Вы находитесь на странице: 1из 18

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA


ODSJEK: SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
PREDMET: CIVILNA ZAŠTITA U EUROATLANTSKIM SISTEMIMA
SIGURNOSTI

SEMINARSKI RAD

UPRAVA REPUBLIKE SLOVENIJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE –


ANALIZA SPREMNOSTI ZA DJELOVANJE U 21. VIJEKU

Student: Mentor:
Edis Muratović prof. dr. sc. Ćamil Husejnbašić
Br. indeksa: 155-ZIS/10

Sarajevo, 01.02.2011. godine


SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................1

2. HISTORIJAT I ORGANIZACIJA UPRAVE REPUBLIKE SLOVENIJE ZA


ZAŠTITU I SPAŠAVANJE .......................................................................3

3. CIVILNA ZAŠTITA U SISTEMU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA REPUBLIKE


SLOVENIJE.................................................................................................8

4. BUDUĆI RAZVOJ SNAGA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE REPUBLIKE


SLOVENIJE...............................................................................................10

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................13

6. LITERATURA......................................................................................................14

7. POPIS SKRAĆENICA.........................................................................................15
LISTA SLIKA

Slika 1. Sistem nacionalne sigurnosti Republike Slovenije.....................................5

Slika 2. Organigram URSZS......................................................................................6

Slika 3. Struktura i linije komandovanja i koordinacije civilne zaštite Rep.


Slovenije .......................................................................................................9
1. UVOD
Republika Slovenija se nalazi na tromeđi Sredozemlja, Alpskog masiva i Panonske
nizine. Ovaj geografski položaj ima prednosti jer povezuje različite regije, narode te
kulture, istovremeno krije i rizike poput trusnog zemljišta, podložnog povremenim
zemljotresima, poplavama, požarima te drugim oblicima ugrožavanja ljudi i njihovih
materijalnih dobara.
Prvi oblici organiziranja s ciljem zaštite ljudi i materijalnih dobara na području
Republike Slovenije sežu u 17. vijek1 i to kroz požarnu zaštitu odnosno vatrogastvo.
Civilna zaštita (CZ), kakvu je poznajemo danas, nastala je krajem šezdesetih godina
20. vijeka kada je Republika Slovenija bila dijelom Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije (SFRJ). Njena glavna uloga u ovom periodu je bila zaštita i
spašavanje ljudi i njihovih materijalnih dobara tokom vojnih djelovanja. Pored ove
prve funkcije CZ je proširila svoj djelokrug i na područje zaštite od prirodnih i
civilizacijskih nesreća.
Tokom kratkotrajnog rata za osamostaljenje Republike Slovenije, početkom 90. –ih
godina 20. vijeka, od ostatka nekadašnje zajedničke države, CZ je odigrala veoma
bitnu ulogu, tada je bila podređena odbrambenim aktivnostima u sklopu širih
priprema koordinacijske grupe na čelu s tadašnjim rukovodstvom Republike
Slovenije. Po završetku ovog sukoba, CZ Republike Slovenije se usmjerila na
otklanjanje posljedica ratnih dejstava i dalje za mirnodopsko djelovanje.

Ovaj seminarski rad ima za cilj da potvrdi ili negira sljedeću opću hipotezu: „Uprava
Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje je spremna i pripravna na djelovanje
spram izazova u 21. vijeku“.

Cilj seminarskog rada je da se opiše Uprava Republike Slovenije za zaštitu i


spašavanje te njena spremnost za nove izazove bilo koje vrste u 21. vijeku.
Savremeni izazovi pred sistemima civilne zaštite u 21. vijeku su kombinacija
prirodnih i civilizacijskih nesreća često s velikim brojem civilnih žrtava2.

1
www.urszr.si; Posjećeno 29.11.2010
2
http://en.wikipedia.org/wiki/Biggest_natural_disasters_from_2000_to_2010; Posjećeno 01.02.2011

1
Rad bi trebao dokazati da je Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje
(URSZS) sposobna da se nosi sa savremenim izazovima koji su postavljeni pred nju
kao i ulogu URSZS u sjevernoatlantskom sistemu sigurnosti s obzirom da je
Republika Slovenija članica Evropske Unije i Sjevernoatlantskog saveza.
Rad je podijeljen u nekoliko poglavlja:
- U drugom poglavlju dat je kratki historijat o organizacijska struktura
Uprave Republike slovenija za zaštitu i spašavanje;
- Treće poglavlje se odnosi na mjesto i ulogu civilne zaštite u sistemu
zaštite i spašavanja Republike Slovenije;
- Četvrto poglavlje sadrži smjernice razvoja snaga za zaštitu i
spašavanje Republike Slovenije;
- Zaključak predstavlja peto poglavlje u kojem je dana sinteza
seminarskog rada;
- Šesto poglavlje sadrži popis literature;
- Popis skraćenica je sadržan u sedmom poglavlju.

Kako bih potvrdio gore navedenu tezu koristit ću se metodama (a) deskripcije i (b)
kompilacije koje se zasnivaju na (a) jednostavnom opisivanju činjenica te njihovih
empirijskih potvrđivanja odnosa i veza te (b) preuzimanjem tuđih rezultata
znanstveno istraživačkog rada.

2
2. HISTORIJAT I ORGANIZACIJA UPRAVE REPUBLIKE
SLOVENIJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Prvi korijeni organiziranog djelovanja civilne zaštite u Republici Sloveniji sežu u
šezdesete godine 20. vijeka kada je uspostavljena organizacijska struktura na nivou
tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U skladu s tadašnjim
idejama vodiljama o strukturi civilne zaštite pristupilo se organiziranju, tehničkom
opremanju, obuci članova civilne zaštite te usmjerenoj suradnji stručnjaka,
znanstveno-naučnih ustanova, itd.
Tokom kratkotrajnog rata na području Republike Slovenije i civilna zaštita je imala
svoju ulogu te je u tom periodu djelovala u sklopu obrambenih snaga pod
koordinacijom zajedničke komande koja je rukovodila odbranom države. Odlaskom
Jugoslovenske Narodne Armije s područja Republike Slovenije civilna zaštita se
preorijentirala na mirnodopske aktivnosti. Jedna od glavnih aktivnosti se sastojala od
otklanjanja posljedica rata a posebno uklanjanje minsko – eksplozivnih naprava.
Tokom 1992. i 1994. godine civilna zaštita Republike Slovenije je uklonila 800
protivpješadijskih mina i pregledala površinu veličine 1500 Ha3. Daljnjim raspadom
SFRJ Republika Slovenija se suočila s valom izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i kasnije Kosova te je u rješavanje ovog problema bila uključena i
civilna zaštita kroz aktiviranje svojih kapaciteta inače namijenjenih ovladavanju
prirodnih i drugih nesreća.
Republika Slovenija je odmah nakon osamostaljenja pristupila reorganizaciji sistema
zaštite i spašavanja a prvi korak u tome domenu je predstavljalo razdvajanje sistema
zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća od odbrambenog sistema Republike
Slovenije. Na taj način je osigurala da svi oblici zaštite, spašavanja i pomoći teku u
skladu s načelima međunarodnog prava i s međunarodnim obavezama tako da su sve
te aktivnosti humanitarne i nevojne prirode. Ovo omogućuje da snage civilne zaštite
Republike Slovenije mogu sudjelovati i u međunarodnim humanitarnim akcijama.
Sadašnja struktura je uspostavljena 1. januara 2003. godine i posljedica je
reorganizacije Ministarstva odbrane Republike Slovenije (MORS). Formirana je
Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje (URSZS) čime je osigurano

3
http://www.urszr.si/slo/page.php?src=sv1.htm&r=1; Posjećeno 29.11.2010

3
jedinstveno, učinkovito i ekonomično obavljanje upravno – stručnih zadataka zaštite,
spašavanja i pomoći uz istovremeno povećanu efikasnost cjelokupnog sistema.
URSZS ima sljedeće zadatke:
o Priprema nacionalni program zaštite od prirodnih i drugih nesreća;
o Predlaže istraživačke i razvojne projekte;
o Priprema analize rizika i ugroženosti;
o Organizira sistem nadzora, obavještavanja i alarmiranja te se brine za njegov
neometan rad;
o Organizira sistem veza i brine se za njegov rad;
o Usmjerava i usklađuje preventivne mjere;
o Proglašava stanje prirodne i drugih nesreća;
o Daje uputstvo za postupanje tokom opasnosti i nesreća;
o Priprema državne planove zaštite i spašavanja;
o Organizira, oprema i osposobljava Civilnu zaštitu iz domena državnih
nadležnosti;
o Usklađuje pripravnost i djelovanje te sufinancira aktivnosti javnih spasilačkih
službi u domenu državne nadležnosti;
o Priprema programe te organizira i izvodi obrazovanje i osposobljavanje za
zaštitu, spašavanje i pomoć;
o Osigurava uslove za rad rukovodioca i štabova Civilne zaštite Republike
Slovenije;
o Osigurava uslove za rad državnih komisija za procjenu štete;
o Oblikuje i održava državne rezerve materijalnih sredstava za slučaj prirodnih i
drugih nesreća.
U sadašnjem sastavu URSZR nalazi se i 13 područnih jedinica raspoređenih po
cijeloj Republici Sloveniji na osnovu specifičnosti i mogućnosti dešavanja nesreća na
određenom području.
URSZR kao glavno koordinirajuće tijelo zajedno s svim ostalim službama
predstavlja jedan od tri stupa nacionalnog sistema sigurnosti Republike Slovenije4.

4
http://www.urszr.si/slo/tdocs/varstvo.pdf; Posjećeno 02.02.2011

4
SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI
REPUBLIKE SLOVENIJE

SISTEM
ODBRAMBENI SIGURNOSNI
ZAŠTITE OD
SISTEM SISTEM
NESREĆA

Slika 1. Sistem nacionalne sigurnosti Republike Slovenije


Sile za zaštitu, spašavanje i pomoć Republike Slovenije danas čine (na nivou općine,
regije i države) dobrovoljne jedinice (dobrovoljni vatrogasci, Crveni krst, Slovenski
karitas, ronioci, kinolozi, skauti, radioamateri, Gorska služba spašavanja, javna
veterinarska služba, rudarska spasilačka jedinica, ekološki laboratorij, mobilna
meteorološka jedinica, ugovorne organizacije i drugi), Civilna zaštita (ekipe prve
pomoći, jedinice za veterinarsku prvu pomoć, tehničke spasilačke jedinice, jedinice
za RHB odbranu, službe za održavanje i upotrebu skloništa, jedinice za zaštitu od

5
NUS-a, jedinice za brze spasilačke intervencije i službe za podršku), privredna
društva, zavodi i ostale organizacije5.

Slika 2. Organigram URSZS6

Glavni cilj sistema zaštite pred prirodnim i drugim nesrećama je smanjenje broja
nesreća i sprečavanje odnosno smanjenje broja žrtava i drugih posljedica. Zadaci
sistema zaštite i spašavanja Republike Slovenije je grupiran po sljedećim
segmentima:
o Sprečavanje nesreća;
o Pripremljenost na nesreće;
o Zaštita pred opasnostima;
o Spašavanje i pomoć prilikom nesreća;

5
http://www.urszr.si/slo/page.php?src=sv1.htm&r=1; Posjećeno 01.02.2011.
6
http://www.urszr.si/slo/tdocs/organigram.pdf; Posjećeno 01.02.2011.

6
o Sanacija posljedica nesreća.
U sklopu Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje djeluje i Sistem za hitne
slučajeve – 112.
Sistem zaštite od prirodnih i drugih nesreća Republike Slovenije se i dalje razvija.
Kao buduće osnovne ciljeve7 zaštite od prirodnih i drugih nesreća URSZS smatra:
• Smanjiti broj nesreća i njihove posljedice s preventivnim pristupom;
• Poboljšati mogućnosti predviđanja, otkrivanja i praćenja opasnosti
prirodnih i drugih nesreća;
• Poboljšati opću pripremljenost na prirodne, tehničke i tehnološke nesreće
imajući na umu princip trajnog razvoja;
• Kratiti odzivno vrijeme spasilačkih službi prilikom prirodnih i drugih
nesreća;
• Poboljšati specifičnu spremu za zaštitu i spašavanje prilikom vojnog
napada, pojave terorizma i drugih sigurnosnih prijetnji;
• Poboljšati zaštitu posebno osjetljivih područja, ekosistema i zaštićenog
kulturnog naslijeđa te sudjelovanje kod očuvanja i zaštite svjetskog
ekosistema;
• Urediti formalnu osnovu međusobne suradnje na području zaštite od
prirodnih i drugih nesreća s svim susjednim državama i državama regiona;
Ojačati ulogu i aktivnosti Republike Slovenije u međunarodnim
humanitarnim i drugim organizacijama, uključujući i angažman jedinica R.
Slovenije u međunarodne humanitarne i spasilačke aktivnosti;
• Pripremiti novu podlogu sanacije posljedica nesreća, koja bi temeljila na
većoj odgovornosti fizičkih i pravnih lica za zaštitu ljudi i materijalnih
dobara te na zaštiti od nesreća.

Za potrebe financiranja civilne zaštite u Republici Sloveniji država izdvaja 0,4 % 8


državnog proračuna za tekuću godinu a općine su dužne podržati aktivnosti iz
domena civilne zaštite s dodatnih 3 %9 iz godišnjeg općinskog budžeta.

7
http://www.urszr.si/slo/page.php?src=sv1.htm&r=1; Posjećeno 01.02.2011.
8
http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Posjećeno
01.02.2011.
9
http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Posjećeno
01.02.2011.

7
3. CIVILNA ZAŠTITA U SISTEMU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
REPUBLIKE SLOVENIJE
Republika Slovenija se sastoji od 210 općina od kojih su 11 urbane sredine (gradske
općine – Celje, Kopar, Kranj, Ljubljana, Maribor, Murska Sobota, Nova Gorica,
Novo Mesto, Ptuj, Slovenj Gradec i Velenje)10. Skupština Republike Slovenije je
nadležna za uspostavljanje osnovnih smjernica za organizaciju i provođenje mjera
zaštite od prirodnih i drugih nesreća na nivou države, usvaja Nacionalni program
zaštite od prirodnih i drugih nesreća, nadzire provedbu Programa i osigurava
sredstva u slučaju većih prirodnih nesreća.
Vlada Republike Slovenije vodi i koordinira organizaciju, pripremu i provedbu mjera
zaštite od prirodnih i drugih nesreća na državnom nivou, usvaja Godišnji plan zaštite
od prirodnih i drugih nesreća i državni plan odgovora na nesreću. Vlada također vrši
nadzor različitih ministarstava Republike Slovenije u domenu civilne zaštite.
Operativno stručno rukovođenje akcijama zaštite, spašavanja i pomoći je u
nadležnosti zapovjednika i štabova civilne zaštite, rukovodioca intervencija te
rukovodioca spasilačkih jedinica i službi. Imenovanja i postavljenja u domenu
civilne zaštite Republike Slovenije definirano je Uredbom o organiziranju,
opremanju i osposobljavanju snaga za zaštitu, spašavanje i pomoć11.
Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje je organ Ministarstva odbrane
Republike Slovenije koji sprovodi mjere civilne zaštite kroz administrativne i
tehničke mjere s područja civilne zaštite.
Područje rada URSZS za zaštitu i spašavanje je definirano kroz sljedeće zakonske
okvire:

• Zakon o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća;


• Zakon o zaštiti od utapljanja;
• Zakon o zaštiti o požara;
• Zakon o vatrogastvu;
• Zakon o materijalnoj dužnosti;
• Zakon o Crvenom križu Slovenije.

10
http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Posjećeno
01.02.2011.
11
http://www.urszr.si/slo/tdocs/uuspsilzazascito.pdf; Posjećeno 01.02.2011.

8
Vlada Republike
Slovenije

Ministarstvo odbrane Štab civilne zaštite


URSZS Republike Slovenije
Državne jedinice i
službe za zaštitu i
Područne jedinice spašavanje
URSZS Regionalni štab civilne
zaštite

Gradonačelnik

Općinski štab civilne


Općinske službe
zaštite
Lokalne jedinice i
službe za zaštitu i
spašavanje
Mjesni štab civilne
zaštite

Slika 3. Struktura i linije komandovanja i koordinacije civilne zaštite Rep. Slovenije12

Civilna zaštita u Republici Sloveniji je definirana kao namjenski organiziran dio


sistema zaštite od prirodnih i drugih nesreća odnosno poseban dio namjensko
organiziranih snaga za zaštitu, spašavanje i pomoć. Civilna zaštita (CZ) obuhvata
organe rukovođenja, jedinice i službe za zaštitu, spašavanje i pomoć, zaštitnu i
spasilačku opremu te objekte i tehniku namijenjenu zaštiti, spašavanju i pomoći. CZ
je organizirana na državnom i regionalnom nivou a u lokalnim zajednicama
organizacija CZ i dalje teče. Jedinice CZ su organizirane na geografskom principu
kao taktične jedinice s snagom od jedne ekipe odnosno odjeljka do jedne čete. Za

12
http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Pristupljeno
01.02.2011.

9
obavljanje zadataka zaštite, spašavanja i pomoći organiziraju se kroz sljedeće
jedinice13:
• Jedinice prve pomoći;
• Jedinice za prvu veterinarsku pomoć;
• Tehničke jedinice za spašavanje;
• Jedinice i službe za radiološku, hemijsku i biološku zaštitu;
• Jedinice za zaštitu od neeksplodiranih ubojitih sredstava;
• Službe za održavanje i upotrebu skloništa;
• Službe za podršku.
Država, lokalna zajednica, privredna društva, zavodi i druge organizacije
organiziraju jedinice i službe civilne zaštite u skladu s vladinim mjerilima za
organiziranje, opremanje i obuku tih jedinica. Tamo gdje ne postoji odgovarajuća
organizacija vatrogasne operativne jedinice lokalna zajednica pristupa organizaciji
vatrogasne jedinice.
U sastavu državnih snaga za zaštitu, spašavanje i pomoć djeluje i državna jedinica za
brze intervencije. Ova jedinica je namijenjena izvođenju posebno zahtjevnih
spasilačkih intervencija koje zahtijevaju brzu reakciju.

4. BUDUĆI RAZVOJ SNAGA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE


REPUBLIKE SLOVENIJE

Parlament Republike Slovenije je tokom 2009. godine usvojio Rezoluciju o


nacionalnom programu zaštite od prirodnih i drugih nesreća za period od 2009 do
201514. Ovom rezolucijom date su smjernice budućeg srednjoročnog razvoja sistema
zaštite i spašavanja Republike Slovenije.
Dokument daje pregled sadašnje situacije u sistemu zaštite i spašavanja Republike
Slovenije od prirodnih i drugih nesreća, definira osnovne ciljeve budućeg razvoja
sistema zaštite od prirodnih i drugih nesreća, razvoj savremenih informacionih
sistema, sistema nadzora, veza, logistike i drugih sistema za potrebe zaštite,
13
http://www.sos112.si/slo/page.php?src=cz1.htm; Posjećeno 01.02.2011.
14
http://www.uradni-list.si/1/content?id=93322; Posjećeno 01.02.2011.

10
spašavanja i pomoći, razvoja preventivnih aktivnosti, razvoj sposobnosti i snaga za
zaštitu, spašavanje i pomoć.
Ovim dokumentom jasno su zacrtani srednjeročni planovi koji se baziraju na
daljnjem razvoju i upotrebi savremenih tehnologija pri procjeni, programiranju i
planiranju zaštite i spašavanja. Posebno se naglašava daljnji rad na jedinstvenom
informacijsko - telekomunikacijskom sistemu s ciljem upotrebe aplikacija direktno s
interneta uz primjenu standardnih internet tehnologija.
Planirana je reorganizacija snaga civilne zaštite s ciljem specijalizacije jedinica i
službi, koje popunjavaju pripadnici civilne zaštite. Ovom reorganizacijom planirano
je da se postigne broj od 5000 pripadnika civilne zaštite do kraja planiranog perioda
za reorganizaciju.
Usvajanjem ovog dokumenta Vlada Republike Slovenije dala je do znanja da su
snage civilne zaštite važan element nacionalnog sistema sigurnosti i da će ove snage
u budućnosti biti ojačane kako bi bile spremne odgovoriti na nove izazove u skladu s
svjetskim trendovima ali i intenzivnijem broju nesreća, što prirodnog što
antropogenog porijekla.
Buduće profiliranje civilne zaštite u Republici Sloveniji se ogleda kroz četiri osnovna
usmjerenja15: detaljno planiranje, participiranje javnosti, upotrebu novih tehnologija
te međusobnu saradnju s srodnim agencijama regiona i šire.

o Detaljno planiranje: tačna i detaljna izrada planova za nepredviđene situacije koji


pokrivaju širok spektar mogućih scenarija s devet identifikovanih tipova nesreća
te razrađenim planom za svaku od njih. Plan za nepredviđene situacije posebno je
usmjeren na slučajeve zemljotresa, s jasno definiranim obavezama i zadacima za
svaki nivo sistema zaštite i spašavanja.

o Participiranje javnosti: civilna zaštita Republike Slovenije uključuje u svoje


aktivnosti sve osobe (profesionalci i volonteri) u sve nivoe aktivnosti uz visok
stepen disperzije informacija, koristeći pri tom širok spektar raspoloživih medija.
Postoji pozitivno iskustvo u upotrebi radija i televizije, te iako je upotreba
zvučnih signala putem sirena upitna, kampanjom kroz plakate nastoji se

15
www.unisdr.org/preventionweb/files/9346_Europe.pdf; Posjećeno 01.02.2011

11
informirati građanstvo o zvučnim znacima upozorenja te kako reagirati na zvučna
upozorenja. Procedure i upute o vrstama nesreća koje se mogu dogoditi u
Republici Sloveniji te kako reagovati na njih objavljene su na internet
prezentaciji URSZS. Svake godine se organiziraju posebne aktivnosti, koje
uključuju umjetnička takmičenja, s temom neke od nesreća namijenjene
predškolskoj djeci i učenicima a s ciljem preventivne edukacije. Napori u oblasti
informiranja i obuke u vezi upotrebe jedinstvenog broja za hitne slučajeve – 112
– su bile prepoznate od strane Evropske Asocijacije za upotrebu broja za hitne
slučajeve (EENA).

o Upotreba novih tehnologija: u upotrebi su integrirani informatički i


komunikacioni sistemi, uključujući geografski informacioni sistem (GIS),
pogotovu u Centrima za obavještavanje. Ovo uključuje i predstavljanje
mogućnosti poziva WAP 112, koja omogućuje gluhim osobama da komuniciraju
s operatorima u Centrima za obavještavanje. WAP 112 predstavlja prvi korak ka
multimedijalnoj podršci poziva na broj 112. URSZS planira da sljedeći korak u
razvoju multimedijalnih mogućnosti poziva na broj 112 bude integracija video
poziva i drugih servisa.
o Međusobnu saradnja s srodnim agencijama regiona i šire: Jedan od prioriteta
Republike Slovenije je i suradnja s državama iz jugoistočne Evrope i zapadnog
Balkana s ciljem izgradnje kapaciteta za suočavanje s nesrećama te daljnjom
međusobnom saradnjom.

12
5. ZAKLJUČAK
Kroz razradu problema „Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje je
spremna i pripravna na djelovanje spram izazova u 21. vijeku“ dat je prikaz jednog
od stupova svakog sistema sigurnosti, u ovom slučaju, sistema sigurnosti Republike
Slovenije.
Civilna zaštita Republike Slovenije, odnosno, Uprava Republike Slovenije za zaštitu
i spašavanje danas, predstavlja malu i homogenu strukturu spremnu za reagovanje u
što kraćem vremenskom intervalu kako bi uspjela pružiti zaštitu i pomoć ugroženom
stanovništvu i materijalnim dobrima.
Kroz primjenu savremenih tehnologija i dobru organiziranost, kontinuirano
usavršavanje i obuku sistem zaštite i spašavanja u Republici Sloveniji nastoji održati
korak s vremenom i savremenim izazovima u 21. vijeku kroz profesionalan
angažman profesionalnih i dobrovoljnih snaga s ciljem pomoći stanovništvu i
očuvanju materijalnih dobara.
Postavljeni zadatak nije lagan ali uz zalaganje svih nivoa vlasti i angažiranog osoblja
nema sumnje da Civilna zaštita Republike Slovenije predstavlja snažan stup sistema
sigurnosti.
6. LITERATURA
Knjige :
- Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog
djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci.

Mrežni izvori:
- The Structure, Role and Mandate of Civil Protection in Disaster Risk
Reduction for South Eastern Europe. Posjećeno 01.02.2011. na mrežnoj stranici
UN strategije za smanjenje nesreća:
http://www.unisdr.org/preventionweb/files/9346_Europe.pdf

- Internet prezentacija Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje.


Posjećeno 01.02.2011.
http://www.urszr.si/slo/

- Službeni list Republike Slovenije. Posjećeno 01.02.2011.


http://www.uradni-list.si/1/content?id=93322

- Vadamekum civilne zaštite članica EU. Posjećeno 01.02.2011.


http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga

- Wikipedia – stranica posvećena katastrofama u svijetu. Posjećeno 01.02.2011


http://en.wikipedia.org/wiki/Biggest_natural_disasters_from_2000_to_2010

- Kompilacija članaka URSZS. Posjećeno 02.02.2011.


http://www.urszr.si/slo/tdocs/varstvo.pdf
7. POPIS SKRAĆENICA

CZ Civilna zaštita

EENA European Emergency Number Association

Ha Hektar

MORS Ministarstvo odbrane Republike Slovenije

SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

URSZS Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje