Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Ellen G. White
ISUSOVE USPOREDBE
2 Isusove usporedbe
Nakladnik
A DVENTUS d.o.o.
Maruπevec 82, 42243 Maruπevec
Tel./faks: 042/771-223
e-mail: knjizara@adventus.hr
www.adventus.hr
Izvornik
Christ’s Object Lessons
Copyright Ÿ by Ellen G. White Publications
Urednik
Dragutin Matak
Prijevod
Milan ©uπljiÊ
Kazala
Ivan –idara
Lektura
Marijan MalaπiÊ
Korektura
Ljiljana –idara, Darko FilËiÊ
Naslovnica
Dejan OstojiÊ
Prijelom
GENESIS, Zagreb
Tisak
TIPOMAT d.o.o.
3
Ellen G. White
ISUSOVE
USPOREDBE
A DV ENTUS
Zagreb, 2003.
4 Isusove usporedbe
UDK 232.33
ISBN 953-7119-02-5
430513055
5
Predgovor
Nakladnik
(5)
6 Isusove usporedbe
7
(7)
8 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
Usporedbe kao naËin pouËavanja 11
SijaË i sjeme
33 Usporedbom o sijaËu Krist je oslikao nebesko kraljev-
stvo i djelo koje veliki SijaË obavlja za svoj narod. Kao i si-
jaË u polju, On je doπao posijati nebesko zrnje istine. I samo
Njegovo pouËavanje uz pomoÊ usporedbi bilo je sjeme ko-
jim su sijane najdragocjenije istine Njegove milosti. Zbog svoje
jednostavnosti, usporedba o sijaËu nije bila dovoljno cije-
njena. Od prirodnog sjemena koje se baca u zemlju Krist
je æelio naπe misli usmjeriti prema sjemenu Evanelja koje,
kad se posije, navodi ljude da se vrate Bogu i da Mu posta-
nu vjerni. Ovu usporedbu o malom sjemenu ispriËao je sam
Vladar Neba, a isti zakoni koji upravljaju sijanjem zemalj-
skog sjemena upravljaju i sijanjem sjemena istine.
Na obalama Galilejskog jezera okupilo se mnoπtvo da
vidi i Ëuje Isusa — æeljno mnoπtvo, puno iπËekivanja. I bole-
snici su bili tu, leæali su na svojim prostirkama oËekujuÊi
34 da svoje nevolje podastru Njemu. Krist je imao od Boga dano
pravo da uklanja muke greπnog roda i On je zato sada lije-
Ëio bolesti i πirio oko sebe æivot, zdravlje i mir.
Kako je mnoπtvo i dalje pristizalo, ljudi su se poËeli gurati
oko Krista i uskoro viπe nije bilo mjesta da ih primi. I tada,
dogovorivπi se s ribarima, uπao je u ribarski Ëamac koji je
Ëekao da Ga odveze preko jezera, naredio uËenicima da ga
odmaknu malo od obale i poËeo govoriti mnoπtvu na obali.
Uzduæ jezera pruæala se prekrasna Genezaretska ravni-
ca, a iza nje su se uzdizali breæuljci. I na padinama breæu-
(14)
“Izie sijaË da sije” 15
Kraj puta
Usporedba o sijaËu najviπe se bavi utjecajem koji na rast
sjemena ima tlo na koje je bilo baËeno. Ovom usporedbom
Krist zapravo govori svojim sluπateljima: Nije korisno za vas
da se ponaπate kao kritiËari mojeg djela niti da se prepuπ-
tate razoËaranju zato πto ono nije zadovoljilo vaπe zamisli!
Za vas je najvaænije da odgovorite na pitanje: Kako se od- 44
nosite prema mojoj poruci? Vaπa vjeËna sudbina zavisi od
toga hoÊete li je prihvatiti ili odbiti.
GovoreÊi o sjemenu koje je palo kraj puta, On je rekao:
“Svakomu tko Ëuje rijeË o Kraljevstvu a ne razumije, dolazi
Zli te mu otima πto mu je u srcu posijano. To je onaj koji
je posijan ‘kraj puta’.”
Sjeme posijano kraj puta prikazuje Boæju rijeË koja pa-
da na srca nepaæljivih sluπatelja. Kao ugaæeni put, utaban
nogama ljudi i æivotinja, takvo je srce koje sluæi kao pro-
metnica trgovini ovoga svijeta, njegovim uæivanjima i grije-
sima. Zaokupljena sebiËnim ciljevima i greπnim uæivanjima,
duπa je “otvrdnula zavodljivoπÊu grijeha” (Hebrejima 3,13).
Njezine su duhovne sposobnosti paralizirane. Ljudi Ëuju Ri-
jeË, ali je ne razumiju. Ne shvaÊaju da se ona odnosi na
njih. Nisu svjesni svojih potreba ni opasnosti koja im pri-
jeti. Ne opaæaju Kristovu ljubav; prolaze pokraj poruke
Njegovog milosra kao pokraj neËega πto se ne odnosi na
njih.
Kao πto su ptice brze da pozoblju sjeme koje leæi kraj
puta, tako je i Sotona spreman da iz duπe ukrade sjeme bo-
æanske istine. On se boji da Êe Boæja rijeË probuditi bez-
briæne i utjecati na otvrdnula srca. Sotona i njegovi aneli
dolaze na skupove na kojima se propovijeda Evanelje. Dok
22 Isusove usporedbe
Na kamenitom tlu
“A posijan na ‘kamenito tlo’ jest onaj koji rijeË Ëuje i
veselo je prima, ali, kako nema u sebi korijena, nestalan je:
“Izie sijaË da sije” 23
U trnju
“Posijan ‘u trnje’ jest onaj koji sluπa rijeË, ali svjetska
tjeskobna briga i varavo bogatstvo zaguπe rijeË te ostane bez
roda.”
Sjeme Evanelja Ëesto padne u trnje i veliki korov; i ako
ne doe do moralnog preobraæenja u Ëovjekovom srcu, ako
se stare navike i obiËaji ne odbace, ne ostavi stari æivot u
grijehu, ako se sotonske osobine ne protjeraju iz duπe, æe-
tva pπenice bit Êe zaguπena. Trnje Êe se pokazati kao jedini
rod, a pπeniËno zrno Êe propasti.
Boæanska dobrota moæe uzrasti jedino u srcu koje se
ustrajno priprema za dragocjeno sjeme istine. Trnje grijeha
moæe rasti na svakom tlu; njemu nije potrebna njega; ali
26 Isusove usporedbe
* * *
Priprema tla
Cijelom usporedbom o sijaËu Isus pokazuje da razliËiti
rezultati sijanja zavise od tla. U svakom prikazanom sluËaju
i sijaË i sjeme su isti. Isus nam zapravo æeli pokazati da ukoliko
Boæja rijeË ne uspije obaviti svoje djelo u naπem srcu i æi-
votu, razloge moramo traæiti u sebi. Meutim, rezultat nije
izvan naπe vlasti. Istina, mi ne moæemo sebe promijeniti;
ali snaga izbora je u naπim rukama i na nama je da odlu-
Ëimo πto Êemo biti. Sluπatelji koji su usporeeni s tlom kraj
puta, s kamenitim tlom ili s tlom punim trnja, ne moraju
ostati takvi. Boæji Duh se neprestano trudi da raskine Ëaro-
liju zaslijepljenosti koja ljude vezuje uz zemaljske stvari i da
u njima razbudi æelju za nepropadljivim blagom. Jedino kad
se odupiru Svetome Duhu, ljudi postaju nemarni prema Boæ-
joj rijeËi ili je poËinju zanemarivati. Oni su sami odgovorni
za tvrdoÊu svojeg srca koja spreËava da dobro sjeme pusti
korijen i za korov koji spreËava njegovo napredovanje.
Vrt srca mora se obraivati. Tlo se mora pripremiti du-
bokim pokajanjem za grijehe. Otrovne, sotonske biljke mo-
raju se iskorijeniti. Tlo, nekada obraslo trnjem, moæe se po-
praviti jedino marljivim radom. Tako se i zle sklonosti nepre-
poroenog srca mogu svladati jedino ozbiljnim naporima u
Isusovo ime i Njegovom snagom. Gospodin nas poziva pre-
ko svojeg proroka: “ProkrËite sebi prljuπe, ne sijte po trnja-
cima.” “Sijte pravednost, poæet Êete ljubav.” (Jeremija 4,3;
Hoπea 10,12) On æeli za nas obaviti ovo djelo i zato nas po-
ziva da suraujemo s Njim.
57 SijaËi sjemena moraju obaviti djelo pripremanja srca za
primanje Evanelja. U sluæbi RijeËi ima previπe propovije-
danja, a premalo stvarnog obraÊanja s ljubavlju. Potreban je
osobni trud oko izgubljenih duπa. S krπÊanskim suosjeÊanjem
mi se moramo pribliæiti ljudima pojedinaËno i potruditi se
“Izie sijaË da sije” 31
Na dobroj zemlji
SijaË neÊe uvijek doæivljavati razoËaranja. O sjemenu koje
je palo na plodno tlo Spasitelj je rekao: “Posijan ‘na dobru
zemlju’ jest onaj koji Ëuje i razumije rijeË, te rodi i donese
rod: jedan stostruk, drugi πezdeseterostruk, treÊi tridesete-
rostruk.” “A πto [padne] ‘na dobru zemlju’, to su oni koji
Ëuju rijeË i Ëuvaju je u dobru i plemenitu srcu i rod nose
zbog ustrajnosti.”
“Dobro i plemenito srce” o kojemu govori usporedba
nije srce bez grijeha; jer Evanelje se mora propovijedati
izgubljenima. Krist je rekao: “Nisam doπao da zovem pra-
vednike, nego greπnike.” (Marko 2,17) Dobro srce ima onaj
tko se pokorava uvjeravanjima Svetoga Duha. On priznaje
32 Isusove usporedbe
(35)
36 Isusove usporedbe
Ljulj
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 13,24-30.37-43.
(40)
Ljulj 41
(44)
“SliËno goruπiËnom zrnu” 45
(48)
Druge pouke od sijanja sjemena 49
* * *
Materijalni svijet nalazi se pod Boæjom upravom. Priro-
da se pokorava prirodnim zakonima. Sve prepoznaje Stvori-
teljevu volju. Oblaci i sunËevo svjetlo, rosa i kiπa, vjetar i
oluja, sve se nalazi pod Boæjim nadzorom i preπutno se
pokorava Njegovim zapovijedima. Iz posluπnosti Boæjim
zakonima vlat trave izbija iz zemlje, “najprije stabljika, za-
tim klas — potom pun klas zrna” (Marko 4,28). ZahvaljujuÊi
Bogu sve se razvija u odgovarajuÊe vrijeme jer se ne protivi 82
Njegovom djelovanju. Moæe li, onda, Ëovjek, naËinjen na Boæju
sliku, s razumom i sposobnoπÊu govora, biti jedino biÊe koje
ne cijeni Njegove darove, jedino koje se ne pokorava Njegovoj
volji? Zar samo razumna biÊa izazivaju zbrku u naπem svije-
tu?
* * *
U svemu πto je u æivotu povjereno Ëovjekovoj brizi, us-
pjeh se postiæe zajedniËkim ulaganjem boæanskih i ljudskih
napora. Ne moæe biti prikupljanja plodova ukoliko ljudska
ruka ne obavi svoj dio posla sijuÊi sjeme. Meutim, bez do-
prinosa koji Bog daje u obliku sunËevog svjetla i kiπe, rose
i oblaka, ne bi bilo prinosa. Tako je to u svakom poslov-
nom pothvatu, u svakoj grani istraæivanja i znanosti. Tako
je to na duhovnom podruËju, prilikom oblikovanja karak-
50 Isusove usporedbe
* * *
Postupni razvitak biljke iz sjemena pruæa praktiËnu po-
uku kako treba odgajati djecu. Najprije se pojavi stabljika,
83 “zatim klas — potom pun klas zrna”. Onaj isti koji je iznio
ovu usporedbu, stvorio je sitnu sjemenku, dao joj njezine
æivotodavne osobine, proglasio zakone koji upravljaju njezi-
nim rastenjem. Istine koje objavljuje ova usporedba postale
su æiva stvarnost u Njegovom æivotu. I u svojoj tjelesnoj i
duhovnoj naravi On je slijedio boæanski redoslijed rastenja
prikazan biljkom, i æeli da to Ëine i svi mladi. Iako je bio
VeliËanstvo Neba, Kralj slave, postao je djeteπce u Betlehemu
i neko vrijeme bio bespomoÊan oviseÊi o svojoj majci. U
djetinjstvu je Ëinio djela posluπnog djeteta. Govorio je i po-
stupao sluæeÊi se mudroπÊu djeteta, a ne odraslog Ëovjeka,
poπtujuÊi svoje roditelje i izvrπavajuÊi njihove æelje, æeleÊi
biti koristan u skladu sa sposobnostima djeteta. Ali u sva-
koj razvojnoj etapi bio je savrπen pokazujuÊi jednostavnu,
prirodnu draæest bezgreπnog æivota. Sveti izvjeπtaj kaæe o
Njegovom djetinjstvu: “Dijete je raslo i jaËalo, napunjujuÊi
se mudroπÊu. I milost je Boæja poËivala na njemu.” O njegovoj
mladosti ostalo je zabiljeæeno: “A Isus je napredovao u mu-
drosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima.” (Luka 2,40.52)
Ovdje je nagovijeπteno djelo roditelja i uËitelja. Oni se
moraju truditi da tako odnjeguju sklonosti mladih biÊa da
ona u svakoj etapi svojeg æivota mogu blistati prirodnom
Druge pouke od sijanja sjemena 51
* * *
U Boæjim zakonima u prirodi posljedica slijedi uzrok s
nepogreπivom sigurnoπÊu. Æetva Êe posvjedoËiti kakva je bila
sjetva. Nemarnog radnika osuuje njegovo djelo. Æetva svje-
doËi protiv njega. Tako je i na duhovnom podruËju; vjer-
nost svakog radnika odmjerava se rezultatima njegovog ra-
da. Rezultat njegovog posla, bilo da je radio marljivo, bilo
nemarno, pokazuje se prilikom æetve. Njegova sudbina za
vjeËnost odreuje se upravo na taj naËin.
Svako posijano sjeme donosi æetvu po svojoj vrsti. Tako
je i u ljudskom æivotu. Svi mi moramo sijati sjeme saæalje-
nja, suÊuti i ljubavi jer Êemo poæeti ono πto smo posijali.
Svaka sebiËnost, samoljublje, samouzvisivanje, svako popuπ-
tanje samome sebi donijet Êe svoju æetvu. Onaj tko æivi sebi,
sije u tijelo i od tijela Êe poæeti propast.
Bog nikoga ne uniπtava. Svatko tko je uniπten, uniπtio
je samoga sebe. Svatko tko odbacuje opomene savjesti, sije
sjeme nevjerovanja, a ono Êe donijeti sigurnu æetvu. U sta-
52 Isusove usporedbe
* * *
U pouci o sijanju sjemena naglaπava se velikoduπnost i
na duhovnom i na tjelesnom podruËju. Gospodin kaæe: “Blago
vama koji sijete pokraj svake vode!” (Izaija 32,20 DK) “Ovo
velim: tko πkrto sije, πkrto Êe i æeti; tko obilato sije, obilato
Êe i æeti!” (2. KorinÊanima 9,6) Sijati pokraj svake vode znaËi
neprestano dijeliti Boæje darove. To znaËi davati kada god
86 Boæje djelo ili potrebe ËovjeËanstva zahtijevaju naπu pomoÊ.
To nas neÊe dovesti do siromaπtva. “Tko obilato sije, obi-
lato Êe i æeti!” SijaË umnoæava svoje sjeme bacajuÊi ga. Ta-
ko je i s onima koji su vjerni u dijeljenju Boæjih darova. Da-
juÊi drugima, umnoæavaju svoje blagoslove. Bog im je obe-
Êao obilje da mogu nastaviti davati. “Dajite, pa Êe vam se
davati: dobra, zbijena, stresena i preobilna mjera iskrenut
Êe vam se u skut.” (Luka 6,38)
Druge pouke od sijanja sjemena 53
* * *
Bacanjem zrna u zemlju Krist je prikazao ærtvu koju Êe
sam prinijeti za naπe otkupljenje. “Zaista, zaista, vam kaæem,
ako pπeniËno zrno ne padne u zemlju i ne umre, ostaje sa-
mo”, rekao je On. “Ako li umre, rodi velik rod.” (Ivan 12,24)
Tako Êe i Kristova smrt donijeti rod za Boæje kraljevstvo. U
skladu sa zakonima biljnog svijeta, æivot Êe biti posljedica
Njegove smrti.
I svi oni koji Êe donijeti rod kao Kristovi suradnici, morat
Êe prvo pasti u zemlju i umrijeti. Æivot mora biti baËen u
brazdu potreba svijeta. Samoljublje i sebiËnost moraju um-
rijeti. Meutim, zakon ærtvovanja sebe je i zakon samoodr-
æanja. Sjeme zakopano u zemlju donosi rod koji se dalje sije
i na taj naËin æetva se umnogostruËuje. Poljodjelac Ëuva svoje
sjeme razbacujuÊi ga. Tako je i u ljudskom æivotu; davati znaËi 87
æivjeti. Æivot koji Êe biti saËuvan, to je samo æivot koji se
dragovoljno daje u sluæbu Bogu i Ëovjeku. Oni koji radi Krista
ærtvuju svoj æivot u ovom svijetu, saËuvat Êe ga za vjeËnost.
* * *
Sjeme umire da bi proklijalo u novi æivot i time nam
daje pouku o uskrsnuÊu. Svi koji ljube Boga æivjet Êe ponovo
u Edenu, na Nebu. O ljudskom tijelu koje je poloæeno da
istrune u grobu Bog je rekao: “Sije se u raspadljivosti, uskrπava
u neraspadljivosti; sije se u sramoti, uskrπava u slavi; sije se
u slabosti, uskrπava sa silom.” (1. KorinÊanima 15,42.43)
* * *
Ovo su samo neke od mnogih pouka koje moæemo nauËiti
iz prirode na temelju usporedbe o sijaËu i sjemenu. Kad se
roditelji i uËitelji budu trudili da prenesu ove pouke, taj se
posao mora obavljati na praktiËan naËin. Neka sama djeca
pripreme tlo i posiju sjeme. Dok rade, roditelji ili uËitelji
54 Isusove usporedbe
“Kraljevstvo je nebesko
sliËno kvascu”
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 13,33
i Luki 13,20.21.
(56)
“Kraljevstvo je nebesko sliËno kvascu” 57
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
58 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Kraljevstvo je nebesko sliËno kvascu” 59
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
60 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Kraljevstvo je nebesko sliËno kvascu” 61
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
62 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
63
Skriveno blago
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 13,44.
(63)
64 Isusove usporedbe
Kako je skriveno
Za riznice Evanelja reËeno je da su skrivene. Oni koji
su mudri po svojoj procjeni, koji su napuhani nauËavanji-
ma laæne filozofije, nisu sposobni shvatiti ljepotu, silu i taj-
nu plana otkupljenja. Mnogi imaju oËi, ali ne vide; imaju
uπi, ali ne Ëuju; imaju razum, ali ne prepoznaju skriveno
blago.
»ovjek moæe prijeÊi preko mjesta na kojemu je blago
skriveno. U krajnjoj nevolji moæe sjesti da se odmori u pod-
105 noæju drveta ne znajuÊi da se u njegovom korijenju krije bo-
gatstvo. Tako je bilo sa Æidovima. Istina je kao zlatna riz-
nica bila povjerena æidovskom narodu. Æidovski vjerski su-
stav, koji je dobio odobrenje Neba, bio je ustanovljen po
uputama samoga Krista. Velike istine otkupljenja bile su pri-
kazane slikama i simbolima. A ipak, kada je Krist doπao, Æi-
dovi nisu prepoznali Onoga na koga su upuÊivali svi sim-
boli. U svojim su rukama imali Boæju rijeË; ali su predaje,
prenoπene s naraπtaja na naraπtaj, i ljudska tumaËenja Pisma
skrili njihovim oËima istinu kakva je u Isusu. Duhovno zna-
Ëenje svetih spisa bilo je zaboravljeno. Riznica svega znanja
leæala je otvorena pred njima, a oni to nisu znali.
Bog ne krije svoju istinu od ljudi. Svojim ponaπanjem
oni je sami skrivaju od sebe. Krist je æidovskom narodu dao
obilje dokaza da je Mesija; ali Njegov nauk zahtijevao je od-
luËujuÊu promjenu u njihovom æivotu. Vidjeli su da Êe, uko-
liko prihvate Krista, morati odbaciti svoja omiljena naËela i
predaje, svoje sebiËne, bezboæne obiËaje. Traæilo se da pri-
nesu ærtvu da bi mogli prihvatiti nepromjenjivu, vjeËnu is-
tinu. Upravo zato nisu æeljeli prihvatiti ni najËvrπÊe dokaze
koje im je Bog davao da bi utvrdio njihovu vjeru u Krista.
Skriveno blago 65
Vrijednost blaga
Spasitelj je shvatio da su ljudi obuzeti æeljom za stjeca-
njem dobitka i da su izgubili iz vida vjeËne stvarnosti. On
se potrudio da to popravi. Æelio je razbiti zasljepljujuÊu Ëa-
roliju koja im je paralizirala duπu. PodiæuÊi glas, uzviknuo
je: “©to koristi Ëovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj
æivot? ©to li moæe dati Ëovjek kao otkupninu za svoj æivot?”
(Matej 16,26) On je ljudskom rodu predstavio plemenitiji svijet
koji je on izgubio iz vida i pomogao mu da sagleda vjeËne
stvarnosti. On je ljude poveo do praga beskraja, obasjanog
neopisivom Boæjom slavom, i tamo im pokazao blago.
66 Isusove usporedbe
Potraga za blagom
Boæja rijeË treba biti predmet naπeg istraæivanja. I svo-
ju djecu trebamo poduËavati istinama koje ona sadræi. Ona
68 Isusove usporedbe
Nagrada istraæivaËima
Neka nitko ne pomisli da viπe nema znanja koje bi mo-
gao steÊi. Dubina ljudskog uma moæe se izmjeriti; djela ljud-
skih autora mogu se nadvisiti; ali ni najviπi, najdublji i naj-
πiri uzlet maπte ne moæe naÊi Boga. Iza granice onoga πto
mi moæemo shvatiti prostire se beskraj. Mi vidimo jedino
svjetlucanje boæanske slave, poËetke beskrajnog znanja i
mudrosti; mi radimo, ako se tako moæe reÊi, tek na povr-
πini rudnika, kojemu se bogata zlatna æila krije u dubini da
nagradi onoga koji bude duboko kopao da je nae. Rov se
mora iskopavati sve dublje i dublje, sve dok ne dopre do
veliËanstvenog blaga. ZahvaljujuÊi pravoj vjeri, boæansko zna-
nje postat Êe ljudsko znanje.
Nitko ne moæe pretraæivati Bibliju u Kristovom Duhu i 114
ostati bez nagrade. Kada Ëovjek kao malo dijete bude spre-
man primiti pouku, kad se potpuno pokori Bogu, u Njego-
voj Êe rijeËi naÊi istinu. Kad bi ljudi bili posluπni, razumjeli
bi plan Boæje vladavine. Nebeski svijet otvorio bi im za is-
traæivanje svoje prostore milosti i slave. Ljudska biÊa bila bi
potpuno drugaËija nego πto su sada jer bi se oplemenila istra-
æivanjem rudnika istine. Tajna otkupljenja, Kristovo utjelov-
ljenje i Njegova posredniËka ærtva ne bi bili nejasni naπem
umu kao sada. Ne samo da bismo ih daleko bolje razumjeli,
veÊ bismo ih i daleko viπe cijenili.
U svojoj molitvi Ocu Krist je svijetu pruæio pouku koja
Êe se Ëovjeku urezati u um i duπu. Rekao je: “A ovo je vjeËni
æivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si
poslao, Isusa Krista.” (Ivan 17,3) To je pravo obrazovanje.
Ono daje silu. PraktiËno poznavanje Boga i Isusa Krista, ko-
jega je On poslao, preobraæava Ëovjeka po ugledu na boæansku
sliku. To omoguÊuje Ëovjeku da zavlada sobom, da svaki na-
gon i svaku strast niæe naravi pokori vlasti viπih snaga uma.
To znanje Ëini onoga koji ga ima Boæjim sinom i baπtini-
kom Neba. Ono ga dovodi u zajedniπtvo s umom Najviπega
i otvara mu bogate riznice svemira.
To je znanje koje se stjeËe istraæivanjem Boæje rijeËi. To
blago moæe pronaÊi svaka duπa koja je spremna odreÊi se
svega da bi ga stekla.
72 Isusove usporedbe
(73)
74 Isusove usporedbe
Mreæa
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 13,47-50.
(78)
Mreæa 79
Novo i staro
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 13,51.52.
(80)
Novo i staro 81
(88)
Traæiti da bismo dali 89
Dva molitelja
Ovo se poglavlje temelji na Luki 18,9-14.
(97)
98 Isusove usporedbe
(107)
108 Isusove usporedbe
(119)
120 Isusove usporedbe
Izgubljena ovca
Ovom prilikom Krist nije pokuπao podsjetiti svoje sluπa-
telje na rijeËi Biblije, veÊ se pozivao na njihovo æivotno is-
kustvo. Prostrana visoravan istoËno od Jordana pruæala je
obilnu paπu stadima, a u klancima i na poπumljenim bre-
187 æuljcima Ëesto bi zalutala ovca koju bi pastir s mukom pro-
nalazio i vraÊao u stado. U mnoπtvu koje se okupilo oko
Isusa bilo je pastira i ljudi koji su svoj novac ulagali u stada
krupne i sitne stoke, pa su svi mogli slijediti Njegovu uspo-
redbu: “Tko od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu, ne
ostavi u pustinji devedeset i devet i ne ide za izgubljenom
dok je ne nae?”
Ove duπe koje vi prezirete, htio je Isus reÊi, pripadaju
Bogu. I stvaranjem i otkupljenjem one su Njegove, i drago-
cjene su u Njegovim oËima. Kao πto pastir voli svoje stado
i ne moæe ostati na miru ako mu samo jedna nedostaje, isto
tako, samo u beskrajno veÊoj mjeri, Bog voli svaku izgub-
ljenu i odbaËenu duπu. Ljudi mogu odbaciti Njegovu ljubav,
mogu odlutati od Njega, mogu izabrati drugog gospodara;
ipak, pripadaju Njemu i On ih æeli vratiti k sebi. Sam Go-
spodin kaæe: “Kao πto se pastir brine za ovce svoje kad se
“Ovaj prima greπnike” 121
Izgubljena drahma
Poπto je ispriËao usporedbu o izgubljenoj ovci, Krist je
izrekao i drugu govoreÊi: “Ili koja æena, ako ima deset dra-
hmi pa izgubi jednu, ne uæeæe svjetiljku, ne pomete kuÊu i
ne traæi pomnjivo dok je ne nae?”
Na Istoku su se kuÊe siromaha obiËno sastojale od sa-
mo jedne prostorije, Ëesto bez prozora i mraËne. Prostorija
se rijetko Ëistila i kovani novac, ako bi pao na pod, brzo bi
bio prekriven praπinom i smeÊem. Da bi se mogao pronaÊi,
Ëak i po danu, trebalo je upaliti svjetiljku i paæljivo poËi-
stiti cijelu sobu.
Miraz, koji je æena donosila u brak, obiËno se sastojao 193
od kovanog novca koji je ona Ëuvala kao svoje najdragocje-
nije blago, da bi ga poslije predala svojim kÊerima. Gubi-
tak samo jednog od tih komada znaËio bi ozbiljnu nesreÊu,
a njegovo pronalaæenje veliku radost u kojoj su i æenine su-
sjede rado sudjelovale.
Krist je to i naglasio: “A kad je nae, zove prijateljice i
susjede pa im rekne: ‘Radujte se sa mnom, jer sam naπla
izgubljenu drahmu!’ Tako, kaæem vam, biva veselje meu Boæ-
jim anelima zbog jednog jedinog greπnika koji se obrati.”
Ova usporedba, kao i prethodna, opisuje gubitak neËe-
ga πto se paæljivim traæenjem moæe naÊi i prouzroËiti veliko
veselje. Meutim, ove dvije usporedbe opisuju razliËite sku-
pine. Izgubljena ovca zna da je izgubljena. Ona je sama na-
pustila pastira i stado i ne zna se vratiti. Ona prikazuje one
koji shvaÊaju da su se odvojili od Boga i obavijeni su obla-
kom zbunjenosti, poniæeni i u gorkoj kuπnji. Izgubljeni nov-
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
126 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
128 Isusove usporedbe
“Izgubljen i naen”
Ovo se poglavlje temelji na Luki 15,11-32.
(130)
“Izgubljen i naen” 131
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
136 Isusove usporedbe
van doma. “Tko ne ljubi, nije upoznao Boga, jer je Bog lju-
bav.” (1. Ivanova 4,8)
140 Isusove usporedbe
(140)
“Ostavi je joπ ovu godinu” 141
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Ostavi je joπ ovu godinu” 143
(145)
146 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Izii na putove i meu ograde” 147
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Izii na putove i meu ograde” 149
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
150 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
152 Isusove usporedbe
Mjera opraπtanja
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 18,21-35.
(160)
Mjera opraπtanja 161
(167)
168 Isusove usporedbe
Nepremostiva provalija
premoπtena
Ovo se poglavlje temelji na Luki 16,19-31.
(172)
Nepremostiva provalija premoπtena 173
vi, bogati dobrima ovoga svijeta, koji ste siromaπni pred Bo-
gom! Zar neÊete razmisliti o ovom prizoru? Ono πto je visoko
cijenjeno meu ljudima, odvratno je u Boæjim oËima. Krist
pita: “©to, dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, a
izgubi svoj æivot? ©to li moæe dati Ëovjek kao otkupninu za
svoj æivot?” (Marko 8,36.37)
U posljednje dane
Zavrπni prizori u povijesti Zemlje opisani su pri kraju
usporedbe o bogataπu. Bogataπ se hvalio da spada meu Abra-
hamove potomke, ali je bio razdvojen od Abrahama nepre-
180 Isusove usporedbe
Govoriti i Ëiniti
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 21,23-32.
(182)
Govoriti i Ëiniti 183
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
186 Isusove usporedbe
Gospodnji vinograd
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 21,33-44.
Æidovski narod
Poπto je ispriËao usporedbu o dvojici sinova, Isus je pre- 284
πao na usporedbu o vinogradu. U prvoj je æidovskim starje-
πinama naglasio vaænost posluπnosti. U drugoj je istaknuo
bogate blagoslove izlivene na Izrael, i na temelju njih boæan-
sko pravo na njihovu posluπnost. Izloæio im je slavu boæanske
namjere koju su svojom posluπnoπÊu mogli ostvariti. Ukla-
njajuÊi koprenu s buduÊnosti, pokazao im je kako je cijeli
narod, zanemarivπi ostvariti Njegovu namjeru, izgubio Boæ-
je blagoslove i na sebe navukao propast.
Krist je ovako zapoËeo: “Bijaπe neki domaÊin koji posadi
vinograd, ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak, sagradi
kulu te ga dade u zakup vinogradarima pa ode iz toga kra-
ja.”
Ovaj vinograd opisao nam je prorok Izaija: “Zapjevat Êu
svojemu dragome, pjesmu svog ljubljenog njegovu vinogra-
du. Moj je dragi imao vinograd, na breæuljku rodnome. Okopa 285
ga, iskrËi kamenje, posadi ga lozom plemenitom. Posred njega
kulu on podiæe, i u nj tijesak metnu. Nadaπe se da Êe uro-
diti groæem.” (Izaija 5,1.2)
Ratar je izabrao komad zemlje u divljini; ogradio ga, oËi-
stio, obradio i zasadio izabranom lozom oËekujuÊi bogat rod.
Ovaj dio tla, sada neusporedivo bolji od neobraene pusta-
re, trebao mu je posluæiti na Ëast pokazujuÊi rezultate nje-
govih napora i truda uloæenog u obradu. Tako je i Bog iz
svijeta izabrao narod da ga preko Krista poduËi i osposobi.
Prorok kaæe: “Vinograd Jahve nad Vojskama dom je Izrae-
(191)
192 Isusove usporedbe
lov; izabrani nasad njegov ljudi Judejci.” (Izaija 5,7) Tom na-
rodu Bog je dao velike prednosti i obilno ga blagoslovio iz
riznice svoje dobrote. OËekivao je od njega da Mu ukaæe
Ëast donoseÊi rod. Preko njega su se trebala objaviti naËela
Boæjeg kraljevstva. Usred greπnog, pokvarenog svijeta, taj je
narod trebao prikazati karakter Boga kojemu sluæi.
Kao Gospodnji vinograd, trebali su donijeti rod koji Êe
se potpuno razlikovati od roda poganskih naroda. Okolni
idolopokloniËki narodi potpuno su se predali bezakonju. Bez
ikakvih ograniËenja odavali su se nasilju i zloËinu, lakomo-
sti, tlaËenju i najpokvarenijim obiËajima. Bezakonjem, izo-
paËenoπÊu i bijedom raalo je to pokvareno stablo. Bog je
oËekivao da loza koju je On zasadio donese potpuno drugaËije
plodove.
Hebrejski narod dobio je prednost da prikazuje Boæji ka-
rakter, onakav kakav je bio objavljen Mojsiju. OdgovarajuÊi
na Mojsijevu molbu da mu pokaæe svoju slavu, Gospodin je
obeÊao: “Dopustit Êu da ispred tebe proe sav moj sjaj.”
(Izlazak 33,18.19) Gospodin “proe ispred njega te se javi:
286 ‘Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdæbu, bo-
gat ljubavlju i vjernoπÊu. Iskazuje milost tisuÊama, podnosi
opaËinu, grijeh i prijestup.’” (Izlazak 34,6.7) To je bio rod
koji je Bog oËekivao od svojeg naroda. Po neporoËnosti nji-
hovog karaktera, po svetosti njihovog æivota, po milosti, do-
broti i saæaljenju njihovog srca trebalo se pokazati da je “sa-
vrπen zakon Jahvin — duπu krijepi” (Psalam 19,8).
Preko hebrejskog naroda Bog je namjeravao izliti svoje
bogate blagoslove na sve narode. Preko Izraela se trebao pri-
praviti put za πirenje Njegova svjetla cijelom svijetu. Narodi
svijeta, slijedeÊi svoje pokvarene obiËaje, izgubili su znanje
o Bogu. Ipak, Bog ih u svojoj milosti nije izbrisao s lica Zem-
lje. On im je namjeravao pruæiti priliku da se upoznaju s
Njim preko Njegove Crkve. On je planirao da naËela, prika-
zana preko Njegovog naroda, postanu sredstvo da se Boæji
moralni lik obnovi u Ëovjeku.
Da bi ostvario ovu svoju namjeru, Bog je pozvao Abra-
hama da ostavi svoj idolopokloniËki rod i da se nastani u
kanaanskoj zemlji. Rekao mu je: “Velik Êu narod od tebe
uËiniti, blagoslovit Êu te, ime Êu ti uzveliËat, i sam Êeπ biti
blagoslov.” (Postanak 12,2)
Gospodnji vinograd 193
Danaπnja Crkva
Usporedba o vinogradu ne smije se primijeniti samo na
æidovski narod. Ona ima pouku i za nas. Crkva je u ovom
naraπtaju dobila od Boga velike prednosti i blagoslove i On
od nje oËekuje odgovarajuÊe rodove.
Naπe otkupljenje plaÊeno je visokom cijenom. Jedino po
veliËini te otkupnine moæemo suditi o njezinim posljedica-
ma. Na ovom svijetu, na tlu koje je natopljeno suzama i krvlju
Boæjega Sina, trebaju uzrasti dragocjeni plodovi Raja. U æi-
votu Boæjeg naroda istine Njegove RijeËi trebaju izraziti svu
svoju slavu i uzviπenost. Preko svojeg naroda Krist treba po-
kazati svoj karakter i naËela svojeg kraljevstva.
Sotona se trudi da onemoguÊi Boæje djelo i zato nepre-
stano nagovara ljude da prihvate njegova pravila. On Boæji
izabrani narod prikazuje kao zavedene ljude. On je “opadaË
naπe braÊe” i njegove optuæbe usmjerene su protiv onih koji
Ëine pravdu. Gospodin na njegove optuæbe æeli odgovoriti
preko svojeg naroda, prikazujuÊi posljedice posluπnosti pravim
naËelima.
Ova naËela trebaju se pokazati u svakom pojedinaËnom
krπÊaninu, u obiteljima, u Crkvi i u svakoj ustanovi koja je
utemeljena da sluæi Bogu. Svi trebaju postati uzori onoga
297 πto se moæe uËiniti za svijet. Svi trebaju posluæiti kao prikaz
spasonosne sile evaneoskih istina. Svi trebaju biti sredstva
Gospodnji vinograd 201
(209)
210 Isusove usporedbe
Talenti
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 25,13-30.
(218)
Talenti 219
Drugi talenti
Posebni darovi Duha nisu samo talenti spomenuti u ovoj
usporedbi. Njima su obuhvaÊeni svi darovi i sve sposobno-
sti, bilo naslijeene ili steËene, tjelesne ili duhovne. Svi se
moraju upotrijebiti u Kristovoj sluæbi. Kad postanemo Kri-
stovi uËenici, mi se predajemo Njemu sa svime πto jesmo i
πto imamo. Te darove On nam vraÊa oËiπÊene i oplemenje-
ne da bi se upotrijebili Njemu na slavu i na blagoslov na-
πim bliænjima.
Bog svakom Ëovjeku daje darove, “svakomu prema nje-
govoj sposobnosti”. Talenti se ne dijele nasumice. Onaj koji
ima sposobnosti da iskoristi pet talenata, dobiva pet. Onaj
koji moæe upotrijebiti dva, dobiva samo dva. Onaj koji se
moæe mudro posluæiti samo jednim, dobiva jedan. Nitko ne
treba jadikovati πto nije dobio veÊe darove; jer Onaj koji ih
je dao svakom Ëovjeku proslavlja se u istoj mjeri koriπtenjem
svakog dara, bilo maloga ili velikoga. Onaj koji je dobio pet
Talenti 221
Umne sposobnosti
Bog zahtijeva od nas da uvjeæbavamo svoje umne spo-
sobnosti. On æeli da Njegovi sluge imaju viπu inteligenciju i
oπtriju moÊ prosuivanja od onih koji ne mare za Njega, i
224 Isusove usporedbe
UmijeÊe govora
UmijeÊe govora je sposobnost koja se mora marljivo nje-
govati. Od svih darova koje smo primili od Boga, nijedan
ne moæe donijeti veÊe blagoslove od ovoga. Svojim glasom
mi osvjedoËujemo i uvjeravamo, njime upuÊujemo molitve
i hvale Bogu, njime govorimo drugima o Otkupiteljevoj lju-
bavi. Kako je, onda, vaæno da taj dar tako izvjeæbamo da
bude πto uspjeπniji u sluæbi dobra.
Njegovanje i pravilna upotreba glasa jako se zanemaruje;
to Ëine Ëak i vrlo inteligentni ljudi koji se bave krπÊanskim
djelatnostima. Mnogi govore ili Ëitaju tako tiho ili tako brzo
da ih nitko ne moæe lako razumjeti. Neki imaju teæak nagla-
sak ili nerazgovijetan izgovor; drugi govore visokim, oπtrim
i reskim glasom koji para uπi sluπatelja. Tekstovi, pjesme,
izvjeπtaji i drugi spisi koji se iznose pred javnoπÊu katkad
se Ëitaju na takav naËin da se ne mogu razumjeti ili da se
potpuno potkopa njihova snaga i utjecaj.
226 Isusove usporedbe
Sila utjecaja
Za vrijeme svojeg æivota na Zemlji Krist je oko sebe πirio
snaæan i obuhvatan utjecaj koji Ga je povezivao s Bogom i
s cijelim ljudskim rodom. Preko Krista je Bog ljude obdario
utjecajem koji im onemoguÊava da æive sami za sebe. Mi
smo pojedinaËno povezani sa svojim bliænjima, dio smo velike
Boæje cjeline i obvezatni smo jedni prema drugima. Nitko
ne moæe ostati odvojen od svojih bliænjih jer od dobrobiti
jednoga zavisi dobrobit drugih. Boæja je namjera da se svatko
od nas osjeÊa potrebnim za sreÊu drugoga i da se svatko
od nas trudi unaprijediti je.
Svaka je duπa okruæena svojim posebnim ozraËjem —
ozraËjem koje moæe biti ispunjeno æivotodavnom silom vje-
re, hrabrosti i nade, namirisano slatkim mirisom ljubavi. Ili
moæe biti hladno i teπko, ispunjeno nezadovoljstvom i sebiË-
noπÊu, zatrovano smrtonosnom zarazom omiljenih grijeha.
OzraËjem koje nas okruæuje mi svjesno ili nesvjesno utjeËe-
mo na svaku osobu s kojom dolazimo u dodir.
To je odgovornost koje se ne moæemo osloboditi. Naπe
rijeËi, naπa djela, naπa odjeÊa, naπe dræanje, pa Ëak i izraz
naπeg lica, sve to ima svoj utjecaj. Od dojma koji ostavljamo 340
zavise posljedice, dobre ili zle, Ëiju veliËinu nitko ne moæe
izmjeriti. Svaka pobuda koja se na taj naËin prenese znaËi
sjeme koje Êe jednoga dana donijeti svoj rod. To su karike
u dugom lancu ljudskih dogaaja, lancu koji se proteæe u
beskraj. Ukoliko svojim primjerom pomognemo bliænjima da
razviju dobra naËela, mi im ulijevamo snagu da Ëine dobro.
Oni, sa svoje strane, πire isti utjecaj na druge, a ovi ga pre-
nose dalje. I tako naπim nesvjesnim utjecajem tisuÊe mogu
dobiti blagoslov.
Bacite kamen u jezero i izazvat Êete val, a zatim sljedeÊi
i opet sljedeÊi. Valovi Êe se πiriti sve dalje i dalje dok ne
dostignu obalu. Tako je i s naπim utjecajem. Bez naπeg znanja
ili namjere, on Êe se πiriti i donositi drugima ili blagoslov
ili prokletstvo.
Karakter je sila. Tiho svjedoËenje vjernog, nesebiËnog,
poboænog æivota πiri skoro neodoljivi utjecaj. ObjavljujuÊi svo-
jim æivotom karakter Isusa Krista, mi suraujemo s Njim u
djelu spaπavanja duπa. Jedino ako svojim æivotom pokazuje-
mo Njegov karakter, moæemo suraivati s Njim. I πto je πire
230 Isusove usporedbe
Dar vremena
Naπe vrijeme pripada Bogu. Svaki trenutak je Njegov i
naπa je najsvetija obveza da ga iskoristimo Njemu na slavu.
Ni za jedan drugi dar On neÊe traæiti tako toËan obraËun
kao za dar naπeg vremena.
Vrijednost vremena ne moæe se izraËunati. Krist je svaki
trenutak smatrao dragocjenim, te se to traæi i od nas. Æivot
je prekratak da bismo ga smjeli proigrati. Mi imamo samo
nekoliko kratkih dana milosti da se pripravimo za vjeËnost.
Nemamo vremena za bacanje, nemamo vremena za sebiËna
uæivanja, nemamo vremena za popuπtanje grijehu. Upravo
sada moramo izgraditi karakter za buduÊnost, za vjeËni æi-
vot. Upravo sada se moramo pripremiti za istraæni sud.
Pripadnici ljudskog roda tek πto poËnu æivjeti, veÊ poËinju
umirati. Ni najmarljivijim radom na svijetu neÊe niπta po-
stiÊi ukoliko ne steknu istinsko znanje o vjeËnom æivotu.
»ovjek koji vrijeme shvati kao svoj radni dan, pripremit Êe
se za nebeske stanove i æivot u besmrtnosti. Za njega je do-
bro πto se rodio.
Nama je reËeno da πtedimo vrijeme. Meutim, vrijeme
koje smo uzalud potroπili nikad neÊemo moÊi nadoknaditi,
nikada neÊemo vratiti unazad ni jedan jedini trenutak. Jedi-
ni naËin da uπtedimo vrijeme jest da iskoristimo na najbolji
naËin trenutke koji su nam preostali — da suraujemo s Bo-
gom u ostvarenju Njegovog velikog plana otkupljenja.
Karakter onoga koji tako Ëini mijenja se i preobraæava.
Takav postaje Boæji sin, pripadnik kraljevske obitelji, dijete
nebeskog Vladara. Postaje dostojan druπtva anela.
Sada je vrijeme da radimo na spasenju svojih bliænjih. 343
Neki misle da je dovoljno da priloæe novac za Kristovo djelo
i da je to sve πto se od njih oËekuje; i tako dopuπtaju da
dragocjeno vrijeme koje bi mogli posvetiti sluæbi za Njega
232 Isusove usporedbe
Dar zdravlja
Zdravlje je blagoslov Ëiju vrijednost cijene samo neki iako
od njega u velikoj mjeri zavisi uspjeπnost naπih umnih i
tjelesnih snaga. Naπe pobude i strasti imaju svoje sjediπte u
tijelu i ono se mora odræavati u najboljem moguÊem stanju,
pokoriti najsnaænijim duhovnim utjecajima da bi se naπi ta-
lenti mogli iskoristiti na najbolji naËin.
Sve πto umanjuje naπe tjelesne snage oslabljuje i um i
pridonosi da on ima sve manje sposobnosti uoËavati razliku
izmeu dobra i zla. Mi postajemo sve nesposobniji da iza-
beremo dobro i imamo sve manje snage da Ëinimo ono πto
i sami smatramo dobrim.
ZloupotrebljavajuÊi svoje tjelesne snage, mi skraÊujemo
vrijeme koje bismo u svojem æivotu mogli iskoristi na slavu
Boæjem imenu i onesposobljavamo sebe da dovrπimo djelo
Talenti 235
Dar snage
Od nas se traæi da ljubimo Boga, ne samo svim svojim
srcem, umom i duπom, veÊ i svom svojom snagom. Time je
pokriveno cijelo podruËje razumne upotrebe tjelesnih sna-
ga.
Krist je vjerno obavljao sve svoje tjelesne i duhovne po-
slove i u njih unosio odluËnost da ostvari volju svojeg Oca.
Ono πto je zemaljsko i ono πto je nebesko mnogo je ËvrπÊe
povezano i neposrednije podreeno Kristovom nadzoru ne-
349 go πto mnogi misle. On sam je izradio nacrt prvog zemalj-
skog Svetiπta. On je odredio svaku pojedinost prilikom iz-
gradnje Salomonovog Hrama. Onaj koji je tijekom svojeg
zemaljskog æivota radio kao tesar u selu Nazaretu, zapravo
je arhitekt koji je zamislio plan svetog zdanja u kojemu Êe
se slaviti Njegovo ime.
Graditeljima Svetiπta upravo je Krist dao mudrost da
ostvare tako vjeπto prekrasno djelo. On je rekao: “Pozvao
sam, gledaj, po imenu Besalela, sina Urijeva, od koljena Hu-
rova, iz plemena Judina. Napunio sam ga duhom Boæjim,
koji mu je dao umjeπnost, razumijevanje i sposobnost za sva-
kovrsne poslove... Dodao sam joπ Oholiaba, sina A hisama-
kova iz Danova plemena; vjeπtinom sam obdario sve spo-
sobne ljude da mogu napraviti sve πto sam ti naredio.” (Izlazak
31,2-6)
Bog æeli da Njegovi radnici na svakom podruËju priznaju
Njega kao Darovatelja svega πto imaju. Svi korisni pronala-
sci i poboljπanja imaju svoj izvor u Onome koji je divan u
savjetima i uzviπen u djelima. Spretan dodir lijeËnikove ruke,
njegova vlast nad æivcima i miπiÊima, njegovo poznavanje
sloæene grae tijela, sve mu je to darovala boæanska mudrost
da bi olakπao patnje bolesnima. Vjeπtina kojom se tesar slu-
æi ËekiÊem, snaga kovaËeve ruke od koje odzvanja nakovanj,
sve to dolazi od Boga. On je ljudima povjerio talente i On
od njih oËekuje da od Njega traæe savjete. Bilo πto da Ëini-
mo, bilo koje vrste posla da se prihvatimo, On æeli uprav-
ljati naπim umom da bismo ga savrπeno obavili.
Vjeru ne moæemo odvojiti od poslovnih pothvata; to su
podruËja koja se meusobno proæimaju. Biblijska vjera mo-
ra biti utkana u sve πto Ëinimo ili govorimo. Boæanske i ljudske
Talenti 237
Dar novca
Bog ljudima povjerava materijalna sredstva. On im daje
snagu da stjeËu blago. On natapa zemlju rosom nebeskom i
pljuskovima osvjeæavajuÊe kiπe. On daje svjetlost Suncu koje
zagrijava Zemlju budeÊi u æivot cijelu prirodu, osposoblja-
vajuÊi sve πto je stvoreno da buja i da donosi rod. Zauzvrat
traæi ono πto Njemu pripada.
Novac nam nije dan da bismo slavu i Ëast osigurali se-
bi. Kao vjerni upravitelji trebamo ga iskoristiti na slavu i Ëast
Bogu. Neki misle da samo dio njihovog novca pripada Go-
spodinu. Kada dio svojih sredstava odvoje za vjerske i do-
brotvorne svrhe, ostatak smatraju svojim vlasniπtvom, misle
da ga mogu upotrijebiti kako god æele. Meutim, upravo se
tu jako varaju! Sve πto imamo pripada Gospodinu i mi smo
Njemu odgovorni kako se time sluæimo. Prilikom upotrebe
svakog novËiÊa moæe se vidjeti ljubimo li Boga iznad svega
i svoje bliænje kao same sebe.
Novac ima veliku vrijednost jer moæe uËiniti mnogo do-
bra. U rukama Boæje djece on postaje hrana gladnima, vo-
da æednima, odjeÊa neodjevenima. On je obrana potlaËeni-
ma, sredstvo za pomoÊ bolesnima. Meutim, novac sam po
sebi nema viπe vrijednosti od pijeska ukoliko se ne upotrijebi
za podmirivanje æivotnih potreba, za pomaganje bliænjima i
za unapreenje Kristovog djela.
352 Nagomilano bogatstvo nije samo nekorisno, veÊ je pravo
prokletstvo. U ovom æivotu ono postaje zamka duπi jer odvra-
Êa od ljubavi prema nebeskom blagu. U veliki dan Gospod-
nji, svojim svjedoËenjem o neupotrijebljenim talentima i za-
nemarenim prilikama, osudit Êe svojeg vlasnika. Biblija kaæe:
“Pazite sad, bogataπi! Udarite u plaË i jaukanje nad nevolja-
ma koje Êe vas zadesiti! Vaπe bogatstvo istrunu a vaπe haljine
izgrizoπe moljci. Vaπe zlato i srebro uhvati ra; njihova Êe ra
biti svjedoËanstvo protiv vas i kao oganj progutat Êe vaπa
tjelesa. Joπ ste u posljednje vrijeme skupljali blago! Evo viËe
plaÊa æetelaca vaπih njiva koju ste im uskratili, i vika tih æetelaca
doπla je u uπi Gospodinu nad vojskama.” (Jakov 5,1-4)
Talenti 239
Umnoæeni talenti
“Poslije dugo vremena doe gospodar tih sluga i zatraæi
od njih raËun.” Kad Gospodin bude traæio obraËun od svojih
slugu, izraËunavat Êe dobitak od svakog talenta. Prema obav-
ljenom poslu ocjenjivat Êe se i karakter svakog radnika.
Oni koji su primili pet ili dva talenta vratit Êe Gospodinu
povjerene darove, zajedno s dobitkom koji su ostvarili. Zasluge 361
neÊe pripisivati sebi. Svi njihovi talenti bili su im dani na
upotrebu; oni su ostvarili dobitak, ali dobitka ne bi moglo
biti bez povjerenih sredstava. Oni shvaÊaju da su izvrπili je-
dino svoju duænost. Kapital je pripadao Gospodinu pa je i
dobitak Njegov. Da im Spasitelj nije darovao svoju ljubav i
svoju milost, bili bi izgubljeni za vjeËnost.
Meutim, kad Gospodar primi talente, On hvali i nagra-
uje radnike kao da sve zasluge pripadaju samo njima. Nje-
govo je lice puno radosti i zadovoljstva. Njemu Ëini zado-
voljstvo da na njih izlije svoje blagoslove. Svaku sluæbu i svaku
246 Isusove usporedbe
Oduzeti talenat
Lijenom sluzi izreËena je presuda: “Dakle: oduzmite mu
taj talenat i podajte ga onomu koji ima deset talenata!” Ovim
rijeËima, kao i kad je nagraivan vjerni sluga, nagovijeπtena
je ne samo moguÊnost nagrade na konaËnom sudu, nego i
proces postupnog nagraivanja prema zasluzi joπ u ovom
æivotu. Kako je to u svijetu prirode, tako je i u duhovnom
svijetu; svaka neupotrijebljena sposobnost postajat Êe sve
slabija dok konaËno ne nestane. Aktivnost je zakon æivota;
lijenost znaËi smrt. “Svakomu se daje objava Duha na opÊu
korist.” (1. KorinÊanima 12,7) Kad se upotrijebe za opÊi bla-
goslov, Boæji darovi se umnoæavaju. Kad se zakopaju da bi
sluæili jedino vlasniku, umanjuju se i konaËno povlaËe. Onaj
tko odbije dijeliti ono πto je primio, ustanovit Êe na kraju
da i nema πto dijeliti. On se pokorio procesu koji Êe sva-
Talenti 249
(250)
“Stecite sebi prijatelje laænim bogatstvom” 251
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Stecite sebi prijatelje laænim bogatstvom” 253
duπe i duπa onih kojima ste mogli posluæiti kao orue spa-
senja; a na drugu, svoj i njihov æivot koji Êe trajati vjeËno
— kao Boæji æivot. Usporedite prolazno i vjeËno! I dok se
time budete bavili, Krist Êe kazati: “©to, dakle, koristi Ëovjeku
ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj æivot?” (Marko 8,36)
Bog æeli da umjesto zemaljskoga i prolaznoga izabere-
mo nebesko i vjeËno. On nam pruæa moguÊnost da svoje
blago uloæimo u Nebo. On Êe poduprijeti naπe najuzviπe-
nije ciljeve, osigurati naπe izabrano blago. On sam izjavlju-
je: “UËinit Êu da Êe Ëovjek viπe vrijediti nego zlato Ëisto,
viπe nego zlato ofirsko!” (Izaija 13,12 — DK) Kad nestane
bogatstva koje moljac jede i hra kvari, Kristovi sljedbenici
radovat Êe se nebeskom blagu, bogatstvu koje ne moæe
propasti.
Prijateljstvo Kristovih otkupljenih bolje je od sveg pri-
jateljstva svijeta. Pravo na stanove koje je naπ Gospodin oti-
πao pripraviti bolje je od prava na najotmjenije palaËe svi-
jeta. I Spasiteljeve rijeËi, upuÊene Njegovim vjernim sluga-
ma: “Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kra-
ljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta!” (Ma-
tej 25,34) bit Êe bolje od svake rijeËi zemaljske hvale.
Onima koji su rasuli Njegova dobra, Krist i dalje pruæa
moguÊnost da steknu trajno bogatstvo. On kaæe: “Dajite, pa
Êe vam se davati.” “Nabavite sebi torbe πto ne stare: nepro-
375 lazno blago na nebesima gdje se kradljivac ne primiËe niti
moljac grize!” (Luka 6,38; 12,33) “Bogataπima ovoga svije-
ta... da iskazuju dobroËinstva, da budu bogati djelima lju-
bavi, da budu dareæljivi i podatni, da tako sebi zgrÊu sigur-
no blago za buduÊnost kako bi postigli pravi æivot.” (1.
Timoteju 6,17-19)
Neka, dakle, vaπa imovina stigne na Nebo prije vas. Stavite
svoje blago pokraj Boæjeg prijestolja. Osigurajte sebi pravo
na beskonaËno Kristovo bogatstvo. “Stecite sebi prijateljâ
laænim bogatstvom, da vas prime u svoje vjeËne stanove kad
ga vama nestane.”
257
(257)
258 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
264 Isusove usporedbe
Nagrada milosti
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 19,16-30; 20,1-16;
Marku 10,17-31 i Luki 18,18-30.
(268)
Nagrada milosti 269
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
272 Isusove usporedbe
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
“Stoga: niti je πto onaj koji radi, niti onaj koji za-
lijeva, nego onaj koji Ëini da raste — Bog. Onaj
koji sadi i onaj koji zalijeva jedno su, ali Êe svaki
primiti plaÊu prema svome trudu. Mi smo Boæji
suradnici... Nitko, naime ne moæe postaviti dru-
goga temelja osim onoga koji je veÊ postavljen, a
taj je Isus Krist... Onaj kome ostane πto je nadozi-
dao primit Êe nagradu.” (1. KorinÊanima 3,7-14)
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
Nagrada milosti 275
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
Nagrada milosti 277
“U susret zaruËniku”
Ovo se poglavlje temelji na Mateju 25,1-13.
(280)
“U susret zaruËniku” 281
Biblijski navodi
Postanak Psalmi Pjesma
1,2,3 ....................... 415 14,1 ........................ 258 2,4 .......................... 207
1,11.12 ..................... 80 18,35 ...................... 235 5,10.16 ................... 339
8,22 .......................... 65 19,7 ........................ 286
12,1 .......................... 36 33,9 .......................... 81 Jeremija
12,2 ........................ 286 37,6 ........................ 175 2,21 ........................ 290
49,22.25 ................. 214 39,6 ........................ 258 3,13 ........................ 158
40,8 ............ 60,282,312 4,3 ............................ 56
Izlazak 42,1 ........................ 270 5,9 .......................... 304
31,2-6 ..................... 349 45,2 ........................ 336 7,4 .......................... 292
33,18.19 ................. 286 49,18.20 ................. 258 9,23.24 ................... 401
34,6.7 .............. 162,286 50,6 ........................ 179 14,21 ...................... 148
50,15 ...................... 172 17,5.6 ..................... 202
Levitski zakonik 50,23 ...................... 298 17,9 ........................ 156
19,18 ...................... 261 51,7 ........................ 206 23,28 ........................ 41
65,9-11 ..................... 81 31,3 ........................ 202
Brojevi 67,2 ........................ 299 33,34 ...................... 205
23,10 ...................... 221 68,10 ...................... 256 50,20 ...................... 205
68,13 ...................... 206
Ponovljeni zakon 72,12 ...................... 173 Ezekiel
4,5-8 ....................... 290 73,11 ...................... 177 14,20 ...................... 412
6,5 .......................... 261 78,24 ...................... 287 16,62.63 ................. 161
6,7-9 ......................... 24 97,2 ........................ 177 33,11 ...................... 123
7,6.9.11-15 ............. 289 103,13 .................... 204 33,31 ...................... 411
8,11-14.17.19.20 ... 291 103,14 .................... 362 34,12 ...................... 187
8,15 ........................ 287 119,105 .................. 407 36,31 ...................... 161
8,17 .......................... 52 119,176 .................. 186
14,29 ...................... 220 126,6 ........................ 65 Daniel
32,9.10 ................... 166 130,7 ...................... 245 1,17 ........................ 357
32,9-12 ................... 287 146,4 ...................... 270 5,27 ........................ 267
5,30 ........................ 259
1. Ljetopisa Izreke 12,1 ........................ 179
29,14 ...................... 362 2,3-5 ....................... 114 12,10 ...................... 155
5,22 ........................ 200
Nehemija 30,5.6 ....................... 41 Hoπea
8,8 .......................... 335 4,6 .......................... 306
Propovjednik 4,17 ........................ 237
Job 9,5.6 ....................... 270 6,3 ............................ 67
19,27 ...................... 421 9,10 ........................ 346 8,12 ........................ 306
28,14-18 ................. 107 11,6 .......................... 65 10,1 ........................ 290
(291)
292 Isusove usporedbe
OpÊe kazalo
A BR A H AM, poziv 36,286 Bogataπ, nerazumni, usporedba 360
predstavnik Boæji 286 Bogataπ i Lazar, bogati i siromaπni, otu-
vjera i posluπnost 269 ivanje 254
Adam i Eva, iskuπani da posumnjaju u usporedba, zaπto je ispriËana 263
Boæju rijeË 108 Bogatstvo, ljubav prema bogatstvu 52,
odijelo od svjetlosti 310,311 55,56
odjeÊa od smokvina lista 311 nagomilano, bezvrijedno 266
uËili od prirode 18 nagomilano, prokletstvo 352
Aneli, otkupljenici uzdignuti iznad oslanjanje na bogatstvo 394
anela 163 upotreba, vidi Novac
pomaæu traæiocima istine 44,59 Bolnice, nijedna u Kristovo vrijeme 261
pomaæu radnicima za Krista 149, Boæja RijeË, pri obraÊenju i posveÊenju
197,232,388 99,100
sluæba 176,177,298,318,332,341, pri stvaranju i rastu sjemena 80,81
342,373 sjeme, posljedice primanja 38,59-61,
sveti aneli i Sotona 72 129-132
zainteresirani za otkupljenje 102, svjetiljka 406,407
190,192,197,237 u prirodi, objavi i providnosti 125
Apetit 334,346 Boæje obliËje, u ljudskoj duπi 194
Autori, nevjerni 41,108 Boæji zakon, davanje 276
mjerilo na sudu 283,314,316
BALTAZAR 259 ograda oko vinograda 287
Biblija, istine prikazane skrivenim bla- prijepis Njegovog karaktera 305,315
gom 104 Brige, svjetovne 51,52
kako je razumjeti 59,60,111-113
nagrada za istraæivanje 111-114,133, CARINICI i greπnici, Kristovo djelo za
134 185,186,368
svi je mogu razumjeti 36,39 Cilj, u æivotu 331,332
u odgojnom radu 41,42,334 Crkva, Bog je voli 142,165,166,176
zaπto nije shvaÊena 38,39,104-106, Boæje orue 70
108,110,111 Boæja namjera 284-291,296
Biser, usporedba 115,118 Boæja ocjena 298
Blago, nebesko 103-114 dobro i zlo u Crkvi 71,122,123
stari obiËaj skrivanja 103 Kristova 118, vidi Ljubav
Bliænji, Kristova definicija 376 neobraÊeni vjernici 270
Bog, dugo trpljenje 177 odvaja vjernike od 71,72,249,250
laæno prikazan od strane Sotone 204, prednosti 317
414,415 prilagoava se svijetu 315
naπ Savjetnik 172 usporeena s Izraelom 296-306
osvetnik svojeg naroda 177-180 Crkveni, sajmovi i svetkovine 54
Bog novca, sluæba 199-201,302 zavjet 279
(295)
296 Isusove usporedbe
GALILEJA, jezero, mjesto Isusovog pou- ILUSTR ACIJE, Isus se njima sluæio 17-
Ëavanja 33,34 22
Galilejci, pobijeni u Hramu 212,213 Imanje, prijenos 253
Genezaretska ravnica, mjesto uspored- Inkarnacija 17
be o sijaËu 34 Intelektualna æivahnost, posluπnoπÊu
Glas, kultura 102,335 Boæjem zakonu 288,346
Glazba 299,301 IskljuËivost 353
Gostoljublje, po Mojsijevim rijeËima Ivan Krstitelj 274,276,277
220 Izgubljena ovca, usporedba, prilika 185,
GoruπiËno sjeme, usporedba 76 186
297
Sadræaj
Predgovor ............................................................................... 5
(303)
304 Isusove usporedbe