SLU@BENI GLASNIK

REPUBLIKE SRPSKE
JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, ^etvrtak, 17.j
ul 2003.godine @iro-ra~uni: Razvojna banka Jugoisto~ne
BAWA LUKA Evrope AD Bawa Luka 562-099-00004292-34
Bawa Luka, Pave Radana 32A Zepterkomercbanka AD Bawa Luka
Telefon/
faks:(051)311-532, 302-
708 Broj58 God.XII 567-162-10000010-81

605 ^lan 5.
Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozi-
Na osnovu ta~ke 2. Amandmana XL na Ustav ma i zahtjevima protivne stranke. Samo kad j e to ovim
Republike Srpske ( “Slu`beni glasnik Republike zakonom odre|eno, sud j
e ovla{}en da odlu~i o zahtjevu o
Srpske”, broj28/
94)
, donosim kome protivnojstranci nij e bila pru`ena mogu}nost da
se izj
asni.
UKAZ
^lan 6.
O PROGLA[ EWU ZAKONA O PARNI^NOM POSTUPKU
U parni~nom postupku slu`beni j ezici su jezik srp-
Progla{avam Zakon o parni~nom postupku, koj i je skognaroda, j ezik bo{wa~kognaroda i j ezik hrvatskog
Narodna skup{tina Republike Srpske usvoj ila na naroda, a slu`bena pisma su }irilica i latinica.
[ estojsjednici odr`anoj28. maj
a 2003. godine, a Vije}e ^lan 7.
naroda 19. juna 2003. godine potvrdilo da usvoj enim Stranke su du`ne da iznesu sve ~iwenice na koj ima
Zakonom o parni~nom postupku nij e ugro`en vitalni zasnivaju svoj e zahtj
eve i da izvode dokaze koj ima se
nacionalni interes konstitutivnihnaroda u Republici utvr|uju te ~iwenice.
Srpskoj.
Sud je ovla{}en da utvrdi i ~iwenice koj e stranke
Broj :01-020-
402/ 03 Predsjednik nisu iznij ele, ako izrezultata rasprave i dokazivawa
23. j
una 2003. godine Republike, proizilazi da stranke idu za tim da raspola`u zahtj evi-
Bawa Luka Dragan^avi}, s.r. ma kojima ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.)
.
^lan 8.
ZAKO N Koje }e ~iwenice uzeti kao dokazane odlu~uj
e sud na
osnovu slobodne ocj ene dokaza. Sud }e savj esno i
O PARNI^NOM POSTUPKU bri`qivo ocij eniti svaki dokazzasebno i sve dokaze
zaj
edno.
Dioprvi
^lan 9.
OSNOVNE ODREDBE Stranke su du`ne da pred sudom govore istinu i da
GlavaI savj
esno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.
^lan 10.
OSNOVNI PRINCIPI
Sud je du`an da postupak sprovede bezodugovla~ewa
^lan 1. i sa {to mawe tro{kova i da onemogu}i svaku
zloupotrebu prava koja strankama pripadaj
u u postupku.
Ovim zakonom odre|uj u se pravila postupka na
osnovu kojihosnovni sudovi, okru`ni sudovi i Vrhovni ^lan 11.
sud Republike Srpske raspravqaj u i odlu~uj u u Prvostepeni postupak }e se, po pravilu, sastoj
ati od
gra|anskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije dva ro~i{ta - j ednog pripremnog ro~i{ta i j ednog
druga~ije odre|eno. ro~i{ta za glavnu raspravu.
^lan 2. ^lan 12.
U parni~nom postupku sud odlu~uj e u granicama Kad odluka suda zavisi od prethodnog rj e{ewa
zahtj
eva koji su stavqeni u postupku. pitawa da li postoj i neko pravo ili pravni odnos, a o
tom pitawu j o{ nij e donio odluku sud ili drugi
Sud u postupku primj ewuje materij alno pravo po nadle`ni organ ( prethodno pitawe) , sud mo`e sam
vlastitojocj eni i nij
e vezan za navode stranaka u pogle- rije{iti to pitawe ako posebnim propisima nij e
du materijalnogprava. druga~ije odre|eno.
^lan 3. Odluka suda o prethodnom pitawu ima pravno dejstvo
samo u parnici u kojojje to pitawe rije{eno.
Stranke mogu slobodno raspolagati zahtj
evima koje
su stavile u toku postupka. U parni~nom postupku sud j e u pogledu postoj
awa
krivi~nog dj ela i krivi~ne odgovornosti u~inioca
Sud ne}e uva`iti raspolagawa stranaka koj a su u vezan za pravosna`nu presudu krivi~nogsuda koj om se
suprotnosti sa prinudnim propisima. optu`eni ogla{ava krivim.
^lan 4. ^lan 13.
Sud odlu~uj e o tu`benom zahtj evu, po pravilu, na U prvostepenom postupku i postupku po prij
edlogu za
osnovu usmenog, neposrednogi javnograspravqawa. ponavqawe postupka sudi sudija pojedinac.
Strana 2 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKESRPSKE
U drugostepenom postupku i postupku odlu~ivawa po
reviziji sudi vije}e od trojice sudija.
^lan 14.
Ako za pojedine radwe nije zakonom odre|en oblik u
kome se mogu preduzeti, stranke preduzimaju parni~ne
radwe pismeno van ro~i{ta ili usmeno na ro~i{tu.
Glava II
NADLE@NOSTSUDA
1. Zajedni~ke odredbe
^lan 15.
Sud po prijemu tu`be ocjewuje da li je nadle`an.
Prilikom ocjewivawa nadle`nosti, sud }e uzeti u
obzir navode u tu`bi i ~iwenice koje su sudu poznate.
Ako se u toku postupka promijene okolnosti na koji-
ma je zasnovana nadle`nost suda, sud koji je bio nadle`an
u vrijeme podno{ewa tu`be ostaje i daqe nadle`an i ako
bi zbog tih promjena bio nadle`an drugi sud.
^lan 16.
Sud u toku cijelog postupka po slu`benoj du`nosti
pazi da li rje{avawe spora spada u sudsku nadle`nost.
Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje{avawe spora
nije nadle`an sud nego neki drugi organ, oglasi}e se
nenadle`nim, ukinu}e sprovedene radwe u postupku i
odbaci}e tu`bu.
Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje{avawe spora
nije nadle`an sud u Republici Srpskoj, po slu`benoj
du`nosti oglasi}e se nenadle`nim, ukinu}e sprovedene
radwe u postupku i odbaci}e tu`bu.
^lan 17.
Svaki sud u toku cijelog postupka po slu`benoj
du`nosti pazi na svoju stvarnu nadle`nost.
^lan 18.
Do dono{ewa odluke o glavnoj stvari sud }e
rje{ewem obustaviti parni~ni postupak ako utvrdi da
bi postupak trebalo sprovesti po pravilima van-
parni~nog postupka. Postupak }e se po pravosna`nosti
rje{ewa nastaviti po pravilima vanparni~nog postupka
pred nadle`nim sudom.
Radwe koje je sproveo parni~ni sud, kao {to su
uvi|aj, vje{ta~ewe, saslu{avawe svjedoka i drugo i
odluke koje je donio taj sud, nisu bez va`nosti zato {to
su preduzete u parni~nom postupku.
^lan 19.
Sud se mo`e povodom prigovora tu`enog oglasiti
mjesno nenadle`nim ako je prigovor podnijet najdocnije
u odgovoru na tu`bu.
Sud se mo`e oglasiti po slu`benoj du`nosti mjesno
nenadle`nim samo kad postoji iskqu~iva mjesna
nadle`nost nekog drugog suda, ali najdocnije do
podno{ewa odgovora na tu`bu.
^lan 20.
Po pravosna`nosti rje{ewa kojim se oglasio nena-
dle`nim, sud }e bez odlagawa, a najdocnije u roku od tri
dana, ustupiti predmet nadle`nom sudu.
Sud kome je predmet ustupqen kao nadle`nom na-
stavi}e postupak kao da je kod wega bio pokrenut.
Parni~ne radwe nenadle`nog suda, kao {to su uvi|aj,
vje{ta~ewe, saslu{avawe svjedoka i drugo, nisu bez
va`nosti zato {to ih je preduzeo nenadle`an sud.
^lan 21.
Ako sud kome je predmet ustupqen kao nadle`nom sma-
tra da je nadle`an sud koji mu je predmet ustupio ili
neki drugi sud, dostavi}e, u roku od tri dana, predmet
sudu koji treba da rije{i ovaj sukob nadle`nosti, osim
ako na|e da mu je predmet ustupqen usqed o~igledne
^etvrtak, 17. jul 2003.
oma{ke, a trebalo je da bude ustupqen nekom drugom sudu,
u kom slu~aju }e ustupiti predmet drugom sudu i o tome
obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.
Kad je povodom `albe protiv odluke prvostepenog
suda kojom se on oglasio mjesno nenadle`nim odluku
donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu
nadle`nosti i sud kome je predmet ustupqen, ako je dru-
gostepeni sud koji je odluku donio nadle`an za
rje{avawe sukoba nadle`nosti izme|u tih sudova.
^lan 22.
Sukob nadle`nosti izme|u sudova rje{ava zajedni~ki
neposredno vi{i sud.
Sukob nadle`nosti Vrhovnog suda Republike Srpske
i osnovnog, odnosno okru`nog suda, rje{ava Vrhovni sud
Republike Srpske u op{toj sjednici.
^lan 23.
Dok se ne rije{i sukob nadle`nosti, sud kome je pred-
met ustupqen du`an je da preduzima one radwe u postup-
ku za koje postoji opasnost od odlagawa.
Protiv rje{ewa kojim se odlu~uje o sukobu
nadle`nosti nije dozvoqena `alba.
^lan 24.
Svaki sud vr{i radwe u postupku na svom podru~ju,
ali ako postoji opasnost zbog odlagawa, sud }e preduzeti
izvr{ewe pojedinih radwi i na podru~ju drugog suda. O
tome }e se obavijestiti sud na ~ijem podru~ju }e se pre-
duzeti radwa.
2. Nadle`nost sudova u sporovima sa
me|unarodnim elementom
^lan 25.
U pogledu nadle`nosti sudova u Republici Srpskoj u
postupcima u kojima je stranka stranac koji u`iva pravo
imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana dr`ava ili
me|unarodna organizacija, va`e pravila me|unarodnog
prava.
^lan 26.
Sud u Republici Srpskoj nadle`an je za su|ewe kad je
wegova nadle`nost u sporu sa me|unarodnim elementom
izri~ito odre|ena zakonom Bosne i Hercegovine ili
Republike Srpske ili me|unarodnim ugovorom. Ako u
zakonu ili me|unarodnom ugovoru nema izri~ite odredbe
o nadle`nosti suda u Republici Srpskoj za odre|enu
vrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je nadle`an za
su|ewe u toj vrsti sporova i kad wegova nadle`nost
proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj
nadle`nosti.
3. Stvarna nadle`nost
^lan 27.
U parni~nom postupku sudovi sude u granicama svoje
stvarne nadle`nosti odre|ene ovim ili drugim zakonom
Republike Srpske.
4. M jesna nadle`nost
a) Op{ta mjesna nadle`nost
^lan 28.
Ako zakonom nije odre|ena iskqu~iva mjesna
nadle`nost nekog drugog suda, za su|ewe je nadle`an sud
koji je op{te mjesno nadle`an za tu`enog.
U slu~ajevima predvi|enim u ovom zakonu za su|ewe je
pored suda op{te mjesne nadle`nosti nadle`an i drugi
odre|eni sud.
^lan 29.
Za su|ewe je op{te mjesno nadle`an sud na ~ijem
podru~ju tu`eni ima prebivali{te, ako posebnim
zakonom nije druga~ije utvr|eno.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Ako tu`eni nema prebivali{te, op{te mjesno
nadle`an je sud na ~ijem podru~ju tu`eni ima boravi{te.
Ako tu`eni pored prebivali{ta ima i boravi{te u
kome drugom mjestu, a prema okolnostima mo`e se pret-
postaviti da }e tu boraviti najmawe godinu dana od dana
podno{ewa tu`be, op{te mjesno nadle`an je i sud
boravi{ta tu`enog.
^lan 30.
Za su|ewe u sporovima protiv Republike Srpske,
op{tine, kao i drugih oblika teritorijalne organizaci-
je, op{te mjesno nadle`an je sud na ~ijem se podru~ju
nalazi sjedi{te wihove skup{tine.
Za su|ewe u sporovima protiv ostalih pravnih lica,
op{te mjesno nadle`an je sud na ~ijem se podru~ju nalazi
wihovo sjedi{te.
^lan 31.
Za su|ewe u sporovima protiv dr`avqanina
Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji stalno
`ivi u inostranstvu, op{te mjesno nadle`an je sud
wegovog posqedweg prebivali{ta u Republici Srpskoj.
b) Izberiva mjesna nadle`nost
Nadle`nost u sporovima za naknadu {tete
^lan 32.
Za su|ewe u sporovima o vanugovornoj odgovornosti
za {tetu, pored suda op{te mjesne nadle`nosti,
nadle`an je i sud na ~ijem je podru~ju {tetna radwa
izvr{ena ili sud na ~ijem je podru~ju {tetna posqedica
nastupila.
Ako je {teta nastala usqed smrti ili te{ke tjelesne
povrede, nadle`an je pored suda iz stava 1. ovog ~lana i
sud na ~ijem podru~ju tu`ilac ima prebivali{te, odno-
sno boravi{te.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana primjewiva}e se i u
sporovima protiv dru{tva za osigurawe radi naknade
{tete tre}im licima na osnovu propisa o neposrednoj
odgovornosti dru{tava za osigurawe, a odredba stava 1.
ovog ~lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po
osnovu naknade {tete protiv regresnih du`nika.
Nadle`nost u sporovima radi za{tite prava
na osnovu jemstva proizvo|a~a
^lan 33.
Za su|ewe u sporovima za za{titu prava na osnovu
pismenog jemstva protiv proizvo|a~a koji je dao jemstvo
nadle`an je, osim suda op{te mjesne nadle`nosti za
tu`enog, i sud op{te mjesne nadle`nosti za prodavca
koji je prilikom prodaje stvari uru~io kupcu pismeno
jemstvo proizvo|a~a.
Nadle`nost u sporovima za zakonsko izdr`avawe
^lan 34.
Za su|ewe u sporovima za zakonsko izdr`avawe, ako je
tu`ilac lice koje tra`i izdr`avawe, nadle`an je pored
suda op{te mjesne nadle`nosti i sud na ~ijem podru~ju
tu`ilac ima prebivali{te, odnosno boravi{te.
Nadle`nost u bra~nim sporovima
^lan 35.
Za su|ewe u sporovima radi utvr|ivawa postojawa
ili nepostojawa braka, poni{tewa braka ili razvoda
braka (bra~ni sporovi), nadle`an je pored suda op{te
mjesne nadle`nosti i sud na ~ijem podru~ju su bra~ni
drugovi imali posqedwe zajedni~ko prebivali{te.
Nadle`nost u sporovima o utvr|ivawu ili osporavawu
o~instva ili materinstva
^lan 36.
U sporovima radi utvr|ivawa ili osporavawa
o~instva ili materinstva, ako je tu`ilac dijete,
nadle`an je pored suda op{te mjesne nadle`nosti i sud
na ~ijem podru~ju tu`ilac ima prebivali{te, odnosno
boravi{te.
Broj 58 - Strana 3
Nadle`nost po mjestu u kome se nalazi poslovna
jedinica pravnog lica
^lan 37.
Za su|ewe u sporovima protiv pravnog lica koje ima
poslovnu jedinicu van svog sjedi{ta, ako spor
proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda
op{te mjesne nadle`nosti, nadle`an je i sud na ~ijem
podru~ju se nalazi ova poslovna jedinica.
Nadle`nost u sporovima iz nasqednopravnihodnosa
^lan 38.
Dok ostavinski postupak nije pravosna`no zavr{en,
za su|ewe u sporovima iz nasqednopravnih odnosa, kao i
u sporovima o potra`ivawima povjerioca prema
ostaviocu, pored suda op{te mjesne nadle`nosti mjesno
je nadle`an i sud na ~ijem podru~ju se nalazi sud koji
sprovodi ostavinski postupak.
Nadle`nost po mjestu pla}awa
^lan 39.
Za su|ewe u sporovima imaoca mjenice ili ~eka pro-
tiv potpisnika nadle`an je, pored suda op{te mjesne
nadle`nosti, i sud mjesta pla}awa.
Nadle`nost u sporovima iz radnihodnosa
^lan 40.
Ako je u sporu iz radnog odnosa tu`ilac zaposleni,
za su|ewe je nadle`an, pored suda koji je op{te mjesno
nadle`an za tu`enog, i sud na ~ijem se podru~ju rad
obavqa ili se obavqao, odnosno sud na ~ijem bi se
podru~ju rad morao obavqati, kao i sud na ~ijem je
podru~ju zasnovan radni odnos.
Nadle`nost u sporovima zbog smetawa posjeda na
pokretnim stvarima
^lan 41.
Za sporove zbog smetawa posjeda na pokretnim stvari-
ma nadle`an je, pored suda op{te mjesne nadle`nosti, i
sud na ~ijem se podru~ju dogodilo smetawe.
v) Iskqu~iva mjesna nadle`nost
Nadle`nost u sporovima o nepokretnostima
^lan 42.
Za su|ewe u sporovima o pravu svojine i o drugim
stvarnim pravima na nepokretnosti, u sporovima zbog
smetawa posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz
zakupnih ili najamnih odnosa na nepokretnosti ili iz
ugovora o kori{}ewu stana ili poslovnih prostorija,
iskqu~ivo je nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalazi
nepokretnost.
Ako nepokretnost le`i na podru~ju vi{e sudova,
nadle`an je svaki od tih sudova.
Nadle`nost u sporovima o vazduhoplovu i brodu
^lan 43.
Kad je za su|ewe u sporovima o pravu svojine i o
drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu, pomorskom
brodu i brodu unutra{we plovidbe, kao i u sporovima iz
zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadle`an sud
Republike Srpske, iskqu~ivo je mjesno nadle`an sud na
~ijem se podru~ju vodi upisnik u koji je vazduhoplov,
odnosno brod upisan.
^lan 44.
Kad je za su|ewe u sporovima zbog smetawa posjeda na
brodovima, odnosno vazduhoplovima iz ~lana 43. ovog
zakona nadle`an sud Republike Srpske, mjesno je
nadle`an, pored suda na ~ijem se podru~ju vodi upisnik
u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na
~ijem se podru~ju dogodilo smetawe.
Nadle`nost za sporove u izvr{nom i
ste~ajnom postupku
^lan 45.
Za su|ewe u sporovima koji nastaju u toku i povodom
sudskog ili administrativnog izvr{nog postupka,
Strana 4 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
odnosno u toku i povodom ste~ajnog postupka, mjesno je
iskqu~ivo nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalazi sud
koji sprovodi izvr{ni, odnosno ste~ajni postupak,
odnosno sud na ~ijem se podru~ju sprovodi administra-
tivno izvr{ewe.
g) Supsidijarna nadle`nost
Nadle`nost za suparni~are
^lan 46.
Ako je jednom tu`bom tu`eno vi{e lica u svojstvu
materijalnih suparni~ara (~lan 362. stav 1. ta~ka 1.), a za
wih ne postoji mjesna nadle`nost istog suda, nadle`an je
sud koji je mjesno nadle`an za jednog od tu`enih.
Nadle`nost za lica za koja ne postoji op{ta mjesna
nadle`nost u Republici Srpskoj
^lan 47.
Tu`ba o imovinskopravnim zahtjevima protiv lica
za koje ne postoji op{ta mjesna nadle`nost u Republici
Srpskoj, mo`e se podnijeti svakom sudu u Republici
Srpskoj na ~ijem se podru~ju nalazi kakva imovina tog
lica ili predmet koji se tu`bom tra`i.
Ako nadle`nost suda u Republici Srpskoj postoji
zato {to je obaveza nastala za vrijeme boravka tu`enog u
Republici Srpskoj, mjesno nadle`an je sud na ~ijem je
podru~ju obaveza nastala.
U sporovima protiv lica za koje u Republici Srpskoj
ne postoji op{ta mjesna nadle`nost, za obaveze koje
treba ispuniti u Republici Srpskoj, tu`ba se mo`e pod-
nijeti sudu na ~ijem podru~ju tu obavezu treba ispuniti.
Nadle`nost po mjestu gdje se nalazi zastupni{tvo
stranog lica u Republici Srpskoj
^lan 48.
U sporovima protiv pravnog lica koje ima sjedi{te
u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u
Republici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tu`ba
se mo`e podnijeti sudu u Republici Srpskoj na ~ijem se
podru~ju nalazi wegovo stalno zastupni{tvo za Bosnu i
Herecegovinu, odnosno Republiku Srpsku ili sjedi{te
organa kome je povjereno da vr{i wegove poslove.
d) Odre|ivawe mjesne nadle`nosti od strane vi{eg suda
^lan 49.
Ako nadle`ni sud usqed izuze}a sudija ne mo`e da
postupa, izvijesti}e o tome neposredno vi{i sud, koji }e
odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno
nadle`an sud sa wegovog podru~ja.
^lan 50.
Okru`ni sud mo`e, na prijedlog stranke ili
nadle`nog osnovnog suda, odrediti da u pojedinom pred-
metu postupa drugi stvarno nadle`an osnovni sud sa
wegovog podru~ja ako je o~igledno da }e se tako lak{e
sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi oprav-
dani razlozi.
Vrhovni sud Republike Srpske mo`e, na prijedlog
stranke ili nadle`nog suda, odrediti da u pojedinom
predmetu postupa stvarno nadle`ni osnovni sud sa
podru~ja drugog okru`nog suda ili drugi stvarno
nadle`ni okru`ni sud, ako je o~igledno da }e se tako
lak{e sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi
opravdani razlozi.
^lan 51.
Ako je za su|ewe nadle`an sud u Republici Srpskoj,
ali se po odredbama ovog zakona ne mo`e utvrditi koji je
sud mjesno nadle`an, Vrhovni sud Republike Srpske }e,
na prijedlog stranke, odrediti koji }e stvarno nadle`an
sud biti mjesno nadle`an.
^etvrtak, 17. jul 2003.
|) Sporazum o mjesnoj nadle`nosti
^lan 52.
Ako zakonom nije odre|ena iskqu~iva mjesna
nadle`nost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da
im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadle`an,
pod uslovom da je taj sud stvarno nadle`an.
Ako je zakonom odre|eno da su za su|ewe u odre|enom
sporu mjesno nadle`na dva ili vi{e sudova u Republici
Srpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom ste-
penu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno
nadle`an sud.
Ovaj sporazum va`i samo ako je pismeno sastavqen,
ako su ga potpisale sve stranke i ako se ti~e odre|enog
spora ili vi{e sporova koji svi proisti~u iz odre|enog
pravnog odnosa.
Ispravu o sporazumu tu`ilac mora prilo`iti uz
tu`bu.
Ako tu`ba nije podnijeta sudu na koji upu}uje spo-
razum o mjesnoj nadle`nosti tu`eni mo`e zahtijevati da
se predmet ustupi tom sudu.
Zahtjev iz prethodnog stava tu`eni mo`e podnijeti
najdocnije u odgovoru na tu`bu, uz prilagawe isprave o
sporazumu.
Dio drugi
TOK POSTUPKA
A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
Glava III
TU@BA
1. Tu`ba i wena sadr`ina
^lan 53.
Parni~ni postupak pokre}e se tu`bom.
Tu`ba mora da sadr`i:
1) osnov za nadle`nost suda;
2) odre|en zahtjev u pogledu glavne stvari i spored-
nih tra`ewa (tu`beni zahtjev);
3) ~iwenice na kojima tu`ilac zasniva tu`beni
zahtjev;
4) dokaze kojima se utvr|uju ove ~iwenice;
5) nazna~ewe vrijednosti spora;
6) pravni osnov tu`benog zahtjeva i
7) druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334.
ovog zakona mora imati svaki podnesak.
Sud nije vezan za pravni osnov tu`benog zahtjeva.
Sud }e postupiti po tu`bi i kad tu`ilac nije naveo
pravni osnov tu`benog zahtjeva.
2. Tu`ba za utvr|ewe
^lan 54.
Tu`ilac mo`e u tu`bi tra`iti da sud samo utvrdi
postojawe, odnosno nepostojawe nekog prava ili pravnog
odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke
isprave.
Ovakva tu`ba mo`e se podi}i kad je to posebnim
propisima predvi|eno ili kad tu`ilac ima pravni
interes da sud utvrdi postojawe, odnosno nepostojawe
nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odno-
sno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva
za ~inidbu iz istog odnosa.
Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili
ne postoji neki pravni odnos koji je u toku parnice
postao sporan, tu`ilac mo`e pored postoje}eg zahtjeva
ista}i i tu`beni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos
postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim par-
nica te~e nadle`an za takav zahtjev.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Isticawe zahtjeva u smislu odredbe stava 3. ovog
~lana ne}e se smatrati kao preina~ewe tu`be.
3. Isticawe vi{e tu`benih zahtjeva
u jednoj tu`bi
^lan 55.
U jednoj tu`bi tu`ilac mo`e ista}i vi{e zahtjeva
protiv istog tu`enog kad su svi zahtjevi povezani istim
~iweni~nim i pravnim osnovom.
Ako zahtjevi nisu povezani istim ~iweni~nim i
pravnim osnovom, oni se mogu ista}i u jednoj tu`bi pro-
tiv istog tu`enog samo kad je isti sud stvarno nadle`an
za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odre|ena
ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticawe takvih
tu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi doprinosi
ekonomi~nosti postupka.
Ako sud, u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, ocijeni da
isticawe vi{e tu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi ne
doprinosi ekonomi~nosti postupka, najdocnije na
pripremnom ro~i{tu donije}e rje{ewe o razdvajawu po-
stupaka.
Tu`ilac mo`e dva ili vi{e tu`benih zahtjeva koji su
u me|usobnoj vezi ista}i u jednoj tu`bi, i tra`iti da sud
usvoji sqede}i od tih zahtjeva ako na|e da onaj koji je u
tu`bi istaknut ispred wega nije osnovan.
Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog ~lana ista}i u jednoj
tu`bi samo ako je sud stvarno nadle`an za svaki od
istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odre|ena ista
vrsta postupka.
4. Preina~ewe tu`be
^lan 56.
Preina~ewe tu`be je promjena istovjetnosti zahtjeva,
pove}awe postoje}eg ili isticawa drugog zahtjeva uz po-
stoje}i.
Tu`ba nije preina~ena ako je tu`ilac promijenio
pravni osnov tu`benog zahtjeva, ako je smawio tu`beni
zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio
pojedine navode.
^lan 57.
Tu`ilac mo`e preina~iti tu`bu najdocnije do
zakqu~ewa pripremnog ro~i{ta ili do po~etka glavne
rasprave ako pripremno ro~i{te nije odr`ano.
Poslije odr`avawa pripremnog ro~i{ta, a najdoc-
nije do zakqu~ewa glavne rasprave, sud mo`e dozvoliti
prina~ewe tu`be samo ako ocijeni da preina~ewe nije
usmjereno na odugovla~ewe postupka i ako tu`eni pri-
stane na preina~ewe.
Smatra}e se da postoji pristanak tu`enog na
preina~ewe tu`be ako se on upusti u raspravqawe o
glavnoj stvari po preina~enoj tu`bi, a nije se prije toga
protivio preina~ewu.
Sud }e, u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, dozvoliti
prina~ewe tu`be i kad se tu`eni protivi preina~ewu
ako su ispuweni svi sqede}i uslovi:
1) tu`ilac bez svoje krivice nije mogao tu`bu
preina~iti ranije,
2) tu`eni je u mogu}nosti da raspravqa po
preina~enoj tu`bi bez odlagawa glavne rasprave.
Protiv rje{ewa kojim se usvaja ili odbija
preina~ewe tu`be nije dozvoqena posebna `alba.
^lan 58.
Tu`ilac mo`e, u roku iz ~lana 57. ovog zakona, svoju
tu`bu preina~iti i tako {to }e umjesto prvobitno
tu`enog tu`iti drugo lice.
Za preina~ewe tu`be u smislu stava 1. ovog ~lana
potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu
namjesto prvobitnog tu`enog. Ako se prvobitni tu`eni
ve} upustio u raspravqawe o glavnoj stvari, potreban je
i wegov pristanak.
Broj 58 - Strana 5
Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog
tu`enog mora primiti parnicu u onom stawu u kakvom se
ona nalazi u trenutku kad u wu stupa.
5. Povla~ewe tu`be
^lan 59.
Tu`ilac mo`e povu}i tu`bu bez pristanka tu`enog
prije nego {to tu`ba bude dostavqena tu`enom. Tu`ba se
mo`e povu}i i poslije dostavqawa tu`enom, sve do
zakqu~ewa glavne rasprave, ako tu`eni na to pristane.
Ako se tu`eni u roku od osam dana od dana obavje{tewa
o povla~ewu tu`be ne izjasni o tome, smatra}e se da je
pristao na povla~ewe.
Povu~ena tu`ba smatra se kao da nije ni bila podni-
jeta i mo`e se ponovo podnijeti.
6. Postojawe parnice
^lan 60.
Parnica po~iwe da te~e dostavqawem tu`be
tu`enom.
U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku
postupka, parnica po~iwe da te~e od ~asa kad je o tom
zahtjevu obavije{tena protivna stranka.
Dok parnica te~e, ne mo`e se u pogledu istog zahtjeva
pokrenuti nova parnica me|u istim strankama, a ako
takva parnica bude pokrenuta, sud }e tu`bu odbaciti.
Ako me|u istim strankama ve} te~e druga parnica o
istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini,
stranke su o tome du`ne obavijestiti sud.
Sud }e u toku cijelog postupka po slu`benoj
du`nosti paziti da li ve} te~e druga parnica o istom
zahtjevu me|u istim strankama pred sudom u Bosni i
Hercegovini.
^lan 61.
Ako koja od stranaka otu|i stvar ili pravo o kome
te~e parnica, to ne spre~ava da se parnica me|u istim
strankama dovr{i.
Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome te~e
parnica mo`e stupiti u parnicu namjesto tu`ioca,
odnosno tu`enog samo ako na to pristanu obje stranke.
Glava IV
PRIPREMAWE GLAVNE RASPRAVE
1. Op{te odredbe
^lan 62.
Sud odmah po prijemu tu`be po~iwe pripreme za
glavnu raspravu.
Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivawe
tu`be, dostavqawe tu`be tu`enom na obavezni odgovor,
odr`avawe pripremnog ro~i{ta i zakazivawe glavne
rasprave.
^lan 63.
U toku pripremawa glavne rasprave stranke mogu
upu}ivati podneske u kojima }e navesti ~iwenice na
kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predlo`iti dokaze
kojima se utvr|uju ove ~iwenice.
^lan 64.
Sud u toku pripremawa glavne rasprave donosi
odluke o upravqawu postupkom u skladu sa odredbama
ovog zakona.
Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana nije dozvoqe-
na posebna `alba.
^lan 65.
Sud mo`e u toku pripremawa glavne rasprave
donijeti presudu na osnovu priznawa, presudu na osnovu
odricawa i presudu zbog propu{tawa, te primiti na
zapisnik poravnawe stranaka.
Strana 6 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
2. Prethodno ispitivawe tu`be i
dostavqawe tu`be
^lan 66.
Kad utvrdi da je tu`ba nerazumqiva ili da ne sadr`i
elemente propisane odredbom ~lana 53. ovog zakona
(nepotpuna tu`ba), ili da postoje nedostaci koji se ti~u
sposobnosti tu`ioca ili tu`enog da budu stranke u par-
nici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupawa
stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovla{}ewe za-
stupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovla{}ewe
potrebno, sud }e radi otklawawa ovih nedostataka pre-
duzeti potrebne radwe predvi|ene odredbama ~l. 295. i
336. ovog zakona.
^lan 67.
Po prethodnom ispitivawu tu`be sud donosi
rje{ewe kojim se tu`ba odbacuje ako utvrdi:
1) da rje{avawe o tu`benom zahtjevu ne spada u sudsku
nadle`nost;
2) da je tu`ba podnijeta neblagovremeno, ako je poseb-
nim propisima odre|en rok za podno{ewe tu`be;
3) da o istom zahtjevu ve} te~e parnica;
4) da je stvar pravosna`no presu|ena;
5) da je o predmetu spora sklopqeno sudsko porav-
nawe;
6) da se tu`ilac pred sudom odrekao tu`benog zahtje-
va;
7) da ne postoji pravni interes tu`ioca za
podno{ewe tu`be za utvr|ewe ili
8) da tu`ilac u roku koji je sud odredio nije otklo-
nio nedostatke iz ~lana 66. ovog zakona.
Sud donosi rje{ewe kojim se sud ogla{ava nena-
dle`nim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi:
1) da nije mjesno nadle`an da rje{ava o tu`benom
zahtjevu ili
2) da nije stvarno nadle`an da rje{ava o tu`benom
zahtjevu.
^lan 68.
Ako smatra da nema dovoqno ~iwenica za dono{ewe
odluke o pitawu koje se postavilo u toku prethodnog
ispitivawa tu`be, sud }e o ovom pitawu odluku donijeti
naknadno, ~im bude raspolagao sa dovoqno ~iwenica.
^lan 69.
Tu`ba sa prilozima se dostavqa tu`enom na odgovor
u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune
tu`be u sudu.
3. Odgovor na tu`bu
a) Odgovor na tu`bu i wena sadr`ina
^lan 70.
Po prijemu tu`be sa prilozima tu`eni je du`an da,
najdocnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeni
odgovor na tu`bu.
Prilikom dostavqawa tu`be tu`enom, sud }e
pou~iti tu`enog o obavezi iz stava 1. ovog ~lana, o tome
{ta treba da sadr`i odgovor na tu`bu i obavijestiti ga
o posqedicama nedostavqawa odgovora na tu`bu u
odre|enom roku.
^lan 71.
U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e pro-
cesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili ospo-
rava postavqeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge
podatke koje, u skladu sa odredbama ~lana 334. ovog
zakona, mora imati svaki podnesak.
Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na
tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zah-
tjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje
^etvrtak, 17. jul 2003.
navode, dokaze kojima se utvr|uju ove ~iwenice, te
pravni osnov za navode tu`enog.
^lan 72.
Kad je u ovom zakonu predvi|eno da stranka mo`e
staviti odre|eni prigovor ili prijedlog ili preduzeti
kakvu drugu parni~nu radwu dok se tu`eni ne upusti u
raspravqawe o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno
prijedlog mo`e se staviti dok sud ne primi odgovor na
tu`bu.
^lan 73.
Kad utvrdi da je odgovor na tu`bu nerazumqiv ili
nepotpun, sud }e radi otklawawa tih nedostataka po-
stupiti u skladu sa odredbom ~lana 336. ovog zakona.
b) Protivtu`ba i odgovor na protivtu`bu
^lan 74.
Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najdocnije na
pripremnom ro~i{tu da podnese protivtu`bu, ako je
zahtjev protivtu`be u vezi sa tu`benim zahtjevom, ili
ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtu`bom
tra`i utvr|ewe nekog prava ili pravnog odnosa od ~ijeg
postojawa ili nepostojawa zavisi u cjelini ili djeli-
mi~no odluka o tu`benom zahtjevu.
Poslije odr`avawa pripremnog ro~i{ta, protiv-
tu`ba se mo`e podnijeti samo ako tu`eni na to pristane
i ako sud ocijeni da podno{ewe protivtu`be nije usmje-
reno na odugovla~ewe postupka.
Odredbe ovog zakona o tu`bi i odgovoru na tu`bu
shodno se primjewuju i na protivtu`bu i odgovor na
protivtu`bu, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.
4. Pripremno ro~i{te
a) Op{te odredbe
^lan 75.
Po prijemu odgovora na tu`bu, odnosno odgovora na
protivtu`bu, sud }e zakazati pripremno ro~i{te.
Ako tu`eni nije dostavio odgovor na tu`bu, a
tu`ilac u tu`bi nije tra`io dono{ewe presude zbog
propu{tawa, sud }e zakazati pripremno ro~i{te po
isteku roka za podno{ewe odgovora na tu`bu.
Datum odr`avawa pripremnog ro~i{ta sud }e, po pra-
vilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Pripremno ro~i{te odr`a}e se, po pravilu, najdoc-
nije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog
odgovora na tu`bu, odnosno od dana proteka roka za
podno{ewe odgovora na tu`bu, ili ako je tu`eni podnio
protivtu`bu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovo-
ra na protivtu`bu.
^lan 76.
Odr`avawe pripremnog ro~i{ta je obavezno, osim u
slu~aju kada sud poslije ispitivawa tu`be i odgovora na
tu`bu utvrdi da me|u strankama nema spornih ~iwenica
ili da zbog jednostavnosti spora odr`avawe pripremnog
ro~i{ta nije potrebno.
^lan 77.
U pozivu za pripremno ro~i{te sud }e obavijestiti
stranke o posqedicama izostanka sa pripremnog
ro~i{ta, kao i o tome da su du`ne najdocnije na
pripremnom ro~i{tu da iznesu sve ~iwenice na kojima
zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo`e sve dokaze koje
`ele izvesti u toku postupka, te da na pripremno
ro~i{te donesu sve isprave i predmete koje `ele upotri-
jebiti kao dokaz.
^lan 78.
Pripremno ro~i{te po~iwe tako {to tu`ilac
ukratko izla`e tu`bu, a zatim tu`eni ukratko izla`e
odgovor na tu`bu.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Kad je potrebno, sud }e zatra`iti od stranaka razja-
{wewe u vezi sa wihovim navodima ili prijedlozima.
^lan 79.
Poslije izlagawa tu`be i odgovora na tu`bu,
raspravqa se o pitawima koja se odnose na smetwe za
daqi tok postupka. O ovim pitawima se mogu na
pripremnom ro~i{tu izvoditi dokazi kad je to potreb-
no.
Sud }e po prigovoru stranke ili po slu`benoj
du`nosti, postupiti po odredbama ~lana 67. ovog zakona,
ako odredbama ovog zakona nije druga~ije odre|eno.
Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetwi
za vo|ewe postupka, odluku o prigovoru donije}e zajedno
sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv odluke iz stava 3. ovog ~lana nije dozvoqena
posebna `alba.
^lan 80.
U daqem toku pripremnog ro~i{ta, raspravqa}e se o
prijedlozima stranaka i ~iweni~nim navodima kojima
stranke obrazla`u svoje prijedloge.
^lan 81.
Sud }e prema rezultatima raspravqawa na priprem-
nom ro~i{tu odlu~iti o ~emu }e se raspravqati i koji
dokazi }e se izvesti na glavnoj raspravi.
Prijedloge koje ne smatra bitnim za dono{ewe
odluke sud }e odbiti i u rje{ewu nazna~iti razlog odbi-
jawa.
Protiv rje{ewa iz stava 2. ovog ~lana nije dozvoqe-
na posebna `alba.
Sud nije u daqem toku parnice vezan za svoja ranija
rje{ewa iz ovog ~lana.
^lan 82.
Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvo|ewe
dokaza vje{ta~ewem, uvijek }e odrediti rok u kome
vje{tak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz i
mi{qewe.
Pri odre|ivawu ovog roka sud }e voditi ra~una o
tome da pismeni nalaz i mi{qewe mora dostaviti
strankama najdocnije osam dana prije odr`avawa
ro~i{ta za glavnu raspravu.
^lan 83.
Ako pred istim sudom te~e vi{e parnica izme|u
istih lica ili u kojima je isto lice protivnik raznih
tu`ilaca ili raznih tu`enih, sud mo`e, uz saglasnost
stranaka, rje{ewem spojiti sve ove parnice radi zajed-
ni~kog raspravqawa, ako bi se time ubrzalo
raspravqawe ili smawili tro{kovi. Za sve spojene par-
nice sud }e donijeti zajedni~ku presudu.
Sud mo`e, uz saglasnost stranaka, odrediti da se
odvojeno raspravqa o pojedinim zahtjevima iz iste tu`be
i po zavr{etku odvojenog raspravqawa donije}e posebne
odluke o tim zahtjevima.
Rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu se, po pravilu,
donijeti najdocnije na pripremnom ro~i{tu ili do
po~etka glavne rasprave ako pripremno ro~i{te nije
odr`ano.
Protiv rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana posebna
`alba nije dozvoqena.
^lan 84.
Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je
uredno obavije{ten, smatra}e se da je tu`ba povu~ena,
osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i.
Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavi-
je{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez wegovog pris-
ustva.
Broj 58 - Strana 7
^lan 85.
Na pripremnom ro~i{tu sud ima u pogledu
upravqawa postupkom sva ovla{}ewa koja ima i na
glavnoj raspravi.
b) Medijacija i sudsko poravnawe
^lan 86.
Najdocnije na pripremnom ro~i{tu, sud mo`e, uko-
liko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu
spora i druge okolnosti, da predlo`i strankama da spor
rije{e u postupku medijacije kako je predvi|eno posebn-
im zakonom.
Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke
sve do zakqu~ewa glavne rasprave.
^lan 87.
Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakqu~e
poravnawe o predmetu spora (sudsko poravnawe).
^lan 88.
Sud }e, na na~in koji ne ugro`ava wegovu nepri-
strasnost, na pripremnom ro~i{tu, kao i u toku cijelog
postupka, nastojati da stranke zakqu~e sudsko porav-
nawe.
U ciqu doprinosa poravnawu sud mo`e, kada ocijeni
da je to osnovano, strankama predlo`iti kako da se
poravnaju, vode}i ra~una o `eqama stranaka, prirodi
spora, odnosima me|u strankama i drugim okolnostima.
^lan 89.
Sudsko poravnawe mo`e da se odnosi na cijeli
tu`beni zahtjev ili na jedan wegov dio.
Pred sudom se ne mo`e zakqu~iti poravnawe u pogle-
du zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (~lan 3.
stav 2.).
Kad sud donese rje{ewe kojim ne dozvoqava porav-
nawe stranaka, zasta}e se sa postupkom dok ovo rje{ewe
ne postane pravosna`no.
^lan 90.
Sporazum stranaka o poravnawu unosi se u zapisnik.
Poravnawe je zakqu~eno kad stranke potpi{u zapi-
snik.
Poravnawe sadr`i i sporazum o tro{kovima. Ako
stranke ne postignu sporazum o tro{kovima, mogu se
dogovoriti da odluku o tro{kovima donese sud.
Sud }e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u
koji je uneseno poravnawe.
^lan 91.
Sudsko poravnawe ima snagu izvr{nog naslova.
^lan 92.
Sudsko poravnawe mo`e se pobijati samo tu`bom.
Sudsko poravnawe se mo`e pobijati ako je zakqu~eno
u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
Tu`ba iz stava 1. ovog ~lana se mo`e podnijeti u roku
od tri mjeseca od dana saznawa za razloge pobijawa, a
najdocnije u roku od pet godina od dana zakqu~ewa sud-
skog poravnawa.
^lan 93.
Sud }e u toku cijelog postupka po slu`benoj
du`nosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kome
je ranije bilo zakqu~eno sudsko poravnawe i ako utvrdi
da se parnica vodi o predmetu o kome je zakqu~eno sudsko
poravnawe, odbaci}e tu`bu.
v) Zakazivawe ro~i{ta za glavnu raspravu
^lan 94.
Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{ewem odrediti:
1) dan i ~as odr`avawa glavne rasprave;
Strana 8 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
2) pitawa o kojima }e se raspravqati na glavnoj
raspravi;
3) dokaze koji }e se izvesti na glavnoj raspravi;
4) lica koja }e biti pozvana na glavnu raspravu.
Glavna rasprava }e se, po pravilu, odr`ati najdoc-
nije u roku od 30 dana od dana odr`avawa pripremnog
ro~i{ta.
Sud mo`e odrediti da se glavna rasprava odr`i
odmah poslije pripremnog ro~i{ta.
Ako se procjewuje da }e glavna rasprava trajati du`e
od jednog dana, ro~i{te }e biti zakazano za onoliko
dana uzastopno, koliko je neophodno da se rasprava
odr`i u kontinuitetu.
^lan 95.
Sa sadr`inom rje{ewa iz stava 1. ~lana 94. ovog
zakona upozna}e se prisutna stranka, te joj se ne}e
dostavqati rje{ewe niti poziv za glavnu raspravu. Sud
}e obavijestiti prisutnu stranku i o posqedicama
izostanka sa ro~i{ta za glavnu raspravu.
^lan 96.
Sud }e na ro~i{te za glavnu raspravu pozvati
stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ro~i{tu,
kao i svjedoke i vje{take koje je na pripremnom ro~i{tu
odlu~io da pozove.
U pozivu za glavnu raspravu, sud }e obavijestiti po-
zvane o posqedicama izostanka sa ro~i{ta.
Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom
ro~i{tu uz poziv za glavnu raspravu dostavqa se ovjeren
prepis rje{ewa iz stava 1. ~lana 94. ovog zakona.
Glava V
GLAVNA RASPRAVA
1. Tok glavne rasprave
^lan 97.
Sudija otvara glavnu raspravu i objavquje predmet
raspravqawa.
Poslije toga, sudija utvr|uje da li su do{la sva poz-
vana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna lica
uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.
Ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na
ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, sma-
tra}e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom
ro~i{tu upusti u raspravqawe.
Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog
razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava
}e se odr`ati bez wegovog prisustva.
^lan 98.
Sud }e prvo, po prigovoru stranke ili po slu`benoj
du`nosti, utvrditi da li postoje procesne smetwe za
daqe postupawe i postupiti u skladu sa odredbama ~lana
67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga~ije
odre|eno.
Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog ~lana,
bez obzira da li je o wemu raspravqano odvojeno od
glavne stvari ili zajedno sa wom, odluku o prigovoru
donije}e zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv rje{ewa kojim se odbijaju prigovori strana-
ka iz stava 1. ovog ~lana nije dozvoqena posebna `alba.
^lan 99.
Glavna rasprava se odvija sqede}im redom:
1) tu`ilac ukratko izla`e sva bitna pitawa iz
tu`be, ukqu~uju}i izvo|ewe dokaza ~itawem isprava;
2) tu`eni ukratko izla`e odgovor na tu`bu i daje
odgovor na bitne navode tu`ioca iz ta~ke 1. ovog stava;
^etvrtak, 17. jul 2003.
3) ako je stavqen prijedlog za izvo|ewe dokaza
saslu{awem stranaka, saslu{avaju se stranke, i to prvo
tu`ilac, a zatim tu`eni;
4) saslu{avaju se svjedoci, i to prvo svjedoci
tu`ioca, a zatim svjedoci tu`enog;
5) izvode se ostali dokazi, ukqu~uju}i i vje{ta~ewe;
6) po izvo|ewu svih dokaza, obje stranke, po~ev od
tu`ioca, imaju pravo da se obrate sudu zavr{nim izla-
gawem, kojim se rezimiraju pravni i ~iweni~ni aspekti
predmeta;
7) sud mo`e dozvoliti tu`iocu da se ukratko izjasni
na zavr{no izlagawe tu`enog;
8) ako je tu`iocu dozvoqeno da se izjasni na zavr{no
izlagawe tu`enog, i tu`eni }e imati pravo da se ukratko
izjasni na kona~ne navode tu`ioca.
Izuzetno, sud mo`e odrediti redosqed odvijawa
glavne rasprave druga~iji od redosqeda predvi|enog u
stavu 1. ovog ~lana.
^lan 100.
Sud }e se starati da se glavna rasprava odvija na
pravilan na~in, bez nepotrebnih odlagawa, te da se
raspravqa samo o pitawima bitnim za dono{ewe odluke.
Sudija se u toku glavne rasprave stara o odr`avawu
reda u sudnici i o dostojanstvu suda.
Sud }e kazniti lica koja naru{avaju red u sudnici
ili vrije|aju dostojanstvo suda i drugih u~esnika u po-
stupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepo{tovawu
suda.
^lan 101.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a
dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovim
zakonom nije druga~ije odre|eno.
^lan 102.
Svaka stranka treba u svojim izlagawima da iznese
sve ~iwenice potrebne za obrazlo`ewe svojih prijedlo-
ga, da ponudi dokaze potrebne za utvr|ivawe svojih navo-
da kao i da se izjasni o navodima i ponu|enim dokazima
protivne stranke.
Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove
~iwenice i predlagati nove dokaze, samo ako u~ine
vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u
mogu}nosti iznijeti, odnosno predlo`iti na priprem-
nom ro~i{tu.
^lan 103.
Stranke iznose i svoja pravna shvatawa koja se
odnose na predmet spora.
^lan 104.
Prilikom izvo|ewa dokaza saslu{awem stranaka
stranku prvo ispituje wen punomo}nik, a poslije toga
suprotna stranka.
Ako stranka koja se saslu{ava nema punomo}nika,
prvo je ispituje sud.
^lan 105.
Stranke ispituju svjedoke i vje{take. Sudija prvo
daje rije~ stranci koja je predlo`ila svjedoka ili
vje{taka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je
potrebno, ponovo stranci koja ih je predlo`ila.
^lan 106.
Sudija mo`e postavqati pitawa strankama, svjedoci-
ma ili vje{tacima u svakoj fazi saslu{awa.
^lan 107.
Sud }e odbiti sprovo|ewe procesnih radwi koje nisu
bitne za postupak.
Sud ne}e dozvoliti postavqawe pitawa u kojima je
sadr`ano kako na wih treba odgovoriti.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Sud ne}e dozvoliti pitawa koja su nebitna za pred-
met i pitawa na koja je ve} dovoqno odgovoreno.
Na zahtjev stranke u zapisnik }e se unijeti pitawa
koja sud nije dozvolio.
Sud ne}e dozvoliti vrije|awe i uznemiravawe
stranaka, svjedoka i vje{taka za vrijeme ispitivawa.
^lan 108.
Saslu{ani svjedoci i vje{taci ostaju u sudnici, ako
im sud to nalo`i.
Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo{ uvijek
prisutan, sud mo`e odlu~iti da svjedoka koji je ve}
saslu{an na istom ro~i{tu za glavnu raspravu jo{ jed-
nom pozove na ponovno saslu{awe.
^lan 109.
Sud nije vezan za svoje rje{ewe koje se odnosi na ruko-
vo|ewe raspravom.
Protiv rje{ewa koja se odnose na rukovo|ewe
raspravom nije dozvoqena posebna `alba.
^lan 110.
Nakon {to budu okon~ane sve faze glavne rasprave i
predmet bude spreman za presu|ewe, sud }e proglasiti da
je glavna rasprava zakqu~ena.
2. Odga|awe, odlagawe i nastavak ro~i{ta
^lan 111.
Sud mo`e odgoditi zakazano ro~i{te za glavnu
raspravu prije wegovog odr`avawa, ako utvrdi da nisu
ispuwene zakonske pretpostavke za wegovo odr`avawe
ili da dokazi ~ije je izvo|ewe odre|eno ne}e biti pri-
bavqeni do ro~i{ta (odga|awe ro~i{ta).
Sud je du`an, najdocnije osam dana prije odr`avawa
ro~i{ta, provjeriti da li su ispuweni uslovi iz stava 1.
ovog ~lana.
Kad odgodi ro~i{te, sud }e o vremenu odr`avawa
novog ro~i{ta odmah obavijestiti sve pozvane.
^lan 112.
Sud mo`e, na prijedlog stranke, odlo`iti zapo~eto
ro~i{te (odlagawe ro~i{ta) samo iz sqede}ih razloga:
1) ako bez krivice stranke koja predla`e odlagawe
ro~i{ta na ro~i{tu nije mogu}e izvesti neki od dokaza
~ije je izvo|ewe odre|eno, a koji je va`an za pravilno
dono{ewe odluke;
2) ako obje stranke predla`u odlagawe radi poku{aja
mirnog rje{ewa spora ili zakqu~ewa sudskog porav-
nawa.
Stranka mo`e samo jednom tra`iti odlagawe
ro~i{ta iz istog razloga.
Kad se ro~i{te odlo`i, sud }e prisutnim odmah
saop{titi mjesto i vrijeme novog ro~i{ta. Sud nije
du`an da o mjestu i vremenu novog ro~i{ta obavijesti
stranku koja nije bila prisutna na odlo`enom ro~i{tu,
a bila je uredno obavije{tena.
^lan 113.
Ako na ro~i{tu nije mogu}e izvesti neki od dokaza
~ije je izvo|ewe odre|eno, sud mo`e odlu~iti da se
rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom
ro~i{tu, izvede samo ovaj dokaz, i iznesu navodi u vezi
sa wim.
^lan 114.
Na novom ro~i{tu zakazanom poslije odlagawa
rasprave, radwe koje su ve} sprovedene ponovo se
sprovode samo ako se ro~i{te dr`i pred novim sudijom
ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno
dono{ewe presude.
^lan 115.
Ro~i{te za glavnu raspravu se ne mo`e odgoditi niti
odlo`iti na neodre|eno vrijeme.
Broj 58 - Strana 9
Ro~i{te za glavnu raspravu ne mo`e se odgoditi ili
odlo`iti na period du`i od 30 dana, osim u slu~aju iz
~lana 129. ovog zakona.
Sudija je o svakom odga|awu, odnosno odlagawu
ro~i{ta du`an da obavijesti predsjednika suda.
Predsjednik suda vodi evidenciju o odga|awima i odla-
gawima ro~i{ta za svakog sudiju pojedina~no.
Prilikom odga|awa, odnosno odlagawa ro~i{ta sud
}e datum odr`avawa novog ro~i{ta, u pravilu, odrediti
uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Kad odgodi ili odlo`i ro~i{te, sud je du`an pre-
duzeti sve radwe koje mu stoje na raspolagawu kako bi se
do sqede}eg ro~i{ta otklonili uzroci koji su doveli do
odga|awa, odnosno odlagawa, te kako bi se na tom
ro~i{tu rasprava mogla zakqu~iti.
Protiv rje{ewa suda kojim se odga|a ili odla`e
ro~i{te ili rje{ewa kojim se odbijaju prijedlozi
stranaka za odga|awe, odnosno odlagawe ro~i{ta, nije
dozvoqena posebna `alba.
^lan 116.
Ako se zapo~eto ro~i{te ne mo`e okon~ati u toku
istog dana, sud }e odrediti nastavak ro~i{ta za sqede}i
radni dan (nastavak ro~i{ta).
^lan 117.
Odrebe ~l. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se
primjewuju na pripremno ro~i{te.
3. Javnost glavne rasprave
^lan 118.
Glavna rasprava je javna.
Raspravi mogu prisustvovati samo punoqetna lica.
Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi
oru`je ili opasno oru|e.
Odredba stava 3. ovog ~lana ne odnosi se na pripad-
nike policije, ako je no{ewe oru`ja neophodno za
vr{ewe wihove du`nosti.
^lan 119.
Sud mo`e iskqu~iti javnost za cijelu glavnu
raspravu ili jedan wen dio ako to zahtijevaju interesi
~uvawa slu`bene, poslovne ili li~ne tajne, za{tita
interesa maloqetnika, interesi javnog reda ili razlozi
morala.
Sud mo`e iskqu~iti javnost i kad se mjerama za
odr`avawe reda predvi|enim u ovom zakonu ne bi moglo
obezbijediti nesmetano odr`avawe rasprave.
^lan 120.
Iskqu~ewe javnosti ne odnosi se na stranke, wihove
zakonske zastupnike, punomo}nike, umje{a~e i
Ombudsmena Republike Srpske.
Sud mo`e dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je
javnost iskqu~ena prisustvuju pojedina slu`bena lica,
kao i nau~ni i javni radnici, ako je to od interesa za
wihovu slu`bu, odnosno nau~nu ili javnu djelatnost.
Sud }e upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na
kojoj je javnost iskqu~ena da su du`na da kao tajnu ~uvaju
ono {to su na raspravi saznala, a {to nije ve} poznato
javnosti i upozori}e ih na posqedice odavawa tajne.
^lan 121.
O iskqu~ewu javnosti odlu~uje sud rje{ewem koje
mora biti obrazlo`eno i javno objavqeno.
Protiv rje{ewa o iskqu~ewu javnosti nije dozvoqe-
na posebna `alba.
^lan 122.
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno }e se
primjewivati i na pripremnom ro~i{tu, na ro~i{tu
van glavne rasprave pred sudom, kao i na ro~i{tu pred
zamoqenim sudom.
Strana 10 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Glava VI
DOKAZI
1. Op{te odredbe
^lan 123.
Svaka stranka du`na je da doka`e ~iwenice na koji-
ma zasniva svoj zahtjev.
Sud }e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi ~iwenice
na osnovu kojih }e donijeti odluku.
^lan 124.
Sud }e nalo`iti strankama da izvedu i one dokaze
koji su bitni za dono{ewe odluke, a koje stranke nisu
predlo`ile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspo-
la`u zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu
~lana 3. stav 2. ovog zakona.
^lan 125.
Ne treba dokazivati ~iwenice koje je stranka pri-
znala pred sudom u toku parnice.
Ako stranka porekne ~iwenice koje je priznala, sud
}e ocijeniti da li }e te ~iwenice smatrati priznatim
ili osporenim.
^iwenice ~ije postojawe zakon pretpostavqa ne
treba dokazivati, ali se mo`e dokazivati da ove
~iwenice ne postoje, ako zakonom nije {to drugo
odre|eno.
Ne treba dokazivati ~iwenice koje su op{tepoznate.
^lan 126.
Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne mo`e sa
sigurno{}u da utvrdi neku ~iwenicu, o postojawu ove
~iwenice zakqu~i}e primjenom pravila o teretu dokazi-
vawa.
^lan 127.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu
{tete, na nov~ani iznos ili na zamjenqive stvari, ali se
ta~na visina iznosa, odnosno koli~ina stvari ne mo`e
utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjer-
nim te{ko}ama, sud }e o ovom odlu~iti, po svojoj ocjeni.
^lan 128.
Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na
pripremnom ro~i{tu, sud mo`e odlu~iti da se odre|eni
dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoqeni sud). U tom
slu~aju zapisnici o izvedenim dokazima pro~ita}e se na
glavnoj raspravi.
Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog ~lana, u zamol-
nici za izvo|ewe dokaza opisa}e ukratko predmet spora,
izlo`i}e stawe parnice i odrediti koji }e se dokazi
izvesti, uz nazna~ewe o kojim okolnostima treba
naro~ito voditi ra~una.
O ro~i{tu za izvo|ewe dokaza pred zamoqenim sudom
obavijesti}e se stranke.
Sudija zamoqenog suda ima pri izvo|ewu dokaza sva
ovla{}ewa koja ima sudija kad se dokazi izvode na
glavnoj raspravi.
Protiv rje{ewa suda kojim se odre|uje izvo|ewe
dokaza pred zamoqenim sudom nije dozvoqena posebna
`alba.
^lan 129.
Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne mo`e
izvesti u rokovima predvi|enim ovim zakonom, sud
rje{ewem mo`e odrediti du`i rok za izvo|ewe dokaza.
Kad odre|eni rok protekne, rasprava }e se sprovesti
bez obzira {to odre|eni dokaz nije izveden.
^etvrtak, 17. jul 2003.
2. Uvi|aj
^lan 130.
Uvi|aj se preduzima kad je za utvr|ivawe neke
~iwenice ili za razja{wewe neke okolnosti potrebno
neposredno opa`awe suda.
Uvi|aj se mo`e vr{iti i uz u~e{}e vje{taka.
^lan 131.
Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi
kod jedne od stranaka, kod tre}eg lica, kod dr`avnog
organa ili kod pravnog lica kome je povjereno vr{ewe
javnih ovla{}ewa, shodno }e se primijeniti odredbe ~l.
134. do 136. ovog zakona o pribavqawu isprava od ovih
organa ili lica.
3. Isprave
^lan 132.
Isprava koju je u propisanom obliku izdao dr`avni
organ u granicama svoje nadle`nosti, kao i isprava koju
je u takvom obliku izdalo pravno lice u vr{ewu javnih
ovla{}ewa koje mu je povjereno zakonom ili propisom
zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istini-
tost onoga {to se u woj potvr|uje ili odre|uje.
Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su
posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjedna~ene
sa javnim ispravama.
Dozvoqeno je dokazivati da su u javnoj ispravi nei-
stinito utvr|ene ~iwenice ili da je isprava nepravilno
sastavqena.
Ako se posumwa u autenti~nost isprave, stranka
mo`e zatra`iti da sud tra`i da se o tome izjasni organ
od koga bi trebalo da ona poti~e.
^lan 133.
Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo
odre|eno, inostrane javne isprave koje su propisno
ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu
snagu kao i doma}e javne isprave.
^lan 134.
Stranka je du`na da sama podnese ispravu na koju se
poziva za dokaz svojih navoda.
Uz ispravu sastavqenu na stranom jeziku podnosi se i
ovjereni prevod.
Ako se isprava nalazi kod dr`avnog organa ili
pravnog lica kome je povjereno vr{ewe javnog
ovla{}ewa, a sama stranka ne mo`e izdejstvovati da se
isprava preda ili poka`e, sud }e po prijedlogu stranke
narediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostave
sudu.
^lan 135.
Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se
ona nalazi kod druge stranke, sud mo`e ovu stranku po-
zvati da podnese ispravu, ostavqaju}i joj za to odre|eni
rok.
Stranka ne mo`e da uskrati podno{ewe isprave ako
se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svo-
jih navoda, ili ako je rije~ o ispravi koju je po zakonu
du`na da preda ili poka`e, ili ako se isprava s obzirom
na wenu sadr`inu smatra zajedni~kom za obje stranke.
U pogledu prava stranke da uskrati podno{ewe
drugih isprava shodno }e se primijewivati odredbe ~l.
139. i 140. ovog zakona.
Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu
pori~e da se isprava kod we nalazi, mogu se radi
utvr|ivawa ove ~iwenice izvoditi dokazi.
Sud }e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od
kakvog je zna~aja {to stranka koja dr`i ispravu ne}e da
postupi po rje{ewu suda kojim joj se nala`e da podnese
ispravu ili pori~e da se isprava kod we nalazi.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Protiv odluke suda iz stava 1. ovog ~lana nije dozvo-
qena posebna `alba.
^lan 136.
Sud mo`e, na prijedlog stranke, narediti tre}em
licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu du`no
da je poka`e ili podnese, ili kad je rije~ o ispravi koja
je po svojoj sadr`ini zajedni~ka za to lice i stranku koja
se poziva na ispravu.
Prije nego {to donese odluku kojom tre}em licu
nala`e da podnese ispravu, sud }e pozvati tre}e lice da
se o tome izjasni.
Kad tre}e lice pori~e svoju du`nost da podnese
ispravu koja se kod wega nalazi, sud }e rije{iti da li je
tre}e lice du`no da podnese ispravu.
Kad tre}e lice pori~e da se isprava nalazi kod wega,
radi utvr|ivawa ove ~iwenice mogu da se izvode dokazi.
Pravosna`no rje{ewe o du`nosti tre}eg lica da
podnese ispravu mo`e se izvr{iti po pravilima
izvr{nog postupka. Sud }e ovo rje{ewe po slu`benoj
du`nosti dostaviti nadle`nom izvr{nom sudu radi
prinudnog izvr{ewa.
Tre}e lice ima pravo na naknadu opravdanih
tro{kova koje je imalo u vezi sa podno{ewem isprava.
Odredbe ~lana 146. ovog zakona shodno }e se primjewi-
vati i u ovom slu~aju.
4. Svjedoci
^lan 137.
Svako lice koje se poziva kao svjedok du`no je da se
odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije druga~ije
odre|eno, du`no je i da svjedo~i.
Kao svjedoci mogu se saslu{ati samo lica koja su
sposobna da daju obavje{tewa o ~iwenicama koje se
dokazuju.
Stranka koja predla`e da se odre|eno lice saslu{a
kao svjedok mora prije toga navesti o ~emu ono treba da
svjedo~i i navesti wegovo ime, prezime i boravi{te.
^lan 138.
Ne mo`e se saslu{ati kao svjedok lice koje bi svojim
iskazom povrijedilo du`nost ~uvawa slu`bene ili vojne
tajne, dok ga nadle`ni organ ne oslobodi od te du`nosti.
^lan 139.
Svjedok mo`e uskratiti svjedo~ewe:
1) o onome {to mu je stranka kao svom punomo}niku
povjerila;
2) o onome o ~emu se stranka ili drugo lice svjedoku
kao vjerskom ispovjedniku ispovjedilo;
3) o ~iwenicama koje je svjedok saznao kao advokat,
qekar, ili u vr{ewu nekog drugog poziva ili neke druge
djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna ~uva ono
{to se saznalo u vr{ewu tog poziva ili djelatnosti.
Sud }e upozoriti ova lica da mogu uskratiti davawe
iskaza u slu~ajevima navedenim u stavu 1. ovog ~lana.
^lan 140.
Svjedok mo`e uskratiti odgovor na pojedina pitawa
ako bi svojim odgovorom na ta pitawa izlo`io opasno-
sti od krivi~nog gowewa sebe ili svoje srodnike po krvi
u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobo~noj liniji
do tre}eg stepena zakqu~no, svog bra~nog druga ili sro-
dnike po tazbini do drugog stepena zakqu~no i onda kad
je brak prestao, lice sa kojim `ivi u vanbra~noj zajedni-
ci ili wegove srodnike do drugog stepena zakqu~no, kao
i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika.
Sud }e upozoriti svjedoka da mo`e uskratiti davawe
odgovora na postavqeno pitawe.
^lan 141.
Opravdanost razloga za uskra}ivawe svjedo~ewa ili
odgovora na pojedina pitawa ocjewuje sud pred kojim
Broj 58 - Strana 11
svjedok treba da svjedo~i, nakon {to se o tome izjasne
stranke.
Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana stranke nema-
ju pravo na posebnu `albu.
Svjedok mo`e rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana pobijati
u `albi protiv rje{ewa o nov~anoj kazni ili o zatvoru
zbog toga {to je uskratio svjedo~ewe ili odgovor na
pojedino pitawe.
^lan 142.
Svjedoci se pozivaju dostavqawem pismenog poziva u
kome se navodi ime i prezime i ime jednog roditeqa po-
zvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim
se poziva i nazna~ewe da se poziva kao svjedok. U pozivu
}e se svjedok upozoriti na posqedice neopravdanog
izostanka predvi|ene odredbama ~lana 410. ovog zakona i
na pravo na naknadu tro{kova iz ~lana 146. ovog zakona.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili te{kih
tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se
saslu{ati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u koji-
ma borave.
^lan 143.
Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no i bez prisustva
svjedoka koji }e se docnije saslu{avati. Svjedok je du`an
da odgovore daje usmeno.
Svjedok }e se prethodno opomenuti da je du`an da
govori istinu i da ne smije ni{ta pre}utati, a zatim }e
se upozoriti na posqedice davawa la`nog iskaza.
Zatim }e se svjedok pitati za ime i prezime, ime
jednog roditeqa, boravi{te, mjesto i datum ro|ewa,
godine `ivota i wegov odnos sa strankama.
^lan 144.
Poslije op{tih pitawa svjedoka ispituje stranka
koja ga je predlo`ila, a poslije toga suprotna stranka.
Sud uvijek mo`e postavqati pitawa svjedoku.
Svjedok }e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o
~emu svjedo~i.
^lan 145.
Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak
saslu{a}e se preko tuma~a.
Ako je svjedok gluv, postavqa}e mu se pitawa pi-
smeno, a ako je nijem, pozva}e se da pismeno odgovara.
Ako se saslu{awe ne mo`e izvr{iti na ovaj na~in,
pozva}e se kao tuma~ lice koje se sa svjedokom mo`e spo-
razumjeti.
Sud }e tuma~a upozoriti na du`nost vjernog
preno{ewa pitawa koja se svjedoku postavqaju i izjava
koje svjedok bude davao.
^lan 146.
Svjedok ima pravo na naknadu putnih tro{kova i
tro{kova za ishranu i preno}i{te, kao i na naknadu
izgubqene zarade, nastalih usqed wegove obaveze da svje-
do~i.
Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po
saslu{awu, ina~e gubi pravo na wu. Sud je du`an da na
ovo upozori svjedoka.
U rje{ewu kojim se odmjeravaju tro{kovi svjedoka
sud }e odrediti da se odre|eni iznos isplati iz
polo`enog predujma, a ako predujam nije polo`en,
nalo`i}e stranci da odre|eni iznos plati svjedoku u
roku od osam dana. @alba protiv ovog rje{ewa ne
zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
5. Vje{taci
^lan 147.
Sud mo`e, na prijedlog stranke, odrediti izvo|ewe
dokaza vje{ta~ewem kad je radi utvr|ivawa ili
razja{wewa odre|ene ~iwenice potrebno stru~no znawe
kojim sud ne raspola`e.
Strana 12 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 148.
Stranka koja predla`e vje{ta~ewe du`na je u prijed-
logu da nazna~i predmet i obim vje{ta~ewa, kao i da
predlo`i lice koje }e da izvr{i vje{ta~ewe.
Protivna stranka }e se izjasniti o predlo`enom
vje{taku, kao i o predmetu i obimu vje{ta~ewa.
Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba
biti odre|eno za vje{taka i predmetu i obimu
vje{ta~ewa, odluku o tome }e donijeti sud.
^lan 149.
Vje{ta~ewe vr{i jedan vje{tak.
Sud mo`e na prijedlog stranke da odredi vi{e
vje{taka za razli~ite vrste vje{ta~ewa.
Vje{taci se odre|uju prvenstveno iz reda imenovanih
sudskih vje{taka za odre|enu vrstu vje{ta~ewa.
Slo`enija vje{ta~ewa }e se povjeriti prvenstveno
stru~nim ustanovama kao {to su: bolnice, hemijski
laboratoriji, fakulteti i sli~no.
Ako postoje ustanove za odre|ene vrste vje{ta~ewa,
kao {to su: vje{ta~ewe la`nog novca, rukopisa, dakti-
loskopsko vje{ta~ewe i sli~no, takva vje{ta~ewa povje-
ri}e se u prvom redu tim ustanovama.
^lan 150.
Izvo|ewe dokaza vje{ta~ewem odre|uje sud rje{ewem
koje sadr`i:
1. ime, prezime i zanimawe vje{taka;
1. predmet spora;
2. obim i predmet vje{ta~ewa;
4. rok za podno{ewe pismenog nalaza i mi{qewa.
^lan 151.
Vje{tak se uvijek poziva na ro~i{te za glavnu
raspravu.
Prepis rje{ewa iz ~lana 150. ovog zakona dostavqa
se vje{taku zajedno sa pozivom na ro~i{te za glavnu
raspravu.
U pozivu }e sud upozoriti vje{taka da svoje
mi{qewe mora iznijeti savjesno i u skladu sa pravili-
ma nauke i vje{tine i obavijestiti ga o posqedicama
nedostavqawa nalaza i mi{qewa u ostavqenom roku,
odnosno neopravdanog izostanka sa ro~i{ta i pravu na
nagradu i naknadu tro{kova.
^lan 152.
Vje{taci su du`ni da se odazovu pozivu suda i da
iznesu svoj nalaz i mi{qewe.
Sud }e vje{taka na wegov zahtjev osloboditi
du`nosti vje{ta~ewa iz razloga iz kojih svjedok mo`e
uskratiti svjedo~ewe ili odgovor na pojedino pitawe.
Sud mo`e vje{taka na wegov zahtjev osloboditi
du`nosti vje{ta~ewa i iz drugih opravdanih razloga.
Oslobo|ewe od du`nosti vje{ta~ewa mo`e tra`iti i
ovla{}eni radnik organa ili organizacije u kojoj
vje{tak radi.
^lan 153.
Vje{tak }e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo`e
biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vje{taka mo`e
uzeti i lice koje je ranije bilo saslu{ano kao svjedok.
Stranka je du`na da podnese zahtjev za izuze}e
vje{taka ~im sazna da postoji razlog za izuze}e, a naj-
docnije prije po~etka izvo|ewa dokaza vje{ta~ewem.
U zahtjevu za izuze}e vje{taka stranka je du`na da
navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev za
izuze}e.
O zahtjevu za izuze}e odlu~uje sud.
Protiv rje{ewa kojim se usvaja ili odbija zahtjev za
izuze}e nije dozvoqena posebna `alba.
^etvrtak, 17. jul 2003.
Ako je stranka saznala za razlog izuze}a poslije
izvr{enog vje{ta~ewa i prigovara vje{ta~ewu iz tog
razloga, sud }e postupiti kao da je zahtjev za izuze}e
stavqen prije izvr{enog vje{ta~ewa.
^lan 154.
Vje{tak svoj pismeni nalaz i mi{qewe uvijek
dostavqa sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi
druga~ije.
Vje{tak mora uvijek da obrazlo`i svoje mi{qewe.
^lan 155.
Ako vje{tak ne dostavi nalaz i mi{qewe u
ostavqenom roku, sud }e, po isteku roka koji strankama
ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog
vje{taka.
Ako vje{tak dostavi nalaz ili mi{qewe koji su
nejasni, nepotpuni ili protivrje~ni sami sebi ili izve-
denim okolnostima, sud }e pozvati vje{taka da ih do-
puni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno
dostavqawe nalaza i mi{qewa.
Ukoliko vje{tak ni po pozivu suda ne dostavi potpun
i razumqiv nalaz i mi{qewe, sud }e, uz prethodno
izja{wewe stranaka, odrediti drugog vje{taka.
^lan 156.
Sud dostavqa strankama pismeni nalaz i mi{qewe
vje{taka najdocnije osam dana prije ro~i{ta za glavnu
raspravu.
^lan 157.
Ro~i{te za glavnu raspravu }e se odr`ati i ako
vje{tak ne pristupi na glavnu raspravu.
Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, sud mo`e na prijed-
log stranke odlo`iti raspravu i zakazati novo ro~i{te
na koje }e ponovo pozvati vje{taka, ako utvrdi da je
wegovo prisustvo na raspravi neophodno radi
razja{wewa ili dopune nalaza i mi{qewa.
^lan 158.
Sud }e vje{taku dozvoliti da razmatra spise, kao i
da postavqa pitawa strankama i drugim vje{tacima u
vezi predmeta vje{ta~ewa.
^lan 159.
Protiv rje{ewa suda iz ~l. 148, 150, 152. i 155. ovog
zakona nije dozvoqena `alba.
^lan 160.
Vje{tak ima pravo na naknadu putnih tro{kova,
tro{kova za ishranu i preno}i{te i tro{kova
vje{ta~ewa, kao i pravo na razumnu nagradu za izvr{eno
vje{ta~ewe.
^lan 161.
Ako odredbama ovog zakona nije druga~ije odre|eno,
na izvo|ewe dokaza vje{ta~ewem shodno se primjewuju
odredbe o saslu{awu svjedoka.
^lan 162.
Odredbe ~lana. 148. stav 1, ~l. 149. stav 3, 151. st. 1. i
3, 152, 153. i 159. ovog zakona primjewuju se shodno i na
tuma~e.
6. Saslu{awe stranaka
^lan 163.
Na prijedlog stranke, sud }e odrediti izvo|ewe
dokaza saslu{awem stranaka.
^lan 164.
Sud }e odlu~iti da se saslu{a samo jedna stranka, ako
druga stranka uskrati davawe iskaza ili se ne odazove
pozivu suda.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 165.
Za stranku koja nema parni~nu sposobnost saslu{a}e
se wen zakonski zastupnik. Sud mo`e odlu~iti da se
umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslu{a sama
stranka, ako je weno saslu{awe mogu}no.
Za pravno lice saslu{a}e se lice koje je zakonom ili
pravilima odre|eno da ga zastupa.
^lan 166.
Poziv na ro~i{te dostavi}e se punomo}niku stranke,
koji je du`an o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako
stranka nema punomo}nika, stranci ili licu koje }e se za
stranku saslu{ati.
U pozivu }e se nazna~iti da }e se na ro~i{tu izvodi-
ti dokaz saslu{awem stranaka i da }e stranka koja do|e
na ro~i{te biti saslu{ana u odsustvu druge stranke.
^lan 167.
Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere
prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi
saslu{awa niti se stranka mo`e prinuditi na davawe
iskaza.
^lan 168.
Odredbe o izvo|ewu dokaza saslu{awem svjedoka
primjewiva}e se i pri izvo|ewu dokaza saslu{awem
stranaka, ako za saslu{awe stranaka nije {to drugo
propisano.
7. Obezbje|ewe dokaza
^lan 169.
Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz ne}e
mo}i da se izvede ili da }e wegovo docnije izvo|ewe biti
ote`ano, mo`e se u toku kao i prije pokretawa parnice
predlo`iti da se ovaj dokaz izvede.
Obezbje|ewe dokaza se mo`e tra`iti i u toku postup-
ka po prijedlogu za ponavqawe postupka.
^lan 170.
Ako je prijedlog za obezbje|ewe dokaza stavqen u toku
parni~nog postupka, za postupawe je nadle`an sud pred
kojim je postupak u toku.
Kad se tra`i obezbje|ewe dokaza prije pokretawa
postupka, kao i u izuzetnim slu~ajevima ako je postupak
ve} u toku, nadle`an je sud prvog stepena na ~ijem se
podru~ju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno
sud na ~ijem podru~ju boravi lice koje treba saslu{ati.
^lan 171.
U podnesku kojim tra`i obezbje|ewe dokaza predla-
ga~ je du`an da navede ~iwenice koje se imaju dokazati,
dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da
se docnije dokaz ne}e mo}i izvesti ili da }e wegovo
izvo|ewe biti ote`ano. U podnesku treba navesti ime i
prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proisti~e da
on nije poznat.
^lan 172.
Podnesak u kome je stavqen prijedlog za obezbje|ewe
dokaza sud }e dostaviti protivniku, ako je poznat,
ostavqaju}i mu odgovaraju}i rok za odgovor.
Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbje|ewe dokaza,
sud }e o prijedlogu odlu~iti i bez prethodnog
izja{wavawa protivnika.
U rje{ewu kojim se usvaja prijedlog sud }e odrediti
ro~i{te za izvo|ewe dokaza, nave{}e ~iwenice o kojima
}e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji }e se izvesti.
Ako protivniku nije ranije bio dostavqen podnesak
u kome je stavqen prijedlog za obezbje|ewe dokaza, on }e
mu se dostaviti zajedno sa rje{ewem suda kojim se usvaja
prijedlog za obezbje|ewe dokaza.
Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato wegovo
boravi{te sud mo`e radi u~estvovawa na ro~i{tu za
Broj 58 - Strana 13
izvo|ewe dokaza postaviti privremenog zastupnika
(~lan 296.). O ovom postavqewu nije potrebno izdati
oglas.
Sud mo`e u izuzetnim slu~ajevima odrediti da
izvo|ewe dokaza zapo~ne i prije nego {to se rje{ewe
kojim se usvaja prijedlog za obezbje|ewe dokaza dostavi
protivniku.
Protiv rje{ewa suda kojim se usvaja prijedlog za
obezbje|ewe dokaza, kao i protiv rje{ewa kojim se
odlu~uje da izvo|ewe dokaza zapo~ne prije nego {to se
rje{ewe dostavi protivniku, nije dozvoqena `alba.
^lan 173.
Ako su dokazi izvedeni prije nego {to je postupak
pokrenut, zapisnik o izvo|ewu dokaza ~uva}e se kod suda
pred kojim su dokazi izvedeni.
Ako je postupak u toku, a obezbje|ewe dokaza nije
izveo sud koji vodi postupak, zapisnik }e se dostaviti
tome sudu.
Glava VII
SUDSKE ODLUKE
1. Zajedni~ke odredbe
^lan 174.
Sud donosi odluke na ro~i{tu ili van ro~i{ta.
^lan 175.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rje{ewa.
O tu`benom zahtjevu sud odlu~uje presudom, a u postu-
pku zbog smetawa posjeda rje{ewem.
O svim drugim pitawima sud odlu~uje rje{ewem.
Odluka o tro{kovima u presudi smatra se rje{ewem.
2. Presuda
Op{te odredbe
^lan 176.
Presudom sud odlu~uje o zahtjevu koji se ti~e glavne
stvari i sporednih tra`ewa.
Ako postoji vi{e zahtjeva, sud }e o svim tim zahtje-
vima odlu~iti jednom presudom.
^lan 177.
Sud mo`e da nalo`i tu`enom da izvr{i odre|enu
~inidbu samo ako je ona dospjela do zakqu~ewa glavne
rasprave.
Ako sud usvoji zahtjev za izdr`avawe mo`e obavezati
tu`enog i na ~inidbe koje nisu dospjele.
Presuda kojom se tu`eni obavezuje da preda ili
preuzme stvari date u najam ili zakup, mo`e se donijeti
i prije prestanka tih odnosa.
^lan 178.
Ako je tu`ilac u tu`bi tra`io da mu se dosudi
odre|ena stvar, a istovremeno je u tu`bi ili do
zakqu~ewa glavne rasprave izjavio da je voqan umjesto
stvari primiti odre|eni nov~ani iznos, sud }e, ako usvo-
ji tu`beni zahtjev, izre}i u presudi da se tu`eni mo`e
osloboditi od davawa stvari ako plati taj nov~ani
iznos.
^lan 179.
Kad se stranci u presudi nala`e izvr{ewe kakve
~inidbe, odredi}e se i rok u kome je ovu ~inidbu du`na
da izvr{i.
Ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno,
rok za izvr{ewe ~inidbe iznosi 30 dana, ali za ~inidbe
koje se ne sastoje u nov~anom davawu sud mo`e odrediti
du`i rok. U mjeni~nim i ~ekovnim sporovima ovaj rok
iznosi 15 dana.
Rok za izvr{ewe ~inidbe po~iwe da te~e prvog dana
poslije dono{ewa presude, odnosno, ako se presuda
Strana 14 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
dostavqa u skladu sa odredbama ovog zakona o
dostavqawu, prvog dana poslije dostavqawa prepisa
presude stranci kojoj je nalo`eno izvr{ewe.
b) Presuda na osnovu priznawa
^lan 180.
Ako tu`eni do zakqu~ewa glavne rasprave prizna
tu`beni zahtjev, sud }e bez daqeg raspravqawa donijeti
presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presuda na osnovu
priznawa).
Sud ne}e donijeti presudu na osnovu priznawa i kad
su ispuweni potrebni uslovi, ako na|e da je rije~ o za-
htjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.).
Dono{ewe presude na osnovu priznawa odlo`i}e se
ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog
~lana prethodno pribave obavje{tewa.
Priznawe tu`benog zahtjeva, na ro~i{tu ili u pis-
menom podnesku, tu`eni mo`e i bez pristanka tu`ioca
opozvati do dono{ewa presude.
v) Presuda na osnovu odricawa
^lan 181.
Ako se tu`ilac do zakqu~ewa glavne rasprave
odrekne tu`benog zahtjeva, sud }e bez daqeg raspravqawa
donijeti presudu kojom odbija tu`beni zahtjev (presuda
na osnovu odricawa).
Za odricawe od tu`benog zahtjeva nije potreban
pristanak tu`enog.
Tu`ilac mo`e do dono{ewa presude, na ro~i{tu ili
u pismenom podnesku, opozvati odricawe od tu`benog
zahtjeva bez pristanka tu`enog.
g) Presuda zbog propu{tawa
^lan 182.
Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj
je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog
propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u
zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja
tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je
tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan.
Tu`beni zahtjev je o~igledno neosnovan:
1) ako je tu`beni zahtjev o~igledno protivan ~iweni-
cama navedenim u tu`bi;
2) ako su ~iwenice na kojima se zasniva tu`beni za-
htjev u o~iglednoj protivrje~nosti sa dokazima koje je
sam tu`ilac predlo`io ili sa ~iwenicama koje su
op{tepoznate.
Ako je zahtjev o~igledno neosnovan, sud }e donijeti
presudu kojom se odbija tu`beni zahtjev.
Presuda zbog propu{tawa ne}e se donijeti o zahtjevu
ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.
^lan 183.
Protiv presude zbog propu{tawa nije dozvoqena
`alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj
u pre|a{we stawe u skladu sa odredbama ovog zakona.
Blagovremeno podnijet prijedlog iz stava 1. ovog
~lana spre~ava da presuda zbog propu{tawa postane
pravnosna`na.
Ako prijedlogu tu`enog iz stava 1. ovog ~lana bude
udovoqeno, tu`eni }e snositi sve opravdane tro{kove
postupka koji su nastali do dono{ewa presude zbog
propu{tawa.
d) Dono{ewe, pismena izrada i dostavqawe presude
^lan 184.
Sud }e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak
najdocnije u roku od 30 dana od dana zakqu~ewa glavne
rasprave.
^etvrtak, 17. jul 2003.
Ukoliko sudija prekora~i rok iz stava 1. ovog ~lana
du`an je u pismenoj formi obavijestiti predsjednika
suda o razlozima prekora~ewa.
^lan 185.
Po zakqu~ewu glavne rasprave, sud }e prisutne
stranke obavijestiti o datumu dono{ewa presude. Ako
jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi,
sud }e je pismeno obavijestiti o datumu dono{ewa pre-
sude.
Stranke, odnosno wihovi zastupnici ili
punomo}nici, su du`ni sami preuzeti presudu u zgradi
suda, te im sud ne}e dostavqati presudu u skladu sa
odredbama ovog zakona o dostavqawu.
Ako su stranke bile uredno obavije{tene o datumu
dono{ewa presude, rok za `albu protiv presude po~iwe
te}i prvog narednog dana nakon dono{ewa presude.
^lan 186.
U izuzetnim okolnostima, sud mo`e na zahtjev
stranke odlu~iti da se dostavqawe presude izvr{i na
na~in predvi|en odredbama ovog zakona o dostavqawu.
Stranci koja nije bila uredno obavije{tena o datumu
dono{ewa presude sud }e u svakom slu~aju dostaviti pre-
sudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavqawu.
^lan 187.
Presuda zbog propu{tawa i presuda drugostepenog
suda donesena bez rasprave dostavqa se strankama u
skladu sa odredbama ovog zakona o dostavqawu.
^lan 188.
U slu~aju iz ~lana 184. stav 2. ovog zakona, sud }e ~im
bude saznao da }e do}i do odga|awa datuma dono{ewa
presude o tome obavijestiti stranke, nakon ~ega }e
strankama presudu dostaviti po odredbama ovog zakona o
dostavqawu.
^lan 189.
U slu~ajevima iz ~l. 186, 187. i 188. ovog zakona rok
za podno{ewe pravnog lijeka po~iwe te}i prvog
narednog dana nakon dostavqawa prepisa presude.
^lan 190.
Izvornik presude potpisuje sudija.
^lan 191.
Pismeno izra|ena presuda mora imati uvod, izreku,
obrazlo`ewe i pouku o pravu na izjavqivawe pravnog
lijeka protiv presude.
Uvod presude sadr`i: naziv suda, ime i prezime sudi-
je, ime, prezime i prebivali{te, odnosno boravi{te
stranaka, wihovih zastupnika i punomo}nika, kratko
ozna~ewe predmeta spora i wegovu vrijednost, dan
zakqu~ewa glavne rasprave, nazna~ewe stranaka,
wihovih zastupnika i punomo}nika koji su toj raspravi
prisustvovali, kao i dan kad je presuda donesena.
Izreka presude sadr`i odluku suda o usvajawu ili
odbijawu pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari i
sporednih tra`ewa i odluku o postojawu ili neposto-
jawu potra`ivawa istaknutog radi prebijawa.
U obrazlo`ewu sud }e izlo`iti: zahtjeve stranaka i
wihove navode o ~iwenicama na kojima se ovi zahtjevi
zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na koji-
ma je sud zasnovao presudu.
U obrazlo`ewu presude zbog propu{tawa, presude na
osnovu priznawa ili presude na osnovu odricawa izni-
je}e se samo razlozi koji opravdavaju dono{ewe ovakvih
presuda.
|) Dopunska presuda
^lan 192.
Ako je sud propustio da odlu~i o dijelu zahtjeva ili
o svim zahtjevima o kojima se mora odlu~iti presudom, a
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
koji su ve} raspravqeni, stranka mo`e u roku od 30 dana
od prijema presude da predlo`i parni~nom sudu da se
izvr{i dopuna presude.
Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu
presude odbaci}e, odnosno odbi}e sud bez odr`avawa
ro~i{ta.
^lan 193.
Kad sud na|e da je prijedlog za dopunu presude osno-
van, bez ponovnog otvarawa glavne rasprave donije}e, u
roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rije{en
(dopunska presuda).
^lan 194.
Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnijeta
i `alba protiv presude, prvostepeni sud }e zastati sa
dostavqawem ove `albe drugostepenom sudu dok se ne
donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne
istekne rok za `albu protiv ove odluke.
Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavqena
`alba, ova `alba zajedno sa `albom protiv prvobitne
presude dostavi}e se drugostepenom sudu.
Ako se prvostepena presuda pobija `albom samo zbog
toga {to prvostepeni sud nije presudom odlu~io o svim
zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, `alba }e se
smatrati kao prijedlog stranke da se donese dopunska
presuda.
e) Ispravqawe presude
^lan 195.
Pogre{ke u imenima i brojevima, kao i druge
o~igledne pogre{ke u pisawu i ra~unawu, nedostatke u
obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom
ispravi}e sud u svako doba.
Ispravqawe }e se izvr{iti posebnim rje{ewem i
unije}e se na kraju izvornika, a strankama }e se dostavi-
ti prepis rje{ewa.
Ako izme|u izvornika i prepisa presude postoji
nesaglasnost u pogledu neke odluke sadr`ane u izreci
presude, strankama }e se dostaviti ispravqeni prepis
presude sa nazna~ewem da se ovim prepisom presude za-
mjewuje raniji prepis presude. U takvom slu~aju rok za
izjavqivawe pravnog lijeka u pogledu ispravqenog
dijela presude te~e od dana dostavqawa ispravqenog
prepisa presude.
O ispravqawu presude sud mo`e odlu~iti bez
saslu{awa stranaka.
`) Pravosna`nost presude
^lan 196.
Presuda koja se vi{e ne mo`e pobijati `albom posta-
je pravosna`na.
Sud u toku cijelog postupka po slu`benoj du`nosti
pazi da li je stvar pravosna`no presu|ena, i ako utvrdi
da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je ve} pravo-
sna`no odlu~eno, odbaci}e tu`bu.
Ako je u presudi odlu~eno o potra`ivawu koje je
tu`eni istakao prigovorom radi prebijawa, odluka o
postojawu ili nepostojawu ovog potra`ivawa postaje
pravosna`na.
^lan 197.
Sud je vezan za svoju presudu ~im je donesena.
Presuda prema strankama ima dejstvo od dana
dono{ewa, a u slu~ajevima u kojima strankama po odred-
bama ovog zakona presudu dostavqa sud - od dana kada im
je dostavqena.
3. Rje{ewe
^lan 198.
Sva rje{ewa koja se donose na ro~i{tu objavquje
sudija.
Broj 58 - Strana 15
Rje{ewe koje je na ro~i{tu objavqeno dostavi}e se
strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv tog
rje{ewa dozvoqena posebna `alba, ili ako se na osnovu
rje{ewa mo`e odmah tra`iti izvr{ewe, ili ako to
zahtijeva upravqawe parnicom.
Sud je vezan za svoja rje{ewa ukoliko se ona ne odnose
na upravqawe parnicom ili ako ovim zakonom nije {to
drugo odre|eno.
Kad se rje{ewe ne dostavqa pismeno, ono prema
strankama ima dejstvo ~im je objavqeno.
^lan 199.
Rje{ewa koja sud donosi van ro~i{ta saop{tavaju se
strankama dostavqawem ovjerenog prepisa rje{ewa.
^lan 200.
Rje{ewe mora biti obrazlo`eno ako se wime odbija
prijedlog stranke ili ako se wime rje{ava o prijedlozi-
ma stranaka koji su me|u sobom u opreci, a mo`e biti
obrazlo`eno i u drugim slu~ajevima kad je to potrebno.
Pismeni sastav rje{ewa treba da sadr`i uvijek uvod
i izreku, a obrazlo`ewe samo ako po stavu 1. ovog ~lana
rje{ewe mora biti obrazlo`eno.
^lan 201.
Rje{ewa o kaznama izre~enim po odredbama ovog
zakona izvr{avaju se po slu`benoj du`nosti.
^lan 202.
Odredbe ~lana 179, ~l. 190. do 195. i ~lana 197. stav 2.
ovog zakona shodno }e se primjewivati i na rje{ewa.
Odredbe ~l. 184. do 186. i ~l. 188. i 189. shodno }e se
primjewivati i na rje{ewa iz ~lana 198. stav 2. ovog
zakona.
B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
Glava VIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. @alba protiv presude
a) Pravo na `albu
^lan 203.
Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke
mogu izjaviti `albu u roku od 30 dana od dana dono{ewa
presude, odnosno, ako se presuda dostavqa u skladu sa
odredbama ovog zakona o dostavqawu, 30 dana nakon
dostavqawa prepisa presude, ako u ovom zakonu nije
odre|en drugi rok. U mjeni~nim i ~ekovnim sporovima
ovaj rok je 15 dana.
Blagovremeno izjavqena `alba spre~ava da presuda
postane pravosna`na u dijelu koji se pobija `albom.
O `albi protiv presude odlu~uje drugostepeni sud.
^lan 204.
Stranka se mo`e odre}i prava na `albu od trenutka
prijema presude.
Do dono{ewa odluke drugostepenog suda stranka
mo`e odustati od ve} izjavqene `albe.
Odricawe ili odustanak od `albe ne mo`e se opo-
zvati.
b) Sadr`ina `albe
^lan 205.
@alba mora da sadr`i:
1) ozna~ewe presude protiv koje se izjavquje `alba;
2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u
odre|enom dijelu;
3) razlog `albe;
4) potpis podnosioca `albe.
Strana 16 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 206.
Ako `alba ne sadr`i podatke iz ~lana 205. ovog
zakona (nepotpuna `alba), prvostepeni sud }e rje{ewem,
protiv koga nije dozvoqena `alba, pozvati `alioca da u
roku od osam dana dopuni ili ispravi `albu.
Ako `alilac u roku iz stava 1. ovog ~lana ne postupi
po tra`ewu suda, sud }e rje{ewem odbaciti `albu kao
nepotpunu.
^lan 207.
U `albi se ne mogu iznositi nove ~iwenice i pred-
lagati novi dokazi, osim ako `alilac pru`i dokaze da
ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno pred-
lo`iti do zakqu~ewa glavne rasprave.
Pozivaju}i se na nove ~iwenice, `alilac je du`an
navesti dokaze kojima bi se te ~iwenice utvrdile, a
predla`u}i nove dokaze, du`an je navesti ~iwenice koje
tim dokazima treba utvrditi.
Prigovor zastare i prigovor radi prebijawa koji
nisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne mogu se
iznositi u `albi.
Ako su usqed izno{ewa novih ~iwenica i predla-
gawa novih dokaza prouzrokovani tro{kovi u postupku
povodom `albe, ove tro{kove }e nezavisno od ishoda
spora snositi ona stranka koja je iznijela nove
~iwenice, odnosno predlo`ila nove dokaze.
v) Razlozi zbog kojih se presuda mo`e pobijati
^lan 208.
Presuda se mo`e pobijati:
1) zbog povrede odredaba parni~nog postupka;
2) zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog
~iweni~nog stawa;
3) zbog pogre{ne primjene materijalnog prava.
Presuda na osnovu priznawa i presuda na osnovu
odricawa mogu se pobijati zbog povrede odredaba
parni~nog postupka ili zbog toga {to je izjava o pri-
znawu, odnosno o odricawu data u zabludi ili pod uti-
cajem prinude ili prevare.
^lan 209.
Povreda odredaba parni~nog postupka postoji ako
sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno
primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uti-
caja na dono{ewe zakonite i pravilne presude.
^lan 210.
Pogre{no ili nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe
postoji kad je sud neku odlu~nu ~iwenicu pogre{no utvr-
dio, odnosno kad je nije utvrdio.
Nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe postoji i kad
na to ukazuju nove ~iwenice ili novi dokazi.
^lan 211.
Pogre{na primjena materijalnog prava postoji kad
sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je
trebalo da primjeni ili kad takvu odredbu nije pravil-
no primijenio.
g) Postupak po `albi
^lan 212.
@alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu
presudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu
stranku.
^lan 213.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoqenu `albu
odbaci}e rje{ewem prvostepeni sud bez odr`avawa
ro~i{ta.
@alba je neblagovremena ako je izjavqena poslije
isteka zakonskog roka za weno podno{ewe.
^etvrtak, 17. jul 2003.
@alba je nedozvoqena ako je `albu izjavilo lice koje
nije ovla{}eno za podno{ewe `albe, ili lice koje se
odreklo ili je odustalo od `albe ili ako lice koje je
izjavilo `albu nema pravnog interesa za podno{ewe
`albe.
^lan 214.
Primjerak blagovremene, potpune i dozvoqene `albe
dostavi}e prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a
najdocnije u roku od osam dana od dana prijema `albe.
Protivna stranka mo`e u roku od osam dana od prijema
`albe podnijeti tom sudu odgovor na `albu.
Primjerak odgovora na `albu dostavi}e prvostepeni
sud `aliocu odmah, a najdocnije u roku od osam dana od
prijema odgovora na `albu.
Neblagovremeno podnijet odgovor na `albu ne}e se
uzeti u razmatrawe.
Podnesci primqeni po prijemu odgovora na `albu
ili po isteku roka za odgovor na `albu ne}e se uzimati u
razmatrawe, osim u slu~ajevima u kojima sud izri~ito od
stranke zatra`i dodatno izja{wewe.
^lan 215.
Po prijemu odgovora na `albu ili po proteku roka za
odgovor na `albu prvostepeni sud }e `albu i odgovor na
`albu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti dru-
gostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.
Ako `alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku
povrije|ene odredbe parni~nog postupka, sudija prvoste-
penog suda da}e obja{wewe povodom navoda `albe koji se
ti~u tih povreda, a po potrebi }e da provjeri istinitost
tih navoda u `albi.
^lan 216.
Kad spisi po `albi stignu drugostepenom sudu
odre|uje se sudija izvjestilac.
Sudija izvjestilac mo`e, po potrebi, od prvoste-
penog suda da pribavi izvje{taj o povredama odredaba
parni~nog postupka i da zatra`i da se radi utvr|ivawa
tih povreda sprovedu provjere.
^lan 217.
Drugostepeni sud odlu~uje o `albi na sjednici vije}a
ili na osnovu odr`ane rasprave.
Drugostepeni sud }e zakazati raspravu kada ocijeni
da je radi pravilnog utvr|ivawa ~iweni~nog stawa
potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove
~iwenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve}
izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede
odredaba parni~nog postupka u prvostepenom postupku
potrebno odr`ati raspravu pred drugostepenim sudom.
Drugostepeni sud odr`a}e sjednicu vije}a, odnosno
raspravu, u roku od 45 dana nakon {to od prvostepenog
suda primi spise po `albi.
Drugostepeni sud }e donijeti odluku u roku od 30
dana od dana odr`avawa sjednice vije}a na kojoj je
odlu~eno o `albi, odnosno, ako je odr`ana rasprava, u
roku od 30 dana od dana zakqu~ewa rasprave.
^lan 218.
Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno wihovi
zakonski zastupnici ili punomo}nici, kao i oni svjedo-
ci i vje{taci za koje sud odlu~i da se saslu{aju.
Ako sa rasprave izostane `alilac, rasprava se ne}e
odr`ati, a odluka }e se donijeti na osnovu navoda `albe
i odgovora na `albu.
Ako sa rasprave izostane stranka koja nije `alilac,
sud }e raspravqati o `albi i donijeti odluku.
U pozivu za raspravu stranka }e biti upozorena na
posqedice nedolaska na raspravu.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 219.
Rasprava pred drugostepenim sudom po~iwe kratkim
izlagawem izvjestioca o stawu predmeta, bez izno{ewa
wegovog mi{qewa o osnovanosti `albe.
Poslije toga pro~ita}e se presuda ili dio presude na
koji se odnosi `alba, a po potrebi i zapisnik o glavnoj
raspravi pred prvostepenim sudom; zatim }e `alilac
obrazlo`iti svoju `albu, a protivna stranka odgovor na
`albu.
^lan 220.
Ako u ~l. 217. do 219. ovog zakona nije {to drugo
odre|eno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenim
sudom shodno se primjewuju i na raspravu pred drugoste-
penim sudom.
d) Granice ispitivawa prvostepene presude
^lan 221.
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u
onom dijelu u kome se pobija `albom, u granicama razlo-
ga navedenih u `albi, paze}i po slu`benoj du`nosti na
primjenu materijalnog prava i povrede odredaba
parni~nog postupka koje se odnose na strana~ku sposob-
nost i zastupawe.
|) Odluke drugostepenog suda o `albi
^lan 222.
Odluke drugostepenog suda donose se poslije vije}awa
glasawem.
U prostoriji u kojoj se vr{i vije}awe i glasawe mogu
biti prisutni samo ~lanovi vije}a i zapisni~ar. Kad
treba donijeti odluku o jednostavnijim pitawima, vije}e
mo`e donijeti odluku i u samom zasjedawu.
^lan 223.
Predsjednik vije}a rukovodi vije}awem i glasawem i
glasa posqedwi. On se stara da se sva pitawa svestrano
i potpuno razmotre.
Za svaku odluku vije}a potrebna je ve}ina glasova.
^lanovi vije}a ne mogu odbiti da glasaju o pitawima
koja postavi predsjednik vije}a.
^lan vije}a koji je pri glasawu o kome ranijem
pitawu ostao u mawini ne mo`e se uzdr`ati od glasawa
o pitawu o kome se ima docnije odlu~iti.
Ako se u pogledu pojedinih pitawa o kojima se
odlu~uje glasovi podijele na vi{e razli~itih mi{qewa,
tako da nijedno od wih nema ve}inu, pitawa }e se razd-
vojiti i glasawe }e se ponavqati sve dok se ne postigne
ve}ina. Ako se u pogledu visine nov~anog iznosa ili
koli~ine glasovi podijele na vi{e od dva mi{qewa,
ponovo }e se raspravqati o razlozima za svako
mi{qewe. Ako se i poslije toga ne mo`e posti}i ve}ina,
glasovi dati za najve}i nov~ani iznos ili koli~inu
doda}e se glasovima datim za najbli`i mawi nov~ani
iznos ili koli~inu dok se ne postigne ve}ina.
^lan 224.
Drugostepeni sud mo`e u sjednici vije}a ili na
osnovu odr`ane rasprave:
1. odbaciti `albu kao neblagovremenu, nepotpunu
ili nedozvoqenu;
2. odbiti `albu kao neosnovanu i potvrditi prvoste-
penu presudu;
3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet
prvostepenom sudu na ponovno su|ewe;
4. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu`bu,
ili
5. preina~iti prvostepenu presudu.
Broj 58 - Strana 17
^lan 225.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoqenu `albu
odbaci}e drugostepeni sud rje{ewem, ako to nije u~inio
prvostepeni sud.
^lan 226.
Drugostepeni sud }e presudom odbiti `albu kao
neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad na|e da
ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni
razlozi na koje pazi po slu`benoj du`nosti.
^lan 227.
Drugostepeni sud }e u sjednici vije}a ili na osnovu
odr`ane rasprave rje{ewem ukinuti prvostepenu pre-
sudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi
odr`avawa nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji
jedan od sqede}ih razloga iznesenih u `albi:
1. ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio
presudu na osnovu priznawa ili presudu na osnovu odri-
cawa;
2. ako kojoj stranci nezakonitim postupawem, a
naro~ito propu{tawem dostavqawa, nije data
mogu}nost da raspravqa pred sudom, a to je postupawe
bilo od uticaja na dono{ewe zakonite i pravilne pre-
sude;
3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;
4. ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora
izuzeti.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred
prvostepenim sudom odlu~eno o zahtjevu koji nije u sud-
skoj nadle`nosti ili o zahtjevu o kome ve} te~e parnica
ili o kome ve} prije pravosna`no presu|eno ili koga se
tu`ilac odrekao ili o kome je ve} zakqu~eno sudsko
poravnawe, ukinu}e prvostepenu presudu i odbaciti
tu`bu.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom
postupku kao tu`ilac ili tu`eni u~estvovalo lice koje
ne mo`e biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je
pravno lice nije zastupalo ovla{}eno lice, ili ako
parni~no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski za-
stupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno
punomo}nik stranke nije imao potrebna ovla{}ewa za
vo|ewe parnice, odnosno vr{ewe pojedinih radwi u po-
stupku, ukoliko vo|ewe parnice, odnosno vr{ewe poje-
dinih radwi u postupku nije bilo naknadno odobreno, s
obzirom na prirodu povrede ukinu}e prvostepenu pre-
sudu i vratiti predmet nadle`nom prvostepenom sudu
ili }e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu`bu.
Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog
suda i vrati predmet istom sudu na ponovno su|ewe, mo`e
narediti da se nova glavna rasprava odr`i pred drugim
sudijom.
U obrazlo`ewu rje{ewa kojim se prvostepena presu-
da ukida treba navesti koje su odredbe parni~nog postu-
pka povrije|ene i u ~emu se povrede sastoje.
^lan 228.
Prvostepeni sud je du`an, odmah po prijemu rje{ewa
drugostepenog suda, da odredi pripremno ro~i{te ili
ro~i{te za glavnu raspravu, koje }e se odr`ati najdoc-
nije u roku od 30 dana od dana prijema rje{ewa drugoste-
penog suda, te da izvede sve parni~ne radwe i da raspravi
sva sporna pitawa na koja je upozorio drugostepni sud u
svom rje{ewu.
^lan 229.
Drugostepeni sud }e, u sjednici vije}a ili na osnovu
odr`ane rasprave, presudom preina~iti prvostepenu
presudu, ako utvrdi da postoji jedan od sqede}ih razloga
iznesenih u `albi:
1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba
parni~nog postupka, osim u slu~ajevima iz ~lana 227.
ovog zakona;
Strana 18 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
2) ako je u sjednici vije}a druga~ijom ocjenom ispra-
va i posredno izvedenih dokaza ve} izvedenih pred
prvostepenim sudom utvrdio druga~ije ~iweni~no stawe
nego {to je ono u prvostepenoj presudi;
3) ako je poslije odr`ane rasprave, na osnovu novih
dokaza ili ponovnog izvo|ewa ve} izvedenih dokaza,
utvrdio druga~ije ~iweni~no stawe nego {to je ono u
prvostepenoj presudi;
4) ako smatra da je ~iweni~no stawe u prvostepenoj
presudi pravilno utvr|eno, ali da je prvostepeni sud
pogre{no primijenio materijalno pravo;
5) ako je utvrdio da je prvostepenom presudom preko-
ra~en tu`beni zahtjev.
^lan 230.
Drugostepeni sud ne mo`e da preina~i presudu na
{tetu stranke koja se `alila ako je samo ona izjavila
`albu.
^lan 231.
U obrazlo`ewu presude odnosno rje{ewa drugoste-
peni sud }e ocijeniti `albene navode koji su od odlu~nog
zna~aja.
^lan 232.
Drugostepeni sud dostavi}e svoju odluku strankama i
drugim zainteresovanim licima, kao i sudu prvog stepena.
2. @alba protiv rje{ewa
^lan 233.
Protiv rje{ewa prvostepenog suda dozvoqena je
`alba ako u ovom zakonu nije odre|eno da `alba nije
dozvoqena.
Ako ovaj zakon izri~ito odre|uje da posebna `alba
nije dozvoqena, rje{ewe prvostepenog suda mo`e se pobi-
jati samo u `albi protiv kona~ne odluke.
^lan 234.
Blagovremeno podnijeta `alba zadr`ava izvr{ewe
rje{ewa, ako ovim zakonom nije druga~ije propisano.
Rje{ewe protiv koga nije dozvoqena posebna `alba
mo`e se odmah izvr{iti.
^lan 235.
Rje{avaju}i o `albi, drugostepeni sud mo`e:
1) odbaciti `albu kao neblagovremenu, nepotpunu
ili nedozvoqenu;
2) odbiti `albu kao neosnovanu i potvrditi rje{ewe
prvostepenog suda;
3) uva`iti `albu i rje{ewe preina~iti ili ukinuti,
i po potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.
^lan 236.
U postupku po `albi protiv rje{ewa shodno }e se
primjewivati odredbe koje va`e za `albu protiv pre-
sude, osim odredaba o odr`avawu rasprave pred dru-
gostepenim sudom.
Glava IX
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Revizija
^lan 237.
Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosna`ne
presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od
dana dostavqawa prepisa presude.
Revizija nije dozvoqena ako vrijednost pobijanog
dijela pravosna`ne presude ne prelazi 10.000 konverti-
bilnih maraka.
Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske mo`e
dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi
odlu~ivawe po reviziji bilo od zna~aja za primjenu
prava u drugim slu~ajevima.
^etvrtak, 17. jul 2003.
^lan 238.
O reviziji odlu~uje Vrhovni sud Republike Srpske.
^lan 239.
Podnijeta revizija ne zadr`ava izvr{ewe pravo-
sna`ne presude protiv koje je izjavqena.
^lan 240.
Revizija se mo`e izjaviti:
1) zbog povrede odredaba parni~nog postupka iz
~lana 209. ovog zakona koja je u~iwena u postupku pred
drugostepenim sudom;
2) zbog pogre{ne primjene materijalnog prava;
3) zbog prekora~ewa tu`benog zahtjeva ako je ta
povreda u~iwena u postupku pred drugostepenim sudom.
Revizija se ne mo`e izjaviti zbog pogre{no ili
nepotpuno utvr|enog ~iweni~nog stawa.
^lan 241.
Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom
dijelu u kome se ona pobija revizijom, u granicama razlo-
ga navedenih u reviziji, paze}i po slu`benoj du`nosti na
primjenu materijalnog prava i povrede odredaba
parni~nog postupka koje se odnose na strana~ku sposob-
nost i zastupawe.
^lan 242.
Stranke mogu u reviziji iznositi nove ~iwenice i
predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede
odredaba parni~nog postupka koje su u~iwene u postupku
pred drugostepenim sudom.
^lan 243.
Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu
presudu, u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu
stranku.
^lan 244.
Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju odbaci}e
rje{ewem prvostepeni sud, bez odr`avawa ro~i{ta.
^lan 245.
Primjerak blagovremene i potpune revizije prvoste-
peni sud }e dostaviti protivnoj stranci.
U roku od osam dana od dana dostavqawa revizije
protivna stranka mo`e podnijeti sudu odgovor na revi-
ziju.
Po prijemu odgovora na reviziju ili po proteku roka
za odgovor, prvostepeni sud }e dostaviti reviziju i
odgovor na reviziju, ako je podnijet, sa svim spisima,
revizijskom sudu.
Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavqa
se i drugostepenom sudu.
^lan 246.
O reviziji, revizijski sud odlu~uje bez rasprave.
^lan 247.
Nedozvoqenu reviziju odbaci}e revizijski sud
rje{ewem, kao i neblagovremenu ili nepotpunu reviziju,
ako to, u granicama svojih ovla{}ewa, nije u~inio
prvostepeni sud.
Revizija je nedozvoqena ako ju je izjavilo lice koje
nije ovla{}eno na podno{ewe revizije, ili lice koje je
odustalo od revizije, ili ako lice koje je izjavilo revi-
ziju nema pravni interes za podno{ewe revizije, ili ako
je revizija izjavqena protiv presude protiv koje se po
zakonu ne mo`e podnijeti.
^lan 248.
Revizijski sud }e presudom odbiti reviziju kao
neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je
revizija izjavqena.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 249.
Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parni~nog
postupka zbog koje se revizija mo`e izjaviti, osim povre-
da odre|enih u st. 2. i 3. ovog ~lana, revizijski sud }e, s
obzirom na prirodu povrede, presudom preina~iti pre-
sudu drugostepenog suda ili rje{ewem ukinuti u cjelini
ili djelimi~no presudu drugostepenog suda i predmet
vratiti na ponovno su|ewe istom ili drugom vije}u dru-
gostepenog suda, odnosno drugom nadle`nom sudu.
Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugoste-
penim sudom odlu~eno o zahtjevu koji nije u sudskoj
nadle`nosti ili o kome je ve} prije pravnosna`no
presu|eno ili koga se tu`iteq odrekao ili o kome je ve}
zakqu~eno sudsko poravnawe, revizijski sud }e ukinuti
rje{ewem donesene odluke i odbaciti tu`bu.
Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugoste-
penim sudom, kao tu`ilac ili tu`eni u~estvovalo lice
koje ne mo`e biti stranka u postupku, ili ako stranku u
postupku koja je pravno lice nije zastupalo ovla{}eno
lice ili ako parni~no nesposobnu stranku nije zastupao
zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno
punomo}nik stranke nije imao potrebna ovla{}ewa za
vo|ewe parnice ili za pojedine radwe u postupku, ako
vo|ewe parnice odnosno vr{ewe pojedinih radwi u po-
stupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud }e s
obzirom na prirodu povrede, postupiti po odredbama st.
1. ili 2. ovog ~lana.
^lan 250.
Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo
pogre{no primijeweno, presudom }e usvojiti reviziju i
preina~iti pobijanu presudu.
Ako revizijski sud na|e da je zbog pogre{ne primjene
materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka
~iweni~no stawe nepotpuno utvr|eno i da zbog toga nema
uslova za preina~ewe pobijane presude, rje{ewem }e
usvojiti reviziju, ukinuti u cjelini ili djelimi~no pre-
sudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno
su|ewe istom ili drugom vije}u drugostepenog suda.
^lan 251.
Ako utvrdi da je pravosna`nom presudom donesenom u
drugom stepenu prekora~en tu`beni zahtjev, revizijski
sud }e presudom preina~iti pobijanu presudu.
^lan 252.
Revizijski sud dostavqa svoje odluke strankama kao i
prvostepenom i drugostepenom sudu.
^lan 253.
Ako u ~l. 237. do 252. ovog zakona nije {to drugo
odre|eno, u postupku povodom revizije shodno }e se
primjewivati odredbe ovog zakona o `albi protiv pre-
sude, osim odredbi o odr`avawu rasprave pred drugoste-
penim sudom.
^lan 254.
Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rje{ewa
drugostepenog suda kojim je postupak pravosna`no
zavr{en.
Revizija protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana nije
dozvoqena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoqena
revizija protiv pravosna`ne presude.
Revizija je uvijek dozvoqena protiv rje{ewa dru-
gostepenog suda kojim se izjavqena `alba odbacuje,
odnosno kojim se potvr|uje rje{ewe prvostepenog suda o
odbacivawu revizije.
U postupku povodom revizije protiv rje{ewa shodno
}e se primjewivati odredbe ovog zakona o reviziji pro-
tiv presude.
Broj 58 - Strana 19
2. Ponavqawe postupka
^lan 255.
Postupak koji je odlukom suda pravosna`no zavr{en
mo`e se po prijedlogu stranke ponoviti:
1) ako je pri dono{ewu odluke u~estvovao sudija, koji
je po zakonu morao biti izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupawem nije
bila data mogu}nost da raspravqa pred sudom;
3) ako je u postupku kao tu`ilac ili tu`eni u~estvo-
valo lice koje ne mo`e biti stranka u postupku, ili ako
stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovla{}eno
lice, ili ako parni~no nesposobnu stranku nije zastupao
zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno
punomo}nik stranke nije imao potrebno ovla{}ewe za
vo|ewe parnice ili za pojedine radwe u postupku, uko-
liko vo|ewe parnice, odnosno vr{ewe pojedinih radwi
u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda zasniva na la`nom iskazu svje-
doka ili vje{taka ili na ispravi koja je falsifikovana
ili u kojoj je ovjerena neistinita sadr`ina;
5) ako je do odluke suda do{lo usqed krivi~nog djela
sudije, zakonskog zastupnika ili punomo}nika stranke,
protivne stranke ili kog tre}eg lica;
6) ako stranka sazna za nove ~iwenice ili na|e ili
stekne mogu}nost da upotrijebi nove dokaze na osnovu
kojih je za stranku mogla biti donijeta povoqnija odlu-
ka da su te ~iwenice ili dokazi bili upotrijebqeni u
ranijem postupku.
^lan 256.
Iz razloga navedenih u ~lanu 255. ta~ke 1. do 3. ovog
zakona ne mo`e se zahtijevati ponavqawe postupka ako je
taj razlog bio bez uspjeha iznijet u ranijem postupku.
Zbog okolnosti navedenih u ~lanu 255. ta~ke 1. i 6.
ovog zakona, ponavqawe postupka mo`e se dozvoliti
samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okol-
nosti da iznese prije nego {to je raniji postupak
zavr{en pravosna`nom sudskom odlukom.
^lan 257.
Prijedlog za ponavqawe postupka podnosi se u roku
od 30 dana, i to:
1) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 1. ovog zakona, od dana
kad je stranka saznala za ovaj razlog;
2) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 2. ovog zakona, od dana
kad je odluka dostavqena stranci;
3) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 3. ovog zakona, ako je u
postupku kao tu`ilac ili tu`eni u~estvovalo lice koje
ne mo`e biti stranka u postupku, od dana kada je odluka
dostavqena tom licu; ako stranku koja je pravno lice
nije zastupalo ovla{}eno lice, ili ako parni~no nespo-
sobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana
kad je odluka dostavqena stranci, odnosno wenom zakon-
skom zastupniku, a ako zakonski zastupnik, odnosno
punomo}nik stranke nije imao potrebno ovla{}ewe za
vo|ewe parnice ili za pojedine radwe u postupku, od
dana kad je stranka saznala za ovaj razlog;
4) u slu~ajevima iz ~lana 255. ta~ke 4. i 5. ovog
zakona, od dana kad je stranka saznala za pravosna`nu
presudu u krivi~nom postupku, a ako se krivi~ni postu-
pak ne mo`e sprovesti, onda od dana kad je saznala za
obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se
postupak ne mo`e pokrenuti;
5) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 6. ovog zakona, od dana
kad je stranka mogla iznijeti sudu nove ~iwenice, odnos-
no nova dokazna sredstva.
Ako bi rok odre|en u stavu 1. ovog ~lana po~eo da
te~e prije nego {to je odluka postala pravosna`na, taj }e
Strana 20 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
se rok ra~unati od pravosna`nosti odluke ako protiv we
nije bio izjavqen pravni lijek, odnosno od dostavqawa
pravosna`ne odluke vi{eg suda izre~ene u posqedwem
stepenu.
Po proteku roka od pet godina od dana kad je odluka
postala pravosna`na, prijedlog za ponavqawe postupka
ne mo`e se podnijeti, osim ako se ponavqawe tra`i iz
razloga navedenih u ~lanu 255. ta~ke 2. i 3. ovog zakona.
^lan 258.
O prijedlogu za ponavqawe postupka odlu~uje dru-
gostepeni sud, i to sudija pojedinac koji nije u~estvovao
u dono{ewu drugostepene odluke u ranijem postupku.
^lan 259.
Prijedlog za ponavqawe postupka podnosi se uvijek
sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.
U prijedlogu se naro~ito moraju navesti: zakonski
osnov po kome se tra`i ponavqawe, okolnosti iz kojih
proizlazi da je prijedlog podnijet u zakonskom roku i
dokazi kojima se potkrepquju navodi predlaga~a, te
u~initi vjerovatnim da bi u ponovqenom postupku mogla
za predlaga~a biti donijeta povoqnija odluka.
^lan 260.
Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoqene prijed-
loge za ponavqawe postupka odbaci}e rje{ewem prvoste-
peni sud bez odr`avawa ro~i{ta.
Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavi}e
primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo
da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.
^lan 261.
Po prijemu odgovora na prijedlog ili po isteku roka
za davawe odgovora, prvostepeni sud }e prijedlog i
odgovor na prijedlog, ako je podnijet, sa svim spisima
dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam
dana.
^lan 262.
Drugostepeni sud odlu~uje o prijedlogu za pona-
vqawe postupka, po pravilu, bez odr`avawa rasprave.
Ako sud ocijeni da je odr`avawe rasprave neophodno,
postupi}e u skladu sa odredbama ~l. 218. do 220. ovog
zakona.
^lan 263.
Nakon {to drugostepeni sud donese odluku o prije-
dlogu, sudu prvog stepena vra}a sve spise sa dovoqnim
brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.
U rje{ewu kojim se dozvoqava ponavqawe postupka
izre}i }e se da se ukida odluka donijeta u ranijem po-
stupku.
Protiv rje{ewa drugostepenog suda kojim se usvaja
prijedlog za ponavqawe postupka `alba nije dozvoqena.
@alba protiv rje{ewa drugostepenog suda kojim se
odbija prijedlog za ponavqawe postupka podnosi se
istom sudu, koji o `albi odlu~uje u vije}u od trojice
sudija.
^lan 264.
U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne
mo`e postupati sudija koji je odlu~ivao u ranijem po-
stupku.
Prvostepeni sud }e odrediti pripremno ro~i{te
odmah po prijemu rje{ewa drugostepenog suda, a najdoc-
nije u roku od osam dana.
3. Odnos izme|u prijedloga za ponavqawe
postupka i revizije
^lan 265.
Ako u roku za izjavqivawe revizije stranka podnese
prijedlog za ponavqawe postupka samo iz razloga iz
^etvrtak, 17. jul 2003.
kojih se mo`e izjaviti i revizija, smatra}e se da je
stranka izjavila reviziju.
Ako stranka izjavi reviziju iz razloga {to je u
prvostepenom ili drugostepenom postupku odlu~eno o
zahtjevu o kome je ve} prije pravosna`no presu|eno ili
koga se tu`ilac ve} odrekao ili o kome je zakqu~eno su-
dsko poravnawe, i istovremeno ili poslije toga podnese
prijedlog za ponavqawe postupka iz bilo kojeg razloga
iz ~lana 255. ovog zakona, sud }e prekinuti postupak
povodom prijedloga za ponavqawe postupka do
zavr{etka postupka po reviziji.
Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kog razloga, osim
zbog razloga navedenih u stavu 2. ovog ~lana i istovre-
meno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavqawe
postupka zbog razloga iz ~lana 255. stav 1. ta~ke 4. i 5.
ovog zakona koji su potkrijepqeni pravosna`nom presu-
dom donesenom u krivi~nom postupku, sud }e prekinuti
postupak po reviziji do zavr{etka postupka povodom
prijedloga za ponavqawe postupka.
U svim ostalim slu~ajevima u kojima stranka izjavi
reviziju i istovremeno ili poslije toga podnese prijed-
log za ponavqawe postupka, sud }e odlu~iti koji }e po-
stupak nastaviti a koji prekinuti, uzimaju}i u obzir sve
okolnosti, a naro~ito razloge zbog kojih su oba pravna
lijeka podnijeta i dokaze koje su stranke predlo`ile.
^lan 266.
Odredbe ~lana 265. st. 1. i 3. ovog zakona primjeni}e
se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za pona-
vqawe postupka, a poslije toga izjavila reviziju.
U svim ostalim slu~ajevima u kojima stranka podnese
prijedlog za ponavqawe postupka i poslije toga izjavi
reviziju sud }e, po pravilu, prekinuti postupak po
reviziji do zavr{etka postupka povodom prijedloga za
ponavqawe postupka, osim ako na|e da postoje ozbiqni
razlozi da postupi druga~ije.
^lan 267.
Rje{ewe iz ~lana 265. ovog zakona donosi prvoste-
peni sud ako prijedlog za ponavqawe postupka stigne
prvostepenom sudu prije nego {to je predmet povodom
revizije upu}en revizijskom sudu. Ako prijedlog za pona-
vqawe postupka stigne po{to je predmet povodom revi-
zije upu}en revizijskom sudu, rje{ewe iz ~lana 265. ovog
zakona donosi revizijski sud.
Rje{ewe iz ~lana 266. ovog zakona donosi prvoste-
peni sud, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija
stigne prvostepenom sudu, povodom prijedloga za pon-
avqawe postupka upu}en vi{em sudu radi dono{ewa
odluke, u kom slu~aju rje{ewe donosi vi{i sud.
Protiv rje{ewa suda iz st. 1. i 2. ovog ~lana nije
dozvoqena `alba.
Dio tre}i
Glava X
SUDSKE MJERE OBEZBJE\EWA
^lan 268.
Za odlu~ivawe o prijedlogu za obezbje|ewe,
ukqu~uju}i i obezbje|ewe na imovini protivnika obe-
zbje|ewa koja se nalazi van Republike Srpske, odnosno
Bosne i Hercegovine, koji je podnijet prije pokretawa
parni~nog postupka kao i u toku postupka nadle`an je
sud koji postupa po tu`benom zahtjevu. Odluku o mjeri
obezbje|ewa donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a
neposredno vi{i sud kada je prijedlog za weno dono{ewe
podnijet poslije dostavqawa predmeta tome sudu radi
odlu~ivawa o pravnom lijeku.
Po pravosna`nosti odluke o tu`benom zahtjevu, o
prijedlogu za obezbje|ewe odlu~uje sud koji bi bio
nadle`an za odlu~ivawe o tu`benom zahtjevu u prvom ste-
penu.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 269.
Mjera obezbje|ewa mo`e se odrediti:
1) ako predlaga~ obezbje|ewa u~ini vjerovatnim
postojawe potra`ivawa ili prava i
2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere pro-
tivnik obezbje|ewa mogao sprije~iti ili znatno ote`ati
ostvarivawe potra`ivawa, posebno time {to }e svoju
imovinu otu|iti, prikriti, opteretiti ili na drugi
na~in wom raspolagati odnosno promijeniti postoje}e
stawe stvari ili na neki drugi na~in {tetno uticati na
prava predlaga~a obezbje|ewa.
Ako druga~ije nije zakonom odre|eno, sud }e odredi-
ti mjeru obezbje|ewa samo pod uslovom da predlaga~
obezbje|ewa, u roku koji odredi sud, po odredbama zakona
o izvr{nom postupku, da jemstvo za {tetu koja bi pro-
tivniku obezbje|ewa mogla nastati odre|ivawem i spro-
vo|ewem mjere obezbje|ewa. Ako predlaga~ obezbje|ewa ne
da jemstvo u odre|enom roku, sud }e odbiti prijedlog za
odre|ivawe mjere obezbje|ewa. Na wegov zahtjev, sud
mo`e osloboditi predlaga~a obezbje|ewa od obaveze
davawa jemstva, ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj
mogu}nosti da jemstvo da.
Bosna i Hercegovina, weni entiteti, Distrikt
Br~ko, kantoni i op{tine su izuzeti od obaveze iz stava
2. ovog ~lana.
^lan 270.
Jemstvo iz ~lana 269. ovog zakona se vra}a u roku od
osam dana od dana prestanka va`ewa mjere obezbje|ewa.
Ukoliko u me|uvremenu protivnik obezbje|ewa podnese
tu`bu za naknadu {tete, nadle`ni sud za postupawe u tom
predmetu }e odlu~iti o va`ewu odre|enog jemstva.
^lan 271.
Radi obezbje|ewa nov~anog potra`ivawa mogu se
odrediti sqede}e mjere:
1) Zabrana protivniku obezbje|ewa da otu|i, sakrije,
optereti ili raspola`e sa odre|enom imovinom u vri-
jednosti koja je dovoqna za obezbje|ewe potra`ivawa
predlaga~a obezbje|ewa. Ova zabrana }e se zabiqe`iti u
odgovaraju}im javnim registrima.
2) ^uvawe imovine na koju se odnosi zabrana iz
prethodne ta~ke i to polagawem u depozit suda ako je to
mogu}e ili predajom u posjed tre}em licu.
3) Zabrana du`niku protivnika obezbje|ewa da
isplati protivniku obezbje|ewa potra`ivawe ili da mu
preda stvari, kao i zabrana protivniku obezbje|ewa da
primi stvari, da naplati potra`ivawe i da wime raspo-
la`e. Ova zabrana se mo`e izre}i i svakom drugom licu
od kojeg protivnik obezbje|ewa mo`e zahtijevati isplatu
ili predaju stvari.
4) Predbiqe`ba zalo`nog prava na nepokretnosti
protivnika obezbje|ewa ili na pravu ukwi`enom na
nepokretnosti do vrijednosti dosu|enog glavnog
potra`ivawa sa kamatama i tro{kovima.
Mjera iz stava 1. ta~ka 4. ovog ~lana mo`e se odredi-
ti samo ukoliko o potra`ivawu povjerioca ve} postoji
odluka suda koja nije postala izvr{na.
Rje{ewa o odre|ivawu mjera obezbje|ewa iz stava 1.
ovog ~lana dostavqaju se protivniku obezbje|ewa,
du`niku protivnika obezbje|ewa, ako je potrebno, i
odgovaraju}im javnim registrima. Mjera obezbje|ewa
smatra se sprovedenom dostavqawem protivniku obezbje-
|ewa ili du`niku protivnika obezbje|ewa, ako mu se
dostavqa, ili odgovaraju}em javnom registru, zavisno od
toga koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu.
Na podru~ju gdje ne postoje zemqi{ne kwige, mjere
obezbje|ewa iz ovog ~lana }e se sprovesti primjenom
odgovaraju}ih pravila izvr{nog postupka.
Broj 58 - Strana 21
^lan 272.
Radi obezbje|ewa potra`ivawa koje je usmjereno na
odre|enu stvar ili wen dio mogu se odrediti sqede}e
mjere obezbje|ewa:
1) Zabrana protivniku obezbje|ewa otu|ewa, sakri-
vawa, optere}ewa ili raspolagawa imovinom na koju je
usmjereno potra`ivawe. Ako se imovina nalazi u Bosni
i Hercegovini, ova zabrana }e se zabiqe`iti u odgo-
varaju}im javnim registrima.
2) ^uvawe imovine na koju se odnosi zabrana iz ta~ke
1. ovog stava i to polagawem u depozit suda, ako je to
mogu}e, ili predajom u posjed tre}em licu.
3) Zabrana protivniku obezbje|ewa da preduzima
radwe koje mogu nanijeti {tetu imovini na koju je
upravqeno potra`ivawe ili nalog protivniku obezbje-
|ewa da izvr{i odre|ene radwe potrebne da bi se
sa~uvala imovina ili da bi se odr`alo postoje}e stawe
stvari.
4) Ovla{}ewe predlaga~u obezbje|ewa da preduzme
odre|ene aktivnosti.
Odredbe st. 3. i 4. ~lana 271. ovog zakona primjewuju
se i u slu~aju obezbje|ewa potra`ivawa usmjerenih na
odre|enu stvar ili jedan wen dio.
Mjere obezbje|ewa iz ovog ~lana ne smiju u cjelini
obuhvatiti zahtjev koji se wima obezbje|uje.
^lan 273.
Radi obezbje|ewa drugih prava ili odr`avawa posto-
je}eg stawa, mogu se izre}i sqede}e mjere obezbje|ewa:
1) zabrana protivniku obezbje|ewa da preduzima
odre|ene aktivnosti ili nalog da preduzme odre|ene
aktivnosti u ciqu odr`avawa postoje}eg stawa ili
spre~avawa nastanka {tete suprotnoj stranci;
2) ovla{}ewe predlaga~u obezbje|ewa da preduzme
odre|ene aktivnosti;
3) povjeravawe odre|ene imovine protivnika obezbje-
|ewa tre}em licu na ~uvawe i starawe;
4) odlagawe postupka izvr{ewa po prijedlogu tre}ih
lica, pod uslovima predvi|enim zakonom kojim se
ure|uje izvr{ni postupak; i
5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za obe-
zbje|ewe tu`benog zahtjeva predlaga~a obezbje|ewa.
Odredba ~lana 271. stav 3. shodno se primjewuje i na
mjere obezbje|ewa iz stava 1. ovog ~lana.
^lan 274.
Protivnik obezbje|ewa koji postupi suprotno odlu-
ci suda o zabrani da otu|i, sakrije, optereti ili raspo-
la`e imovinom odgovoran je po pravilima gra|anskog
prava. Nakon zabiqe`be zabrane, sve dok takva zabrana
traje, nije mogu} upis u registar bilo kakvih promjena
prava nastalih na osnovu dobrovoqnog raspolagawa
protivnika obezbje|ewa.
Otu|ewe ili optere}ewe suprotno nalogu suda o
zabrani da otu|i, sakrije, optereti ili raspola`e
imovinom nema pravno dejstvo prema predlaga~u, osim
ako ima mjesta primjeni pravila o za{titi savjesnog sti-
caoca.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana shodno se primjewuju i
u slu~aju postupawa suprotno odluci suda o odre|ivawu
drugih mjera obezbje|ewa.
Mjerom obezbje|ewa ne sti~e se zalo`no pravo, osim
u slu~aju opravdawa predbiqe`be zalo`nog prava iz
ta~ke 4. stav 1. ~lana 271. ovog zakona.
^lan 275.
Sud mo`e, s obzirom na okolnost slu~aja, odrediti i
vi{e mjera obezbje|ewa, ako je to potrebno.
^lan 276.
Mjera obezbje|ewa mo`e se predlo`iti prije
pokretawa i u toku sudskog postupka, te poslije
Strana 22 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
zavr{etka tog postupka, sve dok izvr{ewe ne bude
sprovedeno.
Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan
za parni~ni postupak koji je u toku, prijedlog se mo`e
iznijeti i usmeno na ro~i{tu.
U prijedlogu za odre|ivawe mjere obezbje|ewa pre-
dlaga~ obezbje|ewa mora ista}i zahtjev u kome }e
ozna~iti potra`ivawe ~ije obezbje|ewe tra`i, odrediti
kakvu mjeru tra`i, sredstva i predmet mjera obezbje|ewa.
U prijedlogu se moraju navesti ~iwenice na kojima se
zasniva tu`beni zahtjev, te predlo`iti dokazi kojima se
ti navodi potkrepquju. Predlaga~ obezbje|ewa du`an je
dokaze, ako je to mogu}e, prilo`iti uz prijedlog.
Na usmeno podnijeti prijedlog za odre|ivawe mjere
obezbje|ewa shodno se primjewuju odredbe stava 3. ovog
~lana.
^lan 277.
Osim u slu~ajevima odre|enim ovim zakonom, mjera
obezbje|ewa ne mo`e se odrediti ako protivnik obezbje-
|ewa nije imao mogu}nosti da se o prijedlogu za weno
odre|ivawe izjasni.
Prijedlog za odre|ivawe mjere obezbje|ewa sud zajed-
no sa prilozima dostavqa protivniku obezbje|ewa uz
obavijest da protivnik obezbje|ewa mo`e podnijeti pis-
meni odgovor na prijedlog za odre|ivawe mjere obezbje-
|ewa u roku od osam dana.
^lan 278.
Na prijedlog predlaga~a obezbje|ewa, istaknut sa
prijedlogom za odre|ivawe mjere obezbje|ewa, sud mo`e
odrediti privremenu mjeru obezbje|ewa bez prethodnog
obavje{tavawa i saslu{awa protivnika obezbje|ewa ako
predlaga~ obezbje|ewa u~ini vjerovatnim da je mjera
obezbje|ewa osnovana i hitna i da bi se druga~ijim
postupawem izgubila svrha mjere obezbje|ewa.
Sud dostavqa odluku iz stava 1. ovog ~lana pro-
tivniku obezbje|ewa odmah. Protivnik obezbje|ewa u
roku od tri dana u svom odgovoru mo`e osporiti razloge
za odre|ivawe privremene mjere obezbje|ewa, nakon ~ega
sud mora zakazati ro~i{te u naredna tri dana. Odgovor
protivnika obezbje|ewa mora biti obrazlo`en.
Nakon odr`anog ro~i{ta iz stava 2. ovog ~lana sud
}e posebnim rje{ewem ukinuti rje{ewe o odre|ivawu
privremene mjere ili zamijeniti to rje{ewe novim
rje{ewem o odre|ivawu mjere obezbje|ewa u skladu sa
~lanom 279. ovog zakona. Protiv novog rje{ewa o
odre|ivawu mjere obezbje|ewa dozvoqena je `alba u
skladu sa ~lanom 282. ovog zakona.
^lan 279.
U rje{ewu o odre|ivawu mjere obezbje|ewa sud }e
odrediti vrstu mjere, sredstva kojima }e se ona prinudno
ostvariti i predmet mjere obezbje|ewa, uz odgovaraju}u
primjenu pravila sudskog izvr{nog postupka. Sud }e po
slu`benoj du`nosti dostaviti rje{ewe o odre|ivawu
mjere obezbje|ewa nadle`nom izvr{nom sudu radi wenog
prinudnog sprovo|ewa i odgovaraju}im javnim registri-
ma radi upisa.
Ako je radi ostvarewa naloga ili zabrane koji su
izre~eni u rje{ewu o odre|ivawu mjere obezbje|ewa
potrebno izmijeniti sredstva ili predmete obezbje|ewa
predlaga~ obezbje|ewa mo`e predlo`iti tu izmjenu u
istom postupku, na osnovu ve} izre~enih naloga ili
zabrana.
Rje{ewe o odre|ivawu mjere obezbje|ewa ima dejstvo
rje{ewa o izvr{ewu iz zakona o izvr{nom postupku.
Mjera obezbje|ewa obavezuje stranke u postupku kao i
lica koja su u vezi sa wima, nakon {to prime obavijest o
izdavawu mjere obezbje|ewa.
Rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana moraju biti obra-
zlo`ena.
U slu~aju odre|ivawa mjere obezbje|ewa po slu`benoj
du`nosti sud }e shodno primijeniti odredbe ovog ~lana.
^etvrtak, 17. jul 2003.
^lan 280.
Kada je mjera obezbje|ewa odre|ena prije podno{ewa
tu`be, odlukom o odre|ivawu mjere obezbje|ewa odredi}e
se rok ne du`i od 30 dana u kome predlaga~ obezbje|ewa
mora podnijeti tu`bu.
Predlaga~ obezbje|ewa podnosi sudu dokaz da je
pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1. ovog ~lana.
^lan 281.
Izre~ena mjera obezbje|ewa ostaje na snazi do
naredne odluke suda o mjeri obezbje|ewa.
Ukoliko tu`beni zahtjev nije usvojen prvostepenom
presudom, nadle`ni sud mo`e mjeru obezbje|ewa ostaviti
na snazi dok odluka o tu`benom zahtjevu ne postane
pravosna`na.
Izre~ena mjera obezbje|ewa ostaje na snazi najdu`e
do isteka roka od 30 dana po nastupawu uslova za prinu-
dno izvr{ewe.
Mjeru obezbje|ewa upisanu u javne kwige sud bri{e
po slu`benoj du`nosti.
^lan 282.
Protiv prvostepenog rje{ewa o mjeri obezbje|ewa
mo`e se izjaviti `alba u roku od osam dana od dana
dostavqawa rje{ewa.
@alba se dostavqa protivniku obezbje|ewa koji
mo`e u roku od tri dana od wenog prijema podnijeti sudu
odgovor na `albu.
O `albi odlu~uje drugostepeni sud u roku od 15 dana
od dana dostavqawa prvostepenom sudu odgovora na
`albu ili isteka roka za podno{ewe odgovora na `albu.
@alba ne odla`e izvr{ewe rje{ewa iz stava 1. ovog
~lana.
@alba protiv rje{ewa o odre|ivawu mjere
obezbje|ewa koje je u prvom stepenu izdao okru`ni sud
ili Vrhovni sud Republike Srpske nije dozvoqena.
@alba protiv rje{ewa o privremenoj mjeri obezbje-
|ewa nije dozvoqena.
^lan 283.
Ako su izre~ene mjere odre|ene ~lanom 271. stav 1.
ta~ke 1. i 2. i ~lanom 272. stav 1. ta~ke 1. i 2, sud }e na
prijedlog protivnika obezbje|ewa ili ~uvara odrediti
prodaju pokretnih stvari koje su podlo`ne brzom
kvarewu ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene
tih stvari.
Prodaja stvari iz stava 1. ovog ~lana izvr{i}e se po
pravilima o izvr{ewu na pokretnim stvarima.
Ako je odre|ena mjera obezbje|ewa iz ~lana 271. stav
1. ta~ka 3, sud mo`e, na prijedlog predlaga~a obezbje|ewa
ili protivnika obezbje|ewa, odrediti da se na predla-
ga~a obezbje|ewa prenese pravo na ispuwewe
potra`ivawa, u slu~aju u kojem postoji opasnost da se to
potra`ivawe, zbog zaka{wewa u wegovu ostvarewu, ne}e
mo}i realizovati ili da }e se izgubiti pravo na regres
prema tre}im licima.
Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili
naplatom potra`ivawa ~uva}e se u sudskom depozitu dok
se ne obustavi mjera obezbje|ewa ili dok predlaga~
obezbje|ewa ne predlo`i izvr{ewe, a najdu`e 30 dana
po{to potra`ivawe postane izvr{no. Druge koristi
dobijene ostvarewem potra`ivawa polo`i}e se u sudski
depozit ako je to mogu}e, ili }e se na koji drugi na~in
odrediti wihovo ~uvawe do obustave mjere obezbje|ewa,
odnosno dok predlaga~ obezbje|ewa ne predlo`i
izvr{ewe, ali najdu`e 30 dana po{to potra`ivawe
postane izvr{no.
^lan 284.
Predlaga~ obezbje|ewa mo`e u prijedlogu za
odre|ivawe mjere obezbje|ewa ili naknadno izjaviti da
se, umjesto mjere obezbje|ewa, zadovoqava davawem
odre|enog jemstva od strane protivnika obezbje|ewa.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Davawe jemstva umjesto mjere obezbje|ewa mo`e se
odrediti i na prijedlog protivnika obezbje|ewa uko-
liko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga~
obezbje|ewa.
^lan 285.
Ako predlaga~ obezbje|ewa u roku odre|enim
rje{ewem o odre|ivawu mjere obezbje|ewa ne podnese
dokaz iz ~lana 280. ovog zakona, sud }e obustaviti postu-
pak i ukinuti sprovedene radwe.
Na prijedlog protivnika obezbje|ewa postupak }e se
obustaviti i ukinuti sprovedene radwe ako su se okol-
nosti zbog kojih je mjera odre|ena docnije promijenile
tako da vi{e nije potrebna.
Sud }e na prijedlog protivnika obezbje|ewa obusta-
viti postupak i ukinuti sprovedene radwe i u sqede}im
slu~ajevima:
1) ako protivnik obezbje|ewa polo`i sudu du`ni
iznos potra`ivawa koje se obezbje|uje, sa kamatama i
tro{kovima;
2) ako protivnik obezbje|ewa u~ini vjerovatnim da je
potra`ivawe u vrijeme dono{ewa rje{ewa o odre|ivawu
mjere obezbje|ewa ve} bilo napla}eno ili dovoqno
obezbije|eno;
3) ako je pravosna`no utvr|eno da potra`ivawe nije
nastalo ili da je prestalo.
U slu~ajevima iz st. 1. i 3. ta~aka 2. i 3. ovog ~lana,
tro{kove prouzrokovane odre|ivawem i sprovo|ewe
mjere obezbje|ewa predlaga~ obezbje|ewa du`an je nado-
knaditi protivniku obezbje|ewa.
^lan 286.
Tro{kove nastale u toku postupka obezbje|ewa
prethodno snosi predlaga~ obezbje|ewa.
Ako je prijedlog za odre|ivawe mjere obezbje|ewa
podnijet u toku parni~nog ili drugog sudskog postuka,
sud nadle`an za odlu~ivawe o tu`benom zahtjevu ili dru-
gom zahtjevu }e odlu~iti ko snosi tro{kove izdavawa i
sprovo|ewa mjera obezbje|ewa.
^lan 287.
Predlaga~ obezbje|ewa ima po op{tim pravilima
imovinskog prava pravo na naknadu {tete koja mu je
nanesena nepostupawem lica koja su bila du`na da postu-
pe po rje{ewu o odre|ivawu mjere obezbje|ewa.
^lan 288.
Protivnik obezbje|ewa ima po op{tim pravilima
imovinskog prava prema predlaga~u obezbje|ewa pravo
na naknadu {tete koja mu je nanesena mjerom obezbje|ewa
za koju je utvr|eno da je bila neosnovana ili koju predla-
ga~ obezbje|ewa nije opravdao.
^lan 289.
Potra`ivawa naknade {tete iz ~l. 287. i 288. ovog
zakona zastarijevaju u roku od godinu dana od prestanka
va`ewa rje{ewa kojim je mjera obezbje|ewa izre~ena.
^lan 290.
Mjere obezbje|ewa sprovodi sud koji bi bio nadle`an
za sprovo|ewe izvr{ewa pravosna`ne presude.
Dio ~etvrti
OP[TE ODREDBE
Glava XI
STRANKE I WIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
^lan 291.
Stranka u postupku mo`e biti svako fizi~ko i
pravno lice.
Posebnim propisima mo`e se odrediti ko osim
fizi~kih i pravnih lica mo`e biti stranka u postupku.
Broj 58 - Strana 23
Parni~ni sud mo`e, izuzetno, sa pravnim dejstvom u
odre|enoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim
oblicima udru`ivawa koji nemaju strana~ku sposobnost
u smislu odredaba st. 1. i 2. ovog ~lana ako utvrdi da, s
obzirom na predmet spora, u su{tini ispuwavaju bitne
uslove za sticawe strana~ke sposobnosti, a naro~ito ako
raspola`u imovinom na kojoj se mo`e sprovesti
izvr{ewe.
Protiv rje{ewa iz stava 3. ovog ~lana kojim se pri-
znaje svojstvo stranke u parnici nije dozvoqena posebna
`alba.
^lan 292.
Stranka koja je potpuno poslovno sposobna mo`e
sama vr{iti radwe u postupku (parni~na sposobnost).
Punoqetno lice kome je djelimi~no ograni~ena
poslovna sposobnost parni~no je sposobno u granicama
svoje poslovne sposobnosti.
Maloqetnik koji nije stekao potpunu poslovnu
sposobnost parni~no je sposoban u granicama u kojima
mu se priznaje poslovna sposobnost.
^lan 293.
Stranku koja nema parni~nu sposobnost zastupa wen
zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odre|uje se zakonom ili aktom
nadle`nog dr`avnog organa donesenim na osnovu zakona.
U toku cijelog postupka sud }e po slu`benoj
du`nosti paziti da li lice koje se pojavquje kao stranka
mo`e biti stranka u postupku i da li je parni~no
sposobno, da li parni~no nesposobnu stranku zastupa
wen zakonski zastupnik i da li zakonski zastupnik ima
posebna ovla{}ewa kad su ona potrebna.
^lan 294.
Zakonski zastupnik mo`e u ime stranke preduzimati
sve radwe u postupku, ali ako je za podno{ewe ili
povla~ewe tu`be, za priznawe, odnosno za odricawe od
tu`benog zahtjeva, za zakqu~ewe poravnawa ili za pre-
duzimawe drugih radwi u postupku u posebnim propisi-
ma odre|eno da zastupnik mora imati posebna
ovla{}ewa, on mo`e te radwe preduzimati samo ako ima
takva ovla{}ewa.
Lice koje se pojavquje kao zakonski zastupnik du`no
je da na zahtjev suda doka`e da je zakonski zastupnik. Kad
je za preduzimawe odre|enih radwi u postupku potrebno
posebno ovla{}ewe, zakonski zastupnik je du`an da
doka`e da ima takvo ovla{}ewe.
Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod
starateqstvom ne pokazuje potrebnu pa`wu u zastupawu,
obavijesti}e o tome organ starateqstva. Ako bi usqed
propu{tawa zastupnika mogla nastati {teta za lice pod
starateqstvom, sud }e zastati sa postupkom i
predlo`iti da se odredi drugi zakonski zastupnik.
^lan 295.
Kad sud utvrdi da lice koje se pojavquje kao stranka
ne mo`e biti stranka u postupku, a taj se nedostatak
mo`e otkloniti, pozva}e tu`ioca da izvr{i potrebne
ispravke u tu`bi ili }e preduzeti druge mjere da bi se
postupak mogao nastaviti sa licem koje mo`e biti stran-
ka u postupku.
Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog
zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna
ovla{}ewa kad su ona potrebna, zatra`i}e da nadle`ni
organ starateqstva postavi staraoca parni~no nes-
posobnom licu, odnosno pozva}e zakonskog zastupnika da
pribavi posebna ovla{}ewa ili }e preduzeti druge mjere
koje su potrebne da bi parni~no nesposobna stranka bila
pravilno zastupana.
Sud }e odrediti stranci rok za uklawawe nedostata-
ka iz st. 1. i 2. ovog ~lana. Dok se ne uklone ovi
Strana 24 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
nedostaci, u postupku se mogu preduzimati samo one
radwe zbog ~ijeg odlagawa bi mogle da nastanu {tetne
posqedice za stranku.
Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne mogu
ukloniti ili ako odre|eni rok bezuspje{no protekne,
sud }e rje{ewem ukinuti radwe sprovedene u postupku
ukoliko su zahva}ene ovim nedostacima i odbaci}e
tu`bu ako su nedostaci takve prirode da spre~avaju daqe
vo|ewe parnice.
Protiv rje{ewa kojim se nare|uju mjere za uklawawe
nedostataka nije dozvoqena `alba.
^lan 296.
Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom
poka`e da bi redovan postupak oko postavqawa zakon-
skog zastupnika tu`enom trajao dugo, pa bi zbog toga
mogle da nastanu {tetne posqedice za jednu ili obje
stranke, sud }e tu`enom postaviti privremenog zastup-
nika.
Pod uslovom iz stava 1. ovog ~lana sud }e postaviti
tu`enom privremenog zastupnika naro~ito u slu~ajevi-
ma:
1) ako tu`eni nije parni~no sposoban, a nema zakon-
skog zastupnika;
2) ako postoje suprotni interesi tu`enog i wegovog
zakonskog zastupnika;
3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;
4) ako je boravi{te tu`enog nepoznato, a tu`eni nema
punomo}nika;
5) ako se tu`eni ili wegov zakonski zastupnik, koji
nemaju punomo}nika u Republici Srpskoj, nalaze u ino-
stranstvu, a dostavqawe se nije moglo izvr{iti.
O postavqawu privremenog zastupnika sud }e bez
odlagawa obavijestiti organ starateqstva, kao i stranke
kad je to mogu}e.
^lan 297.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je
postavqen sva prava i du`nosti zakonskog zastupnika.
Ta prava i du`nosti privremeni zastupnik vr{i sve
dok se tu`eni ili wegov punomo}nik ne pojavi pred
sudom, odnosno dok organ starateqstva ne obavijesti sud
da je postavio staraoca.
^lan 298.
Ako je privremeni zastupnik postavqen tu`enom iz
razloga navedenih u ~lanu 296. stav 2. ta~ke 4. i 5. ovog
zakona, sud }e u roku od osam dana izdati oglas koji }e
objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i na
oglasnoj tabli suda.
^lan 299.
Parni~na sposobnost u Republici Srpskoj procjewu-
je se po zakonima Republike Srpske.
Glava XII
PUNOMO]NICI
^lan 300.
Stranke mogu preduzimati radwe u postupku li~no
ili preko punomo}nika.
Stranka koju zastupa punomo}nik mo`e uvijek do}i
pred sud i davati izjave pored svog punomo}nika, ali
suprotnu stranu, svjedoke i vje{take mo`e ispitivati
samo preko punomo}nika, ako je on prisutan na glavnoj
raspravi.
^lan 301.
Punomo}nik mo`e biti advokat, advokatsko dru{tvo
ili zaposleni kod slu`be za besplatnu pravnu pomo},
kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a
za fizi~ka lica bra~ni, odnosno vanbra~ni drug stranke
ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.
^etvrtak, 17. jul 2003.
Ako utvrdi da punomo}nik koji je advokat ne vr{i
svoju du`nost u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud }e o
tome obavijestiti nadle`nu advokatsku komoru.
^lan 302.
Radwe u postupku koje punomo}nik preduzima u
granicama punomo}ja imaju isto pravno dejstvo kao da ih
je preduzela sama stranka.
^lan 303.
Stranka mo`e izmijeniti ili opozvati izjavu svog
punomo}nika na ro~i{tu na kome je ta izjava data.
Ako je punomo}nik priznao neku ~iwenicu na
ro~i{tu na kome stranka nije prisustvovala ili je neku
~iwenicu priznao u podnesku, a stranka to priznawe
docnije izmijeni ili opozove, sud }e cijeniti obje izjave
u smislu ~lana 125. stav 2. ovog zakona.
^lan 304.
Stranka mo`e ovlastiti punomo}nika da preduzima
samo odre|ene radwe ili da preduzima sve radwe u po-
stupku.
^lan 305.
Ako je stranka izdala advokatu punomo}je za vo|ewe
parnice, a nije bli`e odredila ovla{}ewa u punomo}ju,
advokat je na osnovu ovakvog punomo}ja ovla{}en:
1) da vr{i sve radwe u postupku, a naro~ito da pod-
nese tu`bu, da je povu~e, da da odgovor na tu`bu, da priz-
na tu`beni zahtjev ili da se odrekne tu`benog zahtjeva,
da zakqu~i poravnawe, da podnese pravni lijek i da se
odrekne ili odustane od wega, kao i da zahtijeva
izdavawe mjera obezbje|ewa;
2) da stavqa zahtjev za izvr{ewe i obezbje|ewe i da
preduzima potrebne radwe u postupku povodom takvog
zahtjeva;
3) da od protivne stranke primi dosu|ene tro{kove;
4) da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzi-
mawe samo pojedinih radwi u postupku, osim zastupawa
na glavnoj raspravi.
^lan 306.
Advokata kome je stranka dala punomo}je mo`e, uz
izri~ito ovla{}ewe stranke, zamjewivati drugi
advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski
pripravnik koji je kod wega zaposlen.
^lan 307.
Ako stranka u punomo}ju nije bli`e odredila
ovla{}ewa punomo}nika, punomo}nik koji nije advokat
mo`e na osnovu ovakvog punomo}ja da vr{i sve radwe u
postupku, ali mu je uvijek potrebno izri~no ovla{}ewe
za povla~ewe tu`be, za priznawe ili za odricawe od
tu`benog zahtjeva, za zakqu~ewe poravnawa, za odricawe
ili odustanak od pravnog lijeka i za preno{ewe
punomo}ja na drugo lice, kao i za podno{ewe vanrednih
pravnih lijekova.
^lan 308.
Stranka izdaje punomo}je pismeno ili usmeno na
raspravni zapisnik.
Stranka koja nije pismena ili nije u stawu da se
potpi{e stavi}e na pismeno punomo}je umjesto potpisa
otisak ka`iprsta. Ako se u ovom slu~aju punomo}je izda-
je licu koje nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice
svjedoka koji }e se potpisati na punomo}ju.
Ako posumwa u istinitost pismenog punomo}ja, sud
mo`e rje{ewem odrediti da se podnese ovjereno
punomo}je. Protiv ovog rje{ewa nije dozvoqena `alba.
^lan 309.
Punomo}nik je du`an da pri prvoj radwi u postupku
podnese punomo}je.
Sud mo`e dozvoliti da radwe u postupku za stranku
privremeno izvr{i lice koje nije podnijelo punomo}je,
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
ali }e istovremeno narediti tom licu da naknadno u
odre|enom roku podnese punomo}je ili odobrewe stranke
za izvr{ewe parni~nih radwi.
Dok ne protekne rok za podno{ewe punomo}ja, sud }e
odlo`iti dono{ewe odluke. Ako taj rok bezuspje{no
protekne, sud }e nastaviti postupak, ne uzimaju}i u
obzir radwe koje je izvr{ilo lice bez punomo}ja.
Sud je du`an da u toku cijelog postupka pazi da li je
lice koje se pojavquje kao punomo}nik ovla{}eno za
zastupawe. Ako sud utvrdi da lice koje se pojavquje kao
punomo}nik nije ovla{}eno za zastupawe, ukinu}e
parni~ne radwe koje je to lice preduzelo ako te radwe
stranka nije naknadno odobrila.
^lan 310.
Stranka mo`e u svako vrijeme opozvati punomo}je, a
punomo}nik ga mo`e u svako vrijeme otkazati.
Opozivawe, odnosno otkaz punomo}ja mora se
saop{titi sudu pred kojim se vodi postupak, pismeno
ili usmeno na raspravnom zapisniku.
Opozivawe, odnosno otkaz punomo}ja va`i za pro-
tivnu stranku od ~asa kada joj je saop{teno.
Poslije otkaza punomo}ja punomo}nik je du`an da
jo{ 15 dana vr{i radwe za lice koje mu je izdalo
punomo}je ako je potrebno da od wega otkloni kakvu
{tetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.
^lan 311.
Ako je punomo}niku dato ovla{}ewe da mo`e vr{iti
sve radwe u postupku, a stranka, odnosno wen zakonski
zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili
ako zakonski zastupnik bude razrije{en du`nosti,
punomo}nik je ovla{}en da i daqe preduzima radwe u
postupku, ali nasqednik, odnosno novi zakonski zastup-
nik mo`e opozvati punomo}je.
U slu~ajevima navedenim u stavu 1. ovog ~lana
punomo}niku koji nije advokat uvijek prestaju
ovla{}ewa koja se u punomo}ju moraju izri~ito navesti
(~lan 307.).
^lan 312.
Prestankom pravnog lica prestaje i punomo}je koje je
ono izdalo.
U slu~aju ste~aja, punomo}je koje je izdao ste~ajni
du`nik prestaje kad po va`e}im propisima nastupe
pravne posqedice otvarawa ste~ajnog postupka.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ~lana,
punomo}nik je du`an da jo{ 15 dana vr{i radwe u po-
stupku ako je potrebno da od stranke otkloni {tetu.
Glava XIII
JEZIK U POSTUPKU
^lan 313.
Pozivi, odluke i druga sudska pismena upu}uju se
strankama i drugim u~esnicima u postupku na jednom od
jezika iz ~lana 6. ovog zakona.
^lan 314.
Stranke i drugi u~esnici u postupku pri u~e{}u u
postupku upotrebqavaju jedan od jezika iz ~lana 6. ovog
zakona.
^lan 315.
Stranke i umje{a~i koji ne poznaju nijedan od jezika
iz ~lana 6. ovog zakona obezbijedi}e o svom tro{ku
usmeno i pismeno prevo|ewe procesnih radwi koje pre-
duzimaju, kao i druga usmena i pismena prevo|ewa za
svoje potrebe.
Stranke i umje{a~i du`ni su obezbijediti i
prevo|ewe koje se odnosi na izvo|ewe dokaza koje su pred-
lo`ili.
Prevo|ewe vr{e tuma~i.
Broj 58 - Strana 25
Glava XIV
VRIJEDNOST SPORA
^lan 316.
Tu`ilac je du`an u tu`bi navesti vrijednost pred-
meta spora, osim u slu~ajevima u kojim se vrijednost
spora ne mo`e izraziti u novcu.
Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo
vrijednost glavnog zahtjeva.
Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna tra`ewa ne
uzimaju se u obzir pri odre|ivawu vrijednosti spora ako
ne ~ine glavni zahtjev.
^lan 317.
Ako se zahtjev odnosi na budu}a davawa koja se pon-
avqaju, vrijednost predmeta spora ra~una se po wihovom
zbiru, ali najvi{e do iznosa koji odgovara zbiru davawa
za vrijeme od pet godina.
^lan 318.
Ako jedna tu`ba protiv istog tu`enog obuhvata vi{e
zahtjeva koji se zasnivaju na istom ~iweni~nom i
pravnom osnovu, vrijednost se odre|uje po zbiru vrijed-
nosti svih zahtjeva.
Ako zahtjevi u tu`bi proizlaze iz raznih osnova, ili
su istaknuti protiv vi{e tu`enih, vrijednost se
odre|uje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
^lan 319.
Kad se spor vodi o postojawu najamnog ili zakupnog
odnosa, ili iz odnosa kori{}ewa stana odnosno
poslovnih prostorija, vrijednost se ra~una prema jedno-
godi{woj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako se
radi o najamnom ili zakupnom odnosu zakqu~enom na
kra}e vrijeme.
^lan 320.
Ako se tu`bom zahtjeva samo davawe obezbje|ewa za
izvjesno potra`ivawe ili ustanovqewe zalo`nog prava,
vrijednost predmeta spora odre|uje se prema iznosu
potra`ivawa koje treba obezbijediti, ali ako predmet
zaloge ima mawu vrijednost od potra`ivawa koje treba
obezbijediti, kao vrijednost predmeta spora uze}e se
vrijednost predmeta zaloge.
^lan 321.
Ako se tu`beni zahtjev ne odnosi na nov~ani iznos,
ali tu`ilac u tu`bi navede da pristaje da umjesto
ispuwewa tog zahtjeva primi odre|eni nov~ani iznos,
kao vrijednost predmeta spora uze}e se taj iznos.
U drugim slu~ajevima, kad se tu`beni zahtjev ne
odnosi na nov~ani iznos, mjerodavna je vrijednost pred-
meta spora koju je tu`ilac nazna~io u tu`bi.
Ako je u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana tu`ilac suvi{e
visoko ili suvi{e nisko nazna~io vrijednost predmeta
spora, sud }e, najdocnije na pripremnom ro~i{tu, a ako
pripremno ro~i{te nije odr`ano, onda na glavnoj
raspravi prije po~etka rasprave o glavnoj stvari, brzo i
na pogodan na~in provjeriti ta~nost nazna~ene vrijed-
nosti, te rje{ewem odrediti vrijednost predmeta spora.
Protiv rje{ewa iz prethodnog stava nije dozvoqena
posebna `alba.
^lan 322.
Ako nov~ani iznos nije izra`en u konvertibilnim
markama, ve} u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora
se utvr|uje u konvertibilnim markama, po sredwem kursu
odnosne valute koji je utvrdila nadle`na finansijska
organizacija u vrijeme podno{ewa tu`be.
Strana 26 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Glava XV
ROKOVI I RO^I[TA
1. Rokovi
^lan 323.
Ako rok nije odre|en zakonom, odre|uje ga sud s
obzirom na okolnosti slu~aja.
Rok koji sud odredi izuzetno se mo`e produ`iti na
prijedlog zainteresovanog lica ako za to postoje oprav-
dani razlozi.
Prijedlog za produ`ewe roka mora se podnijeti prije
proteka roka ~ije se produ`ewe tra`i.
Protiv rje{ewa o produ`ewu roka nije dozvoqena
`alba.
^lan 324.
Rokovi se ra~unaju na dane, mjesece i godine.
Ako je rok odre|en na dane, u rok se ne ura~unava dan
kad je izvr{eno dostavqawe ili saop{tewe, odnosno dan
u koji pada doga|aj od kad treba ra~unati trajawe roka,
ve} se za po~etak roka uzima prvi naredni dan.
Rokovi odre|eni na mjesece, odnosno na godine
zavr{avaju se protekom onog dana posqedweg mjeseca,
odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je
rok otpo~eo. Ako nema tog dana u posqedwem mjesecu, rok
se zavr{ava posqedweg dana tog mjeseca.
Ako posqedwi dan roka pada na dr`avni praznik ili
u nedjequ, ili u neki drugi dan kad sud ne radi, rok
isti~e protekom prvog narednog radnog dana.
^lan 325.
Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet
u roku ako je prije nego {to rok istekne predat
nadle`nom sudu.
Ako je podnesak upu}en preko po{te preporu~enom
po{iqkom ili telegrafskim putem, dan predaje po{ti
smatra se kao dan predaje sudu kome je upu}en, a ako je
podnesak upu}en telefaksom danom predaje smatra se dan
prijema telefaksa u sud.
Ako je podnesak upu}en elektronskom po{tom, kao
vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je nazna~eno
na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.
Ako je podnesak upu}en telegrafski, a ne sadr`i sve
{to je potrebno da bi se po wemu moglo postupiti, sma-
tra}e se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadno
bude predat sudu ili bude upu}en sudu preporu~enom
po{iqkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama
po{ti.
Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slu`bi u
Vojsci Republike Srpske, dan predaje podneska vojnoj
jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan
predaje sudu.
Odredba stava 4. ovog ~lana odnosi se i na ostala
lica koja se nalaze u slu`bi u vojnim jedinicama, odnos-
no vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne postoji
redovna po{ta.
Za lica li{ena slobode dan predaje podneska upravi
zatvora, odnosno ustanove za izvr{ewe krivi~nih i
prekr{ajnih sankcija smatra se kao dan predaje sudu.
Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upu}en
nenadle`nom sudu prije isteka roka, a stigne nadle`nom
sudu poslije isteka roka, smatra}e se da je na vrijeme pod-
nijet.
Odredbe st. 1. do 7. ovog ~lana primjewuju se i na rok
u kome se po posebnim propisima mora podi}i tu`ba,
kao i na rok zastarjelosti potra`ivawa ili nekog dru-
gog prava.
^etvrtak, 17. jul 2003.
2. Ro~i{ta
^lan 326.
Ro~i{te odre|uje sud kad je to zakonom propisano.
Sud }e na ro~i{te pozvati stranke i ostala lica ~ije
prisustvo smatra potrebnim.
U pozivu sud }e nazna~iti mjesto, prostoriju i vri-
jeme odr`avawa ro~i{ta, te navesti stranke i predmet
spora.
Sud }e u pozivu naro~ito upozoriti stranke i ostale
u~esnike u postupku na zakonske posqedice izostanka sa
ro~i{ta.
^lan 327.
Ro~i{te se, po pravilu, odr`ava u sudskoj zgradi.
Sud mo`e odlu~iti da se ro~i{te odr`i van sudske
zgrade kad na|e da je to nu`no ili da }e se na taj na~in
u{tedjeti u vremenu ili u tro{kovima postupka. Protiv
ovog rje{ewa nije dozvoqena `alba.
3. Povra}aj u pre|a{we stawe
^lan 328.
Ako stranka propusti ro~i{te ili rok za preduzi-
mawe neke radwe u postupku i usqed toga izgubi pravo na
preduzimawe te radwe, sud }e toj stranci na wen prijed-
log dozvoliti da naknadno izvr{i tu radwu (povra}aj u
pre|a{we stawe) ako ocijeni da je do propu{tawa do{lo
usqed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti
niti izbje}i.
Kad se dozvoli povra}aj u pre|a{we stawe, parnica
se vra}a u ono stawe u kome se nalazila prije
propu{tawa i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog
propu{tawa donio.
^lan 329.
Prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe podnosi se
sudu kod koga je trebalo izvr{iti propu{tenu radwu.
Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, ra~unaju}i
od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao
propu{tawe, a ako je stranka tek docnije saznala za
propu{tawe, od dana kad je za to saznala.
Poslije proteka 60 dana od dana propu{tawa ne mo`e
se tra`iti povra}aj u pre|a{we stawe.
Ako se povra}aj u pre|a{we stawe predla`e zbog
propu{tawa roka, predlaga~ je du`an da istovremeno sa
podno{ewem prijedloga izvr{i i propu{tenu radwu.
^lan 330.
Ne mo`e se zahtijevati povra}aj u pre|a{we stawe
ako je propu{ten rok za stavqawe prijedloga da se
dozvoli povra}aj u pre|a{we stawe, ili ako je
propu{teno ro~i{te odre|eno povodom prijedloga za
povra}aj u pre|a{we stawe.
^lan 331.
Sud }e odmah odlu~iti o prijedlogu za povra}aj u
pre|a{we stawe i nastaviti postupak.
^lan 332.
Neblagovremene i nedozvoqene prijedloge za
povra}aj u pre|a{we stawe odbaci}e sud rje{ewem.
Po prijedlogu za povra}aj u pre|a{we stawe sud }e
zakazati ro~i{te, osim ako su ~iwenice na kojima se
prijedlog zasniva op{tepoznate.
^lan 333.
Protiv rje{ewa kojim se usvaja prijedlog za povra}aj
u pre|a{we stawe nije dozvoqena posebna `alba.
Protiv rje{ewa kojim se odbija prijedlog za
povra}aj u pre|a{we stawe nije dozvoqena posebna
`alba, osim ukoliko je prijedlog podnijet zbog
dono{ewa presude zbog propu{tawa.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Glava XVI
PODNESCI
^lan 334.
Tu`ba, odgovor na tu`bu, protivtu`ba, odgovor na
protivtu`bu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi
i saop{tewa koji se daju van rasprave podnose se pismeno
(podnesci). Uslov pismene forme ispuwavaju i podnesci
upu}eni telegramom, telefaksom ili elektronskom
po{tom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je
u wima ozna~en po{iqalac.
Podnesci moraju biti razumqivi i moraju
sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se po wima
moglo postupiti. Oni naro~ito treba da sadr`e:
ozna~ewe suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog
lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te
stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika
ako ih imaju, predmet spora, sadr`inu izjave i potpis
podnosioca.
Ako izjava sadr`i kakav zahtjev, stranka treba u pod-
nesku da navede ~iwenice i dokaze na kojima zasniva
zahtjev.
Podnesci koji se dostavqaju elektronskom po{tom
moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim pot-
pisom.
Podnesci sa prilozima koji se dostavqaju protivnoj
stranci, predaju se sudu u dovoqnom broju primjeraka za
sud i protivnu stranku.
^lan 335.
Isprave koje se prila`u podnesku podnose se u
izvorniku, prepisu ili fotokopiji.
Ako stranka prilo`i ispravu u izvorniku, sud }e
takvu ispravu zadr`ati, a protivnoj stranci dozvoli}e
da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava
dr`i u spisima predmeta, vrati}e se podnosiocu na
wegov zahtjev, ali sud mo`e tra`iti od podnosioca da
spisima prilo`i prepis ili fotokopiju isprave.
Ako je isprava prilo`ena u prepisu ili fotokopiji,
sud }e na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da
podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci
dozvoli}e da je pregleda. Sud }e odrediti rok u kome se
isprava mora predati, odnosno pregledati.
Protiv ovih rje{ewa nije dozvoqena `alba.
^lan 336.
Ako je podnesak nerazumqiv ili ne sadr`i sve {to je
potrebno da bi se po wemu moglo postupiti, sud }e pod-
nosiocu podnesak vratiti radi ispravke ili dopune, uz
navode {ta treba ispraviti ili dopuniti i odrediti
rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne mo`e biti
du`i od osam dana.
Ako podnesak vezan za rok bude ispravqen, odnosno
dopuwen i predat sudu u roku odre|enom za dopunu ili
ispravku, smatra}e se da je podnijet sudu onog dana kad je
prvi put bio podnijet.
Smatra}e se da je podnesak povu~en ako ne bude vra}en
sudu u odre|enom roku, a ako bude vra}en bez ispravke,
odnosno dopune, odbaci}e se.
Ako podnesci ili prilozi nisu podnijeti u dovo-
qnom broju primjeraka, sud }e pozvati podnosioca da ih
u odre|enom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po
ovom nalogu, sud }e podnesak odbaciti.
Glava XVII
DOSTAVQAWE PISMENA
1. Op{te odredbe
a) Na~in dostavqawa pismena
^lan 337.
Pismena se dostavqaju preko po{te, preko
ovla{}enog pravnog lica registrovanog za vr{ewe
Broj 58 - Strana 27
poslova dostavqawa ili preko ovla{}enog slu`benog
lica suda.
^lan 338.
Kad dostavqawe treba izvr{iti licima ili
ustanovama u inostranstvu ili strancima koji u`ivaju
pravo imuniteta, dostavqawe }e se izvr{iti diplo-
matskim putem, ako u me|unarodnom ugovoru ili u ovom
zakonu nije {to drugo odre|eno.
Dr`avqanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu
dostavqawe se vr{i putem po{te ili preko nadle`nog
konzularnog, odnosno diplomatskog predstavni{tva
Bosne i Hercegovine u toj dr`avi.
b) Dostavqawe fizi~kim i pravnim licima
^lan 339.
Dostavqawe fizi~kim licima vr{i se predajom pi-
smena licu kome se dostavqawe ima izvr{iti, ako ovim
zakonom nije druga~ije odre|eno.
Ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno,
dostavqawe dr`avnim organima i pravnim licima vr{i
se predajom pismena licu ovla{}enom za primawe pi-
smena, ili, ako se takvo lice ne zatekne u kancelariji
odnosno poslovnoj prostoriji, radniku koji se tu
zatekne.
^lan 340.
Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno
punomo}nik, dostavqawe se vr{i zakonskom zastupniku,
odnosno punomo}niku.
Kad dr`avni organi ili pravna lica za svog
punomo}nika odrede lice koje je wihov radnik,
dostavqawe se mo`e izvr{iti i u skladu sa odredbom
~lana 339. stav 2.
Ako stranka ima vi{e zakonskih zastupnika, odnosno
punomo}nika, dovoqno je da se dostavqawe izvr{i jed-
nom od wih.
Dostavqawe advokatu kao punomo}niku mo`e se
izvr{iti i predajom pismena licu koje je zaposleno u
wegovoj advokatskoj kancelariji.
^lan 341.
Vojnim licima, pripadnicima policije i pripad-
nicima u suvozemnom, rije~nom, pomorskom i vazdu{nom
saobra}aju dostavqawe se mo`e izvr{iti i preko
wihove komande, odnosno neposrednog starje{ine.
Licima li{enim slobode dostavqawe se vr{i preko
uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvr{ewe
krivi~nih i prekr{ajnih sankcija.
^lan 342.
Dostavqawe pravnom licu mo`e se izvr{iti i putem
wegove poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog
odnosa te jedinice.
Dostavqawe pravnom licu koje ima sjedi{te u ino-
stranstvu, mo`e se izvr{iti i putem wegovog zastup-
ni{tva, odnosno predstavni{tva u Bosni i
Hercegovini.
v) Vrijeme i mjesto dostavqawa
^lan 343.
Dostavqawe se vr{i svakim danom, u bilo koje vri-
jeme, u stanu ili na radnom mjestu fizi~kog lica, u
sjedi{tu dr`avnog organa, u kancelariji, odnosno
poslovnim prostorijama pravnog lica kome se
dostavqawe ima izvr{iti, ili u sudu kad se lice kome se
dostavqawe ima izvr{iti tamo zatekne.
Dostavqawe se mo`e izvr{iti na bilo kome mjestu
ako se vr{i li~nim uru~ewem pismena licu kome se
dostavqawe ima izvr{iti.
Strana 28 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
2. Dostavqawe putem po{te
^lan 344.
Dostavqawe putem po{te vr{i se:
- preporu~enom pismonosnom po{iqkom sa povrat-
nicom, ili
- obi~nom pismonosnom po{iqkom, u kojoj se uz pis-
meno dostavqa i obrazac o potvrdi prijema, koji lice
kome se pismeno dostavqa mora da potpi{e i vrati sudu.
3. Dostavqawe preko ovla{}enog pravnog lica
ili ovla{}enog slu`benog lica suda
a) Dostavqawe fizi~kim licima
^lan 345.
Ovla{}eno pravno lice registrovano za vr{ewe
poslova dostavqawa i ovla{}eno slu`beno lice suda
dostavqawe fizi~kim licima po pravilu vr{e predajom
pismena licu kome se dostavqawe ima izvr{iti.
Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne
u svom stanu, dostavqawe se vr{i predajom pismena kome
od wegovih odraslih ~lanova doma}instva koji je du`an
da primi pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pi-
smeno }e se predati nastojniku ili susjedu ako oni na to
pristanu.
Ako se dostavqawe vr{i na radnom mjestu lica kome
se pismeno ima dostaviti, a to lice se tu ne zatekne,
dostavqawe se mo`e izvr{iti licu koje na istom mjestu
radi ako ono pristane da primi pismeno.
Predaja pismena drugom licu nije dozvoqena ako ono
u~estvuje u parnici kao protivnik lica kome se
dostavqawe ima izvr{iti.
Lica kojima se po odredbama st. 2. i 3. ovog ~lana
dostavqawe izvr{i umjesto licu kome se pismeno ima
dostaviti, du`na su pismeno predati tom licu, na {to }e
ih dostavqa~ i upozoriti prilikom uru~ewa pismena.
Kad se dostavqawe izvr{i po odredbama st. 2. ili 3.
ovog ~lana, lice kome se pismeno imalo dostaviti o tome
}e biti obavije{teno slawem pismenog obavje{tewa
preko po{te, obi~nom pismonosnom po{iqkom. U pi-
smenom obavje{tewu navodi se predmet spora, vrsta pi-
smena koje se ima dostaviti, datum, ~as i mjesto
dostavqawa pismena, te ime i prezime lica koje je pri-
milo pismeno. Obavje{tewe se mora poslati u toku istog
dana ili sqede}eg radnog dana po izvr{enom
dostavqawu.
^lan 346.
Ako se pismeno ne mo`e dostaviti na na~in pre-
dvi|en u ~lanu 345. ovog zakona, a dostavqa~ utvrdi da
lice kome se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na
kojoj se dostavqawe poku{ava izvr{iti, ostavi}e u
stanu ili u prostorijama gdje to lice radi, ili pribiti
na vrata stana ili prostorije, pismeno obavje{tewe da
}e pismeno biti ostavqeno u sudu i da ga to lice tamo
mo`e preuzeti u roku od 15 dana od dana poku{aja
dostavqawa. U pismenom obavje{tewu navodi se i pred-
met spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i
~as kada je obavje{tewe ostavqeno, te naziv i adresa suda
gdje se pismeno mo`e preuzeti.
U toku istog dana ili sqede}eg radnog dana nakon
poku{aja dostavqawa iz stava 1. ovog ~lana, pismeno
obavje{tewe sa podacima navedenim u tom stavu posla}e
se licu kome se dostavqawe ima izvr{iti i preko po{te,
obi~nom pismonosnom po{iqkom.
Dostavqawe }e se smatrati izvr{enim na dan kada
lice kome se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u
sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz
stava 1. ovog ~lana.
^lan 347.
Ako se dostavqa tu`ba, a tu`eni kome se tu`ba ima
dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavqawe ima
^etvrtak, 17. jul 2003.
izvr{iti, dostavqa~ }e se obavijestiti kad bi i na kome
mjestu mogao tu`enog zate}i, te }e mu kod jednog od lica
navedenih u ~lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti,
ili, ako to nije mogu}e, na vrata stana ili prostorije
gdje se dostavqawe vr{i pribiti, pismeno obavje{tewe
da radi primawa tu`be bude u odre|eni dan i ~as u svom
stanu, odnosno na svom radnom mjestu.
Ako dostavqa~, i nakon {to je postupio na na~in
predvi|en u stavu 1. ovog ~lana, u vrijeme odre|eno u
obavje{tewu ne zatekne tu`enog kome se tu`ba ima
dostaviti, dostavqawe }e se izvr{iti po odredbama ~l.
345. i 346. ovog zakona.
Druga pismena, osim tu`be, mogu se dostaviti po
odredbama st. 1. i 2. ovog ~lana, ako je to ovim zakonom
izri~ito odre|eno ili ako sud smatra da je prilikom
dostavqawa potrebna ve}a opreznost.
^lan 348.
Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostavi-
ti privremeno odsutno i da mu lica navedena u ~lanu 345.
st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme pre-
dati, vrati}e se pismeno sudu uz nazna~ewe gdje se odsut-
ni nalazi, a dostavqawe }e ponovo biti poku{ano u
odgovaraju}e vrijeme.
Ako dostavqa~ utvrdi da lice kome se pismeno ima
dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostavqawe
poku{ava izvr{iti, ali istovremeno utvrdi ta~nu
adresu tog lica, dostavqawe }e se izvr{iti na naknadno
utvr|enoj adresi. Ako dostavqa~ ne mo`e utvrditi ta~nu
adresu lica kome se pismeno ima dostaviti, pismeno }e
vratiti sudu, a sud }e od stranke, koja je prvobitno sud
obavijestila o adresi tog lica, zatra`iti da dostavi
ta~nu adresu.
Ako je utvr|eno da tu`eni kome se dostavqawe ima
izvr{iti ne stanuje na adresi svog posqedweg poznatog
boravi{ta ili prebivali{ta, a wegovo sada{we
boravi{te ili radno mjesto se ne mogu utvrditi,
dostavqawe pismena }e se izvr{iti istovremenim
objavqivawem pismena na oglasnoj tabli suda i u naj-
mawe jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u
Republici Srpskoj.
Dostavqawe se smatra izvr{enim protekom roka od
15 dana nakon dana objavqivawa.
U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navo-
di i ime i prezime lica kome se dostavqawe vr{i, pre-
dmet spora i obavje{tewe o tome kada se dostavqawe pi-
smena smatra izvr{enim. Prilikom objavqivawa u
dnevnim novinnama, ako je pismeno koje se dostavqa pre-
dugo da bi bilo objavqeno u cijelosti, objavquje se samo
kratka sadr`ina pismena.
Lice kome se dostavqawe vr{i, bi}e obavije{teno o
objavqivawu slawem pismenog obavje{tewa preko
po{te, obi~nom pismonosnom po{iqkom, na adresu
wegovog posqedweg poznatog boravi{ta.
Tro{kove objavqivawa u dnevnim novinama predu-
jmquje tu`ilac.
b) Dostavqawe pravnim licima
^lan 349.
Ovla{}eno pravno lice registrovano za vr{ewe
poslova dostavqawa i ovla{}eno slu`beno lice suda
dostavqawe dr`avnim organima i pravnim licima po
pravilu vr{e predajom pismena jednom od lica iz ~lana
339. stav 2. ovog zakona.
Ako se dostavqawe ne mo`e izvr{iti po odredbi
stava 1. ovog ~lana, a dostavqa~ utvrdi da se sjedi{te
dr`avnog organa, odnosno kancelarija ili poslovne
prostorije pravnog lica nalaze na adresi na kojoj se
dostavqawe poku{ava izvr{iti, shodno se primjewuju
odredbe ~lana 346. ovog zakona.
Ako se utvrdi da se kancelarija ili poslovne pro-
storije pravnog lica ne nalaze na adresi koja je upisana
kao sjedi{te tog pravnog lica u odgovaraju}em registru
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
pravnih lica, a wegovo novo sjedi{te nije poznato, shod-
no se primjewuju odredbe ~lana 348. st. 3. do 7. ovog
zakona.
v) Odbijawe prijema pismena
^lan 350.
Kad lice kome je pismeno upu}eno, odnosno odrasli
~lan wegovog doma}instva, odnosno ovla{}eno lice ili
radnik u dr`avnom organu ili pravnom licu odbije da
primi pismeno, dostavqa~ }e pismeno ostaviti u pro-
storiji gdje se dostavqawe vr{i ili }e ga pribiti na
vrata te prostorije. Na dostavnici }e zabiqe`iti dan,
~as i razlog odbijawa prijema, kao i mjesto gdje je pi-
smeno ostavqeno, i time se smatra da je dostavqawe
izvr{eno.
g) Dostavnica
^lan 351.
Potvrdu o izvr{enom dostavqawu (dostavnicu) pot-
pisuju primalac i dostavqa~. Primalac }e na dostavni-
ci ~itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i
prezime i u kom svojstvu prima pismeno.
Ako je primalac nepismen ili nije u stawu da se
potpi{e, dostavqa~ }e postupiti kao u prethodnom
stavu ovog ~lana, i stavi}e napomenu za{to primalac
nije stavio svoj potpis.
Ako primalac odbije da potpi{e dostavnicu,
dostavqa~ }e to zabiqe`iti na dostavnici i ispisati
slovima dan predaje i time se smatra da je dostavqawe
izvr{eno.
Ako je dostavqawe izvr{eno po odredbi ~lana 347.
stav 1. ovog zakona, na dostavnici }e se pored potvrde o
prijemu pismena nazna~iti da je prethodilo pismeno
obavje{tewe.
Kad je po odredbama ovog zakona pismeno predato
drugom licu, a ne onom kome se pismeno imalo dostaviti,
na dostavnici }e dostavqa~ nazna~iti odnos ta dva lica.
Ako se dostavqawe vr{i po odredbama ~lana 346.
ovog zakona, dostavqa~ }e to nazna~iti na dostavnici,
kao i dan i ~as kada je dostavqawe poku{ano i mjesto gdje
je ostavqeno pismeno obavje{tewe.
Ako je na dostavnici neta~no ili ne~itko nazna~en
datum dostavqawa ili je dostavnica nestala,
dostavqawe se mo`e dokazivati i na drugi na~in.
4. Promjena adrese
^lan 352.
Ako stranka ili wen zastupnik u toku postupka ili
prije isteka roka od {est mjeseci po pravosna`nom
okon~awu postupka promijene adresu na koju se
dostavqawe vr{i, du`ni su o tome odmah obavijestiti
sud.
Ako protiv pravosna`ne odluke unutar roka iz stava
1. ovog ~lana bude izjavqena revizija, taj se rok
produ`ava sve dok ne istekne {est mjeseci od
dostavqawa stranci odluke povodom revizije kojom se
revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka
preina~uje.
Ako je protiv pravosna`ne odluke unutar roka iz
stava 1. ovog ~lana podnijet prijedlog za ponavqawe po-
stupka, taj se rok produ`ava do isteka roka od {est
mjeseci po pravosna`nosti prvostepene odluke u tom
postupku protiv kojeg nije izjavqena `alba, odnosno do
isteka roka od {est mjeseci od dostavqawa stranci
odluke o `albi kojom se postupak za ponavqawe postupka
pravosna`no zavr{ava.
Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravosna`na
odluka bude ukinuta i predmet vra}en na ponovno
su|ewe, smatra}e se da rok iz stava 1. ovog ~lana nije ni
po~eo te}i.
Broj 58 - Strana 29
Ako stranka ili wen zastupnik ne obavijeste odmah
sud o promjeni adrese, sud }e odrediti da se daqwa
dostavqawa u parnici vr{e objavqivawem pismena na
oglasnoj tabli suda, sve dok stranka ili wen zastupnik
ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.
Dostavqawe iz stava 5. ovog ~lana smatra se
izvr{enim po isteku 15 dana od dana objavqivawa pi-
smena na oglasnoj tabli suda.
Kad punomo}nik za primawe pismena do isteka roko-
va iz st. 1. do 3. ovog ~lana promijeni svoju adresu, a o
tome ne obavijesti sud, sud }e stranci na wen tro{ak
imenovati zastupnika za primawe pismena preko kojeg }e
vr{iti sva dostavqawa, dok ne primi obavje{tewe
stranke o postavqawu novog punomo}nika.
5. Punomo}nik i zastupnik za primawe pismena
^lan 353.
Tu`ilac ili wegov zastupnik koji se nalaze u ino-
stranstvu, a nemaju punomo}nika u Bosni i Hercegovini,
du`ni su ve} prilikom podno{ewa tu`be imenovati
punomo}nika za primawe pismena u Bosni i
Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud }e ih pozvati
da u odre|enom roku imenuju punomo}nika za primawe
pismena, uz upozorewe da }e u suprotnom sud tu`bu
odbaciti.
Tu`enog ili wegovog zastupnika koji se nalaze u
inostranstvu, a nemaju punomo}nika u Bosni i
Hercegovini, sud }e ve} prilikom dostavqawa prvog
pismena pozvati da u primjerenom roku postave
punomo}nika za primawe pismena u Bosni i
Hercegovini, uz upozorewe da }e u suprotnom sud
tu`enom na wegov tro{ak postaviti zastupnika za pri-
mawe pismena i preko toga zastupnika obavijestiti
tu`enog, odnosno wegovog zastupnika o tom postavqawu.
Stranci koja opozove punomo}je punomo}niku za pri-
mawe pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog
punomo}nika, sud }e dostavqawe vr{iti objavqivawem
pismena na oglasnoj tabli suda, sve dok ta stranka ne
postavi drugog punomo}nika za primawe pismena.
Ako punomo}nik za primawe pismena otka`e
punomo}je, a stranka ne imenuje drugog takvog
punomo}nika u roku od 30 dana od dana kada je sud
obavije{ten o otkazu punomo}ja, sud }e stranci na wen
tro{ak imenovati zastupnika za primawe pismena, te
vr{iti sva dostavqawa preko imenovanog zastupnika
dok ne primi obavje{tewe stranke o postavqawu novog
punomo}nika.
Sredstva za pokri}e tro{kova postavqenog zastup-
nika tu`enog za primawe pismena du`an je predujmiti
tu`ilac.
^lan 354.
Ako vi{e lica zajedni~ki tu`e, a nemaju zajedni~kog
zakonskog zastupnika, odnosno punomo}nika, sud ih
mo`e pozvati da u odre|enom roku imenuju zajedni~kog
punomo}nika za primawe pismena. Ako sami tu`ioci u
ostavqenom roku ne imenuju takvog punomo}nika, sud }e
jednog od wih odrediti za zajedni~kog punomo}nika za
primawe pismena i o tome obavijestiti stranke.
Odredbe stava 1. ovog ~lana primjewiva}e se i kad je
vi{e lica tu`eno kao jedinstveni suparni~ari.
6. Dostavqawe od strane stranaka
^lan 355.
Dostavqawe podneska protivnoj strani, osim tu`be,
protivtu`be i pravnih lijekova, mo`e izvr{iti i sama
stranka.
U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, stranka }e jedan
primjerak dostaviti li~no protivnoj stranci, odnosno
wenom zakonskom zastupniku, odnosno punomo}niku, a
jedan primjerak }e predati sudu uz napomenu i dokaz da je
dostavqawe drugoj strani ve} izvr{eno.
Strana 30 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Na dostavqawe iz stava 2. ovog ~lana shodno se prim-
ijewuju odredbe ovog poglavqa o dostavqawu, osim
odredbi ~lana 345. st. 2. do 6., ~l. 346. do 348, ~lana 349.
st. 2. i 3, ~lana 350. i ~lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.
Dostavqawe izvr{eno na na~in iz stava 2. ovog ~lana
smatra se urednim dostavqawem.
Glava XVIII
PREGLEDAWE I PREPISIVAWE SPISA
^lan 356.
Stranke imaju pravo da pregledaju i prepisuju spise
parnice u kojoj u~estvuju.
Ostalim licima koja imaju opravdan interes mo`e se
dozvoliti pregledawe i prepisivawe pojedinih spisa.
Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledawe i
prepisivawe daje sudija, a kad je postupak zavr{en, pred-
sjednik suda, odnosno radnik u sudu koga on odredi.
Glava XIX
IZUZE]E
^lan 357.
Sudija ne mo`e suditi:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili
punomo}nik stranke, ako je sa strankom u odnosu
saovla{}enika, saobaveznika ili regresnog obaveznika,
ili ako je u istom predmetu saslu{an ili predlo`en kao
svjedok ili vje{tak;
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili
punomo}nik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do
bilo kog stepena, a u pobo~noj liniji do ~etvrtog stepe-
na, ili mu je bra~ni, odnosno vanbra~ni drug ili srod-
nik po tazbini, odnosno srodnik vanbra~nog druga do
drugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno van-
bra~na zajednica prestali ili ne;
3) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke,
wenog zakonskog zastupnika ili punomo}nika;
4) ako je u istom predmetu u~estvovao u dono{ewu
odluke ni`eg suda ili drugog organa;
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumwu
wegovu nepristrasnost.
^lan 358.
Stranka podnosi zahtjev za izuze}e sudije, ~im sazna
da postoji koji od razloga za izuze}e, a najdocnije do
zavr{etka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do
dono{ewa odluke.
Stranka mo`e u pravnom lijeku ili odgovoru na
pravni lijek, poimeni~no navesti sudiju koji ne bi
mogao u~estvovati u dono{ewu odluke zbog razloga iz
~lana 357. ovog zakona.
Stranka mo`e tra`iti izuze}e samo poimeni~no
odre|enog sudije koji u predmetu postupa.
Stranka je du`na da u zahtjevu navede okolnosti zbog
kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za
izuze}e.
^lan 359.
O zahtjevu za izuze}e sudije odlu~uje predsjednik suda.
Ako stranka tra`i izuze}e predsjednika suda, odluku
o izuze}u donosi predsjednik neposredno vi{eg suda.
O zahtjevu za izuze}e predsjednika Vrhovnog suda
Republike Srpske odlu~uje op{ta sjednica ovog suda.
Prije dono{ewa rje{ewa o izuze}u uze}e se izjava od
sudije ~ije se izuze}e tra`i, a po potrebi izvr{i}e se i
drugi izvi|aji.
Protiv rje{ewa kojim se usvaja zahtjev za izuze}e nije
dozvoqena `alba, a protiv rje{ewa kojim se zahtjev
odbija nije dozvoqena posebna `alba.
^etvrtak, 17. jul 2003.
^lan 360.
Kad sudija sazna da je stavqen zahtev za wegovo
izuze}e ili ~im sazna da postoji neki od razloga za
izuze}e iz ~lana 357. ovog zakona, du`an je da odmah o
tome obavijesti predsjednika suda, a da postupak nastavi
bez odlagawa do dono{ewa odluke o izuze}u. Ako se radi
o izuze}u predsjednika suda, on }e odrediti sebi zamjeni-
ka iz reda sudija tog suda, a ako to nije mogu}e, postupi}e
po ~lanu 49. ovog zakona.
^lan 361.
Odredbe ovog zakona o izuze}u sudija primjewiva}e se
shodno i na zapisni~are.
O izuze}u zapisni~ara odlu~uje sudija.
Glava XX
SUPARNI^ARI
^lan 362.
Vi{e lica mogu jednom tu`bom tu`iti, odnosno biti
tu`eni (suparni~ari):
1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajedni-
ci ili ako wihova prava, odnosno obaveze proisti~u iz
istog ~iweni~nog i pravnog osnova (materijalni
suparni~ari) ;
2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste
vrste koji se zasnivaju na bitno istovrsnom ~iweni~nom
i pravnom osnovu, i ako postoji stvarna i mjesna
nadle`nost istog suda za svaki zahtjev i za svakog
tu`enog (formalni suparni~ari);
3) ako je to drugim zakonom odre|eno.
Do zakqu~ewa pripremnog ro~i{ta mo`e, pod
uslovima iz stava 1. ovog ~lana, uz tu`ioca pristupiti
novi tu`ilac, ili tu`ba mo`e biti pro{irena na novog
tu`enog sa wegovim pristankom.
Lice koje pristupa tu`bi, odnosno na koje se tu`ba
pro{iruje mora primiti parnicu u onom stawu u kome se
ona nalazi kad ono u wu stupa.
^lan 363.
Tu`ilac mo`e tu`iti dva ili vi{e tu`enih i tako
{to }e tra`iti da tu`beni zahtjev bude usvojen prema
sqede}em tu`enom za slu~aj da bude pravosna`no odbijen
prema onom koji je u tu`bi naveden prije wega.
Na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana mo`e
tu`ilac tu`bom obuhvatiti dva ili vi{e tu`enih samo
ako prema svakom od wih isti~e isti zahtjev ili ako
prema pojedinim od wih isti~e razli~ite zahtjeve koji su
u me|usobnoj vezi, i ako je isti sud stvarno i mjesno
nadle`an za svaki od zahtjeva.
^lan 364.
Lice koje u cjelini ili djelimi~no tra`i stvar ili
pravo o kome izme|u drugih lica ve} te~e parnica, mo`e
pred sudom pred kojim ta parnica te~e tu`iti obje
stranke jednom tu`bom, sve dok se postupak pravosna`no
ne zavr{i.
^lan 365.
Svaki suparni~ar je u parnici samostalna stranka i
wegove radwe ili propu{tawa ne koriste niti {tete
drugim suparni~arima.
^lan 366.
Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa
spor mo`e rije{iti samo na jednak na~in prema svim
suparni~arima (jedinstveni suparni~ari), smatraju se
oni kao jedna parni~na stranka, tako da se u slu~aju ako
pojedini suparni~ari propuste koju parni~nu radwu,
dejstvo parni~nih radwi koje su izvr{ili drugi
suparni~ari prote`e i na one koji te radwe nisu pre-
duzeli.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 367.
Ako rokovi za izvr{ewe odre|ene parni~ne radwe za
pojedine jedinstvene suparni~are isti~u u razno vrijeme,
tu parni~nu radwu mo`e svaki suparni~ar preduzeti sve
dok ma i za jednog od wih jo{ te~e rok za preduzimawe te
radwe.
^lan 368.
Svaki suparni~ar ima pravo da podnosi prijedloge
koji se ti~u toka parnice.
Glava XXI
U^E[]E TRE]IH LICA U PARNICI
1. U~e{}e umje{a~a
^lan 369.
Lice koje ima pravni interes da u parnici koja te~e
me|u drugim licima jedna od stranaka uspije, mo`e se
pridru`iti ovoj stranci.
Umje{a~ mo`e stupiti u parnicu u toku cijelog
postupka sve do pravosna`nosti odluke o tu`benom zaht-
jevu, kao i u toku postupka nastavqenog podno{ewem
vanrednog pravnog lijeka.
Izjavu o stupawu u parnicu umje{a~ mo`e dati na
ro~i{tu ili pismenim podneskom.
Podnesak umje{a~a dostavqa se objema parni~nim
strankama, a ako je izjava umje{a~a data na ro~i{tu,
prepis odnosnog dijela zapisnika dostavi}e se samo onoj
stranci koja je sa ro~i{ta izostala.
^lan 370.
Svaka stranka mo`e osporiti umje{a~u pravo da
u~estvuje u postupku i predlo`iti da se umje{a~ odbije.
Do pravosna`nosti rje{ewa kojim se odbija u~e{}e
umje{a~a, umje{a~ mo`e u~estvovati u postupku i wegove
parni~ne radwe ne mogu se iskqu~iti.
Protiv odluke suda kojom prihvata u~e{}e umje{a~a
nije dozvoqena posebna `alba.
^lan 371.
Umje{a~ mora primiti parnicu u onom stawu u
kakvom se nalazi u trenutku kad se umije{a u parnicu. U
daqem toku parnice on je ovla{}en da stavqa prijedloge
i da preduzima sve ostale parni~ne radwe u rokovima u
kojima bi te radwe mogla da preduzme stranka kojoj se
pridru`io.
Ako je umje{a~ stupio u parnicu do pravosna`nosti
odluke o tu`benom zahtjevu, ovla{}en je da podnese i
vanredni pravni lijek.
Ako umje{a~ podnese pravni lijek, primjerak wego-
vog podneska dostavi}e se i stranci kojoj se pridru`io.
Parni~ne radwe umje{a~a imaju za stranku kojoj se
pridru`io pravno dejstvo ako nisu u suprotnosti sa
wenim radwama.
Po pristanku svih parni~nih stranaka umje{a~ mo`e
stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se
pridru`io.
2. Obavje{tewe tre}eg lica o parnici
^lan 372.
Ako tu`ilac ili tu`eni treba tre}e lice da obavi-
jesti o otpo~etoj parnici, da bi se time zasnovalo
odre|eno gra|ansko-pravno djelovawe, oni mogu, sve dok
se parnica pravosna`no ne dovr{i, to u~initi pod-
neskom preko parni~nog suda, u kome }e se navesti razlog
obavje{tewa i u kakvom se stawu nalazi parnica.
Stranka koja je tre}e lice obavijestila o parnici ne
mo`e zbog toga tra`iti prekid otpo~ete parnice,
produ`ewe rokova, odgodu ili odlagawe ro~i{ta.
Broj 58 - Strana 31
Glava XXII
ZAPISNICI
^lan 373.
Zapisnik se sastavqa o radwama preduzetim na
ro~i{tu.
Zapisnik se sastavqa i o va`nijim izjavama ili
saop{tewima koje stranke ili drugi u~esnici daju van
ro~i{ta. O mawe va`nim izjavama ili saop{tewima
ne}e se sastavqati zapisnik, nego }e se samo staviti
slu`bena biqe{ka u spisu.
Zapisnik pi{e zapisni~ar.
^lan 374.
U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se vr{i
radwa, dan i ~as kad se vr{i radwa, nazna~ewe predmeta
spora i imena prisutnih stranaka ili tre}ih lica i
wihovih zakonskih zastupnika ili punomo}nika.
Zapisnik treba da sadr`i bitne podatke o sadr`ini
preduzete radwe. U zapisnik o glavnoj raspravi
naro~ito }e se unijeti: da li je rasprava bila javna ili
je javnost bila iskqu~ena, sadr`ina izjava stranaka,
wihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji
su izvedeni, uz navo|ewe sadr`ine iskaza svjedoka i
vje{taka, kao i odluke suda donijete na ro~i{tu, odnos-
no izvorniku odluke poslije zakqu~ewa glavne rasprave.
Zapisnik se mora voditi uredno, u wemu se ne smije
ni{ta brisati, dodati ili mijewati. Precrtana mjesta
moraju ostati ~itka.
^lan 375.
Zapisnik se sastavqa na taj na~in {to sudija kazuje
glasno zapisni~aru {ta }e unijeti u zapisnik, a po
odobrewu sudije, stranka ili wen punomo}nik glasno
kazuju {ta }e se unijeti u zapisnik.
Stranke imaju pravo da pro~itaju zapisnik ili da
zahtijevaju da im se pro~ita, kao i da stave svoje prigo-
vore na sadr`inu zapisnika.
To pravo imaju i druga lica ~ija je izjava unijeta u
zapisnik, u pogledu onog dijela zapisnika koji sadr`i
wihovu izjavu.
Ispravke ili dodaci u pogledu sadr`ine zapisnika
koje treba izvr{iti povodom prigovora stranaka ili
drugih lica ili po slu`benoj du`nosti, unije}e se na
kraju zapisnika. Na zahtjev ovih lica unije}e se i
prigovori koji nisu usvojeni.
^lan 376.
Zapisnik potpisuju sudija, zapisni~ar, stranke,
odnosno wihovi zakonski zastupnici ili punomo}nici,
kao i tuma~.
Svjedok i vje{tak potpisuju svoj iskaz na zapisniku,
kad se wihovo saslu{awe vr{i pred zamoqenim sudom.
Nepismeno lice ili lice koje se ne mo`e potpisati
stavi}e na zapisnik otisak ka`iprsta, a zapisni~ar }e
ispod otiska upisati wegovo ime i prezime.
Ako se koja stranka, wen zakonski zastupnik ili
punomo}nik, svjedok ili vje{tak udaqi prije potpisi-
vawa zapisnika ili ne}e da potpi{e zapisnik, to }e se
zabiqe`iti u zapisniku i nave{}e se razlog koji je izni-
jet.
^lan 377.
Ako se odluka donosi u vije}u o vije}awu i glasawu
sastavqa se poseban zapisnik. Ako je kod vi{eg suda u
postupku u vezi sa pravnim lijekom odluka donijeta
jednoglasno, ne}e se sastavqati zapisnik, nego }e se u
izvorniku odluke staviti biqe{ka o vije}awu i gla-
sawu.
Zapisnik o vije}awu i glasawu sadr`i tok glasawa i
odluku koja je donijeta.
Strana 32 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Zapisnik potpisuju svi ~lanovi vije}a i zapisni~ar.
Zapisnik o vije}awu i glasawu zatvori}e se u poseban
omot. Ovaj zapisnik mo`e razgledati samo vi{i sud kad
rje{ava o pravnom lijeku, i u tom slu~aju zapisnik }e se
ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu nazna~iti
da je zapisnik razgledan.
Biqe{ku o glasawu potpisuju svi ~lanovi vije}a.
Glava XXIII
PREKID POSTUPKA
^lan 378.
Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parni~nu sposobnost,
a nema punomo}nika u toj parnici;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane
wegovo ovla{}ewe za zastupawe, a stranka nema
punomo}nika u toj parnici;
3) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati,
odnosno kad nadle`ni organ pravosna`no odlu~i o
zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posqedice otvarawa ste~ajnog
postupka;
5) kad usqed rata ili drugih uzroka prestane rad u
sudu;
6) kad je to drugim zakonom odre|eno.
^lan 379.
Osim slu~ajeva posebno predvi|enih u ovom zakonu,
prekid postupka sud }e odrediti:
1) ako je odlu~io da sam ne rje{ava o prethodnom
pitawu,
2) ako se stranka nalazi na podru~ju koje je zbog
vanrednih doga|aja, kao {to su poplave i sli~no
odsje~eno od suda.
Sud mo`e odrediti prekid postupka ako se odluka o
tu`benom zahtjevu ne mo`e donijeti prije nego {to bude
donesena odluka u postupku povodom privrednog prestu-
pa ili u krivi~nom postupku.
^lan 380.
Za vrijeme trajawa prekida postupka prestaju te}i
svi rokovi odre|eni za vr{ewe parni~nih radwi.
Za vrijeme trajawa prekida postupka sud ne mo`e pre-
duzimati nikakve radwe u postupku, ali ako je prekid
nastupio poslije zakqu~ewa glavne rasprave, sud mo`e
na osnovu te rasprave donijeti odluku.
Parni~ne radwe koje je jedna stranka preduzela dok
traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci
nikakvo pravno dejstvo. Wihovo dejstvo po~iwe tek
po{to postupak bude nastavqen.
^lan 381.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u
~lanu 378. ta~ke 1. do 4. ovog zakona nastavi}e se kad
nasqednik ili staralac zaostav{tine, novi zakonski
zastupnik, ste~ajni upravnik ili pravni sqedbenici
pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prije-
dlog protivne strane pozove da to u~ine.
Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u
~lanu 379. stav 1. ta~ka 1. i stav 2. ovog zakona, postupak
}e se nastaviti kad se pravosna`no zavr{i postupak
pred sudom ili drugim nadle`nim organom, ili kad sud
na|e da vi{e ne postoje razlozi da se ~eka na wegov
zavr{etak.
U svim ostalim slu~ajevima prekinuti postupak na-
stavi}e se na prijedlog stranke ~im prestanu razlozi
prekida.
Rokovi koji su usqed prekida postupka prestali da
teku po~iwu za zainteresovanu stranku te}i u cjelini
iznova od dana kad joj sud dostavi rje{ewe o nastavqawu
postupka.
^etvrtak, 17. jul 2003.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavqawe
postupka rje{ewe o nastavqawu postupka dostavqa se po
odredbama ~lana 347. ovog zakona.
^lan 382.
@alba protiv rje{ewa kojim se utvr|uje (~lan 378.)
ili odre|uje (~lan 379.) prekid postupka ne zadr`ava
izvr{ewe rje{ewa.
Ako je sud na ro~i{tu odbio prijedlog za prekid po-
stupka i odlu~io da se postupak odmah nastavi, protiv
tog rje{ewa nije dozvoqena posebna `alba.
Glava XXIV
TRO[KOVI POSTUPKA
1. Parni~ni tro{kovi
^lan 383.
Parni~ne tro{kove sa~iwavaju izdaci u~iweni u
toku ili povodom postupka.
Parni~ni tro{kovi obuhvataju i nagradu za rad
advokata i drugih lica kojima zakon priznaje pravo na
nagradu.
^lan 384.
Svaka stranka prethodno sama snosi tro{kove koje je
prouzrokovala svojim radwama.
^lan 385.
Kad stranka predlo`i izvo|ewe dokaza, du`na je da
po nalogu suda unaprijed polo`i iznos potreban za pod-
mirewe tro{kova koji }e nastati povodom izvo|ewa
dokaza.
Kad izvo|ewe dokaza predlo`e obje stranke, sud }e
odrediti da iznos potreban za podmirewe tro{kova
polo`e obje stranke na jednake dijelove.
Sud }e odustati od izvo|ewa dokaza ako iznos potre-
ban za podmirewe tro{kova ne bude polo`en u roku koji
sud odredi.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, ako sud po
slu`benoj du`nosti odredi izvo|ewe dokaza radi
utvr|ivawa ~iwenica u vezi sa primjenom ~lana 3. stav
2. ovog zakona, a stranke ne polo`e odre|eni iznos, pre-
dujam tro{kova za izvo|ewe dokaza isplati}e se iz sred-
stava suda.
^lan 386.
Stranka koja u cjelini izgubi parnicu du`na je da
protivnoj stranci naknadi tro{kove.
Ako stranka djelimi~no uspije u parnici, sud mo`e s
obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka
podmiruje svoje tro{kove ili da jedna stranka naknadi
drugoj srazmjeran dio tro{kova.
Sud mo`e odlu~iti da jedna stranka naknadi sve
tro{kove koje je druga stranka imala, ako protivna
stranka nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu
svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni
tro{kovi.
Prema rezultatu dokazivawa sud }e odlu~iti da li }e
tro{kove iz ~lana 385. stav 4. ovog zakona snositi jedna
ili obje stranke ili }e ti tro{kovi pasti na teret
tro{kova suda.
^lan 387.
Pri odlu~ivawu koji }e se tro{kovi nadoknaditi
stranci sud }e uzeti u obzir samo one tro{kove koji su
bili potrebni radi vo|ewa parnice. O tome koji su
tro{kovi bili potrebni, kao i o visini tro{kova,
odlu~uje sud ocjewuju}i bri`qivo sve okolnosti.
Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za
druge tro{kove, ovi tro{kovi odmjeri}e se po toj tarifi.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 388.
Stranka je du`na da nezavisno od ishoda parnice
naknadi protivnoj stranci tro{kove koje je prouzroko-
vala svojom krivicom ili slu~ajem koji se woj dogodio.
^lan 389.
Ako nije bilo povoda za podno{ewe tu`be, zbog toga
{to je tu`eni ve} priznao svoju obavezu i bio je spreman
ispuniti, ili zbog drugih razloga, tu`ilac }e naknadi-
ti tu`enom parni~ne tro{kove.
^lan 390.
Tu`ilac koji povu~e tu`bu du`an je da protivnoj
stranci naknadi parni~ne tro{kove, osim ako je
povla~ewe tu`be uslijedilo poslije ispuwewa zahtjeva
od strane tu`enog.
Stranka koja odustane od pravnog lijeka du`na je da
protivnoj stranci naknadi tro{kove nastale povodom
pravnog lijeka.
^lan 391.
Svaka stranka snosi svoje tro{kove ako je parnica
zavr{ena sudskim poravnawem, a u poravnawu nije
druga~ije ugovoreno.
Tro{kovi poravnawa koje je poku{ano, ali nije
uspjelo ulaze u parni~ne tro{kove.
^lan 392.
Ako u izlu~noj parnici bude usvojen tu`beni zahtjev
za izlu~ewe stvari, a sud utvrdi da je tu`eni kao povjer-
ilac u izvr{nom postupku imao opravdanih razloga da
smatra da ne postoje prava tre}ih lica na ovim stvari-
ma, odredi}e da svaka stranka snosi svoje tro{kove.
^lan 393.
Suparni~ari snose tro{kove na jednake dijelove.
Ako postoji znatna razlika u pogledu wihovog udjela
u predmetu spora, sud }e prema srazmjeri tog udjela
odrediti koliki }e dio tro{kova naknaditi svaki od
suparni~ara.
Suparni~ari koji su solidarno odgovorni u glavnoj
stvari, odgovaraju solidarno i za tro{kove dosu|ene
protivnoj strani.
Za tro{kove prouzrokovane posebnim parni~nim
radwama pojedinih suparni~ara ostali suparni~ari ne
odgovaraju.
^lan 394.
Ako ombudsmen u~estvuje u postupku kao stranka, on
ima pravo na naknadu tro{kova po odredbama ovog
zakona, ali ne i pravo na nagradu.
^lan 395.
Odredbe o tro{kovima primjewuju se i na stranke
koje zastupa javno pravobranila{tvo. U tom slu~aju
tro{kovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci
priznao na ime nagrade advokatu.
^lan 396.
O naknadi tro{kova odlu~uje sud na odre|eni zahtjev
stranke bez raspravqawa.
Stranka je du`na da u zahtjevu opredijeqeno navede
tro{kove za koje tra`i naknadu. Zahtjev za naknadu
tro{kova stranka je du`na da stavi najdocnije do
zavr{etka raspravqawa koje prethodi odlu~ivawu o
tro{kovima, a ako se radi o dono{ewu odluke bez
prethodnog raspravqawa, stranka je du`na da zahtjev za
naknadu tro{kova stavi u prijedlogu o kome sud treba da
odlu~i.
O zahtjevu za naknadu tro{kova sud }e odlu~iti u
presudi ili rje{ewu kojim se zavr{ava postupak pred
tim sudom.
U toku postupka sud }e posebnim rje{ewem odlu~iti
o naknadi tro{kova samo kad pravo na naknadu
tro{kova ne zavisi od odluke o glavnoj stvari.
Broj 58 - Strana 33
U slu~aju iz ~lana 390. ovog zakona, ako povla~ewe
tu`be ili odustanak od pravnog lijeka nije izvr{en na
raspravi, zahtjev za naknadu tro{kova se mo`e staviti u
roku od 15 dana po prijemu obavje{tewa o odustanku,
odnosno povla~ewu tu`be.
^lan 397.
Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlu~i}e i o
tro{kovima nastalim u postupku povodom tog pravnog
lijeka.
Kad sud preina~i odluku protiv koje je podnijet
pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tu`bu,
odlu~i}e o tro{kovima cijelog postupka.
Kad se ukine odluka protiv koje je podnijet pravni
lijek i predmet vrati na ponovno su|ewe, ostavi}e se da
se o tro{kovima postupka povodom pravnog lijeka
odlu~i u kona~noj odluci.
Sud mo`e postupiti po odredbi stava 3. ovog ~lana i
kad odluku protiv koje je podnijet pravni lijek samo dje-
limi~no ukine.
^lan 398.
Odluka o tro{kovima sadr`ana u presudi mo`e se
napadati samo `albom na rje{ewe ako se istovremeno ne
napada i odluka o glavnoj stvari.
2. Tro{kovi u postupku za obezbje|ewe dokaza
^lan 399.
Tro{kove postupka za obezbje|ewe dokaza snosi
stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje|ewe
dokaza. Ona je du`na da naknadi i tro{kove protivnoj
stranci, odnosno postavqenom privremenom zastupniku.
Ove tro{kove stranka mo`e naknadno ostvarivati
kao dio parni~nih tro{kova, prema uspjehu u parnici.
3. Oslobo|ewe od pla}awa tro{kova postupka
^lan 400.
Sud }e osloboditi od pla}awa tro{kova postupka
stranku koja prema svom op{tem imovnom stawu nije u
mogu}nosti da snosi ove tro{kove bez {tete po nu`no
izdr`avawe svoje i svoje porodice.
Oslobo|ewe od pla}awa tro{kova postupka obuhvata
oslobo|ewe od pla}awa taksa i oslobo|ewe od polagawa
predujma za tro{kove svjedoka, vje{taka, uvi|aja,
prevo|ewa i sudskih oglasa. Sud mo`e osloboditi
stranke od pla}awa svih tro{kova ili jednog dijela
tro{kova postupka.
^lan 401.
Prilikom dono{ewa odluke o oslobo|ewu od
pla}awa tro{kova postupka sud }e bri`qivo ocijeniti
sve okolnosti, a naro~ito }e uzeti u obzir vrijednost
predmeta spora, broj lica koja stranka izdr`ava i pri-
hode koje imaju stranka i ~lanovi wene porodice.
^lan 402.
Odluku o oslobo|ewu od pla}awa tro{kova postupka
donosi prvostepeni sud na prijedlog stranke.
Stranka je du`na da uz prijedlog podnese dokaze o
svom imovnom stawu.
Kad je to potrebno, sud mo`e po slu`benoj du`nosti
pribaviti potrebne podatke i obavje{tewa o imovnom
stawu stranke koja tra`i oslobo|ewe, a mo`e o tome
saslu{ati i protivnu stranku.
Protiv rje{ewa suda kojim se usvaja prijedlog
stranke za osloba|awe pla}awa tro{kova postupka nije
dozvoqena `alba.
^lan 403.
Predujam za tro{kove od ~ijeg je pla}awa stranka
oslobo|ena, isplati}e se iz sredstava suda.
Strana 34 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 404.
Rje{ewe o oslobo|ewu od pla}awa tro{kova postu-
pka prvostepeni sud mo`e u toku postupka ukinuti ako
utvrdi da je stranka u stawu da snosi tro{kove postupka.
Tom prilikom sud }e rije{iti da li }e stranka potpuno
ili djelimi~no naknaditi i one tro{kove i takse od
kojih je ranije bila oslobo|ena.
Prvenstveno se imaju nadoknaditi iznosi ispla}eni
iz sredstava suda.
^lan 405.
Takse i tro{kovi ispla}eni iz sredstava suda, ~ine
dio parni~nih tro{kova.
O naknadi ovih tro{kova od strane protivnika
stranke koja je oslobo|ena od pla}awa tro{kova postu-
pka sud }e odlu~iti po odredbama o naknadi tro{kova.
Takse i tro{kove ispla}ene iz sredstava suda
napla}uje po slu`benoj du`nosti prvostepeni sud od
stranke koja je du`na da naknadi ove tro{kove.
Ako je protivnik stranke koja je oslobo|ena od
pla}awa tro{kova postupka odlukom suda obavezan da
naknadi parni~ne tro{kove, a utvrdi se da on nije u
stawu da te tro{kove plati, sud mo`e naknadno odredi-
ti da tro{kove iz stava 1. ovog ~lana plati u cjelini ili
djelimi~no stranka koja je oslobo|ena od pla}awa
tro{kova postupka iz onoga {to joj je dosu|eno. Time se
ne dira u pravo ove stranke da za ono {to je platila
tra`i naknadu od protivnika.
Glava XXV
NEPO[TOVAWE SUDA
^lan 406.
Sud }e u toku postupka kazniti nov~anom kaznom od
100 do 1.000 konvertibilnih maraka stranku, zakonskog
zastupnika, punomo}nika ili umje{a~a koji svojim
parni~nim radwama te`e zloupotrijebe prava priznata
ovim zakonom.
^lan 407.
Nov~anom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih
maraka sud }e kazniti lice koje u podnesku vrije|a sud,
stranku ili drugog u~esnika u postupku.
Ako lice koje u~estvuje u postupku ili lice koje kao
slu{alac prisutan raspravi, vrije|a sud ili druge
u~esnike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava nared-
bama suda za odr`avawe reda, sud }e ga opomenuti. Ako
opomena bude bezuspje{na, sud }e opomenuto lice udaqi-
ti iz sudnice ili kazniti nov~anom kaznom od 100 do
1.000 konvertibilnih maraka, a mo`e ga i udaqiti i
kazniti nov~anom kaznom.
Ako stranka bude udaqena iz sudnice, ro~i{te }e se
odr`ati i bez wenog prisustva.
Ako iz sudnice bude udaqen punomo}nik, sud }e na
zahtjev stranke odlo`iti ro~i{te, a ako stranka nije
prisutna ro~i{tu, sud }e uvijek odlo`iti ro~i{te i
obavijestiti stranku da je wen punomo}nik udaqen sa
ro~i{ta zbog naru{avawa reda.
Kad sud kazni nov~anom kaznom ili udaqi iz sudnice
advokata ili advokatskog pripravnika kao punomo-
}nika, obavijesti}e o tome advokatsku komoru.
^lan 408.
Sud }e nov~anom kaznom od 100 do 1.000 konvertibil-
nih maraka kazniti punomo}nika za primawe pismena
koji protivno odredbi ~lana 352. stav 7. ovog zakona ne
obavijesti sud o promjeni adrese.
Sud }e na zahtjev stranke narediti punomo}niku za
primawe pismena da naknadi tro{kove koje je
prouzrokovao neopravdanim nedostavqawem obavje-
{tewa o promjeni adrese.
^etvrtak, 17. jul 2003.
^lan 409.
Sud }e kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 kon-
vertibilnih maraka lice koje neosnovano odbije da
primi pismeno, te lice koje na neki drugi na~in ometa
dostavqawe pismena, svjesno onemogu}avaju}i ili
ote`avaju}i primjenu odredaba ovog zakona o
dostavqawu.
Sud }e na zahtjev stranke narediti licu iz stava 1.
ovog ~lana da naknadi tro{kove koje je svojim
pona{awem opisanim u stavu 1. ovog ~lana prouzrokova-
lo.
^lan 410.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak
ne opravda ili se bez odobrewa ili opravdanog razloga
udaqi sa mjesta gdje treba da bude saslu{an, sud }e nared-
iti da se prinudno dovede i naknadi tro{kove dovo|ewa
i kazniti ga nov~anom kaznom od 100 do 1.000 konvert-
ibilnih maraka.
Ako svjedok do|e i nakon {to je upozoren na
posqedice uskrati svjedo~ewe ili odgovor na pojedino
pitawe, a sud ocijeni da su razlozi uskra}ivawa neo-
pravdani, kazni}e ga nov~anom kaznom od 100 do 1.000
konvertibilnih maraka, a ako i poslije toga odbije da
svjedo~i, mo`e ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok
ne pristane da svjedo~i ili dok wegovo saslu{awe ne
postane nepotrebno, ali najdu`e 15 dana.
Sud }e na zahtjev stranke narediti svjedoku da nakna-
di tro{kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim
izostankom, odnosno neopravdanim odbijawem da svje-
do~i.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud }e
opozvati svoje rje{ewe o kazni, a mo`e svjedoka sasvim
ili djelimi~no, osloboditi od naknade tro{kova. Sud
mo`e opozvati svoje rje{ewe o kazni i kad svjedok
naknadno pristane da svjedo~i.
^lan 411.
Sud }e nov~anom kaznom od 100 do 1.000 konvertibil-
nih maraka kazniti vje{taka koji ne dostavi nalaz i
mi{qewe u ostavqenom roku, ili ako ne do|e na ro~i{te
iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.
Sud }e nov~anom kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni-
ti vje{taka koji bez opravdanog razloga odbije da
vje{ta~i.
Sud }e na zahtjev stranke narediti vje{taku da nakna-
di tro{kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim
nedostavqawem nalaza i mi{qewa, neopravdanim
izostankom, odnosno neopravdanim odbijawem da
vje{ta~i.
Rje{ewe o kazni sud mo`e opozvati pod uslovima iz
~lana 410. stav 4. ovog zakona.
Odredbe ovog ~lana shodno se primjewuju i na tuma~e.
^lan 412.
Ako lice koje je nov~ano ka`weno po odredbama ovog
zakona ne plati tu kaznu u odre|enom roku, ona }e se
zamijeniti kaznom zatvora, ~ije trajawe odmjerava sud
srazmjerno visini izre~ene kazne u skladu sa odredbama
krivi~nog zakona, ali koje ne mo`e biti du`e od 15 dana.
^lan 413.
@alba protiv rje{ewa iz ~l. 406, 407, 408. stav 1, 410.
stav 1. i 411. stav 1. ovog zakona ne odla`e izvr{ewe
rje{ewa.
@alba protiv rje{ewa iz ~l. 410. stav 2. i 411. stav 2.
ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa, osim ako se u toj `albi
pobija i odluka suda kojom nisu prihva}eni razlozi svje-
doka za uskra}ivawe svjedo~ewa ili odgovora na pojedi-
no pitawe, odnosno razlozi vje{taka za uskra}ivawe
vje{ta~ewa.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Glava XXVI
PRAVNA POMO]
^lan 414.
Sudovi u Republici Srpskoj du`ni su u parni~nom
postupku pru`ati pravnu pomo} svim sudovima u Bosni
i Hercegovini.
Ako zamoqeni sud nije nadle`an da izvr{i radwu za
koju je zamoqen, ustupi}e molbu nadle`nom sudu, odno-
sno drugom dr`avnom organu, i o tome }e obavijestiti
sud od koga je primio molbu, a ako mu nadle`ni sud,
odnosno dr`avni organ nije poznat, vrati}e molbu sudu
koji je podnio molbu.
Ako u jednom mjestu postoji vi{e sudova stvarno
nadle`nih za pru`awe pravne pomo}i, molba za pru`awe
pravne pomo}i mo`e se podnijeti bilo kome od tih sudova.
^lan 415.
Sudovi }e ukazivati pravnu pomo} inostranim
sudovima u slu~ajevima predvi|enim me|unarodnim ugo-
vorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivawu pravne
pomo}i. U slu~aju sumwe o postojawu uzajamnosti,
obja{wewe daje Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Sud }e uskratiti pravnu pomo} inostranom sudu ako
se tra`i izvr{ewe radwe koja je protivna javnom
poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Republike
Srpske. U takvom slu~aju sud nadle`an za pru`awe
pravne pomo}i dostavi}e po slu`benoj du`nosti predmet
Vrhovnom sudu Republike Srpske radi dono{ewa
kona~ne odluke.
Odredbe ~lana 414. st. 2. i 3. ovog zakona va`e i za
postupawe sa molbom inostranog suda.
^lan 416.
Sudovi ukazuju pravnu pomo} inostranim sudovima
na na~in predvi|en u doma}em zakonu. Radwa koja je pre-
dmet molbe inostranog suda mo`e se izvr{iti i na na~in
koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije
protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno
Republike Srpske.
^lan 417.
Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo
odre|eno, sudovi }e uzimati u postupak molbe za pravnu
pomo} inostranih sudova samo ako su molba i prilozi
sastavqeni na jeziku koji je u slu`benoj upotrebi u
Republici Srpskoj ili ako je prilo`en ovjereni prevod
na tom jeziku.
^lan 418.
Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo
odre|eno, molbe doma}ih sudova za pravnu pomo}
dostavqaju se inostranim sudovima diplomatskim putem
preko organa uprave nadle`nog za inostrane poslove
Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti
sastavqeni na jeziku zamoqene dr`ave ili uz wih mora
biti prilo`en wihov ovjereni prevod na tom jeziku.
Dio peti
POSEBNI POSTUPCI
Glava XXVII
POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA
^lan 419.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parni-
cama iz radnih odnosa primjewiva}e se ostale odredbe
ovog zakona.
^lan 420.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a
naro~ito pri odre|ivawu rokova i ro~i{ta, sud }e uvi-
jek obra}ati naro~itu pa`wu na potrebu hitnog
rje{avawa radnih sporova.
Broj 58 - Strana 35
^lan 421.
Sud }e u presudi kojom nala`e izvr{ewe neke
~inidbe odrediti rok od 15 dana za weno izvr{ewe.
^lan 422.
Rok za podno{ewe `albe na presudu, odnosno rje{ewe
iz radnih odnosa iznosi 15 dana.
Glava XXVIII
POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETAWA
POSJEDA
^lan 423.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parni-
cama zbog smetawa posjeda primjewiva}e se ostale
odredbe ovog zakona.
^lan 424.
Pri odre|ivawu rokova i ro~i{ta po tu`bama zbog
smetawa posjeda sud }e uvijek obra}ati naro~itu pa`wu
na potrebu hitnog rje{avawa prema prirodi svakog
pojedinog slu~aja. Pri tome, sud mo`e odrediti i rokove
kra}e od onih predvi|enih odredbama ovog zakona o
redovnom postupku.
^lan 425.
Raspravqawe o tu`bi zbog smetawa posjeda
ograni~i}e se samo na raspravqawe i dokazivawe
~iwenica posqedweg stawa posjeda i nastalog smetawa.
Iskqu~eno je raspravqawe o pravu na posjed, o pravnom
osnovu, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zaht-
jevima za naknadu {tete.
^lan 426.
Rok za ispuwewe du`nosti koje su nalo`ene stranka-
ma sud }e odrediti prema okolnostima pojedinog slu~aja.
Rok za podno{ewe `albe iznosi 15 dana.
U izuzetnim okolnostima sud mo`e odlu~iti da
`alba ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
Protiv rje{ewa donijetih u parnicama zbog smetawa
posjeda revizija nije dozvoqena.
^lan 427.
Tu`ilac gubi pravo da u izvr{nom postupku zahtije-
va izvr{ewe rje{ewa kojim se tu`enom po tu`bi zbog
smetawa posjeda nala`e izvr{ewe odre|ene radwe, ako
nije zahtijevao izvr{ewe u roku od 60 dana po proteku
roka koji je rje{ewem odre|en za izvr{ewe te radwe.
Glava XXIX
POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI
^lan 428.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u po-
stupku u sporovima male vrijednosti primjewiva}e se
ostale odredbe ovog zakona.
^lan 429.
Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog
zakona, jesu sporovi u kojima se tu`beni zahtjev odnosi
na potra`ivawe u novcu koji ne prelazi iznos od 3.000
konvertibilnih maraka.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u
kojima se tu`beni zahtjev ne odnosi na potra`ivawe u
novcu, a tu`ilac je u tu`bi naveo da pristaje da umjesto
ispuwewa odre|enog zahtjeva primi odre|eni nov~ani
iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog ~lana (~lan
321. stav 1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u
kojima predmet tu`benog zahtjeva nije nov~ani iznos, ve}
predaja pokretne stvari ~ija vrijednost, koju je tu`ilac
u tu`bi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog ~lana
(~lan 321. stav 2.).
Strana 36 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 430.
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu
odredaba ovog zakona, sporovi o nepokretnostima,
sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetawa posjeda.
^lan 431.
U postupku u sporovima male vrijednosti dozvoqena
je posebna `alba samo protiv rje{ewa kojim se okon~ava
postupak.
Ostala rje{ewa protiv kojih je po ovom zakonu
dozvoqena `alba mogu se pobijati samo `albom protiv
odluke kojom se postupak okon~ava.
Rje{ewa iz stava 2. ovog ~lana ne dostavqaju se
strankama, ve} se objavquju na ro~i{tu.
^lan 432.
Ako tu`ilac preina~i tu`beni zahtjev tako da vri-
jednost predmeta spora prelazi iznos od 3.000 konverti-
bilnih maraka, postupak }e se dovr{iti po odredbama
ovog zakona o redovnom postupku.
Ako tu`ilac do zakqu~ewa glavne rasprave koja se
vodi po odredbama ovog zakona o redovnom postupku
smawi tu`beni zahtjev tako da vi{e ne prelazi iznos od
3.000 konvertibilnih maraka, daqi postupak sprove{}e
se po odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male
vrijednosti.
^lan 433.
Presuda ili rje{ewe kojim se zavr{ava spor male
vrijednosti mo`e se pobijati samo zbog povrede odreda-
ba parni~nog postupka i zbog pogre{ne primjene mater-
ijalnog prava.
U presudi, odnosno rje{ewu iz stava 1. ovog ~lana sud
je du`an da navede razloge iz kojih se mo`e izjaviti
`alba.
Protiv prvostepene presude, odnosno rje{ewa iz
stava 1. ovog ~lana stranke mogu izjaviti `albu u roku od
15 dana.
U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz
~lana 179. stav 2. i ~lana 192. stav 1. ovog zakona iznosi
15 dana.
Glava XXX
POSTUPAK PRED ARBITRA@OM
^lan 434.
Stranke se mogu sporazumjeti da rje{avawe spora
povjere arbitra`i, osim ako se radi o zahtjevu kojim
stranke ne mogu raspolagati u smislu ~lana 3. stav 2.
ovog zakona.
^lan 435.
Ugovor o arbitra`i mo`e se zakqu~iti kako u pogle-
du odre|enog spora tako i u pogledu budu}ih sporova
koji mogu proiza}i iz odre|enog pravnog odnosa. Ugovor
o arbitra`i punova`an je samo ako je zakqu~en u pisme-
nom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.
Ugovor o arbitra`i zakqu~en je u pismenom obliku i
kad je zakqu~en razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili
drugih sredstava telekomunikacija koja omogu}avaju
pismeni dokaz o zakqu~enom ugovoru.
Ugovor o arbitra`i zakqu~en je u pismenom obliku i
kad je zakqu~en razmjenom tu`be u kojoj tu`ilac navodi
postojawe tog ugovora i odgovora na tu`bu u kome tu`eni
to ne osporava.
Ugovor o arbitra`i mo`e se dokazivati samo
ispravama.
^lan 436.
Ugovor o arbitra`i je punova`no zakqu~en i kad je
odredba o nadle`nosti arbitra`e sadr`ana u op{tim
uslovima za zakqu~ewe pravnog posla.
^etvrtak, 17. jul 2003.
^lan 437.
Broj arbitara arbitra`e mora biti neparan.
Ako ugovorom stranaka nije odre|en broj arbitara,
svaka stranka postavqa po jednog arbitra, a oni biraju
predsjednika.
^lan 438.
Ako su stranke za rje{avawe odre|enog spora ugovo-
rile nadle`nost arbitra`e, sud kome je podnijeta tu`ba
u istom sporu i me|u istim strankama na prigovor
tu`enog oglasi}e se nenadle`nim, ukinu}e sprovedene
radwe u postupku i odbaci}e tu`bu.
Prigovor iz stava 1. ovog ~lana tu`eni mo`e staviti
najdocnije u odgovor na tu`bu.
^lan 439.
Stranku, koja po ugovoru o arbitra`i treba da
postavi arbitra, mo`e pozvati protivna stranka da u
roku od 15 dana izvr{i ovo postavqawe i da je o tome
obavijesti.
Poziv u smislu stava 1. ovog ~lana je punova`an samo
ako je stranka koja ga upu}uje postavila svog arbitra i o
tome izvijestila protivnu stranku.
Kad po ugovoru o arbitra`i postavqewe arbitra
treba da izvr{i tre}e lice, svaka stranka mo`e uputiti
poziv iz stava 2. ovog ~lana tom licu.
Lice koje je pozvano da postavi arbitra vezano je za
postavqewe koje je izvr{eno ~im je to postavqewe
saop{teno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.
^lan 440.
Ako arbitar ne bude na vrijeme postavqen, a iz
ugovora ne proizilazi {to drugo, arbitra }e na prije-
dlog stranke postaviti sud.
Ako arbitri ne mogu da se slo`e o izboru predsjed-
nika, a iz ugovora ne proizilazi {to drugo, predsjedni-
ka }e na prijedlog svakog arbitra ili stranke postaviti
sud.
Za postavqewe arbitra, odnosno predsjednika arbi-
tra`e, nadle`an je sud koji bi za spor bio nadle`an u
prvom stepenu da nije zakqu~en ugovor o arbitra`i.
Protiv rje{ewa suda nije dozvoqena `alba.
Stranka koja ne `eli da se koristi ovla{}ewem iz
stava 1. ili stava 2. ovog ~lana mo`e tu`bom zahtijevati
da sud nadle`an za postavqewe proglasi prestanak
va`nosti ugovora o arbitra`i.
^lan 441.
Osim slu~aja iz ~lana 440. ovog zakona, svaka stranka
mo`e tu`bom zahtijevati da sud proglasi prestanak
va`nosti ugovora o arbitra`i:
1) ako stranke ne mogu da se slo`e o izboru arbitara
koje one zajedni~ki treba da postave,
2) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitra`i
postavqeno za arbitra ne}e ili ne mo`e da vr{i ovu
du`nost.
O zahtjevu odlu~uje sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3.
ovog zakona.
Na ro~i{te za raspravqawe o zahtjevu sud }e pozvati
stranke.
^lan 442.
Arbitar arbitra`e du`an je da se izuzme kad postoje
razlozi za izuze}e iz ~lana 357. ovog zakona. Iz istih
razloga mogu stranke zahtijevati izuze}e arbitra arbi-
tra`e.
Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom
strankom postavila arbitra mo`e zahtijevati wegovo
izuze}e samo ako je razlog za izuze}e nastao ili je stran-
ka za wega saznala po{to je arbitar postavqen.
Ako se stranke nisu druga~ije sporazumjele, o izuze}u
odlu~uje sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona.
^etvrtak, 17. jul 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 443.
Ako se stranke nisu druga~ije sporazumjele, arbitri
arbitra`e odredi}e postupak pred arbitra`om.
^lan 444.
Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja
u~estvuju u postupku, arbitra`a ne mo`e upotrijebiti
prinudna sredstva niti izricati kazne.
Arbitra`a mo`e zatra`iti od suda mjesno nadle`nog
za pru`awe pravne pomo}i da se pred wim izvedu pojedi-
ni dokazi koji se pred arbitra`om ne mogu izvesti.
Na postupak za izvo|ewe dokaza primijeni}e se
odredbe ovog zakona o izvo|ewu dokaza pred zamoqenim
sudom.
^lan 445.
Arbitra`a mo`e donijeti presudu po pravi~nosti
samo ako su joj stranke dale takvo ovla{}ewe.
^lan 446.
Kad se arbitra`a sastoji od vi{e nego jednog arbi-
tra, presuda se donosi ve}inom glasova, ako u ugovoru o
arbitra`i nije druga~ije odre|eno.
Ako se ne mo`e posti}i potrebna ve}ina glasova,
arbitra`a je du`na da o tome obavijesti stranke.
Ako se za slu~aj iz stava 2. ovog ~lana stranke nisu
druga~ije sporazumjele, svaka od wih mo`e tu`bom zahti-
jevati da sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona
izrekne prestanak va`nosti ugovora o arbitra`i.
^lan 447.
Presuda arbitra`e mora biti obrazlo`ena ako
stranke nisu {to drugo ugovorile.
Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbi-
tri. Presuda va`i i kad koji arbitar uskrati da je
potpi{e ako je presudu potpisala ve}ina arbitara i na
presudi utvrdila ovo uskra}ivawe potpisa.
Strankama se dostavqaju prepisi presude preko suda
predvi|enog u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona.
^lan 448.
Izvornik presude, kao i potvrde o izvr{enom
dostavqawu, ~uvaju se kod suda predvi|enog u ~lanu 440.
stav 3. ovog zakona.
^lan 449.
Presuda arbitra`e ima prema strankama snagu
pravosna`ne presude, ako ugovorom nije predvi|ena
mogu}nost pobijawa presude pred arbitra`om vi{eg ste-
pena.
Na zahtjev stranke sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3.
ovog zakona stavi}e na prepisu presude potvrdu o
pravosna`nosti i izvr{nosti.
^lan 450.
Presuda arbitra`e mo`e se poni{titi po tu`bi
stranke.
Za rje{avawe po tu`bi nadle`an je sud predvi|en u
~lanu 440. stav 3. ovog zakona.
^lan 451.
Poni{tewe presude arbitra`e mo`e se zahtijevati:
1) ako uop{te nije zakqu~en ugovor o arbitra`i ili
ako taj ugovor nije bio punova`an ;
2) ako je u pogledu sastava arbitra`e ili u pogledu
odlu~ivawa povrije|ena koja odredba ovog zakona ili
ugovora o arbitra`i;
3) ako presuda nije obrazlo`ena u smislu ~lana 447.
stav 1. ovog zakona, ili ako izvornik i prepisi presude
nisu potpisani na na~in odre|en u ~lanu 447. stav 2. ovog
zakona;
4) ako je arbitra`a prekora~ila granicu svog zadatka;
Broj 58 - Strana 37
5) ako je izreka presude nerazumqiva ili je sama sebi
protivrje~na;
6) ako je presuda arbitra`e u suprotnosti sa Ustavom
Bosne i Hercegovine ili Ustavom Republike Srpske;
7) ako postoji koji od razloga za ponavqawe postupka
iz ~lana 255. ovog zakona.
^lan 452.
Tu`ba za poni{tewe presude arbitra`e mo`e se pod-
nijeti nadle`nom sudu u roku od 30 dana.
Ako se poni{tewe presude zahtijeva iz razloga nave-
denih u ~lanu 451. ta~aka 1. do 6. ovog zakona, rok za
tu`bu se ra~una od dana kad je presuda dostavqena stran-
ci, a ako je stranka za razlog saznala docnije, onda od
dana saznawa.
U pogledu ra~unawa roka kad se poni{tewe zahtijeva
iz razloga navedenog u ~lanu 451. ta~ka 7. ovog zakona,
primjewiva}e se shodno odredbe ~lana 257. st. 1. i 2. ovog
zakona.
Po isteku jedne godine od pravosna`nosti presude
arbitra`e ne mo`e se zahtijevati poni{tewe ove pre-
sude.
^lan 453.
Stranke se ne mogu sporazumno odre}i primjene
odredaba ~lana 442. st. 1. i 2, ~lana 447. st. 2. i 3. i ~l.
450. do 452. ovog zakona.
Dio {esti
Glava XXXI
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 454.
Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona zapo~et
postupak pred prvostepenim sudom, daqi postupak
sprove{}e se po odredbama ovog zakona.
U predmetima iz stava 1. ovog ~lana u kojima je ve}
zakazano pripremno ro~i{te ili ro~i{te za glavnu
raspravu, ali rasprava jo{ uvijek nije otvorena, sud }e
opozvati svoje rje{ewe o odre|ivawu ro~i{ta i o tome
obavijestiti stranke, a tu`enog pozvati da dostavi
odgovor na tu`bu u skladu sa odredbama ovog zakona.
U predmetima iz stava 1. ovog ~lana u kojima je ve}
otvorena glavna rasprava, sud je du`an na prvom
sqede}em ro~i{tu za glavnu raspravu sprovesti sve
radwe koje bi po odredbama ovog zakona bio du`an
sprovesti na pripremnom ro~i{tu. Odr`avawe tog
ro~i{ta ima}e, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve
pravne posqedice koje, po odredbama ovog zakona, ima
odr`avawe pripremnog ro~i{ta.
Sud }e upozoriti stranke u postupku da poslije
odr`avawa ro~i{ta iz stava 3. ovog ~lana ne}e mo}i
preduzimati radwe za koje je odredbama ovog zakona pre-
dvi|eno da se mogu preduzeti najdocnije do zakqu~ewa
pripremnog ro~i{ta.
^lan 455.
U predmetima u kojima je do stupawa na snagu ovog
zakona nastupilo mirovawe postupka, istekom mirovawa
nastupaju pravne posqedice iz ~lana 217. stav 3. Zakona
o parni~nom postupku (“Slu`beni list SFRJ”, br. 4/77,
36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, i “Slu`beni gla-
snik Republike Srpske”, br. 17/93, 14/94, i 32/94 ).
^lan 456.
Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona donijeta
prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim
sudom zavr{ava, daqi postupak sprove{}e se po odre-
dbama ovog zakona.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u postupku po
pravnim lijekovima u predmetima u kojima je donijeta
prvostepena odluka prije stupawa na snagu ovog zakona,
umjesto odredbi ~lanova 362. do 364., ~l. 369. do 373. i ~l.
Strana 38 - Broj 58 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
394. do 397. Zakona o parni~nom postupku (“Slu`beni
list SFRJ”, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i
35/91, te “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 17/93,
14/94, i 32/94) primjewiva}e se odredbe ~l. 217. do 220.,
227. do 229. i 249. do 251. ovog zakona.
Ako po stupawu na snagu ovog zakona bude ukinuta
prvostepena odluka iz stava 1. ovog ~lana, daqi postupak
sprove{}e se po ovom zakonu.
^lan 457.
Odredbe ~lana 86. ovog zakona po~e}e se primjewi-
vati po stupawu na snagu posebnog zakona kojim se
ure|uje postupak medijacije.
^lan 458.
Do stupawa na snagu posebnog zakona sudovi }e u
parni~nom postupku primjewivati odredbe ~l. 46. do 68.
i ~l. 79. do 101. Zakona o rje{avawu sukoba zakona sa
propisima drugih zemaqa u odre|enim odnosima
(“Slu`beni list SFRJ”, br. 43/82 i 72/82 ).
U odredbama ~lanova navedenih u stavu 1. ovog ~lana
rije~i “Socijalisti~ka Federativna Republika
Jugoslavija” zamjewuju se rije~ima “Bosna i
Hercegovina” u odgovaraju}em pade`u.
^lan 459.
Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da va`i
Zakon o parni~nom postupku (“Slu`beni list SFRJ”, br.
4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, te “Slu`beni
glasnik Republike Srpske”, br. 17/93, 14/94 i 32/94).
^lan 460.
U periodu od tri mjeseca po stupawu na snagu ovog
zakona, rokovi iz ~l. 75. stav 4, 94. stav 2. i 217. stav 3.
ovog zakona, mogu se izuzetno produ`iti za najdu`e 30
dana, ako s obzirom na postoje}i raspored ro~i{ta
svakog pojedina~nog sudije, zakazivawe ro~i{ta u nave-
denim rokovima ne bi bilo mogu}e.
^lan 461.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. avgusta 2003. godine.
Broj: 01-451/03 Predsjednik
28. maja 2003. godine Narodne skup{tine,
Bawa Luka Dr Dragan Kalini}, s.r.
606
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim
i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni
glasnik Republike Srpske”, broj 25/03), ~lana 34. stav 2.
Zakona o Vladi Republike Srpske (“Slu`beni glasnik
Republike Srpske”, br. 3/97 i 3/98) u skladu sa ~lanom 29.
Statuta Fonda zdravstvenog osigurawa Republike
Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj
11/01), Vlada Republike Srpske na sjednici od 10. jula
2003. godine d o n i j e l a j e
ODLUKU
O RASPISIVAWU JAVNOG KONKURSA ZA IZBOR I
IMENOVAWE DIREKTORA FONDA ZDRAVSTVENOG
OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE
I ponuda na konkurs i predlagawe kandidata, u skladu sa
Raspisuje se Javni konkurs za izbor i imenovawe
direktora Fonda zdravstvenog osigurawa Republike
Srpske (u daqem tekstu: Fond).
II
Op{ti i posebni uslovi i kriteriji za izbor direk-
tora Fonda propisani su Odlukom Vlade Republike
Srpske o utvr|ivawu kriterija za imenovawe direktora
Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske i
zakonom.
III
Rok za podno{ewe prijava na konkurs iz ta~ke I je 15
dana od dana raspisivawa Javnog konkursa.
^etvrtak, 17. jul 2003.
Javni konkurs za izbor direktora Fonda objavi}e se
u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”, dnevnom
listu “Glas Srpske” i dnevnom listu “Oslobo|ewe”.
IV
Postupak izbora, ukqu~uju}i pregled prispjelih
ponuda na konkurs i predlagawe kandidata, u skladu sa
utvr|enim kriterijima, izvr{i}e Komisija za izbor
direktora Fonda.
V
Za sprovo|ewe ove odluke zadu`uje se Ministarstvo
zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske.
VI
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a
objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 02/1-020-623/03 Predsjednik
10. jula 2003. godine Vlade,
Bawa Luka Dr Dragan Mikerevi}, s.r.
607
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim
i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni
glasnik Republike Srpske”, broj 25/03), ~lana 34. stav 2.
Zakona o Vladi Republike Srpske (“Slu`beni glasnik
Republike Srpske”, br. 3/97 i 3/98) u skladu sa ~lanom 29.
Statuta Fonda zdravstvenog osigurawa Republike
Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj
11/01), Vlada Republike Srpske, na sjednici od 10. jula
2003. godine, d o n i j e l a j e
ODLUKU
O RASPISIVAWU JAVNOG KONKURSA ZA IMENO-
VAWE ^LANOVA UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA
FONDA ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA
REPUBLIKE SRPSKE
I
Raspisuje se Javni konkurs za imenovawe ~lanova
Upravnog i Nadzornog odbora Fonda zdravstvenog osig-
urawa Republike Srpske (u daqem tekstu: Fond).
II
Op{ti i posebni uslovi i kriteriji za imenovawe
Upravnog i Nadzornog odbora Fonda propisani su
Odlukom Vlade Republike Srpske o utvr|ivawu kriteri-
ja za imenovawe Upravnog i Nadzornog odbora Fonda
zdravstvenog osigurawa Republike Srpske i zakonom.
III
Rok za podno{ewe prijava na konkurs iz ta~ke I je 15
dana od dana raspisivawa Javnog konkursa.
Javni konkurs za imenovawe ~lanova Upravnog i
Nadzornog odbora Fonda objavi}e se u “Slu`benom gla-
sniku Republike Srpske”, dnevnom listu “Glas Srpske” i
dnevnom listu “Oslobo|ewe”.
IV
Postupak izbora, ukqu~uju}i pregled prispjelih
utvr|enim kriterijima, izvr{i}e Komisija za imeno-
vawe ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora.
V
Za sprovo|ewe ove odluke zadu`uje se Ministarstvo
zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske.
VI
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a
objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 02/1-020-620/03 Predsjednik
10. jula 2003. godine Vlade,
Bawa Luka Dr Dragan Mikerevi}, s.r.