) B – 'točno 3 uređaju su u kvaru'; k ( B) = ç ÷ × ç ÷
è 3ø è 2 ø

æ 8 öæ 42 ö 8 × 7 × 6 42 × 41
ç ÷ç ÷ ×
k ( B) è 3 øè 2 ø
P( B) = = = 1 × 2 × 3 1× 2 ... » 0.0227567
k (W ) æ 50 ö 50 × 49 × 48 × 47 × 46
ç ÷ 1× 2 × 3 × 4 × 5
è5 ø

Vjerojatnost da su točno 3 od 5 izabranih uređaj u kvaru iznosi 2.28%.

9. Ako je u proizvodnji nekog proizvoda 2% škarta, odredite vjerojatnost da se u

uzorku od 100 proizvoda nađu najmanje 3 loša.

X – slučajna varijabla - broj proizvoda

n = 100 ü
ï lk
2 ý Þ Poissonova razdioba varijable X P { X = k } = e-l
p = 2% = k!
100 ïþ
P { X ³ 3} = 1 - éë P { X = 0} + P { X = 1} + P { X = 2}ùû
é 20 21 22 ù
= 1 - ê e -2 + e -2 + e -2 ú
ë 0! 1! 2! û
= 1 - ( 0.13533 + 0.27066 + 0.27066 )
= 1 - 0.67665
= 0.32335

Vjerojatnost da se nađu najmanje 3 loša u danom uzorku iznosi 32.34%.