Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Mentor: Student:
Prof.dr Mustafa Festić Mirza Smailhodžić,
Mr. Namik Čolaković Br. Indexa: 837/10-V
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
|2
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
SADRŽAJ
UVOD Str. 3
ZAKLJUČAK Str. 20
LITERATURA Str. 21
|3
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
UVOD
Globalizacija je termin koji se u današnjem svijetu sve češće koristi kao objašnjenje
ukupnih tokova na našoj planeti, bilo da se radi o politici, tehnologiji, kulturi, modi,
ekonomiji ili nekom drugom segmentu života.
Kod definisanja pojma globalizacije korištena su mišljenja različitih stručnjaka, kao npr.
Anton Ferenčić, Anthony Giddens, Urlich Beck i slični.
Što se tice nastanka pojma smatra se da globalizacija ima korjene u dobu nastanka same
civilizacije, mada je svoje pravo značenje dobila tek završetkom „Hladnog Rata“, odnosno
padom zida u Berlinu, ranih 90-tih. Također, iako usvojen ranije (1947 g.), pomenut je
značaj GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) na proces ekonomske
globalizacije, kada je potpisan uopšteni ugovor o carinama i međudržavnoj trgovini.
|4
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
1. DEFINICIJA GLOBALIZACIJE
Današnje doba, odnosno planet u novom dobu, reprezentuju: globalizacija, liberalizacija i
tehnološki razvoj. Globalizacija dovodi do stvaranja trgovačkih blokova, globalnih firmi i
globalne ekonomije. Na taj način svijet postaje jedinstveni sistem, a svjetsko tržište
dostupno svima. Ekonomska globalizacija nudi zemljama širom svijeta mnoge
mogućnosti. Upravo zahvaljujući tim mogućnostima mnoge su zemlje napredovale od
„slabih“ do vrlo razvijenih, te mogu poslužiti kao dobar primjer drugim zemljama, pa tako
i našoj Bosni i Hercegovini, koje tek kreću u osvajanje tržišta.
Globalizacija nije isto što i globalna ekonomija. Ona je samo njegova nadgradnja; šira je
od gospodarskih odnosa i sadrži mnogo elemenata politike, kulture i socijalnih odnosa. 1
Riječ globalizacija ima svoj korijen u latinskoj riječi globus, što u našem prevodu znači
cjelokupan ili ukupan. Ona upućuje na nešto što je globalno, odnosi se na cijeli planet, tj.
planetarno, cjelokupno. Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije upravo zbog
njene složenosti i višedimenzionalnosti, pa ju je moguče tumačiti kroz prizmu politike,
sociologije, ekonomije i drugih nauka. Pojednostavljeno možemo reći da je globalizacija
skup prekograničnih procesa, pokrenutih nezapamćenim razvojem moderne tehnologijem
koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa, a koji se odražava u socijalnom,
političkom, kulturnom i drugim područjima sveukupnog života; dakle globalnog je,
svjetskog značaja. 2
|5
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
znanja i kulture. David Held i Anthony McGrew u svom uvodu za „Oxford Companion to
Politics“ govore da se globalizacija može smatrati procesom (ili skupinom procesa)
transformacije u prostornoj organizaciji društvenih odnosa i transakcija izraženih u
transkontinentalnim i interregionalnim kretanjima i mreži aktivnosti, interakcije i moći. 3
Godine 1996. u Montrealu, Kanada održan je svjetski kongres sociologa koji se bavio
metodologijskim aspektima globalizacije. Christopher Chase-Dunn, Jeff Rey Hart, George
Modelski, Richard Tardanico i Majid Tehranian neki su od autora koji su razmatrali i
bavili se ovim temeljnim pojmom.
Christopher Chase-Dunn je tom prilikom govorio o pet različitih dimenzija globalizacije, i
to:
ekonomska globalizacija,
politička globalizacija,
ekološka globalizacija,
kulturna i
globalizacija komunikacija.
3
M.Festić i N. Čolaković (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157.
|6
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
Tipovi globaliteta:
1. gospodarski tip
2. tehnološki tip
3. univerzalne vrijednosti
4. globalna kulturna industrija
5. policentrična svjetska politika
6. svjetsko osiromašenje
7. globalno razaranje i uništavanje čovjekova okoliša
8. transkulturalni konflikt
4
J. Lončar (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 91-104
5
Urlich Beck (1998): Was ist Globalisierung? Frankfurt, Suhrkamp, str.29.
|7
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
2. NASTANAK GLOBALIZACIJE
Historijski korijeni globalizacije predmet su neprestane debate. Postoje različita mišljenja
stručnjaka oko nastanka samog pojma, te globalizacije uopšte. Neki poput Majida
Tehraniana smatraju da je globalizacija proces koji je započeo čak prije 5.000 godina
(demografska globalizacija).
Ipak, mnogi, da ne kažemo većina, složiti će se kada kažemo da je taj termin započeo da
se usvaja 1980-tih, a svoje puno značenje dobio tek raspadom Sovjetskog Saveza ranih
90-tih, odnosno punu formu dobio 1991 godine padom berlinskog zida.
Većina ovih mišljenja svodi globalizaciju na procese koji se odvijaju u području svijetske
privrede, a vremenski dakle smještaju u doba kasnih 80-tih i početka 90-tih. Ipak,
globalizacija se odvija u mnogo životnih segmenata, a prva globalizacija se desila veoma
davno i odvijala dugo, što znači da globalizacija nije nastala tokom našeg vremena.
Ako je naime, tačna teza da se ljudska vrsta prvo pojavila na jednom mjestu tj. u jednom
regionu i da se onda u talasima migracija raširila na još pet kontinenata, onda prvu
globalizaciju u istoriji ljudskog roda predstavljaju upravo te migracije.
6
A. Milardović, Đ. Njavro i A. Vukić (1999): Globalizacija, nacionalne države, regionalizacija, identitet, str. 2
7
J. Plevnik (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija međ. odnosa, str. 33
|8
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
utječu na globalne teme. Time se stvara novi svjetski poredak gdje vodeću ulogu preuzima
SAD kao najnaprednija i najmočnija zemlja na svijetu, a koju zatim prate razvijena
Zapadna Europa i Velika Britanija, Japan, Kanada i napose multinacionalne korporacije.
Ovoj grupi pridodati treba i transnacionalne organizacije koje imaju snažan utjecaj na
globalne tokove. Takvi su Svjetska Trgovinska Organizacija (WTO), Međunarodni
Monetarni Fond (MMF), Ujedinjene Nacije (UN) i Svjetska Banka.
8
J. Lončar (2005, Geoadria): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, str. 93
9
http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab=wi
|9
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
3. FAKTORI GLOBALIZACIJE
Danas se svijet nalazi u središtu revolucije koja se po svojim dometima i efektima može
usporediti sa industrijskom revolucijom. Pojam globalizacija odnosi se na rastuću
integraciju privreda čitavog svijeta, posebno putem trgovinskih i finansijskih tokova, ali
takođe i na kretanje ideja i ljudi koje je olakšano revolucijom u oblasti telekomunikacija i
prevoza. Globalizacija je neizbježna jer kada se ukusi ujednače, potrošači širom svijeta sve
više zahtjevaju slične proizvode. Firme moraju da dolaze do djelova i komponenti iz bilo
kojeg dijela svijeta ako su oni bolje ili jeftinije napravljeni i moraju da investiraju svoj
kapital i tehnologiju na bilo kom mjestu gdje su produktivnije da bi zadržale svoju
međunarodnu konkurentnost. Iz istih razloga firme moraju da dolaze do radnih usluga ili
da zapošljavaju radnike u inozemstvu kad god je to jeftinije ili prikladnije. 10
Iako globalizacija utječe na današnji svjet kroz mnogo faktora, ovdje su obrađeni oni
aspekti globalizacije koji su najdominantniji i konstantno mjenjaju svijet koji nas
okružuje.
| 10
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
velesile među ostalim djelimično i zbog toga što imaju jaku ekonomiju. Utjecajem
globalizacije i uz pomoć same ekonomije SAD-a, narod Kine iskusio je ogroman
rast u prošloj dekadi. Ako Kina nastavi da raste po onom kako se projecira, veoma
je moguće da u narednih 20 godina dođe do velikih promjena u vodećim svjetskim
silama. Kina će imati dovoljno bogatstva, industrije i tehnologije da se takmici za
poziciju vodečeg sa SAD. 13
Pored ovih, treba spomenuti da postoje faktori koji dolaze iz područja socijalnog,
religijskog, kulturnog i ekološkog domena, a čija važnost i utjecaj su također bitni za
proces globalizacije.
Jezički – Najpopularniji „drugi“ jezik je bez sumnje engleski, što predstavlja tzv
„lingua franca“ globalizaciju, a ogleda se u sljedećim faktima:
– 35% svjetske pošte i telefaksa je na engleskom
– 40% svjetskih radio programa je na engleskom
– engleski je dominantan na internetu
Ekološki – dolazak globalnih promjena u okolišu koje mogu biti rješene uz
međunarodnu suradnju, kao što su promjene klime, zagađenje zraka, prekomjerno
ribaranje u okeanu, itd. Pošto je mnogo tvornica napravljeno u tranzicijskim
zemljama u kojima postoji manje regulacija iz područja okoliša, globalizam i
slobodna trgovina mogu povečati zagađenost i utjecati na količinu izvora
13
http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation (Effects summary)
| 11
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
14
A.Y. Hoekstra i A.Chapagain (2008): Globalizacija vode: Korištenje izvora friške vode na planeti zemlji
15
Shehzad Nadeem (2009): Kulturalna Sociologija, http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/
16
McAlister, Elizabeth (2005): "Globalizacija i Religija" Žurnal naučne studije o Religiji, Str. 249–255.
| 12
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
Današnje gospodarstvo razvija se u tri pola – Zapadnoj Europi, SAD-u i Istočnoj Aziji,
prije svega Japanu. Takav razvoj gospodarstva može se stoga nazvati i trijadizacijom.
Postojanje tri pola jasno je vidljivo u međunarodnim odnosima, osobito u proizvodnji
skupe komunikacijske i informatičke opreme koja se ponajprije odvija na relaciji Sjeverna
Amerika – Europa – Istočna Azija. Kao primjer može poslužiti i robna razmjena EU sa
SAD-om i Japanom.
Zbog visokih troškova potrebnih za razvoj te opreme, zanemareni su mnogi ostali dijelovi
svijeta. Međuovisnost SAD-a, Zapadne Europe i Istočne Azije vrlo je jaka i očito da je tu
jezgra globalne ekonomije. Njihova razmjena proizvoda i usluga iznosi milijarde dolara.
Koncentracija moći i bogatstva još je veća u jezgri tog sistema, tj. članicama grupe G-8.
Te zemlje drže preko 90% proizvodnje visoke tehnologije u svijetu i globalne računalne
moći, a ujedno su i najveći ulagači u istraživanje i razvoj.17
S druge strane, u zemljama srednje i istočne Europe na djelu je trend re-modernizacije i re-
racionalizacije društva po uzoru na Zapadni model. Ove zemlje nakon sloma
komunisitičkog sustava pokušavaju kroz proces tranzicije postati slične
zapadnoeuropskim društvima, što je proklamirani preduvjet za konačno ujedinjenje
(globaliziranje) europskog kontinenta. No kako je ovaj proces preobrazbe naišao na
teškoće slične onima u zemljama Trećega svijeta - poput osiromašenja širokih slojeva
društva, korumpiranosti političkih elita i sloma socijalne države - iznova se postavilo
pitanje o primjenjivosti Zapadnog modela razvoja na zemlje u razvitku, ovoga puta
Srednje i Istočne Europe.
17
J. Lončar (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 97-99
| 13
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
Kao najveće tržište na svijetu, Europska zajednica može kreirati pravila gospodarske igre
što će ih morati prihvatiti i njezin najveći gospodarski suparnik, SAD. (Takva pravila već
su i nametnuta zemljama koje se žele pojaviti na europskom tržištu, primjerice standard
ISO 9000). Tako je, primjerice, kompanija Asea Brown Bovery otkrila jednako kvalitetnu
radnu snagu u istočnoj Europi koja je spremna raditi za 2,58 dolara po satu, dok u
Njemačkoj cijena radnog sata iznosi 30,33 dolara. Ta je kompanija zatvorila tisuće radnih
mjesta u zapadnoj Europi, ali je pritom otvorila 21.150 radnih mjesta u istočnoj Europi.
Mercedes Benz je zorno prikazao što je to globalna ekonomija i bez ikakvog domoljublja
otvorio tvornice u Alabami. Protivno prirodi kapitalizma bilo bi da ne iskoristi konjukture
i ostvari profit što u konačnici vodi “ujednačavanju cijena faktora.” Za globalno
gospodarstvo, kao i za nacionalno, vrijedi pravilo da niske nadnice moraju rasti a visoke
padati, dok se kapital seli kroz “globalno selo” u potrazi za profitom u procesu
stvaralačkog razaranja. Čini se da navedene činjenice potvr|uju tezu o nastajanju
globalnog tržišnog poretka uz istodobno slamanje polutržišnog hijerarhijskog poretka
temeljenog i na vojnoj moći. No pritom treba imati na umu da slobodno tržište nikada nije,
čak ni na razini nacionalne ekonomije, razvilo sve svoje stvaralačko – modernizacijske
pretpostavke. Oduvijek je bilo, možda s pravom, ograničavano carinama, samovoljnim
političkim odlukama i strategijskim interesima vladajućih elita. Takve mjere bile su
oduvijek u suprotnosti s proklamiranim načelima kapitalističkih društava - načelima
slobodnog protoka rada, roba i kapitala. S tog se stanovištva i stvaranje Europske
zajednice može promatrati kao još jedan sveobuhvatni pokušaj “krojenja” od ljudske volje
neovisnih, ali ujednačavajućih načela tržišne ekonomije. 18
Bivši savjetnik o globalizaciji pri UN-u, gospodin Jagdish Bhagwati, smatra da iako
postoje očigledni problemi sa prekomjernim razvojem, globalizacija je veoma pozitivna
snaga koja diže zemlje iz siromaštva. Prema njegovom mišljenju, globalizacija kreira
čestit ekonomski krug koji je asociran bržim ekonomskim razvojem.
Radi globalizacijskih promjena, radnici u zemljama u razvoju sada imaju više izbora za
zapošljenje nego ranije. Obrazovani radnici u tim zemljama sada mogu da se takmice za
radna mjesta koja su bolje plačena. Radnici u proizvodnji koji dolaze iz zemalja u razvoju
sada nisu samo tu da se takmice, nego čak imaju i prednost u odnosu na radnike iz
18
A. Milardović, Đ. Njavro i A. Vukić (1999): Globalizacija, nacionalne države, regionaliz., identitet, str. 6-8
| 14
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
razvijenih industrijskih zemalja. Ovo se može prevesti kao povečana mogučnost. Radnici
imaju sada šansu da emigriraju i prezmu posao u industrijski razvijenim zemljama ili da
ostanu u zemljama gdje je konkurencija puno veća.
Neki također vide utjecaj globalizacije na kulturu kao rastuci problem. Uz globalizaciju
ekonomije i trgovine, primjetan je veliki utjecaj na kulturu koja je uvožena i izvožena.
Zabrinutost je utoliko veča jer zemlje poput SAD-a mogu u doglednoj budučnosti u
potpunosti prevaziči kulturu tzv. Malih država, što bi dovelo da se običaju i vrijednosti
malih zemalja u potpunosti izbrišu. Ovaj proces se ponegdje več naziva Amerikanizacijom
ili McDonaldizacijom. 19
19
Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY Steerling Publishing
20
R. Kuruvilla (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske politike: slučaj
industrije outsourcinga Indije". Industrial & Labor Relations Review, izdanje 1 - broj magazina 62.
| 15
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
BiH je, po broju natprosječno obrazovanih i nadarenih ljudi, koji napuštaju zemlju jer
u drugim državama vide spas, smještena među deset najgorih zemalja, među kojima se
nalazi još i države Mauritanija, Lesoto, Burundi i druge, pišu "Nezavisne novine".
Predstavnica BiH u Bolonjskoj grupi Lamija Tanović smatra da ovako strašni podaci
sigurno neće nikoga iznenaditi, jer ljudi u BiH znaju koliko je teška ukupna situacija u
njihovoj zemlji.
21
http://www.everestresearchinstitute.com/
22
http://www.thaindian.com/newsportal/business/students-exodus-costs-india-forex-outflow-of-10-bn-
assocham_100147339.html
| 16
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
Prema njenim riječima, ekonomija BiH ne može da zadrži ljude, a pogotovo ne ljude
koji se smatraju "mozgovima".
Nažalost situacija je loša i kod primjene BPO najviše zbog činjenice da smo i dalje
nesigurna zemlja u koju malo investitora želi ulagati i u kojoj je spremno razviti
poslovanje. Odgovornost za takvu situaciju naravno leži na političarima koji ne
stvaraju povoljne uvjete za poslovanje, a samim tim i BPO.
Ipak, postoje neke strane kompanije koje već jesu ušle na naše tržište. Tu prije svega
smatramo njemačke „Customer Service“ firme koje otvaraju takozvane „Call Centre“
u Tuzli i Sarajevu, odakle omladina koja dobro govori njemački jezik obavlja poslove
prodaje putem telefona za austrijsko i njemačko tržište. Takav primjer je kompanija G-
Call koja svoje kancelarije ima na Stupu, Sarajevo, odakle lokalni stručni kadar
obavlja poslove za njemačkog partnera.
Također kao dobar potez može se smatrati i organiziranje „Job Fair 2010“ koga je u
Sarajevu organizirala studentska organizacija EESTEC LC Sarajevo. Naime, na ovom
sajmu studenti su bili u mogučnosti ponuditi svoje CV-je potencijalnim domaćim, a u
vecini stranim privrednim subjektima. Generalni pokrovitelj ovog sajma bio je
CompuSight sa sjedištem u Seattleu, Washington, a globalni partner je BH Telecom.
Rezultati rada ovoga sajma vidjeti će se u bliskoj buducnosti.
23
http://www.rtvtk.ba, D. Škondrić, web komentar na temu „Odliv Mozgova“
24
http://www.jobfair.ba
| 17
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
Što se tiće našeg zapadnog susjeda, iako se znalo da su proteklih godina mnogi građani
napustili ovu zemlju do sada se u Hrvatskoj nisu mogli dobiti precizniji podaci o
migraciji stanovništva, posebno o odlasku visokoobrazovanog kadra.
25
http://www.vesti.rs
| 18
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
4. ELEMENTI GLOBALIZACIJE
Prema web stranici Biblioteke Američkog Kongresa koja se odnosi na ekonomska pitanja,
BERA (Business and Economics Research Advisor), postoji 5 glavnih elemenata
globalizacije i to:
26
BERA (Business and Economics Research Advisor), Izdanje 1, Ljeto 2004,
http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html
| 19
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
Prema UNESCO Chair in Heritage Studies izdatom 2009 godine, elementi globalizacije
pripadaju sljedečim područjima:
27
http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/2009-05-12-2.pdf
| 20
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
ZAKLJUČAK
Iz rada se da zaključiti kako je globalizacija širok pojam oko koga mnogi raspravljaju i
pokušavaju ustvrditi da li se radi o pozitivnom ili negativnom trendu. U svojoj biti
globalizacija je pozitivan proces koji bi u konačnici trebao rezultirati boljim i lakšim
životom za sve, međutim trenutni pokazatelji govore u prilog suprotnoj tvrdnji gdje se
bogati još više bogate, a siromašni postaju siromašnijim.
Globalizacija je proces u kome padaju sve granice i limiti koji su stojali na putu ranijeg
ujedinjenja planete. U svakom pogledu, tendencija je takva bila i ostaje, da razvojem
tehnologije i komunikacija, sve više ljudi ima jednake interese cime se potvrđuje definicija
globalizacije prema kojoj je globalizacija ona situacija kada “dostupna roba i usluge, te
socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slični u cijelom svijetu”.
Što se tiće faktora i elemenata globalizacije smatra se da su glavni aspekti oni koji
potpadaju pod područja industrijskog, finansijskog, ekonomskog, političkog,
informacijskog, kulturološkog, sociološkog, religijskog i ekološkog pojma, što je i bila
tema ovog rada.
| 21
Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT 2011
LITERATURA
KNJIGE:
INTERNET:
http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/
http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation
http://www.everestresearchinstitute.com/
http://www.thaindian.com/newsportal/business/
http://www.rtvtk.ba
http://www.jobfair.ba
http://www.vesti.rs
http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html
http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/
http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab
| 22