Pojam prava

Pravo je veoma složena društveno-duhovna pojava.

Pravo se različito određuje: kao skup normi; specifičan društveni odnos; vrijednost
posebne vrste.
Pravo se i izučava na više načina: prirodnopravne teorije; pravni pozitivizam...

• čovjek je u svom djelovanju objektivno slobodan.

• njegova sloboda manifestuje se prije svega u mogućnosti i sposobnosti izbora
između različitih mogućnosti.
• međutim, upravo tu se može na čovjeka uticati.
• sredstvo kojim se reguliše njegovo ponašanje su društvena pravila.
• poštovanje tih pravila zavisi od njegove volje i svijesti - može da ih poštuje, ili da
ih krši.
• uslučaju da se ipak odluči za pravilo koje nije društveno prihvatljivo, mora
računati sa sankcijama, koje određuje pravo.
Pojam prava
• uređeni skup normi koji propisuje i sprovodi država.
• država je nadležna i odgovorna za pravni sistem, tj. za donošenje i sprovođenje
pravnih normi.
• pravo je nerazdvojno od države.
• država i pravo su nastali kao nužna posljedica podjele društva na klase i njihove
borbe koja je prijetila da uništi društvo.
• pravo je oblast s kojom se susrećemo svakodnevno i koja predstavlja bitan
elemenat savremenog društva, zbog čega je potrebno poznavati i razumjeti njegove
osnovne osobine i pojmove.
Pojam prava
• posebna vrsta društvenih pravila, pomoću kojih se formira društveni poredak u
državi, određuju elementi državne organizacije, vrste državnih organa i njihove
kompetencije.
• pravo je ujedno i ona vrsta društvenih pravila kojima država usmjerava događanja
u društvu.
Pojam prava
• pravo je skup pravnih normi koje po određenoj proceduri donose nadležni državni
organi i koje primjenjuje država.
• definicije prava:
• normativističke,
• sociološke,
• marksističke,
• prirodnopravne...
Teorije o pravu
• Tradicionalna prirodnopravna teorija – o prirodnom pravu se govorilo najčešće
kao o jednoj apsolutnoj pravnoj kategoriji, kao poretku koji kategorički postulira izvjesna
pravila ponašanja ne vodeći računa o tome koliko su ova u skladu s pozitivnim zakonima
pojedinih država, kao poretku koji važi ne zato što je vještački ustanovljen od strane
jednog određenog ljudskog autoriteta,..
Osnovne karakteristike doktrine prirodnog prava:
• 1. nezavisnost od volje čovjekove,
• 2. univerzalnost,
• 3. nepromjenljivost,
• 4. nepostojanje monopola državne prinude,
• 5. bliska veza između prava i morala.
Po čemu se pravo razlikuje od drugih društvenih normi?
• 1. pravne norme pretežno stvara država; te norme se donose posebnim pravnim
aktima, od kojih su najznačajniji ustav i zakon; pored zakonodavnog organa, u stvaranju
prava učestvuju u određenoj mjeri i drugi ustavom određeni državni organi (vlada, najviši
sudovi) i nedržavni subjekti (crkva, udruženja poslodavaca i zaposlenih, društvene
organizacije)
Po čemu se pravo razlikuje od drugih društvenih normi?
• 2. običajne norme mogu postati pravne norme kad i ako budu sankcionisane od
strane države; i nepisane norme mogu postati pravne u slučaju njihove primjene od strane
države;

Po čemu se pravo razlikuje od drugih društvenih normi?

• 3. pravne norme su prinudne norme; adresati normi su dužni da izvrše ponašanje
predviđeno u normi bez obzira na to da li to žele ili ne žele; primjenu pravnih normi
obezbjeđuje država legitimnom upotrebom monopola fizičke sile kojom jedino ona
raspolaže; tu primjenu sankcija zbog povreda pravnih normi ostvaruju, u pravom
predviđenim procedurama, prije svega, sudovi.
Po čemu se pravo razlikuje od drugih društvenih normi?
• 4. pravo mora obezbijediti bar minimum uvažavanja od strane adresata koje
obavezuju; adresati treba da budu uvjereni u obaveznost prava kao cjeline, što ne
isključuje mogućnost da pojedine pravne norme smatraju nepravednim i nemoralnim.
Po čemu se pravo razlikuje od drugih društvenih normi?
• 5. pravo predstavlja ne samo skup važećih pravnih normi zaštićenih državnom
sankcijom bez obzira na njihovu sadržinu, nego se traži i određena sadržina tih normi
zbog koje pravo zaslužuje da bude poštovano, tj. uvažavano i cijenjeno (legitimnost
prava).
Osnovna razlika između prava i morala ogleda se u tome što:
• 1. moral obavezuje pred sudom sopstvene savjesti, dok pravo obavezuje pred
sudom drugih,
• 2. za nepoštovanje pravnih normi postoji organizovana sankcija države, dok je za
nepoštovanje moralnih sankcija – griža savjesti za sopstveno ponašanje.