SEMINARSKI RAD

GLOBALIZACIJA – nastanak, faktori i elementi

Mentor: Student:
Prof.dr Mustafa Festić Mirza Smailhodžić,
Mr. Namik Čolaković Br. Indexa: 837/10-V
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

Tuzla, Maj, 2011

|2
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

SADRŽAJ

 UVOD Str. 3

1. DEFINICIJA GLOBALIZACIJE Str. 4

1.1. Globalizacija – dimenzije Str. 5

1.2. Globalizacija – tipovi Str. 6

2. NASTANAK GLOBALIZACIJE Str. 7

3. FAKTORI GLOBALIZACIJE Str. 9

3.1. Ekonomija kao faktor globalizacije Str. 11

3.1.1. Ekonomska liberalizacija (neoliberalizam) Str. 13

3.1.2. Ekonomska liberalizacija – refleksije na BIH Str. 15

3.1.3. Ekonomska liberalizacija – refleksije na Balkan Str. 17

4. ELEMENTI GLOBALIZACIJE Str. 18

 ZAKLJUČAK Str. 20

 LITERATURA Str. 21

|3
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

UVOD
Globalizacija je termin koji se u današnjem svijetu sve češće koristi kao objašnjenje
ukupnih tokova na našoj planeti, bilo da se radi o politici, tehnologiji, kulturi, modi,
ekonomiji ili nekom drugom segmentu života.

Poznato je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali i da svakako donosi

značajne promjene. Razvijeni svijet nosilac je procesa globalizacije i upravo je on najbolje
iskoristio aktualne globalne okolnosti. Razvojem informatičke i komunikacijske
tehnologije svijet je postao jedinstveni sistem, a veza između dva subjekta u različitim
dijelovima svijeta nerijetko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta.

Kod definisanja pojma globalizacije korištena su mišljenja različitih stručnjaka, kao npr.
Anton Ferenčić, Anthony Giddens, Urlich Beck i slični.

Što se tice nastanka pojma smatra se da globalizacija ima korjene u dobu nastanka same
civilizacije, mada je svoje pravo značenje dobila tek završetkom „Hladnog Rata“, odnosno
padom zida u Berlinu, ranih 90-tih. Također, iako usvojen ranije (1947 g.), pomenut je
značaj GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) na proces ekonomske
globalizacije, kada je potpisan uopšteni ugovor o carinama i međudržavnoj trgovini.

Nadalje, objašnjeni su faktori globalizacije, te sama ekonomska liberalizacija i ekonomija

kao faktor globalizacije. Unutar ove teme data je i refleksija globalizacije na ekonomske
tokove u Bosni i Hercegovini, a vezano za tržište rada, mogucnosti business process
outsourcinga i temu „odljeva mozgova“ iz države.

Korištenjem Biblioteke Američkog Kongresa objašnjeni su glavni elementi globalizacije

sa ekonomskog aspekta.

U radu sam pokušao pojam globalizacije promatrati kroz makroekonomsku perspektivu,

što bi nas kao studente FMT-a trebalo najviše zanimati.

|4
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

1. DEFINICIJA GLOBALIZACIJE
Današnje doba, odnosno planet u novom dobu, reprezentuju: globalizacija, liberalizacija i
tehnološki razvoj. Globalizacija dovodi do stvaranja trgovačkih blokova, globalnih firmi i
globalne ekonomije. Na taj način svijet postaje jedinstveni sistem, a svjetsko tržište
dostupno svima. Ekonomska globalizacija nudi zemljama širom svijeta mnoge
mogućnosti. Upravo zahvaljujući tim mogućnostima mnoge su zemlje napredovale od
„slabih“ do vrlo razvijenih, te mogu poslužiti kao dobar primjer drugim zemljama, pa tako
i našoj Bosni i Hercegovini, koje tek kreću u osvajanje tržišta.

Globalizacija nije isto što i globalna ekonomija. Ona je samo njegova nadgradnja; šira je
od gospodarskih odnosa i sadrži mnogo elemenata politike, kulture i socijalnih odnosa. 1

Cirkulacijom ljudi, roba i informacija povezuju se regije i ostvaruje interakcija. Dolazi do

procesa decentralizacije te ustupanja moći i suverenosti država nadnacionalnim tijelima.
Globalizacija ubrzava te procese te oblikuje nove uvjete kojima se moraju prilagoditi svi
koji žele uspjeti.

Riječ globalizacija ima svoj korijen u latinskoj riječi globus, što u našem prevodu znači
cjelokupan ili ukupan. Ona upućuje na nešto što je globalno, odnosi se na cijeli planet, tj.
planetarno, cjelokupno. Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije upravo zbog
njene složenosti i višedimenzionalnosti, pa ju je moguče tumačiti kroz prizmu politike,
sociologije, ekonomije i drugih nauka. Pojednostavljeno možemo reći da je globalizacija
skup prekograničnih procesa, pokrenutih nezapamćenim razvojem moderne tehnologijem
koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa, a koji se odražava u socijalnom,
političkom, kulturnom i drugim područjima sveukupnog života; dakle globalnog je,
svjetskog značaja. 2

Prema Cambridge Dictionary Online do globalizacije dolazi “kada dostupna roba i

uslube, te socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slični u cijelom svijetu”.

Konvencionalna definicija globalizacije podrazumijeva proces otvaranja i liberalizacije

nacionalnih financijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala. No danas se
češće pod tim pojmom podrazumijeva "međunarodna integracija" dobara, tehnologija,
rada i kapitala pa se može govoriti o globalizaciji u širem smislu.

Anton Ferenčić globalizaciju je definirao “kao proces zbližavanja pojedinaca, država,

regija u integralni sustav ljudske zajednice”. Neki autori globalizaciju definiraju kao “rast
globalne, transkontinentalne međupovezanosti”. Globalizacija je dakle, gospodarsko,
socijalno, političko djelovanje koje prijelazi granice nacionalnih država.

Sociolog Anthony Giddens definira globalizaciju kao prostorno i vremensko smanjivanje

koje je povezano sa mogučnošću ubrzane komunikacije, što omogućuje ubrzanu razmjenu
1
Staničić, M. (2000.): Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled
2
M.Festić i N. Čolaković (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157

|5
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

znanja i kulture. David Held i Anthony McGrew u svom uvodu za „Oxford Companion to
Politics“ govore da se globalizacija može smatrati procesom (ili skupinom procesa)
transformacije u prostornoj organizaciji društvenih odnosa i transakcija izraženih u
transkontinentalnim i interregionalnim kretanjima i mreži aktivnosti, interakcije i moći. 3

1.1. Globalizacija – dimenzije

Godine 1996. u Montrealu, Kanada održan je svjetski kongres sociologa koji se bavio
metodologijskim aspektima globalizacije. Christopher Chase-Dunn, Jeff Rey Hart, George
Modelski, Richard Tardanico i Majid Tehranian neki su od autora koji su razmatrali i
bavili se ovim temeljnim pojmom.
Christopher Chase-Dunn je tom prilikom govorio o pet različitih dimenzija globalizacije, i
to:
 ekonomska globalizacija,
 politička globalizacija,
 ekološka globalizacija,
 kulturna i
 globalizacija komunikacija.

Jeffrey Hart sudionik pomenutog svjetskog sociološkog kongresa u Montrealu 1996

godine istaknuo je glavne aspekte koncepta globalizacije: 1. globalna infrastruktura; 2.
Globalna harmonizacija ili konvergencija; 3. nestanak klasičnih granica; 4. globalna
difuzija; 5. zemljopisna disperizija.

Slika 1. Dimenzije i uzroci globalizacije

1.2. Globalizacija - tipovi

3
M.Festić i N. Čolaković (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157.

|6
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

Teoriju globalizacije osmislio je osamdesetih i devedesetih godina 20-tog vijeka Ronald

Robertson. Na temelju te teorije mogao je opisati pojave koje imaju nadnacionalno i
svjetsko značenje. Osim Robertsona brojni autori govore o globalizaciji i pridaju joj
različita značenja. Tako Urlich Beck piše o čak osam tipova globaliteta od kojih su
najvažnija prva četiri. 4

Tipovi globaliteta:

1. gospodarski tip
2. tehnološki tip
3. univerzalne vrijednosti
4. globalna kulturna industrija
5. policentrična svjetska politika
6. svjetsko osiromašenje
7. globalno razaranje i uništavanje čovjekova okoliša
8. transkulturalni konflikt

Prvi tip je gospodarsko zemljopisni, a odnosi se na djelovanje transnacionalnih

korporacija, međunarodne trgovine i kolanja financijskog kapitala; drugi je informatičko
tehnološki; treći tip globalizma očituje se u prepoznatljivim u univerzalnim vrijednostima
kao što su ljudska prava i demokracija. Četvrti se očituje u uspješnoj globalnoj kulturnoj
industriji. Peti u policentričnoj svjetskoj politici, u kojoj uz vlade djeluju i transnacionalni
akteri; šesti je u globalnom svjetskom osiromašenju; sedmi ima ekološki smisao u
globalnom razaranju i uništavanje čovjekove okolice; osmi u transkulturnom konflikt. 5

4
J. Lončar (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 91-104
5
Urlich Beck (1998): Was ist Globalisierung? Frankfurt, Suhrkamp, str.29.

|7
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

2. NASTANAK GLOBALIZACIJE
Historijski korijeni globalizacije predmet su neprestane debate. Postoje različita mišljenja
stručnjaka oko nastanka samog pojma, te globalizacije uopšte. Neki poput Majida
Tehraniana smatraju da je globalizacija proces koji je započeo čak prije 5.000 godina
(demografska globalizacija).

Ipak, mnogi, da ne kažemo većina, složiti će se kada kažemo da je taj termin započeo da
se usvaja 1980-tih, a svoje puno značenje dobio tek raspadom Sovjetskog Saveza ranih
90-tih, odnosno punu formu dobio 1991 godine padom berlinskog zida.

Većina ovih mišljenja svodi globalizaciju na procese koji se odvijaju u području svijetske
privrede, a vremenski dakle smještaju u doba kasnih 80-tih i početka 90-tih. Ipak,
globalizacija se odvija u mnogo životnih segmenata, a prva globalizacija se desila veoma
davno i odvijala dugo, što znači da globalizacija nije nastala tokom našeg vremena.

Ako je naime, tačna teza da se ljudska vrsta prvo pojavila na jednom mjestu tj. u jednom
regionu i da se onda u talasima migracija raširila na još pet kontinenata, onda prvu
globalizaciju u istoriji ljudskog roda predstavljaju upravo te migracije.

 Prva globalizacija je bila dakle demografska.

 Druga u istoriji, a prva među novijim bila je saobraćajna globalizacija, a do nje
je došlo kada je pronađeno plovilo koje je moglo ostvariti dugu plovidbu -
veliki jedrenjak. Saobraćajna globalizacija omogućila je globalizaciju u cijelom
nizu drugih obliasti - trgovini, kulturi, tehnologiji, ali i globalizaciju mnogih
zaraznih bolesti.
 Slijedeći značajan korak predstavljala je globalizacija u komunikacijama koju je
omogućio pronalazak telegrafa, a kasnije: radia, telefona, televizije i kompjutera
koji su istovremeno značili i informatičku globalizaciju. Ekonomski gledano,
može se reći da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalistički način
proizvodnje, tehnološki napredak i međunarodna regulacija.6

Orginalnost globalizacije objašnjava se i argumentira u pravilu njezinom gotovo

sudbinskom povezanošču sa tehnologijom. 7

Ipak, kao jedan od uzroka punog zamaha društvenog i ekonomsko-političkog aspekta

globalizacije smatra se kraj Hladnog Rata, tokom koga je zbog netrepeljivosti izostajala
puna saradnja među državama. Padom čelične zavjese 1989 godine kontakt i saradnja
među državama je intenzivirana. One države koje su do tada bile dio sovjetskog bloka,
napokon su se otvorile i izašle na svjetsko tržište. Time se sve više država okreće
demokraciji i tržišnoj ekonomiji na širem nivou. S druge strane, primat, kao najjača
kapitalistička zemlja u potpunosti preuzimaju SAD, koje i dan danas diktiraju i najviše

6
A. Milardović, Đ. Njavro i A. Vukić (1999): Globalizacija, nacionalne države, regionalizacija, identitet, str. 2
7
J. Plevnik (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija međ. odnosa, str. 33

|8
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

utječu na globalne teme. Time se stvara novi svjetski poredak gdje vodeću ulogu preuzima
SAD kao najnaprednija i najmočnija zemlja na svijetu, a koju zatim prate razvijena
Zapadna Europa i Velika Britanija, Japan, Kanada i napose multinacionalne korporacije.
Ovoj grupi pridodati treba i transnacionalne organizacije koje imaju snažan utjecaj na
globalne tokove. Takvi su Svjetska Trgovinska Organizacija (WTO), Međunarodni
Monetarni Fond (MMF), Ujedinjene Nacije (UN) i Svjetska Banka.

Kada se govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti GATT (General

Agreement on Tariffs and Trade) i značenje što ga je imalo smanjenje trgovačkih carina
među zemljama. GATT je osnovan 1947. i temeljio se na klauzuli o najvećim
pogodnostima. Iz nje proizlaze tri temeljna načela: načelo recipročnosti, načelo
liberalizacije i načelo nediskriminacije. Načelo recipročnosti odnosi se na to da trgovačke
olakšice koje potpisnice GATT-a priznaju jedna drugoj, moraju biti jednake za obje strane.
Kasnije je to načelo ublaženo u korist zemalja u razvoju. Načelo liberalizacije
podrazumijeva postupno smanjivanje carina i drugih ograničenja, a načelo carinske
nediskriminacije da se dvostruke carinske olakšice između dviju potpisnica moraju
primijeniti na sve članice GATT-a. Carinske stope također se ne smiju jednostrano
povećavati. U godini osnivanja GATT-u su pristupile 23 zemlje, a kasnije se taj broj
neprestano povećavao. GATT je 8. prosinca 1994. preimenovan u WTO (World Trade
Organization) na kraju urugvajskog kruga pregovora i ministarske konferencije u
Marakeshu. WTO je počeo djelovati 1995., a financira se doprinosima potpisnica prema
njihovu udjelu u trgovini među članicama. U članstvu su 134 države.8

Slika 2. Logotipi najvažnijih ekonomskih i drugih globalnih organizacija 9

8
J. Lončar (2005, Geoadria): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, str. 93
9
http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab=wi

|9
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

3. FAKTORI GLOBALIZACIJE
Danas se svijet nalazi u središtu revolucije koja se po svojim dometima i efektima može
usporediti sa industrijskom revolucijom. Pojam globalizacija odnosi se na rastuću
integraciju privreda čitavog svijeta, posebno putem trgovinskih i finansijskih tokova, ali
takođe i na kretanje ideja i ljudi koje je olakšano revolucijom u oblasti telekomunikacija i
prevoza. Globalizacija je neizbježna jer kada se ukusi ujednače, potrošači širom svijeta sve
više zahtjevaju slične proizvode. Firme moraju da dolaze do djelova i komponenti iz bilo
kojeg dijela svijeta ako su oni bolje ili jeftinije napravljeni i moraju da investiraju svoj
kapital i tehnologiju na bilo kom mjestu gdje su produktivnije da bi zadržale svoju
međunarodnu konkurentnost. Iz istih razloga firme moraju da dolaze do radnih usluga ili
da zapošljavaju radnike u inozemstvu kad god je to jeftinije ili prikladnije. 10
Iako globalizacija utječe na današnji svjet kroz mnogo faktora, ovdje su obrađeni oni
aspekti globalizacije koji su najdominantniji i konstantno mjenjaju svijet koji nas
okružuje.

 Industrijski – rast cjelosvjetske proizvodnje, tržišta i šireg pristupa različitim

stranim proizvodima, mušterijama (korisnicima) i kompanijama. U to spada
kretanje materijala i dobara između i unutar nacionalnih granica. Na primjer,
međunarodna trgovina prozivodima porasla je više od 100 puta (od $95 milijardi to
12 triliona) od 1955 godine. Nadalje, razmjena dobara između Kine i Afrike
porasla je za sedam puta u periodu od 2000 do 2007 godine. 11

 Finansijski  – rast svjetskog finansijskog tržišta i lakši pristup vanjskom

finansiranju potrošača kredita. Početkom ranog perioda 21-og vijeka više od $1.5
triliona u nacionalnim valutama je trgovano dnevno da bi se poduprli uvečani
trgovinski tokovi i investicije. 12
 Ekonomski – realizacija globalnog tržišta, baziranog na slobodi trgovine dobrom i
kapitalom (vidi pod 3.1., opaska autora M.S.)

 Tržište radne snage – postalo je kompeticija na globalnom tržištu. U prošlosti,

ekonomska vjera radnika vezala se za povjerenje u nacionalne ekonomije.
Razvojem tehnologije i komunikacija, to više nije slučaj, jer radnici se sada utječu
na globalnom tržištu, plate su sada manje ovisne o uspjehu ili padu individualnih
nacionalnih ekonomija. Ovo je u velikoj mjeri utjecalo na plate i distribuciju
profita.

 Politički – neki koriste „globalizaciju“ da objasne kreiranje svjetske vlade koja

regulira odnose između nacionalnih vlada i garantuje prava koja proizilaze iz
socijalne i ekonomske globalizacije. Politčki rečeno, SAD su uživale poziciju
10
D. Salvatore (2009, NY): International Economics, str 13 (Izazovi globalizacije)
11
http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation
12
http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation

| 10
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

velesile među ostalim djelimično i zbog toga što imaju jaku ekonomiju. Utjecajem
globalizacije i uz pomoć same ekonomije SAD-a, narod Kine iskusio je ogroman
rast u prošloj dekadi. Ako Kina nastavi da raste po onom kako se projecira, veoma
je moguće da u narednih 20 godina dođe do velikih promjena u vodećim svjetskim
silama. Kina će imati dovoljno bogatstva, industrije i tehnologije da se takmici za
poziciju vodečeg sa SAD. 13

Pored ovih, treba spomenuti da postoje faktori koji dolaze iz područja socijalnog,
religijskog, kulturnog i ekološkog domena, a čija važnost i utjecaj su također bitni za
proces globalizacije.

 Informacijski – povečanje u količini informacija koje se razmjenjuju između

geografski udaljenih lokacija. Ovo je tehnološka promjena koja je došla sa
primjenom optičkih vlakana u komunikacijama, satelita te povečane dostupnosti
telefona i interneta. Na Tabeli 1. je prikazana statistika korištenja interneta po
kontinentima u poređenju sa brojem stanovništva, a prema
www.internetworldstats.com koji se bavi pračenjem statističkih kretanja na
globalnom nivou.

Tabela 1. Statistika korištenja interneta po kontinentima

u poređenju sa populacijom

 Jezički – Najpopularniji „drugi“ jezik je bez sumnje engleski, što predstavlja tzv
„lingua franca“ globalizaciju, a ogleda se u sljedećim faktima:
– 35% svjetske pošte i telefaksa je na engleskom
– 40% svjetskih radio programa je na engleskom
– engleski je dominantan na internetu
 Ekološki – dolazak globalnih promjena u okolišu koje mogu biti rješene uz
međunarodnu suradnju, kao što su promjene klime, zagađenje zraka, prekomjerno
ribaranje u okeanu, itd. Pošto je mnogo tvornica napravljeno u tranzicijskim
zemljama u kojima postoji manje regulacija iz područja okoliša, globalizam i
slobodna trgovina mogu povečati zagađenost i utjecati na količinu izvora
13
http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation (Effects summary)

| 11
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

dragocjene friške vode. S druge strane, ekonomski razvoj gledajuci historijski

zahtjevao je „prljavo“ industrijsko razdoblje, i diskusija traje da zemlje u razvoju
ne bi trebale imati manje prava za povečanje svog standarda života. 14
 Kulturološki – Tu spadaju razvoj među-kulturoloških kontakata; dolazak novih
kategorija savjesti i identita koji stvaraju kulturne difuzije, želja da se standard
života pojedinca poveča uz korištenje i uživanje stranih proizvoda i ideja,
prihvatanje novih tehnologija i prakse, kao i učešće u „svjetskoj kulturi“. 15
Važan segment prestavlja i međunarodni turizam. Organizacija WHO procjenjuje
da u svakom trenutku ima 500.000 ljudi koji lete avionima. U 2008 godini, bilo je
preko 922 miliona međunarodnih turističkih posjeta od strane turista koji dolaze iz
vana, sa rastom od 1.9% u poređenju sa 2007 godinom. Zatim tu je i segment sve
veće imigracije, uključujući ilegalnu imigraciju. Trenutno je preklo 200 miliona
migranat u zemljama našeg planeta.
Tu su još i širenje lokalnih proizvoda poput hrane, koji se usvajaju i prihvačaju u
drugim zemljama te tako postaju dio njihove kulture, te popularne kulture kakvi su
npr. Pokemon, Sudoku, Numa Numa, Origami, Youtube, Facebook i MySpace,
koji su dostupni samo onima koji imaju TV i Internet.
Zatim, velike svjetske manifestacije sporta u koje se ubrajaju FIFA svjetski
šampionat u fudbalu i Olimpijske igre.
 Sociološki – u šta spada razvoj sistema ne-vladinih organizacija kao glavnih
agenata globalne javne podrške u koju se uključuje humanitarni rad i razvojni
programi
 Tehnički – razvoj globalnih informacionih sistema, globalnih telekomunikacijskih
infrastruktura i veca razmjena podataka, što je omogucio internet, sateliti, mobiteli
i slično.
 Legalno-Etički – Kreacija internacionalnog suda pravde i ostali međunarodni
pravni pokreti. Sve više se podiže svjest o globalnoj borbi protiv kriminala, te
samim tim međunarodna kooperacija. Tu ubrajamo i globalne administrativne
zakone
 Religiozni – Raširenost i povečana interrelacija različitih vjerskih grupa, ideja i
prakse kao i njihove ideje o značenju i vrijednostima pojedinih prostora. 16

3.1. Ekonomija kao faktor globalizacije

Od II svjetskog rata tj. od polovice 20-tog vijeka, europske zemlje počele su se više
okretati jedne drugima. Porast međusobne saradnje u Europi započeo je osnivanjem
Europskog udruženja za ugljen i čelik, a onda i Europske ekonomske zajednice (EEZ),
Europske zajednice (EZ) i naposljetku Europske unije (EU)

14
A.Y. Hoekstra i A.Chapagain (2008): Globalizacija vode: Korištenje izvora friške vode na planeti zemlji
15
Shehzad Nadeem (2009): Kulturalna Sociologija, http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/
16
McAlister, Elizabeth (2005): "Globalizacija i Religija" Žurnal naučne studije o Religiji, Str. 249–255.

| 12
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

Ti događaji potaknuli su i druge dijelove svijeta da se integriraju. Da nije osnovano

zajedničko europsko tržište, ne bi bilo ni Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj
trgovini (NAFTA) niti njemu sličnih sporazuma. EU je, dakle, mnogima bila nadahnuće
za vlastito udruživanje. Može se reći da su regionalni trgovački blokovi zapravo stepenica
prema globalnoj privredi.

Današnje gospodarstvo razvija se u tri pola – Zapadnoj Europi, SAD-u i Istočnoj Aziji,
prije svega Japanu. Takav razvoj gospodarstva može se stoga nazvati i trijadizacijom.
Postojanje tri pola jasno je vidljivo u međunarodnim odnosima, osobito u proizvodnji
skupe komunikacijske i informatičke opreme koja se ponajprije odvija na relaciji Sjeverna
Amerika – Europa – Istočna Azija. Kao primjer može poslužiti i robna razmjena EU sa
SAD-om i Japanom.

Zbog visokih troškova potrebnih za razvoj te opreme, zanemareni su mnogi ostali dijelovi
svijeta. Međuovisnost SAD-a, Zapadne Europe i Istočne Azije vrlo je jaka i očito da je tu
jezgra globalne ekonomije. Njihova razmjena proizvoda i usluga iznosi milijarde dolara.

Koncentracija moći i bogatstva još je veća u jezgri tog sistema, tj. članicama grupe G-8.
Te zemlje drže preko 90% proizvodnje visoke tehnologije u svijetu i globalne računalne
moći, a ujedno su i najveći ulagači u istraživanje i razvoj.17

S druge strane, u zemljama srednje i istočne Europe na djelu je trend re-modernizacije i re-
racionalizacije društva po uzoru na Zapadni model. Ove zemlje nakon sloma
komunisitičkog sustava pokušavaju kroz proces tranzicije postati slične
zapadnoeuropskim društvima, što je proklamirani preduvjet za konačno ujedinjenje
(globaliziranje) europskog kontinenta. No kako je ovaj proces preobrazbe naišao na
teškoće slične onima u zemljama Trećega svijeta - poput osiromašenja širokih slojeva
društva, korumpiranosti političkih elita i sloma socijalne države - iznova se postavilo
pitanje o primjenjivosti Zapadnog modela razvoja na zemlje u razvitku, ovoga puta
Srednje i Istočne Europe.

Jednostavno rečeno, globalizacijski procesi u gospodarstvu razlikuju se od klasičnih

modernizacijskih procesa. Visoka tehnologija ne nalazi se više samo u središtu, već se
koristi ondje gdje zarađuje najviše novca. Rad se na sličan način kreće prema mjestima
gdje su nadnice najviše. U tom procesu cijene, rente, nadnice, kamate i dividende postaju
ujendačenije. Nadnice rastu u zemljama s niskim nadnicama i padaju u zemljama s
visokim nadnicama - proces koji ekonomisti poznaju kao “ujednačavanje faktora”.
(Thurow, 1997). Stoga se čini da bi upravo nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju trebale,
dugoročno gledano, imati više koristi od globalizacije gospodarstva negoli bogate zemlje.
Da je tomu tako svjedoče brojni politički potezi i odluke Europske zajednice koji pokazuju
da se ona iznutra integrira, a prema van zatvara. Pritiješnjena s jedne strane
ujednačavajućim trendovima globalizacije u gospodarskoj sferi i s druge strane
globalizacijom, odnosno amerikanizacijom kulture, Europska zajendica sve je manje
ekonomska, a sve više politička. Ona strukturira prostor srednje i istočne Europe

17
J. Lončar (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 97-99

| 13
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

postavljajući političke zahtjeve kako bi troškove treće modernizacije srednje Europe

prebacila na račun tranzicijskih zemalja.

Kao najveće tržište na svijetu, Europska zajednica može kreirati pravila gospodarske igre
što će ih morati prihvatiti i njezin najveći gospodarski suparnik, SAD. (Takva pravila već
su i nametnuta zemljama koje se žele pojaviti na europskom tržištu, primjerice standard
ISO 9000). Tako je, primjerice, kompanija Asea Brown Bovery otkrila jednako kvalitetnu
radnu snagu u istočnoj Europi koja je spremna raditi za 2,58 dolara po satu, dok u
Njemačkoj cijena radnog sata iznosi 30,33 dolara. Ta je kompanija zatvorila tisuće radnih
mjesta u zapadnoj Europi, ali je pritom otvorila 21.150 radnih mjesta u istočnoj Europi.
Mercedes Benz je zorno prikazao što je to globalna ekonomija i bez ikakvog domoljublja
otvorio tvornice u Alabami. Protivno prirodi kapitalizma bilo bi da ne iskoristi konjukture
i ostvari profit što u konačnici vodi “ujednačavanju cijena faktora.” Za globalno
gospodarstvo, kao i za nacionalno, vrijedi pravilo da niske nadnice moraju rasti a visoke
padati, dok se kapital seli kroz “globalno selo” u potrazi za profitom u procesu
stvaralačkog razaranja. Čini se da navedene činjenice potvr|uju tezu o nastajanju
globalnog tržišnog poretka uz istodobno slamanje polutržišnog hijerarhijskog poretka
temeljenog i na vojnoj moći. No pritom treba imati na umu da slobodno tržište nikada nije,
čak ni na razini nacionalne ekonomije, razvilo sve svoje stvaralačko – modernizacijske
pretpostavke. Oduvijek je bilo, možda s pravom, ograničavano carinama, samovoljnim
političkim odlukama i strategijskim interesima vladajućih elita. Takve mjere bile su
oduvijek u suprotnosti s proklamiranim načelima kapitalističkih društava - načelima
slobodnog protoka rada, roba i kapitala. S tog se stanovištva i stvaranje Europske
zajednice može promatrati kao još jedan sveobuhvatni pokušaj “krojenja” od ljudske volje
neovisnih, ali ujednačavajućih načela tržišne ekonomije. 18

U razvijenim zemljama privreda se preobražava iz industrijskog, temeljenog na čeliku,

automobilima i cestama u privredu koje nastaje na siliciju, računalima i mrežama.
Rašireno je mišljenje da se radi o promjeni u privrednim i ekonomskim odnosima koja je
jednako značajna kao svojedobna smjena ere poljodjelstva industrijskom erom. Na djelu je
nova dinamika, nova pravila igre i novi pokretaci napretka.

3.1.1. Ekonomska liberizacija (neoliberalizam)

Bivši savjetnik o globalizaciji pri UN-u, gospodin Jagdish Bhagwati, smatra da iako
postoje očigledni problemi sa prekomjernim razvojem, globalizacija je veoma pozitivna
snaga koja diže zemlje iz siromaštva. Prema njegovom mišljenju, globalizacija kreira
čestit ekonomski krug koji je asociran bržim ekonomskim razvojem.

Radi globalizacijskih promjena, radnici u zemljama u razvoju sada imaju više izbora za
zapošljenje nego ranije. Obrazovani radnici u tim zemljama sada mogu da se takmice za
radna mjesta koja su bolje plačena. Radnici u proizvodnji koji dolaze iz zemalja u razvoju
sada nisu samo tu da se takmice, nego čak imaju i prednost u odnosu na radnike iz
18
A. Milardović, Đ. Njavro i A. Vukić (1999): Globalizacija, nacionalne države, regionaliz., identitet, str. 6-8

| 14
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

razvijenih industrijskih zemalja. Ovo se može prevesti kao povečana mogučnost. Radnici
imaju sada šansu da emigriraju i prezmu posao u industrijski razvijenim zemljama ili da
ostanu u zemljama gdje je konkurencija puno veća.

Globalizacija je stvorila značajnu međunarodnu diskusiju oko zabrinutosti da je ona

povečala nejednakost i degradaciju okoliša. U zemljama srednjeg zapada SAD-a, pao je
standard života zbog pada konkurentnosti industrije i poljoprivrede u tom području.

Neki također vide utjecaj globalizacije na kulturu kao rastuci problem. Uz globalizaciju
ekonomije i trgovine, primjetan je veliki utjecaj na kulturu koja je uvožena i izvožena.
Zabrinutost je utoliko veča jer zemlje poput SAD-a mogu u doglednoj budučnosti u
potpunosti prevaziči kulturu tzv. Malih država, što bi dovelo da se običaju i vrijednosti
malih zemalja u potpunosti izbrišu. Ovaj proces se ponegdje več naziva Amerikanizacijom
ili McDonaldizacijom. 19

– Radna mjesta: globalizacija tržišta radne snage je imala negativne konsekvence i

u razvijenim zemljama. „Edukovani radnici“ kakvi su inžinjeri, advokati, naučnici,
profesori, novinari, konsultanti i slični su u mogučnosti da se uspješno nametnu na
svjetskom tržištu i da diktiraju visinu svoje plate. Nasuprot tome, proizvodni
radnici i servis radnici u razvijenim industrijskim zemljama nisu u mogučnosti da
se ravnopravno takmiče za posao sa radnicima koji dolaze iz tzv. „zemalja u
tranziciji“.

– Business process outsourcing: (engl. – vanjski izvor biznis procesa, MS)

predstavlja proces premještanja nekih funkcija preduzeca na neko vanjsko
preduzece, odnosno prebacivanje dijela poslovanja na drugi ekonomski subjekat.
Najveci razlog za ovu pojavu je smanjenje troškova. U bogatim zemljama, BPO
(business process outsourcing, je kao i mnogi ostali faktori globalizacije
predstavljao mač sa dvije oštrice. On omogučava jeftinije usluge i krajnji proizvod
biva konkurentnij, ali prebacuje radna mjesta izvan matične firme, te loše djeluje
na ekonomiju same socijalne okoline odakle privredni subjekat dolazi. Sa druge
strane, u siromašnim zemljama u koje je poslovanje prebačeno korist je ogromna.
Na primjer, u Indiji, ova grana industrije predstavlja glavnu pokretačku snagu
razvoja zemlje, koja naširoko doprinosi GDP rastu, povečanju zaposlenja i
prevazilaženju siromaštva. 20

Prema Everest Research Institute (neovisni institut za istraživanja u području

outsourcinga) koji svoja istraživanja objavljuje na stranici
www.everestresearchinstitute.com „vanjski izvori“ u biznisu tokom 2004 godine,
predstavljaju tržište vrijedno 362 milijarde američkih dolara, od čega čak $233
milijarde pripadaju ITO (outsourcing u kompjuterskoj industriji). Na slici dole je

19
Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY Steerling Publishing
20
R. Kuruvilla (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske politike: slučaj
industrije outsourcinga Indije". Industrial & Labor Relations Review, izdanje 1 - broj magazina 62.

| 15
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

prikazan detaljan flowchart kao rezultat istraživanja Everest instituta iz 2004

godine.

Slika 3. Prikaz svjetskog outsourcing tržišta iz 2004 godine 21

- Odliv mozgova: prilike u bogatim zemljama odvode talente daleko iz siromašnih

zemalja, što dovodi do tzv. Odliva mozgova. Odliv mozgova je koštao Afrički
kontinent preko $4.1 milijardi pri zapošljavanju 150.000 stranih profesionalnih
radnika godišnje. Prema podacima Ujedinjene Trgovinske Komore (ASSOCHAM)
odliv mozgova Indijskih studenata košta Indiju oko $10 milijardi godišnje. 22

3.1.2. Ekonomska liberalizacija – refleksije na BIH

Javna je tajna da je situacija na Balkanu također vrlo nepovoljna kada se govori o

odlasku mladih i školovanih ljudi u druge zemlje.

BiH nalazi se na "zavidnom" drugom mjestu po "odlivu mozgova", a u goroj situaciji,

kada je riječ o odlasku mladih talenata, jedino je Kirgistan, pokazuju podaci Svjetskog
ekonomskog foruma za 2010/2011. godinu.

BiH je, po broju natprosječno obrazovanih i nadarenih ljudi, koji napuštaju zemlju jer
u drugim državama vide spas, smještena među deset najgorih zemalja, među kojima se
nalazi još i države Mauritanija, Lesoto, Burundi i druge, pišu "Nezavisne novine".

Predstavnica BiH u Bolonjskoj grupi Lamija Tanović smatra da ovako strašni podaci
sigurno neće nikoga iznenaditi, jer ljudi u BiH znaju koliko je teška ukupna situacija u
njihovoj zemlji.
21
http://www.everestresearchinstitute.com/
22
http://www.thaindian.com/newsportal/business/students-exodus-costs-india-forex-outflow-of-10-bn-
assocham_100147339.html

| 16
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

Prema njenim riječima, ekonomija BiH ne može da zadrži ljude, a pogotovo ne ljude
koji se smatraju "mozgovima".

Prema posljednjim istraživanjima, oko 64% mladih u BiH razmišlja o odlasku iz

zemlje, jer su nezadovoljni postojećom vlašću, korupcijom, lošim obrazovnim
sistemom i najviše nemogućnošću zaposlenja.23

Nažalost situacija je loša i kod primjene BPO najviše zbog činjenice da smo i dalje
nesigurna zemlja u koju malo investitora želi ulagati i u kojoj je spremno razviti
poslovanje. Odgovornost za takvu situaciju naravno leži na političarima koji ne
stvaraju povoljne uvjete za poslovanje, a samim tim i BPO.

Ipak, postoje neke strane kompanije koje već jesu ušle na naše tržište. Tu prije svega
smatramo njemačke „Customer Service“ firme koje otvaraju takozvane „Call Centre“
u Tuzli i Sarajevu, odakle omladina koja dobro govori njemački jezik obavlja poslove
prodaje putem telefona za austrijsko i njemačko tržište. Takav primjer je kompanija G-
Call koja svoje kancelarije ima na Stupu, Sarajevo, odakle lokalni stručni kadar
obavlja poslove za njemačkog partnera.

Također kao dobar potez može se smatrati i organiziranje „Job Fair 2010“ koga je u
Sarajevu organizirala studentska organizacija EESTEC LC Sarajevo. Naime, na ovom
sajmu studenti su bili u mogučnosti ponuditi svoje CV-je potencijalnim domaćim, a u
vecini stranim privrednim subjektima. Generalni pokrovitelj ovog sajma bio je
CompuSight sa sjedištem u Seattleu, Washington, a globalni partner je BH Telecom.
Rezultati rada ovoga sajma vidjeti će se u bliskoj buducnosti.

Slika 4. Reklamni logotip JobFair-a održanog u Sarajevu tokom Decembra 2010 24

23
http://www.rtvtk.ba, D. Škondrić, web komentar na temu „Odliv Mozgova“
24
http://www.jobfair.ba

| 17
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

3.1.3. Ekonomska liberalizacija – refleksije na Balkan

Situacija na cijelom Balkanu je također loša što se tiće i odliva mozgova, te

iskorištenosti potencijala za BPO-a.

Anketa studentske unije Srbije na primjer rezulitrala je poraznim podatkom da skoro

28% studenata planira napustiti zemlju nakon završenog studija. Na tabelarnom
prikazu dole vidljiv je rezultat ove ankete. A na slici odmah ispod može se vidjeti kako
jedan privatni univerzitet reklamira svoje usluge sa parolom „završi fakultet i pali....“

Tabela 2. Anketa Unije Slika 5. Reklamni pano privatnog

Studenata Srbije univerziteta u Beogradu

Prema podacima Svjetske banke iz Bosne i Hercegovine 28,6% visokoobrazovane

emigracije otišlo je u inostranstvo u potrazi za poslom i boljim životom, slijedi
Makedonija sa 20,9%, Albanija sa 20%, Srbija sa 17,4% odlazaka
visokoškolovanih,...... Slovačka sa 15,3% i Rumunija sa 14,1%. 25

Što se tiće našeg zapadnog susjeda, iako se znalo da su proteklih godina mnogi građani
napustili ovu zemlju do sada se u Hrvatskoj nisu mogli dobiti precizniji podaci o
migraciji stanovništva, posebno o odlasku visokoobrazovanog kadra.

25
http://www.vesti.rs

| 18
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

4. ELEMENTI GLOBALIZACIJE
Prema web stranici Biblioteke Američkog Kongresa koja se odnosi na ekonomska pitanja,
BERA (Business and Economics Research Advisor), postoji 5 glavnih elemenata
globalizacije i to:

1. „Trade Agreements“, odnosno ugovori o trgovini – bilateralni, regionalni ili

multilateralni ekonomski sporazumi koji su dizajnirani da smanje ili eliminišu
trgovinske barijere
2. „Capital Flow“ – odnosno kretanja kapitala, što se ogleda u mjerenjima i
pračenju rasta ili smanjenja nacionalnih, domačih ili stranih sredstava.
3. „Migration Patterns“ – u prevodu migracijski modeli – što predstavlja utjecaj
tržišta radne snage na cijenu proizvodnje kroz gubitak (emigracija) i dobitak
(imigracija) potencijalnih radnika, pogotovo onih koji posjeduju specijalizirane
radne vještine.
4. „Information Transfer“ – odnosno protok informacija, predstavlja trend u
komunikacijama koji omogučava olakšavanje i uproštavanje nesimetričnog
funkcioniranja tržišta i ekonomije u globalu.
5. „Spread of Technology“ – u prevodu raširenost tehnologije, predstavlja ubrzano
širenje sredstava, načina i metoda proizvodnje roba i usluga između udaljenih
privrednih subjekata. 26

Slika 6. Internet stranica Biblioteke Kongresa SAD-a za pitanja iz oblasti ekonomije

26
BERA (Business and Economics Research Advisor), Izdanje 1, Ljeto 2004,
http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html

| 19
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

Prema UNESCO Chair in Heritage Studies izdatom 2009 godine, elementi globalizacije
pripadaju sljedečim područjima:

- Ekonomsko područje u koje spadaju međunarodne kompanije poput

McDonaldsa, Coca Cole, Microsofta, DHL-a, itd, te dogovori i međunarodni
sporazumi kakvi su GATT, Free World Trade, WTO i slični
- Sociološko područje kome pripadaju globalna mreža tržišta radne snage, mreže
zdravstvenog osiguranja te osiguranja uopšte, itd.
- Političko područje, u koje ubrajamo organizacije poput UN-ovih sekcija kakve
su UNESCO-a, UNDP, te vladinih i nevladinig organizacija kakve su EU,
Svjetska Banka, ILO, WHO, itd
- Tehničko područje, sadrži elemente kakvi su internet, mobilna telefonija,
proizvodni centri, pozivni centri, itd
- Kulturološko područje ubraja jezik, životne stilove, 2005 konvenciju i slično
- Ekološko u koje spadaju međunarodni ugovori i sporazumi o zaštiti životne
okoline, globalno zagrijavanje itd.
-

Slika 7. Isječci iz studije u organizaciji UNESCO-a o elementima globalizacije 27

27
http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/2009-05-12-2.pdf

| 20
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

ZAKLJUČAK
Iz rada se da zaključiti kako je globalizacija širok pojam oko koga mnogi raspravljaju i
pokušavaju ustvrditi da li se radi o pozitivnom ili negativnom trendu. U svojoj biti
globalizacija je pozitivan proces koji bi u konačnici trebao rezultirati boljim i lakšim
životom za sve, međutim trenutni pokazatelji govore u prilog suprotnoj tvrdnji gdje se
bogati još više bogate, a siromašni postaju siromašnijim.

Globalizacija je proces u kome padaju sve granice i limiti koji su stojali na putu ranijeg
ujedinjenja planete. U svakom pogledu, tendencija je takva bila i ostaje, da razvojem
tehnologije i komunikacija, sve više ljudi ima jednake interese cime se potvrđuje definicija
globalizacije prema kojoj je globalizacija ona situacija kada “dostupna roba i usluge, te
socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slični u cijelom svijetu”.

Prema nekim razmišljanima globalizacija je nastala s prvim migracijama stanovništva, čak

prije 5,000 godina, dok neki smatraju GATT (General Agreement on Tariffs and Trade)
prvim korakom ka ekonomskoj globalizaciji, međutim večina će se složiti kada kažemo da
je svoj pravi smisao riječ globalizacija dobila krajem Hladnog Rata i padom zida u
Berlinu, kada se komunističke - istočne zemlje polako otvaraju prema zapadnom tržištu.

Što se tiće faktora i elemenata globalizacije smatra se da su glavni aspekti oni koji
potpadaju pod područja industrijskog, finansijskog, ekonomskog, političkog,
informacijskog, kulturološkog, sociološkog, religijskog i ekološkog pojma, što je i bila
tema ovog rada.

Pod ekonomskim aspektom globalizacije važne su teme odliva mozgova te takozvanog

business process outsourcinga koje utječu na lokalna i regionalna ekonomska pitanja
regije Balkana, s posebnim osvrtom na BiH, gdje dosadašnji podaci nisu zadovoljavajući,
te se tek očekuju pozitivni pomaci u privredi i poslovanju u Bosni i Hercegovini. Ta
kretanja imaju za zadatak zaustaviti odlazak stručnog kadra iz zemlje, a s tim u vezi
iskoristiti priliku popularnog outsourcinga, gdje će velike svjetske kompanije otvaranjem
svojih ispostava u našoj zemlji uvesti Bosnu i Hercegovinu u globalne ekonomske tokove.

| 21
 Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011

LITERATURA
KNJIGE:

1. Beck U. (Suhrkamp, Frankfurt, 1998): Šta je to globalizacija?

2. Festić M. i Čolaković N. (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija
3. Hoekstra A.Y. i Chapagain A. (2008): Globalizacija vode: Korištenje izvora friške vode
na planeti zemlji
4. Kuruvilla R. (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske
politike: slučaj industrije outsourcinga Indije
5. Lončar J. (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja
6. Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY
Steerling Publishing
7. McAlister E. (2005): Globalizacija i Religija
8. Milardović A., Njavro Đ. i Vukić A. (1999): Globalizacija, nacionalne države,
regionalizacija, identitet
9. Nadeem S. (2009): Kulturalna Sociologija
10. Plevnik J. (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija međ. odnosa
11. Salvatore D. (2009, NY): Međunarodna ekonomija - izazovi globalizacije
12. Staničić M. (2000.): Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled

INTERNET:
 http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/
 http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation
 http://www.everestresearchinstitute.com/
 http://www.thaindian.com/newsportal/business/
 http://www.rtvtk.ba
 http://www.jobfair.ba
 http://www.vesti.rs
 http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html
 http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/
 http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab

| 22