Paul Signac: Luka Saint-Tropeza

Gruba skica slike je nastala u Saint Tropezu, dok sama slika je nastala vjerovatno oko 1901., u Signacovom ateljeu.
Kao što i sam naslov govori, slika prikazuje luku Saint-Tropeza u svoj njezinoj čari, živosti i šarenilu. Po osvjetljenju se može zaključiti da
se radi o sutonu, pošto ribari izvlače mreže iz svojih brodova dok se ostale brodice približavaju luci da pristanu i odmore za taj dan.

1. FORMALNA ANALIZA SLIKE:

    a) odredi linije (po karakteru, toku, usmjerenju kretanja; karakter obrisnih linija i oblikovnih linija)
što se tiče linija, u pointilizmu se slika sitnim točkicama, pa linija kao takvih nema, no proučavanjem s razdaljine nam se u oku pomiješaju
te sitne točke i nalikuju na skladne linije. što se obrisnih linija tiče, blijede što se prizor više udaljava, a oni bliži motivi puno su izraženiji.

    b) odredi boje (jesu li kromatske, akromatske, osnovne, izvedene, čiste, imamo li komplementarne, tople, hladne boje)
pošto je u pitanju poinitilizam, prisutne su boje koje su poslagane u svojevrsne mozaike, te tako nema npr. prelaženja iz jedne nijanse u
drugu neprimjetno, već seto tek vidi udaljavanjem od slike. Naprijed su hladnije boje (plava, zelena) - koje odaju snažniji dojam, kao da su
u sjeni, a udaljeniji pejsaž pun je svjetlijih boja (ružičasta, crvena, žuta) koje blijede, čime se dobiva na prostornosti.

   c) odredi plohe (je li slika plošna)

slika jest plošna, jer mi ne možemo odvojiti plohe jedne od drugih (pretaču se jedna u drugu).

2. KAKAV JE ODNOS IZMEĐU ELEMENATA FORME

Elementi forma se međusobno upotpunjuju i stvaraju skladnu sliku.

3. JE LI SLIKA TRODIMENZIONALNA I JE LI STVOREN PRIVID:

stvoren je i privid volumena chiaro-scuro tehnikom (npr. Brodice) i privid trodimenzionalnosti vode (zbog odraza na njoj dobivamo privit
protočnosti i pokreta). Slika je trodimenzionalna (ono što nam je bliže se čini veće, a ono što je dalje se čini manje).

4. KAKAV JE PRIVID OSVJETLJENJA (prirodno svjetlo, umjetno svjetlo)

Imamo privid kao da gledamo luku u sumrak, te gledamo igru boja na površini vode i okolnim zgradama.
5. ODREDI VRSTE PERSPEKTIVA (linearna, zračna, koloristička)
rekla bih da je to atmosferska perspektiva, no obrnuta. (inače se pri atomsferskoj perspektivi hladnije boje pojavljuju u pozadini i označuju
udaljenost , a svijetlije se pojavljuju u prvom planu, dok ovdje dolazi do svojevrsne inverzije)

6. KAKVI SU PROPORCIJSKI ODNOSI

Likovi su međusobno proporcionalni, ne dolazi do kršenja zakona proporcionalnosti.

7. ZAKON KADRA
zakon kadra je zadovoljen (likovi i predmeti ne izlaze iz kadra, već se strogo drže njegovih okvira).

8. ODREDI GLAVNE KOMPOZICIJSKE OSI I NACRTAJ IH

9. KOJOM JE TEHNIKOM SLIKA SLIKANA

ulje na platnu

10. KOJA SU SVOJSTVA TE TEHNIKE NA SLICI

Ulje daje pastu potrebne razmazivosti, suši se sporije od tempere pa se s uljem mogu postići fini prijelazi i polutonovi koji se utapaju jedni u
druge. Za ulje je karakteristična dubinska svjetlost.
Ulje boji daje dublji ton i sjaj. U procesu sušenja, boje ne mijenjaju izgled.Starenjem svi tonovi uljanih boja postaju dublji, ali i transparentniji
pa se na nekim starijim slikama čak vidi i crtež koji je bio prekriven (pentimenti). Smatra se da dolazi do putovanja veziva na površinu,
“znojenja”, zbog čega se javlja jača dubinska svjetlost.
Uljeni premazi s vremenom postaju krti, tamne, a ako nisu pravilno građeni, ispucaju. Pojavljuju sepukotine, tzv.krakel ire. Kod jako debelih
premaza može doći do smežuravanja boje zbog stezanja ulja prilikom sušenja, kao i do mrtvila boje (boja postaje mat). Donji porozni
premaz upije vezivo iz gornjeg premaza boje zbog čega izgubi sjaj. Prilikom slikanja moraju se poštivati pravila da se slika debljim
nanosima boje preko tanjih. Slika se od nanosa siromašnijim uljem prema uljem bogatijim slojevima, “masno preko posnog”. Slika se,
“mokro na mokro”, ili na osušene (na dodir) slojeve boje, nikada na poluosušenu boju.

11. OPIŠI POVRŠINU SLIKE

Površina slike je naizgled gruba, (zbog očite razlike među bojama, kao što i mozaici izgledaju grubo i “neotesano”) no pošto se radi o ulju
na platnu, sama površina slike bi trebala biti glatka na dodir.

12. MOJ DOŽIVLJAJ SLIKE

Slika mi je predivna. Signac igranjem s bojama i slaganjem mozaika postiže puno bolji efekt nego što bi se inače mogao postići nekom
drugom slikarskom tehnikom. Također mi se jako sviđa kombinacija samih nježnih, gotovo pastelnih boja na slici što stvarno u meni
ostavlja neki romantičarski osjećaj. Zalazak sunca u luci prikazan na poseban način koji stvarno ostavlja utisak i mislim da neću tako skoro
zaboraviti ovu sliku .

13. STILSKE KARAKTERISTIKE

Poentilizam je način slikanja gdje se malim jasnim točkama osnovnih boja stvara utisak velikog broja sekundarnih i ostalih boja. Tehnika se
zasniva na percepcijskoj osobini oka da miješa točke boja u puni spektar tonova. Ovakvu metodu slikanja nazivamo Divizionizam. To je stil
koji je imao samo nekolicinu istaknutih sljedbenika a najpriznatija je u djelima Seurata, Signaca, i Crossa. Pojam "pointilizam", iako danas
općeprihvaćen, je lošiji izraz za stil koji se izvorno naziva Neo-impresionizam. Pojam je ustanovila umjetnička kritika u kasnim 1880-ima
kako bi ismijala radove ovih umjetnika, a danas se koristi bez izvornog smisla poruge.
Paul Signac: Nedjelja
Nastala je u razdoblju od 1888-1890, u Francuskoj.
Tema je uobičajeno lijeno nedjeljno poslijepodne. Suprug potpirja vatru u kaminu dok supruga promatra što se događa vani kroz staklena
vrata koja vode na balkon, a mačak se vjerovatno sprema skočiti gazdi u krilo.

1. FORMALNA ANALIZA SLIKE:

    a) odredi linije (po karakteru, toku, usmjerenju kretanja; karakter obrisnih linija i oblikovnih linija)
linije su podosta stroge, javlja se dosta vertikalnih linija (nabori na haljini i hlačama) i dosta su izražene “cik-cak” linije kod parketa. Unatoč
tome što tehnika pointilizma sama po sebi ne crta linije, na ovoj slici su linije jako izražene zbog jako sitnih točaka boje kojima se stvara
mozaik slike. Oblikovne linije se javljaju kod odjeće, ukrasa pokućstva i parketa i vrlo su detaljne.
 
   b) odredi boje (jesu li kromatske, akromatske, osnovne, izvedene, čiste, imamo li komplementarne, tople, hladne boje)
Na ovoj slici hladne (nijanse tamnoplave, ljubičasta, smeđa) boje prevladavaju na odjeći supružnika, što na neki način predstavlja njihovu
uštogljenost i sttrogoću, dok je pokućstvo toplijih boja (naračasta,crvena) da izrazi toplinu doma.
   c) odredi plohe (je li slika plošna)
slika jest plošna,jer nemožemo odvojiti plohe jedne od drugih.

2. KAKAV JE ODNOS IZMEĐU ELEMENATA FORME

odnos između elemenata forme je skladan i pomalo pridodaje plastičnosti slike.

3. JE LI SLIKA TRODIMENZIONALNA I JE LI STVOREN PRIVID:

Stvoren je privid volumena odjeće pomoću nabora i uz pomoć stolca možemo vidjeti odnos dubine prostora.

4. KAKAV JE PRIVID OSVJETLJENJA (prirodno svjetlo, umjetno svjetlo)

Svjetlost kao da dolazi kroz prozor i iz kamina te tako puni prostoriju (to se može uočiti pomoću sjena na zidu i podu)

5. ODREDI VRSTE PERSPEKTIVA (linearna, zračna, koloristička)

ja bih rekla da je ovo neka vrsta linearne (žablje) perspektive jer ono što je dalje od nas čini se kao da je na više položaju.

6. KAKVI SU PROPORCIJSKI ODNOSI

proporcijski odnosi su skladni.

7. ZAKON KADRA
zakon kadra je zadovoljen, likovi ne izlaze iz kadra
8. ODREDI GLAVNE KOMPOZICIJSKE OSI I NACRTAJ IH

9. KOJOM JE TEHNIKOM SLIKA SLIKANA

ulje na platnu

10. OPIŠI POVRŠINU SLIKE

Površina slike izgleda pomalo izlizano zbog točkica koje su tako na sitno nanizane da se vide tek sitne praznine među njima.
11. MOJ DOŽIVLJAJ SLIKE
Slika je meni poprilično hladna. Iako slikar pokušava toplinom «okruženja» ublažiti dojam strogoće koji izvire iz izgleda (pretpostavljam)
supružnika, nemogu se oteti dojmu da je upravo posrijedi bila neka svađa i pokušavaju se smiriti okrećući se jedno od drugog i prividno se
zabavljajući nečim drugim. Pokućstvo je vrlo detaljno i egzotično, pa stvara topao ugođaj, stvara osjećaj «doma». Sve u svemu, očarana
sam slikarskom tehnikom i izvedbom, no tema slike je za mene prehladna i zbog toga mi se baš i ne sviđa.

(tehnika slikanja i stilska obilježja su ista kao i kod prve slike)