Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Biblioteka Urednitvo Dizajn naslovnice Priprema za tisak Izdava

Francisco Ferrer Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivan Hluika Luka Nimac Centar za anarhistike studije MB Tisak 1000

Tisak Naklada

ISBN 978-953-55802-3-2 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem broj-broj-broj

Blokadna kuharica
ILI kako je IZgLedaLa BLokada FILoZoFSkog FakuLTeTa u ZagreBu

Zagreb, studeni 2009.

Sadraj
Predgovor 8 Ustroj stUdentske kontrole nad filozofskim fakUltetom 11 Plenum .................................................................................................... 11 Radne grupe i sekcije ............................................................................. 11 Redari ............................................................................................... 14 Programska sekcija ......................................................................... 14 Skripta .............................................................................................. 14 Blog/portal blogerska sekcija....................................................... 15 Funkcioniranje fakulteta za vrijeme studentske kontrole............... 15 Direktna demokracija ...................................................................... 15 Nezavisna studentska inicijativa i plenum ...................................... 16 kako organizirati PlenUm? 18 Uvod ........................................................................................................ 18 Zato i kako plenum? .............................................................................. 19 Priprema ................................................................................................. 21 Plenum u pustinji .................................................................................... 23 Dva scenarija........................................................................................... 25 Tlo je plodno, to dalje? .......................................................................... 26 Pitanje vodstva i odnos s medijima ........................................................ 27 Plenum: 1, 2, 3 ........................................................................................ 28 Sporne toke i funkcija radnih grupa ..................................................... 29 Zakljuci .................................................................................................. 30 PlenUm 31 Tehnika izvedba plenuma...................................................................... 31 Tehniko osoblje .............................................................................. 31 Tijek plenuma .................................................................................. 32 Pravila i smjernice PlenUma 35 Pravila i smjernice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu ....... 35

kodeks Ponaanja za vrijeme stUdentske kontrole nad filozofskim fakUltetom 41 voenje zaPisnika na PlenUmU 43 emu slui zapisnik? .............................................................................. 43 Tehnike upute ........................................................................................ 43 Kako se pie zapisnik? ............................................................................ 43 delegatska dUnost i mandati 46 Delegatska dunost ................................................................................ 46 Mandati ................................................................................................... 47 medijska strategija, medijska sekcija i medijska radna grUPa 49 Medijska strategija ................................................................................. 49 Medijska sekcija i medijska radna grupa ............................................... 52 sekcija za oPerativU, logistikU i osigUranje 53 Program i Programska sekcija 55 radna grUPa za meUPlenUmskU sUradnjU 56 radna grUPa za tehnika Pitanja PlenUma (tehnikalije) 58 radna grUPa za seciranje (analizU) dokUmenata 60 radna grUPa za miniakcije 62 5 do 12 .................................................................................................. 62 Potrubi za obrazovanje ........................................................................... 63 Max art fest ............................................................................................. 63 palir etike interpelacije ....................................................................... 64 Akcija podrke seljacima ........................................................................ 64 Blog/Portal i Blogerska sekcija 65 skriPta i radna grUPa za informiranje 66 drUtveni kontekst BorBe za BesPlatno oBrazovanje i motivacija akcije 69 Napad na steena socijalna prava .......................................................... 69 Poimanje demokracije ............................................................................ 71

Blokadna kuharica

Predgovor
Svrha je ove kuharice detaljno opisati kako je funkcionirao Filozofski fakultet u Zagrebu tijekom studentske blokade u proljee 2009. kada je Fakultet bio pod kontrolom studenata 35 dana. S obzirom na nain na koji je to izvedeno, preciznije je ono to se popularno zove blokada zvati studentskim preuzimanjem kontrole nad fakultetom. Opis ustroja studentske kontrole nad fakultetom podastire se iz dvaju razloga. Jedan je razlog, manje bitan, isto povijesne naravi iz elje da se zabiljei kako je to izgledalo. Drugi je, i puno vaniji, to to na taj nain elimo predstaviti svoja iskustva te tako moda pomoi studentima s drugih fakulteta (pa i lanovima drugih kolektiva, npr. tvornic), u zemlji ili izvan nje, da naprave to isto. Smatramo da opis naeg ustroja studentske kontrole nad fakultetom moe biti zanimljiv jer je po nekim svojim karakteristikama osebujan. Kao prvo, rije nije bila o pravoj fizikoj blokadi fakulteta. Blokirana je samo redovna nastava, dok je sve ostalo normalno funkcioniralo (rad profesor u kabinetima, uprava, knjinica, knjiara itd.). Kao drugo, fakultet je bio otvoren svima (studentima drugih fakulteta, obinim graanima, novinarima itd.). Kao tree, plenum na kojem su se donosile sve odluke u vezi s funkcioniranjem okupiranoga fakulteta nije bio ogranien samo na studente Filozofskoga fakulteta nego su na njemu mogli sudjelovati i imati pravo glasa svi koji bi se na njemu pojavili. Treba napomenuti da se neke stvari u tekstu ponavljaju, no to smo smatrali prikladnim jer je dobro neke stvari objasniti iz vie aspekata. Prvo poglavlje (Ustroj studentske kontrole nad FF-om) daje opi pregled nad svim aspektima blokade. Donekle slino tome, drugo poglavlje (Kako organizirati plenum?) funkcionira kao svojevrsni neformalniji i povijesni uvod te anticipira neke aspekte koji su kasnije opet razraeni. Nakon toga slijedi razrada problematike opisom plenuma, radnih grupa i ostalih aspekata akcije. Na kraju je dodano i poglavlje o drutvenom kontekstu borbe za besplatno obrazovanje u sklopu koje je dolo do studentske akcije.

Blokadna kuharica

Na koncu biljeka o autorstvu teksta. Kao to su nae akcije kolektivne i anonimne, tako je i ovaj prirunik anoniman, a doista je u pravom smislu rijei kolektivno djelo jer je svako poglavlje pisao drugi autor ili vie autora. U pravilu je bila rije o ljudima koji su se intenzivno bavili pojedinim dijelovima akcije te su tu problematiku dobro poznavali, no itav je tekst naknadno redigiran, nadopunjen i ispravljen sudjelovanjem svih zainteresiranih i, jasno, na direktnodemokratski nain. Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

10

Blokadna kuharica

Blokadna kuharica

11

uSTroj STudeNTSke koNTroLe Nad FILoZoFSkIM FakuLTeToM

Studentska je kontrola nad Filozofskim fakultetom u proljee 2009. bila ustrojena na sljedei nain. Tri su glavna organa studentske kontrole nad fakultetom bili plenum, radne grupe i redari.

Plenum
Plenum je sredinje tijelo odluivanja na fakultetu pod studentskom kontrolom. Na njemu se sve odluke donose direktnodemokratski, ukljuujui i onu o nastavku ili prekidanju kontrole nad fakultetom. Plenum je skup svih zainteresiranih studenata i drugih graana (plenum je FF-a otvoren svima a ne samo studentima, za razliku od nekih drugih plenuma u Hrvatskoj odluku o razini otvorenosti donosi plenum ovisno o okolnostima). Na njemu svatko ima pravo govoriti i svatko ima jednako pravo glasa. Sve se odluke donose veinom glasova. Plenum svaki put vode razliita dva moderatora koji se biraju na kraju svakoga plenuma. Za vrijeme blokade plenum se odrava svaki dan, a u izvanblokadno vrijeme obino jednom tjedno (po potrebi i ee).

Radne grupe i sekcije

Radne grupe i sekcije su specijalizirane grupe plenuma koje se bave pojedinim vanim pitanjima. Razlika je izmeu sekcije i radne grupe u tome to sekcije imaju mandat dan od plenuma za obavljanje svog posla, dok su radne grupe, jednostavno reeno, samo sastanci na koje su pozvani svi zainteresirani. Sekcije imaju stalno lanstvo (iako se imena, naravno, ne iznose u javnosti mandat se daje cijeloj sekciji a ne pojedincima), dok u radnim grupama, kao sastancima svih zainteresiranih, nema stalnih lanova i do samoga se sastanka nikad ne zna tko e na njoj sudjelovati. Mandat se sekcijama dodjeljuje zbog specifinih zadataka koji se esto moraju obaviti trenutano te ne mogu prolaziti redovne plenume i sastanke radnih grupa ili je pak zbog same naravi posla teko oekivati da to moe raditi svaki put druga skupina nedefiniranih ljudi ili velika skupina ljudi. U mandatirane sekcije

12

Blokadna kuharica

pripadaju programska, medijska i blogerska sekcija te sekcija za osiguranje i za Skriptu. S obzirom na to da se ne moe oekivati da e se cijeli plenum ili klasine radne grupe nedefinirana lanstva baviti mnogobrojnim praktinim pitanjima kao to su organiziranje alternativnih predavanja, pisanjem medijskih izjava, ureivanje portala, osiguranje ili pisanje Skripte (glasila plenuma FF-a), plenum za obavljanje tih poslova daje mandat reenim sekcijama uz stalnu mogunost opoziva ili promjene lanova dotinih sekcija (sekcije takoer po potrebi dobivaju nove lanove). Radne grupe su primjerice meuplenumska radna grupa, radna grupa za seciranje dokumenata, tehnikalije itd. U nekim sluajevima postoje i radna grupa i sekcija koje se bave istom tematikom, primjerice medijska radna grupa (sastanak svih zainteresiranih) i medijska sekcija (mandatirana sekcija zaduena za pisanje izjav i kontakt s medijima). Postoji i jedna mandatirana radna grupa, miniakcije ona nema stalnog lanstva, ali ima mandat da sama planira i odrauje manje akcije. Ne mora, dakle, za sve traiti doputenje plenuma nije, naime, mogue detalje svih akcija raspravljati na plenumu, nego se umjesto toga svi zainteresirani nalaze na sastanku dotine radne grupe i planiraju akcije. Jasno je da plenum sve mandate koje je dao moe u svakom trenutku i oduzeti, a o djelovanje svih grupa i sekcija moe se i diskutirati na plenumu. Sekcije i radne grupe se nakon toga dune raditi unutar okvira zadanih zakljucima i odlukama donesenima na plenumu. Radne grupe su, kao i plenum, otvorene svima, no na njima je, samom njihovom prirodom, manje ljudi nego na plenumu (obino do 30-ak ljudi, u postblokadno doba obino od 5-10 ljudi), koji su posebno zainteresirani za koje pitanje. Ondje se raspravlja o pojedinim problemima te se donose prijedlozi (uz saeto iznoenje svih linija argumentacije) koji se podastiru plenumu. Radna grupa nema mo samostalnog donoenja odluk (uz iznimku mandatiranih grupa/sekcija koje unato tome djeluju u okviru dotadanjih plenumskih odluka), nego se svaki prijedlog radne grupe mora posebno izglasati na plenumu (ili vratiti na doradu radnoj grupi). Na radne grupe se prebacuje rasprava o pojedinim problemima koji nisu podobni za rjeavanje na plenumu (zbog manjka vremena, specifinosti teme i sl.). Funkcija je

Blokadna kuharica

13

radne grupe detaljno razraditi probleme, navesti njihova mogua rjeenja te ih sustavno i pregledno iznijeti pred plenum kako bi se o dotinoj temi na plenumu mogla voditi to konstruktivnija rasprava i donijeti informirana odluka. Radna grupa moe donijeti i vie od jednog prijedloga/zakljuka o kojima se onda raspravlja na plenumu. Takva je praksa zapravo i poeljna jer se time plenumu daje vei izbor za donoenje odluke, a samim tim i vea mogunost iznalaenja rjeenja o kojem se na radnoj grupi moda nije ni raspravljalo. Broj radnih grupa nije ogranien, one se mogu osnivati ovisno o prepoznavanju potrebe za bavljenjem specifinom vrstom problema, a po potrebi se mogu i ugasiti. Nasuprot radnim grupama, broj sekcij je, ipak, vie-manje stalan jer nema potrebe za velikim brojem mandatiranih sekcija. Na FF-u su za vrijeme blokade i nakon nje djelovale sljedee radne grupe i sekcije:

radna grupa za tehnikalije bavi se tehnikim pitanjima ustroja plenuma, pripremom dnevnog reda i moderator pojedinih plenuma medijska sekcija odnos s medijima, provoenje medijske strategije (uz potvrdu plenuma) i pisanje izjav za medije meuplenumska radna grupa radna grupa koja koordinira studente s razliitih plenuma/fakulteta miniakcije radna grupa koje se bavi organiziranjem raznih (obino manjih) akcija po gradu kojim se promovira besplatno obrazovanje (performansi, prosvjedi, izlobe itd.) radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje radna grupa koja prouava trenutnu situaciju te raspravlja o moguim daljnjim smjerovima akcije radna grupa za seciranje dokumenata grupa koja se bavi detaljnom analizom razliitih slubenih dokumenata (zakon, dopis, izjav...) bitnih za akciju radna grupa za informiranje radna grupa koja se bavi tehnikim poslovima vezanima uz Skriptu, njezinim sklapanjem i raspaavanjem

14

Blokadna kuharica radna grupa za irenje direktne demokracije radna grupa, ustrojena tek u postblokadno vrijeme (jesen 2009), koja se bavi irenjem direktne demokracije izvan fakultetskih i studentskih okvira (npr. meu radnitvom, u tvornicama itd.)

Osim ovih najbitnijih, postojale su i neke druge radne grupe, poput radne grupe za forum (koja se bavila organiziranjem internetskog foruma u okviru SlobFil-a), radna grupa za peticije (koja se bavila organiziranjem peticije za besplatno obrazovanje koju je potpisalo gotovo 100 000 ljudi) i sl.

Redari
Redarska sluba za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom fiziki dri sm fakultet pod kontrolom. Redari uvaju red na fakultetu i paze na fakultetsku imovinu. lanstvo u redarskoj slubi je slobodno i promjenjivo. Osim ovih triju osovina studentske kontrole nad fakultetom (plenuma, radnih grupa i redar), vanu su ulogu imali/imaju i:

Programska sekcija
Skupina zaduena za organizaciju alternativnog nastavnog programa za vrijeme blokade.

Skripta
Glasilo plenuma FF-a koje izlazi svakodnevno ili ak dva puta dnevno za vrijeme blokade, a u postblokadno doba u pravilu jednom tjedno. U njemu se donose studentske izjave za medije, razne obavijesti i tekstovi vezani uz obrazovanje i srodne teme (kao to su socijalna prava, tranzicija, neoliberalizam, radniki pokret itd.).

Blokadna kuharica

15

Blog/portal blogerska sekcija

Vano je sredstvo komunikacije od poetka bio i blog (poslije: portal) Slobodni Filozofski (poznat i kao SlobFil). Adresa je: www.slobodnifilozofski. com, dok je adresa njegove meunarodne verzije (na vie stranih jezika): slobodnifilozofski.org. SlobFil je zapravo virtualna arhiva studentske akcije za besplatno obrazovanje.

Funkcioniranje fakulteta za vrijeme studentske kontrole

Fakultet je za vrijeme blokade bio, osim preko noi, otvoren svim graanima, kao i plenum, radne grupe i alternativna predavanja. Jedina je iznimka bila to to su novinari mogli snimati samo poetak plenuma (tj. obavijesti). Nakon toga su na plenumu mogli sudjelovati bez snimanja, kao graani. Za vrijeme studentske kontrole nad Fakultetom, osim redovne nastave (ukljuujui i postdiplomsku nastavu), sve ostalo je funkcioniralo kao i obino (rad fakultetske uprave i referade, profesorske konzultacije, knjinica, Centar za strane jezike, rad Croaticuma - centar za uenje hrvatskoga za strance, privatna kopiraonica i knjiara na Fakultetu, neki oblici dopunske nastave, ispiti u profesorskim kabinetima i ispiti za apsolvente, konferencije zakazane u vrijeme blokade itd.). U spornim je sluajevima u nekoliko navrata o (ne) odobravanju rada odluivao plenum.

Direktna demokracija
Vanu sastavnicu studentskoga samoorganiziranja ini direktnodemokratski nain odluivanja. Osim samog cilja, besplatnog obrazovanja dostupnog svima, to je jedan od najvanijih aspekata itave akcije. Direktna ili neposredna demokracija je sustav u kojem se sve (najvanije) odluke donose na demokratski nain, glasovima svih prisutnih. Za razliku od sustava predstavnike demokracije, u kojem se na izborima izabire nekoliko predstavnika koji onda nekoliko godina mogu, bez neposredna demokratskog nadzora, raditi to god hoe, u sustavu direktne demokracije uvijek odluuje izravno veina. Direktna

16

Blokadna kuharica

demokracija tako potie ljude na aktivnost, zainteresiranost i sudjelovanje u odluivanju. Takvim se demokratskim nainom donose sve odluke tijekom studentske kontrole nad fakultetom, a i nakon nje. Direktnodemokratski sustav je organiziran kroz plenum skup svih zainteresiranih, na kojem svi imaju jednako pravo izrei svoje miljenje i na kojem svi imaju pravo glasa. Sve se odluke donose veinom glasova. Plenum, veinom glasova svih prisutnih, odluuje o tijeku studentske kontrole nad fakultetom te o svim daljnjim akcijama (u doba blokade ili nakon nje). Posebni se problemi, ukae li se potreba, ostavljaju prvo za raspravu na radnim grupama (na kojima se takoer mogu pojaviti svi zainteresirani) te se o tom naknadno opet odluuje na plenumu. Prednost je direktnodemokratskoga, plenumskoga, naina odluivanja u tome to se o svemu odluuje posve demokratski, to ne postoje voe i to se takvim nainom odluivanja bitno smanjuje mogunost manipulacije. U sustavu predstavnike demokracije, s izabranim voama koji mogu samostalno donositi odluke, postoji velika opasnost od manipulacije (u pregovorima jednu ili nekoliko osob nije teko nagovoriti na odreene stvari ili ak potkupiti ili im zaprijetiti). Prednost je plenumskoga naina odluivanja to se sve odluke moraju donijeti zajedniki na plenumima, veinom glasova svih prisutnih. Plenum ni u kojem trenutku ne moe izabrati predstavnike koji e moi samostalno donositi odluke ili pristajati na odreene uvjete. Plenum moe izabirati samo delegate koji prenose odluke i volju plenuma te plenumu prenose odreene ponude i pitanja na razmatranje. Takvim se delegatskim sustavom, osim to je on jedini zapravo demokratski, onemoguuju manipulacije pojedinanim predstavnicima.

Nezavisna studentska inicijativa i plenum

Poetna skupina ljud koja je krenula s organizacijom blokade, prije prvoga blokadnoga plenuma, djelovala je pod imenom nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje. No plenum nadilazi okvire NSI jer se ne bavi samo pravom na besplatno obrazovanje i jer izraava volju svih studenata, s obzirom na to da svi imaju pravo na njemu ravnopravno sudjelovati i glasati. Stoga odluke donesene na plenumu treba smatrati od-

Blokadna kuharica

17

lukama svih studenata a ne odlukama NSI. No NSI i dalje ostaje naziv za skupinu aktivist koji se bore za besplatno obrazovanje, dok na plenumu imaju pravo sudjelovati svi studenti bez obzira na politiku orijentaciju i miljenje o pojedinim problemima kao to je besplatno obrazovanje. Plenum je, iako je nastao u okolnostima borbe za besplatno obrazovanje, sredinje tijelo izravnodemokratskoga odluivanja svih studenata te ga ne treba poistovjeivati iskljuivo s tom borbom.

18

Blokadna kuharica

kako orgaNIZIraTI PLeNuM? Uvod

Plenum je, jednostavno reeno, sastanak svih zainteresiranih lanova nekog kolektiva. Na plenumu svi lanovi toga kolektiva imaju pravo sudjelovati, to plenumu daje demokratsku legitimaciju, premda nije nuno da na svakom plenumu sudjeluju apsolutno svi lanovi kolektiva. Vano je da svi prisutni ravnopravno sudjeluju u donoenju odluk bez mogunosti zastupanja odnosno prenoenja glasa s jedne osobe ili skupine na predstavnike. Plenumski oblik odluivanja izrasta iz principa neposredne ili direktne demokracije. Direktnodemokratski oblik odluivanja koji se prakticira kroz plenum je jedini dosljedno demokratski nain donoenja odluk od zajednikog interesa. Osnovni je cilj plenumskog organiziranja ukljuiti sve zainteresirane u proces odluivanja, osobito u pitanjima od opedrutvene vanosti kao to su pravo na besplatno obrazovanje, pravo na zdravstvenu zatitu, radna prava itd. Mogunost sudjelovanja u procesu donoenja odluk budi interes za politikim djelovanjem kod onih koje se opisuje inertnima, nezainteresiranima, bezvoljnima. Argumentirana javna rasprava demistificira proces donoenja odluk inei vanim miljenje svakog pojedinca koji sudjeluje. Donesena odluka je obvezujua za sve. Postavlja se, meutim, pitanje: koji su to svi? Iza odluke donesene temeljem racionalne argumentacije stoje svi lanovi tijela koje je tu odluku donijelo. Temelj ovakvog odluivanja jest da svi koji ele mogu sudjelovati. Vano je napomenuti da plenum za provedbu svojih odluka ne koristi silu nego snagu argumenata oni koji na plenum ne dolaze nisu prisiljeni odluku prihvatiti, ali su o njoj obavijeteni. Vaan uinak ovakvog procesa odluivanja jest disperzija odgovornosti na sve sudionike koji su svjesni da iza odluke ne stoji nikakav nadreeni autoritet, organizirana klika ili upravni odbor nego iskljuivo sami sudionici glasakog procesa. Ljude koji aktivno sudjeluju u donoenju odluka vie nije mogue otpisati kao pasivne, nezainteresirane i neodgovorne promatrae.

Blokadna kuharica

19

Ovdje emo se koncentrirati na organizaciju plenuma u izvanrednoj situaciji kakva je zauzimanje i preuzimanje radnih ili obrazovnih organizacija. Namjerno radimo razliku izmeu zauzimanja i preuzimanja, jer moe se rei da je neka institucija preuzeta tek kad je plenum sastavljen od svih lanova dotinog kolektiva, ili barem svih onih dovoljno zainteresiranih da se na plenumu pojave, izglasao preuzimanje. Ovisno o okolnostima, (kao to su veliina kolektiva, moebitna sabotaa, prijetnja sankcijama i tome slino) zauzimanje se moe, ali i ne mora planirati, u relativnoj tajnosti. U sluaju tajnog planiranja akcija se najprije izvede, zgrada se zauzme pa se naknadno legitimira, preuzme. Naravno, puno je bolji oblik da se akcija legitimira od strane svih zainteresiranih prije samog izvoenja, no to iz prije navedenih razloga nije uvijek mogue. Kada bi se uvijek ekalo unaprijed dano eksplicitno odobrenje veine, esto se, iz praktinih razloga, ne bi nita moglo poduzeti. Potpuna demokratska legitimacija od samoga poetka ne moe i ne smije biti zapreka direktnoj akciji iako je bitno da je sama akcija od poetka iznutra potpuno direktnodemokratski organizirana. U sluaju relativne konspirativnosti vano je pripremiti teren kako bi to vie lanova znalo ili nasluivalo da se neto dogaa te kako bi se ispitalo kakva je opa klima po pitanju problema zbog kojih se u zauzimanje misli krenuti.

Zato i kako plenum?

Ukratko, postavlja se pitanje kako uope organizirati kolektivno direktnodemokratsko tijelo? Nije nam namjera suvie ulaziti u teoriju. elja nam je kroz opis procesa uspostave direktnodemokratskog kolektivnog tijela na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upozoriti na probleme s kojima smo se susreli i tako olakati organizaciju slinog tijela nekom drugom kolektivu. Akcija je pripremana neslubenim kanalima, a naknadno je u punom smislu legitimizirana izglasavanjem daljnjeg nastavka akcije blokade nastave odlukom svih studenata. Meutim, vano je napomenuti da je i pristup akciji

20

Blokadna kuharica

planiranja blokade je bio slobodan (nikome se nije branilo ukljuiti se) iako se to, dakako, nije moglo otvoreno najavljivati (osim neposredno prije same akcije). Svi su sastanci tijekom priprem blokade takoer bili zasnovani na direktnodemokratskim osnovama. To su bili svojevrsni predblokadni miniplenumi (premda je zapravo bila vie rije o otvorenim sastancima na kojima se odluivalo direktnodemokratski), a prvi je predblokadni vei plenum bio 5 dana prije same akcije preuzimanja kontrole na fakultetu kada se tribina o besplatnom obrazovanju (na kojoj je bilo vie od 200 ljudi) spontano pretvorila u plenum koji je izglasao blokadu fakulteta. Blokadu je konano potvrdio veliki plenum na prvi dan preuzimanja kontrole nad fakultetom. U pripremi akcije postojale su nedoumice tko sve ima pravo sudjelovati na plenumu i na koji nain nepozvanima onemoguiti pristup. Zakljueno je da uz sve studente dotinog fakulteta imaju pravo sudjelovati i zainteresirani graani to bi onda ukljuivalo i osoblje fakulteta, studente drugih fakulteta i sveuilita, radnike itd. Budui da je postavljen zahtjev od opeg interesa te da su fakulteti javne ustanove na raspolaganju svima, jedinom se dosljednom politikom mogla smatrati politika otvorenih vrata za sve. Takav pristup pokazao se ispravnim jer su plenumi privukli kako graane tako i studente ostalih fakulteta na kojima je uskoro buknula pobuna inspirirana naom. Glavni prigovor ovakvom pristupu bila je bojazan da bi plenum mogao biti opstruiran od strane zlonamjernih pojedinaca ili skupina. To se nije dogodilo. Naprotiv, dolo je do izuzetnog integracijskog momenta uslijed ravnopravnosti i ukljuenosti u donoenje svih temeljnih odluka. Prije blokade pojedinci su izraavali bojazan hoe li direktnodemokratski nain organiziranja uope moi funkcionirati, no blokada je jasno dokazala da su ti strahovi bili posve neosnovani. Prevladalo je miljenje da je, ako borba za temeljno ljudsko pravo kao to je pravo na obrazovanje ne moe okupiti dovoljan broj zainteresiranih, onda trenutak oito promaen i cijela akcija je osuena na propast. Ve prvi dan blokade nastave u dvorani kapaciteta od 350 do 400 sjedeih mjesta okupilo se dvostruko vie sudionik od toga. Odluka o nastavku bloka-

Blokadna kuharica

21

de je donesena ogromnom veinom glasova. itavih 35 dana trajanja blokade incidenata nije bilo ni na plenumu niti unutar ili u okolici zgrade fakulteta. Na pripremnim sastancima vodila se velika diskusija kako bi blokada trebala izgledati. Treba li u zgradi fakulteta blokirati svaku aktivnost ili neke stvari trebaju biti izuzete? Treba li fiziki onemoguiti ulaz u zgradu? Na kraju je odlueno da e se blokirati samo nastavni proces, ali da se nastavno osoblje kao i ostali zaposlenici fakulteta nee onemoguavati u pristupu zgradi i svojim radnim mjestima. Ulaz e biti otvoren svima jer jedino tako program alternativne nastave koji bi trebao tematizirati besplatno obrazovanje i druge s tim povezane teme ima smisla. Takvim pristupom ubrzo se stekla naklonost odreenog broja zaposlenika. Odluka o neblokiranju privatnih firmi na faksu, iako bi se to moglo smatrati ideoloki nedosljednim, motivirana je eljom da se ne naudi zaposlenicima istih, ali i eljom da se izbjegne sukob s policijom koja bi se mogla osjetiti pozvanom intervenirati u obranu privatnog vlasnitva. Kao uvjet za deblokadu postavljen je jedan cilj: besplatno obrazovanje na svim razinama za sve koji zadovolje kriterije upisa. Procijenjeno je da se jednim vrstim zahtjevom od opeg interesa moe napraviti daleko vie nego gomilanjem zahtjeva. No kako je izgledala priprema cijele akcije?

Priprema
Krenulo je s idejom o blokadi nastavnog procesa u svrhu upozoravanja na komercijalizaciju visokokolskog sektora. Nita revolucionarno, budui se radi o posve uobiajenoj metodi u svijetu. No, u Hrvatskoj ona je dotad bila relativna nepoznanica. Naime, govorimo o dravi u kojoj ve desetljeima nije bilo ozbiljnih, organiziranih studentskih prosvjeda.

22

Blokadna kuharica

Inicijalna grupa ima osnovni zadatak na akciju pridobiti iru studentsku populaciju. Paralelno se ispituje teren u vezi nastavnog osoblja. Valja ipak rei da je potpora za zahtjev za besplatnim obrazovanjem postojala od prosvjeda 5.11. 2008. na kojem je bilo oko 1500 ljudi, ponajprije s FF-a, a takoer i organizacijom vrlo posjeene tribine o besplatnom obrazovanju nakon toga (sama blokada je poela 20.4.2009). Bitno je rei da je zahtjev ve bio ljudima poznat i da je ve bio iznesen. Taj je prosvjed, koji je imao masovni odaziv, dakle davao svojevrsnu dodatnu legitimaciju organizatorima blokade. Kljunim za organizaciju blokade se pokazuju dvije stvari: a) Organizacija preuzimanja same zgrade fakulteta i blokade nastavnog procesa b) Direktnodemokratski model odluivanja o nastavku/prekidu blokade U fazi organizacije zauzimanja grupa se iri na 50-ak zainteresiranih. Grupu preteno ine studenti koji su se u procesu studija bavili nekim oblikom studentskog aktivizma ili koji su se, katkad i sluajno, pojavili na nekom od pripremnih sastanaka te se odluili prikljuiti. Ipak, odreene okolnosti pogodovale su organizaciji akcije ovog stupnja kompleksnosti: a) Prijanje politike akcije pokrenute od strane studenata FF-a (primjerice: protest protiv zakona o studentskom zboru 1996, protest protiv amerike invazije Iraka 2003. te pogotovo peticija protiv ulaska Hrvatske u NATO-pakt 2008, protest protiv plaanja diplomskih studija 7.5.2008. i, najvanije, prvi protest za besplatno obrazovanje 5.11.2008) b) Intenzivno problematiziranje reformi potaknutih bolonjskim procesom c) Postojanje aktivnih studentskih udruga d) Za razliku od nekih drugih fakulteta, legalno studentsko predstavniko tijelo, Studentski zbor, na Filozofskom fakultetu nije bio pod kontrolom mladei politikih stranaka ili korumpiranih klika e) Postojanje autonomnog studentskog prostora na samom fakultetu (Klub studenata Filozofskog fakulteta)

Blokadna kuharica

23

Ipak kao presudan moment valja izdvojiti protest 5.11. jer je u pripremama za nj konano definirana ideja borbe za besplatno obrazovanje na svim razinama. Moe se rei da su protest i pripreme za isti osvijestile ljude po pitanju besplatnog obrazovanja i stvorile bazu koja e se kasnije ukljuiti u blokadu. Ujedno, ishod je prosvjeda pokazao i ogranienost i neefikasnost konvencionalnih oblika protesta poput jednokratnih demonstracija te tako osvijestio potrebu za drugaijim i radikalnijim metodama borbe. Dakle, to su bili neki osnovni preduvjeti koji su omoguili da se na fakultetu pokrene akcija irih razmjera. Nakon poetka akcije pokazalo se nunim suprotstaviti se rairenu uvjerenju o tobonjoj predodreenost upravo Filozofskog fakulteta za ovakav tip akcije. Takav oblik romantinog idealiziranja esto vodi direktno u defetizam pri procjenama izgled za pokretanje slinih akcija u drugim ustanovama ili radnim mjestima, pa one onda esto i izostanu. Navedene pogodujue okolnosti za preuzimanje zgrade Filozofskog fakulteta nisu same po sebi inherentne drutveno-humanistikim obrazovnim institucijama. Za organizacijsku uspjenost akcije na koncu su se ipak presudnim pokazale konkretna aktivnost, organiziranost i odluna ustrajnost u borbi, a ne tobonja pogodnost institucionalnog konteksta (iako, naravno, nije neobino ni da su ljudi na fakultetu humanistiko-drutvenoga usmjerenja skloni kritikom promiljanju drutvenih procesa). Pitanje je naravno to initi u sluaju kad se mora krenuti od nule i je li u takvoj situaciji uope mogue organizirati plenum? Stoga emo probati iz nekih naih iskustava doi do orua za organizaciju plenuma u kratkom vremenskom razdoblju i uvjetima nepostojanja temeljne infrastrukture.

Plenum u pustinji
Kao to smo ve opisali, u akciju se moe krenuti i obino se kree s vrlo ogranienim brojem ljudi. Ovisno o veliini kolektiva ve i jedan ovjek moe moe dati odluujui inicijalni impuls, ali recimo da je brojka od 5-6 ljudi dovoljna da se krene u akciju. Ovo istiemo kako bismo odmah suzbili defetizam i neaktivnost koji se esto javljaju kod malih grupa jer esto po-

24

Blokadna kuharica

greno smatraju da se mase ne mogu pokrenuti bez velikog broja aktivista. Druga esta pogreka jest naivno vjerovanje da mora postojati nekakva revolucionarna atmosfera, opipljivo nezadovoljstvo, ukratko posebni uvjeti da bi se uope krenulo u akciju. Strah od neuspjeha esto sputava pokretanje bilo ega. Ono to se uvijek mora imati pred oima jest da ne postoji idealna situacija u kojoj e se stvari dogoditi same od sebe. Jo je vanije to da revolucionarna atmosfera ne nastaje spontano, nego se stvara i to esto naoko banalnim metodama. Krenimo redom. Prva stvar koju je nuno definirati jest cilj. Cilj bi trebao biti jasan, saet i utemeljen u nekom od osnovnih ljudskih prava. Odmah e se uti prigovor da neto utemeljeno na osnovnim ljudskim pravima nikako ne moe biti jasno i saeto nego naprotiv apstraktno i teko shvatljivo. No jedino ciljevi koji polaze od borbe za jednakost imaju iri mobilizacijski potencijal. Borbom za jednakost smatramo podjednako i borbu za besplatno kolstvo i zdravstvo, kao i, primjerice, preuzimanje radnih kolektiva od strane radnik. Zamka u koju se ne smije upasti jest postavljanje cilja koji ne bi bio usmjeren na sve lanove kolektiva jer unato razlikama u miljenju, sklonostima i slino, nuno je inzistirati na ukljuenosti svih. Svi se moraju osjeati pozvanima. Ako to nije tako, ako se nekog ve u startu iskljui, pokret si drastino smanjuje anse za uspjeh. Nakon to je definiran cilj grupa inicijatora mora krenuti na stvaranje terena za irenje ideja koje zastupa. Lijepljenje plakat (naa metoda), dijeljenje brour/pamflet u kojima se problematiziraju za kolektiv vana pitanja dobar su nain da se ljude potakne na razmiljanje o bitnim pitanjima. Nakon to se pusti takav probni balon, u iduem koraku treba ispitati je li poetna akcija naila na plodno tlo. Idealan nain je organizacija tribine na kojoj e govoriti istomiljenici iji glas ima odreenu javnu teinu. Ondje treba raspraviti tematiku koja se problematizira na plakatima i/ili u brourama. Tribina je dobar pokazatelj inicijalnog broja zainteresiranih za problematiku, a takoer je dobra i iz motivacijskih razloga jer se moe i treba iskoristiti za razjanjavanje i poticanje na akciju onih koji su jo uvijek neodluni. Moglo bi se rei da je, nakon postavljanja cilja i akcije sa svrhom upozoravanja na

Blokadna kuharica

25

problematiku, tribina pravi indikator postojeeg stanja i putokaz za daljnje akcije.

Dva scenarija
Stvari se nakon tribine mogu razvijati u dva smjera. Prvi je onaj povoljniji. Na tribini se pojavio velik broj zainteresiranih, spremnih za akciju. Poetni koraci su urodili plodom i sada treba krenuti u novu fazu, a to je irenje poetne grupe inicijator na sve zainteresirane. Rije je o procesu koji ima specifinu dinamiku kojoj emo se, meutim, vratiti neto poslije. Treba se pozabaviti izazovnijim pitanjem to initi u sluaju da tribina proe nezamijeeno ili to ako doe do estokih neslaganja ili opstrukcije. Dakle, pokuajmo opisati scenarij broj dva. U njemu se opet mogu dogoditi dvije stvari. Prvo, tribina je prola nezamijeeno. Oito se radi o greci u jednom od prva dva koraka: odreivanju cilja i/ili oglaavanju. Prema tome nuno je analizirati dotad uinjeno i iz toga izvui pouke kako bi se ispravile pogreke. Odustajanje uslijed uvjerenja da se radi o apatinoj sredini ili nepogodnu trenutku esto se pokae preuranjenim i brzopletim zakljukom. Kretanje u akciju esto je kritina toka nakon koje je tei dio posla ve obavljen, a dalje se nerijetko radi samo o pitanju adekvatnosti taktikog pristupa. to initi u sluaju neslaganja ili opstrukcije? Neslaganje znai da je do odaziva dolo i da su poetni koraci ipak postigli uspjeh. Razmimoilaenje je neto to se moe oekivati i od ega ne treba bjeati. ak bismo mogli rei da ovaj sluaj vie potpada pod povoljniji scenarij koji nastaje kao posljedica uspjeno zapoete akcije. Proces usuglaavanja i borbe argumentima je neto to emo opisati u odjeljku o razvoju situacije na naem fakultetu. Ostaje nam prije toga jo razmotriti posebno zanimljiv sluaj opstrukcije. Opstrukciju se obino moe oekivati od upravljakih struktura i njihovih pulena koji nastoje pod svaku cijenu sprijeiti bilo kakav oblik organiziranja. S ovakvim tipom razvoja situacije susreli smo se na velikom

26

Blokadna kuharica

broju fakulteta koji su s aktivnostima krenuli nedugo nakon FFZG-a. Osnovni problem je bio nedostatak vremena za kvalitetnu pripremu kao i nedostatak organizacijskog iskustva te pozitivnih praksi u prolosti. Ipak, opstrukcija je jasan pokazatelj da akcija proizvodi odreene uinke i da opseg djelovanja treba iriti jer opstrukcija predstavlja stvarnu opasnost samo za nedovoljno organiziran pokret, dok je za organiziran i samosvjestan pokret nerijetko dobrodola kao pomo za mobilizaciju do tada moda inertna dijela kolektiva. Vratimo se sada, meutim, prvom scenariju koji se odigrao tokom nae blokade i preuzimanja fakulteta.

Tlo je plodno, to dalje?

Na tribini, sastanku ili ve nekom irem probnom okupljanju pojavio se velik broj ljudi. Interes za problematiku oito postoji. Koji su daljnji organizacijski koraci? Treba organizirati sastanak na koji se poziva sve zainteresirane poradi rasprave o strategiji i daljnjem djelovanju. Zamka u koju se krug inicijatora ne smije uhvatiti jest da propusti poetni entuzijazam i ne proiri krug sudionika. Ipak ono od ega treba krenuti je rasprava o cilju i metodi borbe. Dok god se stavovi ne usuglase ne moe se prijei u sljedeu, praktinu organizacijsku fazu. Ve smo ukratko opisali kako bi trebao izgledati cilj. Metoda? Preuzimanje i legitimacija kroz direktnu demokraciju. Nae je iskustvo da ljudi ispoetka pruaju otpor zbog neznanja, straha ili krivih predodbi stvorenih kroz medije ili institucionalno obrazovanje. Ali zapanjuje brzina kojom ljudi prihvaaju borbu za temeljna prava i direktnodemokratski model odluivanja nakon jasne argumentacije i pozitivnih isustava u praksi. inom usvajanja direktnodemokratskog modela odluivanja postavljena je organizacijska matrica akcije. U toj situaciji postaje jasno i to znai to da su odluke obvezujue za sve. Nakon to je usvojen direktnodemokratski model odluivanja te formuliran cilj borbe iza kojeg stoje svi lanovi kolektiva moe se konstatirati da

Blokadna kuharica

27

su stvorene dvije osnovne poluge za uspostavu plenuma. Kada kaemo za uspostavu plenuma onda podrazumijevamo situaciju u kojoj su sve dosad opisane radnje obavljene u relativnoj tajnosti iz koje se namjerava izai zauzimanjem i onda preuzimanjem institucije (radne, obrazovne ili neke tree). Naime, da bi plenum stvarno zaivio, on mora biti u potpunosti javan. Tj. svatko tko eli, a ima pravo sudjelovanja s obzirom na ustroj pojedinanog plenuma, mora znati gdje i kada se odrava. Ostaje nam opisati i treu osnovnu polugu stvaranja plenuma koja postaje vana nakon to su oblikovane prve dvije odnosno u trenutku kad je budui plenum zadobio jasne konture. Radi se o odnosu s medijima i s time usko povezanim pitanjem vodstva.

Pitanje vodstva i odnos s medijima

Jasno je da nehijerarhijski, direktnodemokratski model odluivanja u potpunosti iskljuuje potrebu za voama, strunim pregovaraima ili predstavnicima. Izuzetno je vano da se pokret od samog poetka jasno odredi to se tie pitanja vodstva. U plenumskom modelu odluivanja odluke se donose kolektivno, nema predstavnitva pa prema tome ne moe biti niti istaknutih pojedinaca koji bi pretendirali biti glasom pokreta. Vano je na samom poetku akcije suzbiti liderske tendencije. To treba initi u samome poetku jer prvi stvoren dojam esto ostavlja neizbrisiv ili teko opoziv trag i interno, unutar samog pokreta, ali i u javnoj percepciji. Liderske figure i opasnosti koje nose lake je sprijeiti, nego ih pokuati anulirati nakon to su se u javnoj percepciji ve nametnule i potencijalno izmakle kontroli plenuma. Prva ozbiljna iskuenja kreu kroz odnos s medijima. Obino se smatra da je za ovakav tip akcije nuno imati glasnogovornika tj. jednu ili vie osoba koje e biti na usluzi novinarima. S tim obiajem nuno je raskinuti ako se eli sprijeiti personalizacija i zasjenjivanje plenuma povlatenim glasnogovornikim licima. Najefikasniji nain izbjegavanja te opasnosti jest anonimnost svih lanova kolektiva. Anonimnost je izvrsna preventiva stvaranju lider jer kad nema imen te kad se osobe koje iznose stavove pokreta u javnost

28

Blokadna kuharica

stalno izmjenjuju, ne stigne se profilirati jedno lice s kojim bi onda mediji poistovjeivali cijeli pokret. Ne mora se ni spominjati dojam snage koji pokret ostavlja stalnom rotacijom sudionik u javnosti. Uvrijeilo se miljenje da se do medijskog prostora moe jedino igrajui po pravilima koja mediji postavljaju, a koja uglavnom znae pokornost logici ponude/potranje spektakla osobnih pria i indiskretnosti. Zbog toboe lake recepcijske prijemivosti i isto politiki motivirane akcije navodno je nuno prevesti u osobne sudbine i ablonizirane ljudske motivacije. Time se esto u trenutku svoje javne artikulacije rtvuje upravo politiki aspekt akcije. Emancipatorni pokret mora biti progresivan na svim poljima svoga djelovanja pa tako i pri medijskom istupu. Nije vano to mediji od pokreta ele, vana je poruka koju pokret eli odaslati. Najefikasnijim nainom da se natjera medije da prenesu poruku pokazalo se potpuno izbjegavanje svakog personaliziranog spektakla i inzistiranje na kontroli artikulacije ciljeva akcije kroz pismene medijske izjave. Nuno je odbaciti pogrene stavove prema kojima bez profiliranog vodstva i konvencionalnog pristupa novinarima, pokret ne moe uspjeti. Upravo suprotno, moe se rei da je upravo nepostojanje vo te specifina strategija medijskog istupanja bila i najvea snaga naeg pokreta. Svakodnevna izmjena glasnogovornika, pomno osmiljene medijske izjave, kao i inzistiranje na vanosti kolektiva sauvale su nas od dvije velike opasnosti: nametanja lidera i medijske instrumentalizacije.

Plenum: 1, 2, 3
Kako je izgledao sm plenum? Prvo je trebalo rijeiti pitanje moderatora odnosno osobe koja e na neki nain biti posrednik ili koordinator dogaanja u dvorani. Na pripremnim sastancima je odlueno da e biti dva moderatora budui se oekivao veliki odaziv pa da se olaka smo odvijanje plenuma. Uloga moderatora je svedena na minimalni tehniki doprinos pripreme prijedloga dnevnog reda te brige za redoslijed davanja rijei na samoj sjednici.

Blokadna kuharica

29

Plenumski moderator nema prava moderatora u uobiajenom smislu rijei. On nije iznad plenuma, njegov zadatak jest da provodi minimalni set plenumski odreenih pravila. Pravila i smjernice koje je na plenum donosio u hodu odraz su praktinih problema s kojima smo se u radu susretali. elimo istaknuti da se ne radi o pravilima koja bi trebala vrijediti uvijek i svuda. Radi se o temeljnoj proceduri oko koje se plenum sloio i koju potuje, ali koja je u svakom trenutku podlona izmjeni ako se to u svakodnevnoj praksi pokae potrebnim. To naravno ne znai da plenum funkcionira po nekakvim opskurnim i proizvoljnim pravilima. To znai da se u svakom trenutku mora voditi demokratskim naelima, odnosno da je svaki oblik prisile (mimo sile obvezujuih odluka plenuma) potpuno neprihvatljiv. U samom radu plenuma doli smo do nekih tehnikih rjeenja koja znaajno olakavaju samo odvijanje. Poput pravila da se moe govoriti samo u mikrofon ime se kod sudionik stvara navika da ne upadaju u rije, nego da ekaju dolazak mikrofona. Pokazalo se da koritenje mikrofona ima pozitivan uinak na tok i nain odvijanja diskusij na plenumu. Druga vana inovacija jest projekcija zapisnika na zid dvorane. Proces voenja zapisnika time je potpuno transparentan: svi ga promatraju na zidu dvorane ime se unaprijed otklanja mogunost samovolje zapisniar.

Sporne toke i funkcija radnih grupa

Plenumskom modelu odluivanja najee se spoitava nelegitimnost, orkestrirane, unaprijed dogovorene odluke i nesrazmjeran utjecaj oratorski sposobnijih. Na prigovor legitimnosti je jednostavno odgovoriti. Plenum je svima otvoren, svako zasjedanje je unaprijed najavljeno, svatko se ima pravo javiti za rije i utjecati na proces odluivanja. Iz praktinih razloga, kada se koje pitanje nije moglo raspraviti u potpunosti na plenumu, uvedene su radne grupe koje se bave pojedinanim pitanjima. Sastanci su radnih grupa uvijek unaprijed oglaeni i na njih su

30

Blokadna kuharica

pozvani svi zainteresirani. Kada bi se pojavilo kakvo sporno pitanje uvijek se pozivalo zagovornike oprenih stajalita da osnuju grupu i pokuaju doi do platforme koja bi ponudila zadovoljavajue rjeenje problema. Najvei problem predstavlja trea toka, dakle komparativna prednost govorniki sposobnijih i glasnijih. Treba iskreno rei da tom problemu nismo doskoili i da je jedino rjeenje neprestano pozivanje na odgovornost onih koji ee govore da se suzdre od ponavljanja i privatiziranja plenumskog vremena. Takoer valja napomenuti da su plenumske radne grupe funkcionirale poput radionic u kojima se moglo u manjim skupinama vjebati i javni nastup i toleranciju spram drukijih, a time doprinijeti i grupnoj koheziji. Poticanje potpuno slobodnog osnivanja radnih grupa koje mogu, ali i ne moraju, funkcionirati kao plenumski savjetodavni organi pokazalo se izvrsnom nadopunom plenumskih zasjedanja.

Zakljuci
Osnovni koraci pri organizaciji plenuma: a) Odreivanje cilja b) Direktnodemokratska metoda odluivanja c) Strategija medijskog istupa d) Suzbijanje liderstva i autoritarnosti Kombinacija ove 4 toke trebala bi dovesti do: a) ukljuivanja velikog broja ljudi b) formiranja snanog plenuma c) otvaranja javne rasprave o problematici u ime koje se ide u akciju d) iskoraka prema ispunjenju zacrtanog cilja

Blokadna kuharica

31

PLeNuM
Plenum postoji jedino u trenucima kad lanovi odreenog kolektiva sudjeluju na opem sastanku koji nazivamo plenumom. Ne postoje lanovi plenuma nego samo sudionici plenuma. Izvan tog ina zajednikog okupljanja, raspravljanja i odluivanja plenum zapravo ne postoji. On nije formalno tijelo poput parlamenta sa svojom zgradom i svojim zaposlenicima plenum ne konstituira kolektiv, kolektiv konstituira plenum.

Tehnika izvedba plenuma

Tehniko osoblje
Tehniar priprema mikrofon, razglas i ostalu tehniku opremu za plenum. Tehniko osoblje dolazi u prostoriju desetak minuta prije poetka plenuma kako bi ukljuilo i testiralo razglas, kompjutere i ostalu potrebnu opremu. Dva moderatora vode plenum, itaju dnevni red, moderiraju raspravu, saimaju zakljuke rasprave, koordiniraju formuliranje pitanja za glasanje. Zapisniar pie zapisnik koji je projiciran javno na zidu te tako vidljiv svim sudionicima plenuma. Nakon plenuma zapisniar, sluei se zapisnikom, pie izvjetaj s plenuma koji se objavljuje na portalu i dostupan je svima kako bi i oni koji nisu bili na plenumu znali to se dogaalo i odluilo. Zapisniar takoer mjeri vrijeme rasprave te nakon 30 minuta javlja moderatoru da moe prekinuti raspravu i pitati eli li plenum nastavak iste. Zapisniar takoer dolazi ranije kako bi pripremio materijale prije plenuma dokumente, videosnimke i sl. Osoba koja zapisuje redoslijed javljanja za rije (za plenume s vie od 200 prisutnih preporuuje se imati ih dvoje).

32

Blokadna kuharica

to vie redara koji se brinu o redu, dodaju mikrofon i prebrojavaju glasove. Takoer, zaprimaju poruke iz plenuma i prosljeuju ih moderatoru. Dnevni red se radi dva sata prije plenuma na redovnoj grupi za tehnikalije. U dnevni red se uvrtavaju svi jasno formulirani prijedlozi pristigli na e-mail plenum-tehnikalij (prijedlozi se mogu dostavljati i na druge naine koje odredi plenum, ovisno o tehnikim mogunostima, npr. stavljanjem pismenih prijedloga u sandui). T je grupa, jasno, otvorena svima. Na njoj se prije plenuma takoer i pripremaju moderatori za plenum s obzirom na to da se svaki put izmjenjuju. Na njoj bi u pravilu trebali biti prisutni i moderatori prologa plenuma. Inzistiranje na tome da svaki plenum vode drugi moderatori proizlazi iz same ideje direktne demokracije u kojoj je naglasak na ravnopravnosti kao i na jednakoj podjeli odgovornosti. To je jo jedan nain za ukljuivanje to ireg kruga ljudi u aktivnije sudjelovanje na plenumu. Koliko se esto moderatori mogu ponavljati, ovisi o veliini kolektiva.

Tijek plenuma
Moderatori pozdravljaju, predstave se i plenum poinje. Na poetku se ita prva toka pravil i smjernic plenuma. Nakon toga moderatori predstave dnevni red i sasluaju eventualne primjedbe te po potrebi interveniraju u dnevni red (dnevni red se ne izglasava posebno). Prve su na redu obavijesti. O njima nema glasanja, a tijekom njihova itanja novinarima je doputeno snimanje i fotografiranje plenuma. Rije je o obavijestima koje u meuplenumsko doba stignu na e-mail plenum-tehnikalij ili o obavijestima vezanima uz akcije kojima se plenum bavi, djelovanje fakulteta, situaciju u drutvu itd. Nakon toga moderatori pozivaju novinare da prestanu snimati. Slijedei dnevni red, moderatori itaju materijale ili daju rije osobama koje podnose izvjetaje s radnih grupa. Prvo se sluaju izvjetaji s radnih

Blokadna kuharica

33

grupa, a zatim se ide na pojedinane teme koje su uvrtene u dnevni red (pristigle na e-mail plenum-tehnikalij prije plenuma katkada se teme mogu uvrstiti, po potrebi, i na samom plenumu). Za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom, stalna je (posljednja) toka nastavak/prekid blokade. Iza svake se teme po potrebi moe (ali i ne mora) glasati. Iza nekih tema moe biti i vie glasanja. Teme se po potrebi mogu uputiti i na daljnje rasprave na radnim grupama te se glasanje tako moe odgoditi. Svaka odluka plenuma moe se promijeniti ve na sljedeem plenumu. Nakon svake toke otvara se, ako ima interesa, rasprava koja traje do 30 minuta prije no to se upita plenum eli li je produiti (Pitanju eli li plenum nastaviti raspravu? nuno prethodi saetak dotadanje rasprave i definicija onoga to e se dogoditi ako se rasprava prekine prelazak na sljedeu toku dnevnog reda, prelazak na glasanje i sl. ). Prije no to se ide na glasanje o prekidu rasprave treba dati rije onima koji su se za nju prije isteka pola sata javili. Prethodno odabrani lanovi tehnikog osoblja zapisuju redoslijed javljanja za rije i dodaju mikrofon osobi koja ima rije. Moderatori su duni upozoriti ako se argumenti ponavljaju i povremeno sumirati do tad izloeno. Kako bi plenum lake slijedio raspravu i to manje se ponavljao, korisno je i da zapisniar biljei argumente. Ako doe do glasanja, moderator ili bilo koji sudionik plenuma predlae formulaciju za glasanje koja mora biti ispisana na zaslonu. Pitanje mora biti formulirano tako da se moe glasati za, protiv ili suzdrano. Po potrebi se plenumu moe ponuditi i vei izbor odgovora (a), b), c), d)..) pa se glasa za svaki od njih. Ako nema prigovora na formulaciju, odnosno kada se plenum uspio sloiti oko formulacije pitanja, pristupa se glasanju. Ako nije oigledno kojih je glasova vie, pristupa se brojanju glasova kojeg provode redari. Za vrijeme prebrojavanja glasova nitko ne smije ui niti izai iz prostorije. Na kraju plenuma valja izabrati datum i moderatore za sljedei plenum te, po potrebi, delegate. Plenum za ta mjesta moe predloiti samo pristutne osobe, koje potom moraju prihvatiti kandidaturu i koje naposljetku plenum mora odobriti glasanjem.

34

Blokadna kuharica

Nakon to moderatori zakljue plenum, zadre se neko vrijeme na svom mjestu kako bi im mogli pristupiti izabrani moderatori i delegati i ostaviti svoje kontakte. Moderatori se mijenjaju za svaki plenum te pojedinci mogu biti moderatori samo jedanput u akademskoj godini. Zapisniar alje zapisnik na e-mail grupe za tehnika pitanja plenuma radi moguih kasnijih referiranja na odluke izglasane na tom plenumu te pie izvjetaj s plenuma za web-portal.

Blokadna kuharica

35

PravILa I SMjerNICe PLeNuMa

Pravila i smjernice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Cilj ovog dokumenta nije formalizacija ili kodifikacija plenuma nego pomo u normalnom funkcioniranju. U tom smislu podloan je svim prijedlozima, kritikama, izmjenama i poboljanjima koja se zaprimaju na e-mail adresu radne grupe za tehnika pitanja (tehnikalije). Svi zaprimljeni prijedlozi prolaze raspravu na javnim sastancima grupe te na sjednicama samog plenuma. A) Pravila 1. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Odluke se donose relativnom veinom glasova pri emu plenum u donoenju odluka tei konsenzusu. Rasprava prije glasanja odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima i smjernicama koja je plenum izglasao, a koja provode moderatori plenuma. Odluke donesene na plenumu obvezujue su za sve. 2. Plenum se sastaje po potrebi, a minimalno jednom mjeseno. Termin narednog plenuma se odreuje na samom plenumu. Sazivanjem izvanrednih plenuma bavi se grupa za tehnika pitanja plenuma na prijedlog bilo koje radne grupe ili pojedinca. Termin i tema sastanka grupe za tehnika pitanja na kojem e se odluivati o sazivanju izvanrednog plenuma moraju se oglasiti (blog, oglasne ploe itd.) minimalno 24 sata prije. Termin izvanrednog plenuma mora biti objavljen na blogu minimalno 24 sata ranije. 3. Tehniko osoblje plenuma ukljuuje: a. redare i njihovog koordinatora b. zapisniara c. tehniara (osoba koja se brine za mikrofone,zvunike, raunala, projektor i slino)

36 d. osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za rije

Blokadna kuharica

e. osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice 4. Iz plenuma u plenum moderatori se izmjenjuju pri emu ista osoba ne smije preuzeti ulogu moderatora vie od jednom u akademskoj godini. Osobe koje su ve bile u ulozi moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za ulogu u kojoj nisu bile. Naelnu prednost pri izboru imala bi osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije uloge. Prije izglasavanja moderator i glasnogovornik nuno je pozvati na komentare i prigovore. 5. Za trajanja plenuma za stolom uz moderatore mogu sjediti iskljuivo osobe navedene pod tokom 3. Nitko drugi nema pravo sjediti za stolom. Plenum se slae da se osobe na navedenim tehnikim funkcijama ne moraju rotirati niti izglasavati, premda se i ta mogunost ostavlja ako se za to stvori potreba. I moderatori i tehniko osoblje plenuma mogu iznositi svoje osobne stavove plenumu pod istim uvjetima kao i svi ostali sudionici prijavljivanjem za rije i dobivanjem iste kad na njih doe red. 6. Plenumske radne grupe koje su prepoznate kao kljune za funkcioniranje plenuma poput grupe za tehnika pitanja plenuma moraju biti dostupne svima 24 sata dnevno i u tu svrhu imati istaknutu: a) e-mail adresu na blogu, b) jasno oznaenu stalnu prostoriju na FFZG-u i c) termin sastanka u periodu izmeu dva plenuma najavljen na blogu 24 sata ranije. Na pristigle e-mailove bi trebalo odgovarati u nekom razumnom roku, primjerice do dva dana. 7. Grupa za tehnika pitanja plenuma brine se za tehniku pripremu plenuma to ukljuuje: a. koordinaciju osoblja iz toke 3, b. pripremu moderatora po pitanju pravila i smjernica plenuma, dosadanjih odluka plenuma i sastavljanja dnevnog reda i c. sazivanje izvanrednih sjednica plenuma.

Blokadna kuharica

37

Osnovu grupe za tehnika pitanja ine moderatori prolog i narednog plenuma te svi zainteresirani. Grupa se uz jedan redovni sastanak izmeu dva plenuma nuno sastaje i na dan plenuma. 8. Prijedlozi za dnevni red zaprimaju se najkasnije 24 sata prije plenuma. Dnevni red strukturiraju moderatori na sastanku grupe za tehnika pitanja na dan plenuma. Naglaavamo da je sastanak otvoren svim zainteresiranima. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni u propisanom roku, a za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red, predlau se na samom plenumu nakon to moderator izloi dnevni red. Da bi takav naknadni prijedlog bio uvrten u dnevni red mora se objasniti zato prijedlog nije predan na vrijeme i zato je vano da se ba na tom plenumu o tome raspravlja. Moderatori moraju obrazloiti zato na vrijeme podneseni prijedlozi nisu uvrteni u dnevni red. 9. Za svaku toku dnevnog reda otvara se rasprava. Tek ako se pokae da nema zainteresiranih za raspravu, moe se prijei na glasanje. 10. Odluci o slanju delegata treba prethoditi rasprava o potrebi slanja. Pri tome nije presudno za to se delegati trae, nego za to smo ih voljni poslati. Ako plenum odlui slati delegate, potrebno je ispuniti sljedee uvjete: a. Delegati trebaju od plenuma dobiti jasno definiran mandat. b. Ako je u pitanju vie sastanaka, delegati se rotiraju. Nain biranja delegata: a. Doputa se predlaganje neogranienog broja kandidat. b. Kandidati moraju biti prisutni i prihvatiti kandidaturu. c. Moraju se dopustiti argumenti za i protiv pojedinog kandidata. d. Buduim delegatima plenum mora izglasati povjerenje. 11. Unutar istog plenuma donesena odluka se ne smije preglasavati, osim u sluaju krenja procedure ili naknadnog zaprimanja kljunih informacija.

38 B) Smjernice

Blokadna kuharica

1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih desetak minuta. Drugi obavlja ostale moderatorske dunosti; primjerice pozivanje prijavljenih da odustanu od svog prava na rije ukoliko je tokom rasprave njihov argument iznesen ili da sumiraju dua izlaganja i tome slino. Sumiraju naizmjenino po tokama dnevnog reda. 2. Pitanju Je li plenum za prekid rasprave? nuno prethodi saetak dotadanje rasprave i definicija onoga to e se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeu toku dnevnog reda? ili Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X?. Pitanje o prekidu rasprave postavlja se najranije 30 minuta nakon njenog poetka. 3. Predlaga toke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja toke, ako je mogue, odmah i formulirati pitanje o kojem bi plenum trebao glasati. Mogunost formuliranja pitanja ostavlja se svakom sudioniku plenuma a ne samo moderatoru. Zapisniar ne bi trebao utjecati na formuliranje pitanja. Pitanje prije glasanja mora biti jasno definirano, po mogunosti ispisano na zaslonu, ploi, zidu, pri emu se ne smije pristupiti glasanju prije no to je pitanje ispisano. Nakon to je pitanje formulirano moderatori prije izglasavanja postavljaju pitanje: Ima li tko konkretan komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na krenje procedure prije glasanja? 4. Sve odluke s prethodnih plenuma se izvlae na jedan papir kako bi se moderatori mogli adekvatno pripremiti. Zapisniar je taj koji bi to trebao initi. 5. Tehnike upute za moderatore: treba biti smiren, suzdran, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zakljuke, iznad svega izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor je dobrodoao itd. Ako se postave pitanja koja se ponavljaju (npr. odravanje kolokvija, ispita i sl.), to treba rijeiti putem obavijesti.

Blokadna kuharica

39

6. Osobe koje iznose zakljuke radnih grupa stoje pred plenumom, ali se nakon podnesenog izvjetaja vraaju na svoje mjesto odakle odgovaraju na eventualna pitanja. 7. Okvirna struktura dnevnog reda: a. Predstavljanje dnevnog reda predstavljanje dnevnog reda s argumentiranjem odbijenih prijedloga i mogunosti da sudionici plenuma predloe toku koja nije zaprimljena na vrijeme. b. Obavijesti c. Izvjetaj radnih grupa d. Aktualno obuhvaa pristigle toke za raspravu. e. Odreivanje termina idueg plenuma te izglasavanje moderatora i glasnogovornika. f. Razno prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slino koji se primaju tijekom sjednice plenuma na papiriima. U tokama b. i f. nema glasanja. 8. Za uspjeno funkcioniranje plenuma bi bilo dobro imati:

barem dva mikrofona (jedan za moderatore i jedan beini za raspravu) razglas raunalo projektor na kojem e svi sudionici plenuma moi pratiti zapisnik i vidjeti jasno formulirano pitanje za glasanje prije samog glasanja

9. Ako odluka nije jasna, tj. ako ima puno suzdranih ili je broj onih za ili protiv podjednak, onda moderatori pitaju je li potrebno otvoriti raspravu o prihvaanju ovakvog ishoda glasanja. Idui korak je pitanje: Prihvaa li plenum ovako izglasanu odluku?

40 C) Aneks

Blokadna kuharica

Pravila su obvezujua, dok su smjernice samo savjetodavne. Odlukom plenuma smjernica se moe pretvoriti u pravilo. Dodavanje novih smjernica je dobrodolo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom kako ne bi dolo do pretjerane formalizacije plenuma. Sva prezentirana pravila i smjernice proli su raspravu na radnoj grupi za tehnika pitanja plenuma te potom na samom plenumu.

Blokadna kuharica

41

kodekS PoNaaNja Za vrIjeMe STudeNTSke koNTroLe Nad FILoZoFSkIM FakuLTeToM

1. Za vrijeme studentske kontrole nad Filozofskim fakultetom, s poetkom u ponedjeljak, 20. travnja 2009, ulaz u prostor Fakulteta ostaje slobodan za sve po svim pravilima koja na Fakultetu vrijede i u redovno vrijeme. Nitko ni na koji nain ne smije ometati pravo zaposlenika na Fakultetu na dolazak na njihovo radno mjesto. Jedina je aktivnost koju e se blokirati bez iznimke nastavni proces. Profesorima Fakulteta onemoguit e se odravanje predavanja, seminara i kolokvija. S druge strane, u svojim kabinetima slobodno e moi drati konzultacije, ispite itd. 2. Svi aktivni sudionici preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom kao i ostali posjetitelji i zaposlenici istog odnosit e se jedni prema drugima te prema osoblju i imovini Fakulteta s maksimalnim potovanjem i truditi se da ih se ni na koji nain ne ugrozi. 3. Jedina je skupina koja ima pravo fiziki sprijeiti nekoga u njegovu/ njezinu naumu studentska redarska sluba, ali i te intervencije moraju proi u maksimalnom trudu da se sve rijei mirno i bez nasilja. Tek kad predstavnici redara zakljue da sami ne mogu kontrolirati odreenu situaciju, na njihov poziv u pomo im se mogu pridruiti i ostali. 4. Svi bez pogovora sluaju naputke redar. Sloboda kretanja na Fakultetu za vrijeme e ove akcije biti smanjena, ali svi moramo biti svjesni da je za njezino uspjeno provoenje to nuno. 5. Svi zakoni Republike Hrvatske i pravilnici Filozofskog fakulteta kojima se zabranjuje konzumiranje droge i alkohola te puenje na Fakultetu u potpunosti e se potivati bez ikakvih iznimki. 6. Svi koji primijete da netko kri zadana pravila pozvani su dotinu osobu na to upozoriti. Ukoliko se s krenjem pravila nastavi, dunost im je prijaviti ga najbliem redaru koji e dalje postupiti u skladu sa svojim ovlastima.

42

Blokadna kuharica

7. U sluaju policijske intervencije na prostoru fakulteta prua se pasivni otpor. Na mjestu na kojem ih je intervencija zatekla svi sjedaju na pod i ne uzvraaju nasiljem, ni fizikim, ni verbalnim, bez obzira na vrstu provokacije. S druge strane, jedini nain da ih se odstrani s te lokacije jest da ih se doslovno odnese. 8. Sve odluke koje se tiu daljnjeg funkcioniranja studentske kontrole fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unoenja odreenih promjena u program, kodeks ponaanja i dr. donose se na plenumima prema pravilima i smjernicama plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 9. Za trajanja studentske kontrole fakulteta, plenumi se odravaju svakodnevno.

Blokadna kuharica

43

voeNje ZaPISNIka Na PLeNuMu emu slui zapisnik?

informiranju zainteresiranih koji nisu mogli prisustvovati plenumu jako je korisno sve to se izglasalo na plenumu imati napismeno: s vremenom se nakupi mnotvo sadraja i nije sve mogue pamtiti (ili se neke stvari krivo zapamte) pa je potrebno konzultirati stare zapisnike. ako je zapisnik projiciran na zid, sudionici plenuma lake prate to se zbiva na plenumu

Tehnike upute

zapisnik je najbolje, radi lakeg arhiviranja i kasnijeg sluenja njime, pisati na raunalu ako je mogue, raunalo bi trebalo spojiti s projektorom koji bi tekst zapisnika projicirao na nain da ga lako vide svi prisutni. Zapisnik se najbolje prati ako je projiciran na zid iznad/pored moderatora (ako je zapisnik projiciran na zidu, mogu ga itati svi prisutni na plenumu i tako kontrolirati zapisniara i intervenirati ako smatraju da je potrebno).

Kako se pie zapisnik?

Svaki zapisnik mora sadravati:

datum, npr. Zapisnik s plenuma odranog 26. 5. 2009. vrijeme poetka i zavretka plenuma. Nakon to plenum zavri, zapisniar pogleda vrijeme i na samom kraju zapisnika napie: Plenum je zakljuen u 23.56h. procjena broja prisutnih (nije nuno)

44

Blokadna kuharica dnevni red Zapisniar na samom poetku zapisnika prepie dnevni red koji su sastavili moderatori. Ako se zapisnik projicira na zid, prije poetka plenuma treba biti prikazan ovaj dio zapisnika kako bi prisutni mogli dati eventualne primjedbe.

Nakon poetka plenuma:

zapisniar jednostavno slijedi dnevni red pratei pritom moderatore: toku dnevnog reda napie kao naslov i ispod toga zapisuje to se zbiva na plenumu. npr. toka 2 (osvrt na novi prijedlog zakona) plenumu je proitan novi prijedlog zakona... nije potrebno zapisivati svaku rije, ali je ipak dobro zapisati glavne argumente rasprave npr. neki sudionici plenuma istiu da je ovaj prijedlog neprihvatljiv jer se ne odnosi na izvanredne studente

nakon to moderatori otvore raspravu, zapisniareva je dunost pogledati na sat i pribiljeiti vrijeme poetka rasprave: npr. rasprava je otvorena u 20.16h. Zapisniar daje znak moderatorima po isteku dogovorenog vremena trajanja rasprave.

ako su za rad plenuma potrebni neki dokumenti, zapisniareva je dunost na znak moderatora ili osobe koja izlae, prikazati traeni dokument. Dodatni dokumenti dostavljaju se zapisniaru pred sam poetak plenuma i najbolje ih je odmah otvoriti i imati spremne. nakon to se formulira pitanje za glasanje, zapisniar ga zapie kako bi sudionici plenuma mogli dati eventualne primjedbe. Zapisniar ne formulira pitanje, ali u sluaju potrebe moe dati sugestiju.

Blokadna kuharica

45

zapisniar ne smije zaboraviti zapisati kakav je ishod glasanja! Ako situacija, odnosno moderatori, ne naloe drugaije, nije potrebno zapisati koliko je ljudi bilo za, koliko protiv, a koliko je bilo suzdranih.

Mali trikovi i opaske:

dnevni red najbolje je kopirati i pejstati ispod postojeeg, s malim razmacima izmeu toaka. Tako je zapisniar u svakom trenutku spreman prijei na sljedeu toku dnevnog reda i ne mora gubiti vrijeme na prepisivanje naslova, to je korisno jer se esto zna brzo prelaziti s toke na toku. u zapisnik se ne unose imena sudionik plenuma. Od ovog pravila su izuzeti: kontakt-osobe, izaslanici, glasnogovornici i moderatori za sljedei plenum (ali i tu se unose samo imena, ne i prezimena). Imena javnih osoba smiju se navoditi.

zapisniar se ne treba bojati ako ne zna je li to dovoljno vano da se zapie treba ii po osjeaju, a, ako ipak postoji sumnja, uvijek je bolje zapisati. Takoer, zapisniar u svakom trenutku moe raunati na plenum koji e ga po potrebi ispraviti ili dopuniti. zapisniar treba (po)sluati sugestije sudionik plenuma dobro je da do zapisniara sjedi osoba koja mu moe pomoi u formulacijama, itati podatke s papira, zapamtiti to treba zapisati (npr. e-mail ili broj telefona) kada zapisniar ne stigne itd. zapisniar povremeno smije biti duhovit, ali ne i neozbiljan, ne smije privatizirati medijski prostor zapisnika niti se osobnim komentarima stavljati iznad plenuma.

46

Blokadna kuharica

deLegaTSka duNoST I MaNdaTI

Plenum je politiki subjekt koji odluke donosi direktnodemokratskim putem, veinom glasova svih prisutnih. On je istovremeno platforma za artikulaciju volje veine, i njezin simboliki reprezent. Sve politike odluke donosi kolektivno i one su obvezujue za sve. Zbog toga plenum ne moe predstavljati nitko osim njega samog. Ne trebaju mu predstavnike strukture, birokracija, ni izvrna tijela koja bi u njegovo ime odluivala. No te odluke redovito treba ili provesti u praksi, ili prenijeti u komunikacijskim uvjetima koji onemoguuju sudjelovanje velikog broja ljudi. Zbog toga je potrebno odgovornost za to provoenje i prenoenje preputati nekolicini pojedinanih sudionika plenuma ili manjim grupama okupljenim oko konkretnog problema. Postoje dva mehanizma kroz koje se to moe uiniti: delegatska dunost i mandat.

Delegatska dunost
Kako za vrijeme trajanja blokade, tako i nakon njene suspenzije, esto su se javljale situacije u kojima je odluke plenuma trebalo prenijeti ili elaborirati razliitim ljudima, udrugama, kolektivima itd. izvan samog plenuma. Pristizali su pozivi na predstavljanje politikog cilja i same akcije na okruglim stolovima, konferencijama, drugim fakultetima, pred lanovima udrug ili grupama graana. Isto tako, za vrijeme blokad javljala se potreba i za neposrednijom komunikacijom i detaljnijim prijenosom informacij izmeu vie razliitih plenuma. Rjee, stizali su i pozivi za prisustvovanjem na sastancima zatvorenim za javnost s moguim politikim saveznicima. U takvim situacijama plenum je najprije morao odluiti hoe li uope uspostaviti komunikaciju s nekim od razliitih aktera, a zatim izabrati delegate koji bi taj posao trebali obaviti. Zbog vrlo delikatnog problema predstavljanja plenuma od strane nekolicine ljudi, a i implikacij stupanja u kontakt s akterima razliitih profila, uvijek je bilo nuno detaljno raspraviti jesu li delegati uope potrebni (ili je dovoljno npr. poslati priopenje) te ako

Blokadna kuharica

47

jesu, precizno definirati njihove ovlasti i zadatke. Bez obzira na razliitost zadataka i ovlasti delegat u pojedinim situacijama, jedna je stvar uvijek ista: delegati nemaju pravo donoenja odluka u ime plenuma. Oni djeluju iskljuivo kao prenositelji informacij i u svojim istupima u ime plenuma dre se unutar okvira odluk koje je donio plenum (zbog toga te odluke moraju dobro poznavati). Uvijek na oprezu, izbjegavaju iznositi pretpostavke o ishodima rasprava koje plenum jo nije vodio te ako ih se zatrai da o tome kau miljenje, oni to, zbog mogunosti da se njihova predstavnika funkcija zamijeni za sam plenum, moraju odbiti. Isto tako, ne manje vano, delegati su duni plenumu podnijeti detaljan izvjetaj o svojoj aktivnosti te prenijeti sve informacije koje su prikupili.

Mandati
Za provoenje odluk plenuma u praksi, dodjeljuju se mandati. Za razliku od jednokratne delegatske dunosti, mandati su esto trajni i dodjeljuju se skupinama ljudi za zadatke koje treba obavljati esto i/ili kontinuirano. Neki od tih zadataka mogu biti pisanje izjava za medije, ureivanje bloga, komunikacija s upravom fakulteta, osmiljavanje umjetnikih performansa i slino. Kao i u sluaju delegatske dunosti, mandat mora biti precizno definiran. Ipak, osobama kojima je dodijeljen preputena je konana odluka o sadraju konkretnih istupa u ime plenuma te im je stoga nuno ostavljena sloboda kreativnosti i individualne procjene. To uvodi mogunost manipulacije i zbog toga plenum uvijek moe oduzeti mandat onima kojima ga je dodijelio. U svakom trenutku o neijem mandatu moe se raspravljati na plenumu i, ako postoje valjani razlozi za njegovo oduzimanje, plenum e to i uiniti. Bez obzira na artikulacijsku slobodu u konkretnim zadacima koji su im povjereni na obavljanje, mandatari nemaju pravo djelovati na svoju ruku ukoliko im plenum to nije odobrio. Npr. za vrijeme trajanja blokade izjave za medije bile su pisane (gotovo) svakodnevno bez svakodnevnog glasanja o tome, no nakon to je blokada suspendirana, o potrebi za njihovim pisanjem i reagiranjem na dogaaje koji se tiu plenuma, odluuje se najprije na plenumu, a osobe kojima je povjeren mandat tek onda imaju pravo obaviti

48

Blokadna kuharica

povjereni zadatak i to po mogunosti na sastancima radne grupe otvorene svima zainteresiranima. Mandati, kao i delegatske dunosti, mogu isto tako biti jednokratni, uloga moderatora na plenumu ili glasnogovornika su primjeri jednokratnog mandata unutar zadanog ciklusa.

Blokadna kuharica

49

MedIjSka STraTegIja, MedIjSka SekCIja I MedIjSka radNa gruPa Medijska strategija

Medijska je strategija kao svoj glavni cilj imala jasno predstaviti studentske zahtjeve javnosti, tj. jasno prezentirati zahtjev za besplatnim obrazovanjem. No to se smiljeno nije radilo na uobiajen nain podilazei medijima i njihovim tendencijama k senzacionalizmu i spektaklu. Stoga je medijska strategija esto nailazila na nevjericu i nerazumijevanje kod novinar, pogotovo u poetku, ali i na pohvale za svoju inovativnost. S obzirom na to da se nije moglo raunati na dobrohotnost medij i potporu studentskim zahtjevima, medijski su istupi nuno morali biti to preciznijima i to je mogue manje podlonima razliitim moguim iskrivljavanjima i vaenjima iz konteksta. Najbitnija je odlika medijske strategije bila depersonalizacija. To je znailo da nema profesionalnih glasnogovornika i da nema nikakva izlaenja u medije pod osobnim imenima u ime plenuma. Nastojalo se da ak i neslubeni istupi u medijima, u svoje osobno ime, ipak budu anonimni. To nije bilo zato to bi se studenti bojali eventualnih sankcija, nego da bi se naglasila kolektivnost akcije i opi zahtjevi koji se ne tiu pojedinaca nego opega interesa. Time se, ujedno, izbjegavalo stvaranje vo i prepoznatljivih lica koja bi mogla odvratiti panju od same akcije i ciljeva i svesti je na stvaranje novih medijskih zvijezda od nekolicine glavnih studenata. Ovakva je koncepcija medijske strategije bila u izravnoj vezi s metodom direktne demokracije po kojoj su funkcionirali plenum i studentska blokada. Kako nije bilo vo, nego se sve zajedniki odluivalo veinom glasova, bilo je logino da nema ni profesionalnih glasnogovornika koji bi studente predstavljali u javnosti. Stalnim se izmjenjivanjem glasnogovornik (kao i delegat i moderator na plenumima) htjelo postii da u itavoj prii kolektivni i jedini politiki subjekt bude plenum. Iz tih su se razloga za svaku tiskovnu konferenciju (koje su se za vrijeme blokade odravale svaki dan) na svakom plenumu birala po tri nova gla-

50

Blokadna kuharica

snogovornika. Ni glasnogovornici se nisu smjeli ponavljati. Isto tako su se, po potrebi, na plenumu birali i uvijek razliiti delegati koji bi bili zadueni prenijeti poruku plenuma u razliitim istupima (za medije, na skupovima itd.). Takve je istupe uvijek morao odobriti plenum. Studenti su, jasno, mogli uvijek davati izjave u svoje ime bilo kakvim medijima, ali se pri tome takoer pozivalo na princip depersonaliziranosti: preporueno je da se ne izlazi s osobnim imenima. Plenum je vie puta raspravljao o slanju delegat u pojedine TV-emisije i sl. koje bi se emitirale uivo, ali je to na kraju uvijek odbijeno jer je zakljueno da se ne uklapa u medijsku strategiju i umanjuje kontrolu plenuma nad javnim predstavljanjem ciljeva akcije. Osim izbjegavanja iznoenja vlastitih imena, u svim se istupima pokuavalo paziti na to da se eksplicitno poltiki motivirana akcija ne svede na pojedinane osobne emotivne prie, doivljaje i osjeaje. Modus istupanja i artikulacije koncipiran je u direktnoj opreci spram dominantne tabloidizirajue logike koja politike dogaaje depolitizira njihovom medijskom eksploatacijom, koristei ih kao povod za proizvodnju anrovski unaprijed odreenih narativa, poevi od anra studentske pobune kao politiki nuno zbunjena i naivna mladenakog proljetnog ienja s kojim su nam mediji pristupali, oekujui od nas samo da delegiramo neophodna lica koja e unaprijed zadanu ulogu pred kamerama iskreno odigrati. Odbijanje stavljanja naglaska na mikroperspektivu tzv. ljudskih pria svoj osnovni razlog ima u tome to ira socijalna i politika dimenzija naih nastojanja postaje nerazumljiva prihvaanjem modusa ispovjednog prvog lica i prihvaanjem obveze iznoenja difuznih, anrovski zadanih, impresija. Unutar takvih parametara njezina samosvjesno politika artikulacija time nuno biva svedena na suvian intelektualistiki balast. Za odnose s medijima je bila zaduena medijska sekcija kojoj je plenum za to dao mandat, potvrivan u nekoliko navrata. S medijima se komuniciralo na razliite naine preko medijskoga telefona (na koji bi se javljali razliiti rotirajui anonimni lanovi medijske sekcije), elektronske pote, preko portala Slobodni filozofski itd. Glavni su nain komunikacije, meutim, bile tiskovne konferencije koje su se za vrijeme blokade odvijale svakodnevno

Blokadna kuharica

51

(glasnogovornici su se uvijek izmjenjivali). Na tiskovnoj bi se konferenciji proitala dnevna izjava za tisak, u kojoj se izvjetavalo o odlukama plenuma, dodatno objanjavao zahtjev za besplatnim obrazovanjem te odgovaralo na razliita pitanja i probleme ve prema potrebi i okolnostima. Nakon itanja izjave dnevni bi glasnogovornici odgovorili na nekoliko novinarskih pitanja, odgovarajui u okviru ve izglasanih plenumskih odluka. Valja rei da sm jezik medijskih izjava nije odgovarao uobiajenu novinarskom stilu i nainu pisanja. To je bila svjesna odluka da bi se izbjegle uobiajene medijske floskule, kliei i stereotipi. U jeziku se medijskih izjava namjerno nije podilazilo ideologiji komunikacije kakva dominira danas ne samo promidbenom sferom, iz koje je direktno preuzet, nego i poljem stranake politike. Rije je o ideologiji koja pokuava u recipijenta proizvesti to direktniji pristanak na zahtjev koji mu je upuen, umjesto da mu se obraa kao punopravnom politiki razumnom biu. U takvim strategijama trivijalizacije i pojednostavljenja ne samo da su dobrodolo sredstvo, nego i poeljan profesionalni standard. Konani ishod takve logike je da se pod pretpostavkom nedorasle javnosti pretpostavljena nedoraslost samo proizvodi i produbljuje. Nadalje, bilo nam je vano smjestiti problem komercijalizacije obrazovanja u okvire irih drutvenih procesa izvan kojih ga je nemogue u potpunosti razumjeti. Ako taj kontekst i nije u samim izjavama mogao biti u potpunosti razloen, ipak je svaka od izjav sadravala dovoljno putokaz i indikator u smjeru drutvene makroperspektive. Taj prividni viak informacij je ono to dominantna ideologija PR-komunikacijskih strategija odbija kao um u kanalu i nepotrebno kompliciranje problematike. Uvoenje ovih indikatora makrokonteksta i teorijski guih mjesta direktno proizlazi iz fundamentalnog povjerenja u mogunost politizacije i politike samoedukacije demokratske veine. Demokracija koja ne poiva na pretpostavci o sposobnosti veine da punopravno participira u politikim procesima a adekvatna informiranost tu je nuna pretpostavka prestaje biti demokracijom i postaje manipulacijom mas od strane meritokratske manjine. Medijski proizvedena i odravana politika nezrelost mas u takvom scenariju postaje cininom legitimacijom za paternalistike manipulacije istih tih povlatenih skupina koje svoju povlatenost duguju upravo takvim manipulacijama.

52

Blokadna kuharica

Medijska sekcija i medijska radna grupa

Medijska sekcija je funkcionirala jo od predblokadnih sastanaka kao sekcija s mandatom kojoj su bili povjereni odnosi s medijima. Taj je mandat potvren na velikim, blokadnim plenumima, a o samoj je medijskoj strategiji raspravljano na otvorenim radionicama tijekom blokade. Medijska sekcija mora imati mandat da bi mogla brzo reagirati kod pisanja medijskih izjava kao i zbog stalnih kontakata s medijima preko medijskoga telefona, elektronske pote itd. No osim mandatirane medijske sekcije postoji i otvorena medijska radna grupa koja, kao i ostale grupe, ima svoje sastanke (za vrijeme blokade redovne, u postblokadno doba po potrebi, tj. kada je sazove plenum) na koje mogu doi svi zainteresirani. Na medijskoj se radnoj grupi raspravlja o medijskoj strategiji, predlae se na to treba reagirati, kojih se tema dotai i sl. Medijske su izjave, silom prilik, za vrijeme blokade morale biti pisane u vrlo kratkom roku izmeu podnevnoga dnevnika HRT-a, na kojima bi se saznavale nove vijesti i izjave vlast, i redovne tiskovne konferencije u 13h na fakultetu pod studentskom kontrolom. Medijske izjave se piu na redovnim sastancima mandatirane medijske sekcije na sljedei nain: na poetku se, iz praktinih razloga, dogovori to e se tono napisati (u okviru rasprav i odluk na plenumu te rasprav na sastanku medijske radne grupe), pa jedna ili dvije osobe naprave grub nacrt teksta koji se onda poslije zajedniki dorauje. Sekcija je tijekom blokade pisala svakodnevne izjave za medije, kao i druge potrebne dopise (otvorena pisma, reakcije na neke napise u medijima i sl.). Osim toga, medijska sekcija je bila u stalnom kontaktu s medijima i telefonski te elektronskom potom. Za vrijeme blokade, lanovi medijske sekcije davali su neprestano i anonimne izjave, intervjue itd., dakako u okviru parametara zadanih plenumskim odlukama. Medijska sekcija je pripremala i tiskovne konferencije (za vrijeme blokade) te koordinirala pripremu glasnogovornik. Na sastancima se medijske radne grupe u velikoj mjeri koordinirala izrada razliitih tiskovina i tekstova vezanih uz inicijativu 5do12, edukativne broure, FAQ-ova, izbor tekstova za SlobFil i Skriptu itd.

Blokadna kuharica

53

SekCIja Za oPeraTIvu, LogISTIku I oSIguraNje

Ova je sekcija s mandatom uspostavljena prvenstveno zbog sprovoenja preuzimanja kontrole nad fakultetom za vrijeme blokade. Uz to se jo bavi osiguravanjem osnovnih uvjeta za odravanje plenuma to ukljuuje pripremu dostupne tehnike (mikrofoni, pojaalo, kompjuter, videoprojektor itd.) i odravanje reda na plenumu. Temelj na kojem se gradi cjelokupna organizacija kontrole objekta ili prostora su redari. Redare ine studenti dobrovoljci (za vrijeme blokade FF-a, iz taktikih se razloga u poetku zahtijevalo da redari budu samo studenti Filozofskoga fakulteta) koji provode kontrolu nad fakultetom za vrijeme blokade nastave. Redarska je sluba bila organizirana kroz redarske smjene (koje je odreivao voditelj smjene). Svaki bi redar dobivao zaduenje kada se mora javiti na dunost i koji dio fakultetskoga prostora mora uvati. Redarske smjene su postojale ne samo danju nego i nou, a nije se kontrolirala samo unutranjost fakulteta nego i rampa na ulazu na fakultetsko parkiralite (koje je za vrijeme blokade bilo osloboeno od automobil). U redarskim je smjenama moglo sudjelovati vie ili manje redara, ovisno o raspoloivosti i okolnostima. Dunosti redara ukljuivale su uvanje objekta i pripadajue imovine, odravanje istoe te ostale radnje koje trae fiziki angaman kao to su prenoenje stvari, postavljanje i micanje raznih oblik preprek tamo gdje se za to ukae potreba. Redari su takoer, po potrebi uz pomo drugih studenata, vrili i ometanje nastavnoga procesa ako bi koji profesor pokuavao drati nastavu unato odluci plenuma. Prekidanje nastavnoga procesa se uvijek izvravalo nenasilno, obino razgovorom s dotinim profesorom i studentima ili onemoguavanjem nastave stvaranjem buke. Sa zavretkom smjene uloga redar ne prestaje, kad god je deurnim redarima potrebna pomo oekuje se od svih ostalih prisutnih lanova zajednice da je i prue. Za vrijeme studentske kontrole nad Filozofskim fakultetom t se pomo veinom odnosila na ienje fakulteta i blokiranje nastavnog procesa.

54

Blokadna kuharica

Redari su bili rasporeeni tako da su uvali sve strateke dijelove fakulteta rampu na parkiralitu, ulaz, sve hodnike na svim katovima. Nadzor nad svim dijelovima fakulteta bio je bitan da bi se omeli pokuaji odravanja nastave te da bi se sprijeili eventualni pokuaji krae fakultetske imovine ili drugi izgredi. Regulacijom redarskih smjena kao i organizacijom ostalih segmenata za koje je zaduena ova grupa, bave se koordinatori kojima je plenum dao mandat za te zadatke. Ovisno o broju i opsegu zadataka angaira se i potreban broj koordinator. Ako je inicijalnoj grupi koordinator mandat tako definiran, oni mogu samoinicijativno angairati dodatne koordinatore kad se za to ukae potreba. Takva se praksa vrlo uspjeno primjenjivala. Redarska je sluba takoer, preko svojih koordinatora, drala nadzor nad svim prostorijama na fakultetu i njihovim kljuevima, odreivala je prostorije za sastanke radnih grupa, prostorije za spavanje preko noi itd. U okvirima je njezina djelovanja bila i logistika nabavka i dopremanje potrebnih koliina hrane i pia te njezino skladitenje i pripremanje, kao i nabavka i dopremanje potrebnih materijala. Zahvaljujui takvom ustroju se studentska kontrola nad Filozofskim fakultetom i pokazala tako uspjenom. Fakultet je bio otvoreniji za javnost nego ikad, svi graani su mogli slobodno dolaziti na sva alternativna predavanja koja su studenti organizirali umjesto redovne nastave, svi su mogli ostati spavati i hraniti se na fakultetu, novinari su se mogli zgradom kretati uz puno veu slobodu nego u redovno vrijeme, sve su fakultetske slube radile bez ometanja (knjinica, knjiara, kantina, kopiraonica, referada, dekanat, tajnitva svih odsjeka itd.), odrala su se dva meunarodna simpozija, a kraa i teta na imovini je svedena na nulu to nikad nije bio sluaj za vrijeme redovnog rada fakulteta. Za vrijeme blokade nisu zabiljeeni nikakvi incidenti.

Blokadna kuharica

55

PrograM I PrograMSka SekCIja

Program koji se dogaao na Filozofskom fakultetu za vrijeme blokade bio je svojevrsna alternativa redovnoj nastavi. Prije poetka same blokade misao vodilja za stvaranje programa bila je omoguiti studentima naeg fakulteta, koji imaju ispunjen raspored predavanjima, platformu za dijalog i edukaciju o bitnim pitanjima unutar visokokolskog sustava te o iroj drutvenoj i politikoj situaciji.. Kroz cjelodnevna predavanja, radionice, filmove, ali i koncerte pokuali smo pribliiti studentima, nastavnicima i svim zainteresiranim graanima program koji se fokusirao na razliite aspekte problematike socijalne nejednakosti. Smatrajui da sustav visokog obrazovanja zakazuje u brojnim aspektima, prvi tjedan alternativne nastave posvetili smo upravo tim temeljnim problemima. Tako su glavne teme tog tjedna bile Koja je cijena kolarine?, Hrvatsko obrazovanje opa pomutnja, Emancipatorno obrazovanje i socijalna dimenzija bolonjskog procesa te Neoliberalizam, tranzicija i ekonomska demokracija. Pitanje plaanja kolarin u sustavu visokog obrazovanja tek je jedno od niza socijalnih pitanja za koja smatramo da su zanemarivana i nedovoljno raspravljana u javnosti. Dani su blokade stoga bili jedinstvena prilika za otvaranje takvih pitanja. Kreiranje raznovrsna i opirna programa odvijalo se svakodnevno. Program je stvaran na nekonvencionalan nain na mail programske skupine javljali bi se svi studenti, profesori, intelektualci iz najrazliitijih polja, nevladine udruge i dr. te predlagali teme za predavanja, rasprave ili radionice koje bi ili eljeli da se ostvare ili ih sami eljeli voditi. Istodobno smo traili predavae i strunjake za pojedine teme od opeg ili ueg studentskog interesa. Tako su problemi u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, problematika radnih prava, cenzura medij, komercijalizacija javnog prostora, tranzicija, studentski pokreti u regiji te nejednakost obrazovnih ansi samo neke od tem koje su zauzele mjesto u naem programu.

56

Blokadna kuharica

radNa gruPa Za MeuPLeNuMSku SuradNju

Zadatak grupe je uspostava kontakta, komunikacije i okupljanja izmeu studenata raznih fakulteta u svrhu organizacije i koordinacije zajednikih akcija, razmjene informacija i znanja vezanih za nain provoenja blokade i cilj blokade, pomo studentima drugih fakulteta u organiziranju vlastitih plenuma i pokretanja i stvaranja baz aktivnih studenata ukljuenih u daljnje akcije, rjeavanje eventualnih problema i nesporazuma meu studentima na raznim fakultetima bilo kroz direktnu komunikaciju, bilo kroz pomo u organiziranju tribin i sl. Takoer se bavi pitanjima koja nadilaze pojedine plenume, a tiu se zajednikih odluka svih plenuma ukljuenih u istu akciju/ borbu pri emu slui kao komunikacijski kanal, odnosno prenosi informacije plenumu o dogaajima na drugim fakultetima, plenumima i gradovima. Grupa je otvorena svim graanima, ali u pravilu okuplja studente svih fakulteta na jednom mjestu. Studenti drugih fakulteta koji dolaze na grupu (a njihovo sudjelovanje nije samo poeljno, nego bez njega grupa ne bi imala smisla) ravnopravni su sudionici i imaju priliku prenijeti konkretne informacije o dogaanjima na svojim plenumima i meu studentima svojeg fakulteta. Tako su, u direktnom kontaktu s kolegama s drugih fakulteta, pospjeivali proces zbliavanja pojedinih plenuma. Svoje zakljuke (o potrebnim akcijama, dogaajima, prijedlozima i zahtjevima vezanim za druge plenume) grupa potom prenosi plenumu. Sudionici grupe pritom nisu delegati pojedinih plenuma i nemaju mo odluivanja, kao to je nema ni sama grupa. No imaju slobodu organizirati direktne akcije organizacijskog, operativnog i komunikacijskog karaktera u svrhu poboljanja povezanosti, organiziranosti i usklaenosti studenata i plenum. Zbog irine zadatka, ali prije svega zbog poeljnosti odravanja trajne komunikacije meu razliitim plenumima, grupa bi se trebala sastajati redovito, tijekom blokade po mogunosti svakodnevno, a u neblokadno vrijeme bar jednom tjedno. Akcije koje sudionici grupe mogu samoinicijativno poduzimati u sluaju da se pokau nunima, obuhvaaju rjeavanje trenutnih problema i nejasnoa vezanih za nain organiziranja studenata tijekom blokade te metode i ciljeve

Blokadna kuharica

57

blokade. to kroz direktnu komunikaciju (osobno, telefonom, mailom itd.) sa zainteresiranim studentima, to neformalnim odlascima na sastanke na druge fakultete ili pomo pri organiziranju baz aktivnih studenata drugih fakulteta. Takoer, pomae se u organiziranju tribin i radionic sa svrhom obrazovanja studenata i pribliavanja ciljeva i metod dotad neupuenim studentima. Pritom se nijedna akcija ne izvodi u ime plenuma nego u osobno ime, na poziv zainteresiranih studenata drugih fakulteta. U tom smislu meuplenumska grupa predstavlja kanal direktne komunikacije i meusobnog obrazovanja meu studentima razliitih fakulteta s ulogom irenja znanja i iskustava o ciljevima i metodama borbe (pored postojeih kanala poput portala, brour, skripte itd.). Grupa prati i studentska pitanja izvan zemlje i prenosi korisne i bitne informacije plenumu. Grupa organizira i velike sastanke studentskih aktivista iz cijele drave (i ire), a otvorena je i za suradnju s moguim nestudentskim (radnikim, seljakim itd.) plenumima.

58

Blokadna kuharica

radNa gruPa Za TeHNIka PITaNja PLeNuMa (TeHNIkaLIje)

Radna grupa je nastala kako bi se to transparentnije i direktnodemokratski rjeavala pitanja funkcioniranja plenuma. To ukljuuje zaprimanje prijedlog i komentar na funkcioniranje samog plenuma, prikupljanje prijedlog za dnevni red, pripremu moderator, dnevnog reda i svih potrebnih dodatnih informacija i dokumenata relevantnih za plenum te eventualno sazivanje izvanrednog plenuma. Kako bi se olakalo funkcioniranje plenuma, nastajala su Pravila i smjernice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu (vidi dolje), koja predstavljaju opis funkcioniranja pojedinih aspekata plenuma i prijedlog rjeenja tehnikih pitanja koja su se javljala tijekom zasjedanj. Radna grupa se poela sastajati nekoliko dana nakon poetka blokade kada se ukazala potreba za sustavnijim pristupom rjeavanju tekuih potekoa u funkcioniranju plenuma, ali i kao mjesto rasprave o plenumu i direktnoj demokraciji openito: to to jest, to se u okviru nje moe, kako se sve moe i kakva bi mogla biti budunost takvog naina politikog organiziranja. S vremenom se radna grupa ipak profilirala tako da je rjeavala praktine i konkretne probleme organizacije plenum i radnih grupa vie nego to je teoretski raspravljala o direktnoj demokraciji. Za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom, potreba za transparentnim i uinkovitim funkcioniranjem plenuma rijeena je na sljedei nain:

radna grupa za tehnika pitanja plenuma imala je svakodnevne, javno oglaene sastanke, otvorene za sve zainteresirane, uz prisutnost moderatora plenuma za prijedloge, primjedbe i pitanja postavljen je sandui u auli fakulteta i otvoren mail grupe za tehnika pitanja

Blokadna kuharica

59

svaki pristigli prijedlog je razmotren na sastanku grupe, pokualo se pronai rjeenje i na plenumu iznijeti svaki takav sluaj

Kroz takvo djelovanje, dolo se do formulacije Pravil i smjernic plenuma FFZG-a kako bi se olakalo budue funkcioniranje te izbjeglo nepotrebno svakodnevno vraanje na ve razmatrane upite. Pravila i smjernice nisu nita drugo do zapis rjeenj koja su se pokazala korisna u praksi plenuma te kao takva nisu nikakav nepromjenjiv zakon koji bi stajao iznad plenuma. Sva pravila i smjernice potvrena su glasanjem na plenumu. Za vrijeme privremene suspenzije studentske kontrole nad fakultetom, grupa za tehnika pitanja djeluje kao svojevrsni hladni pogon osigurava transparentnu komunikaciju u smislu upozoravanja na aktualne teme i vijesti kroz sastavljanje dnevnog reda idueg plenuma, pripremu moderator te, u sluaju potrebe, saziva izvanredne plenume. Sastanci radne grupe otvoreni su svima, a kroz obaveznu prisutnost moderator prethodnog i narednog plenuma, osigurava se kontinuitet i prijenos informacij o aktualnim temama. Osim oglaenih sastanaka izmeu dva plenuma, grupa za tehnika pitanja obavezno se sastaje dva sata prije svakog plenuma.

60

Blokadna kuharica

radNa gruPa Za SeCIraNje (aNaLIZu) dokuMeNaTa

To read without reflecting is like eating without digesting. ~ Edmund Burke Grupa za seciranje (analizu) dokumenata nastala je tokom blokade 2009. godine, prije svega iz potrebe da se poblie razmotre dopisi i dokumenti dravnih i drugih tijela, te da ih se na odgovaraju nain protumai. Kad je rije o slubenim dokumentima poput statut, pravilnik, izvjetaj i sl., zadaa je grupe za seciranje dokumenata da detaljno proita zadani tekst i razmotri sve implikacije koje iz njega proizlaze. Grupa je slobodna konzultirati osobe za koje procijeni da joj mogu pomoi u radu, iako ostaje na samim lanovima grupe da iznesu konanu analizu. itanje dopis predstavlja sredinju zadau grupe, osobito u situacijama kada se vri pritisak na razliite institucije (npr. na MZO), a nije otvoren kanal za neposrednu komunikaciju (jer je, primjerice, odlueno da nema pregovora). Tada grupa za seciranje dokumenata mora proitati dopise, protumaiti ih i uklopiti u postojei skup zakon i pravil. Slubeni dokumenti ne moraju i redovito nisu pisani jasnim i razgovjetnim jezikom nego razmjerno gustim birokratsko-pravnim argonom ija je primarna funkcija onemoguavanje itanja. U toj situaciji formirana grupa mora paljivo deifrirati svaku reenicu te u konanici pokuati dovesti razliite dijelove teksta u smislenu cjelinu. Taj posao zahtijeva visoku razinu koncentracije i staloenosti. Stoga se preporua da broj sudionik u grupi ne prelazi deset ljudi (iako je grupa, naravno, otvorena svima). Takoer je preporuljivo da grupa obavi posao bez velikih pauza izmeu sesij. Optimalno, rad na odreenom tekstu traje dva ili vie dana zaredom u viesatnim odjeljcima. Moe biti kontraproduktivno (iako se zapravo ne moe sprijeiti) da se inicijalna postava grupe mijenja jer to zahtijeva vrijeme da se novi sudionici grupe upute u problematiku, to dovodi do prekida radne dinamike, stvara psiholoki pritisak na druge

Blokadna kuharica

61

prisutne i vodi prema povrnosti. To se u velikoj mjeri moe sprijeiti pomnim voenjem zapisnika. Grupa za seciranje dokumenata u pravilu se saziva ad hoc, po potrebi, i nije ju potrebno neprestano odravati. Jednom kada je sazvana ona bi, u cilju uinkovitosti, trebala djelovati prema gore navedenim smjernicama. Grupi je takoer neizostavno potreban moderator, raunalo i prema mogunostima projektor ili grafoskop kako bi dokument koji se secira bio istovremeno u vidnom polju svih lanova grupe. Smisao direktnodemokratskog odluivanja lei u egalitarnom pristupu znanju svih koji su ukljueni u donoenje odluk. To je svrha ijem ostvarenju i grupa za seciranje dokumenata treba doprinijeti svojim radom.

62

Blokadna kuharica

radNa gruPa Za MINIakCIje

Radna grupa za miniakcije nastala je kao platforma za organiziranje razliitih akcija i intervencija u javnoj sferi te je time prvenstveno teila operativnom djelovanju kroz artikulaciju ideja u formi javnog performansa i/ili akcij. Jedan od glavnih postulata grupe za miniakcije je neformalna organizacija bez zaziranja od subverzivnog ili nekonvencionalnog djelovanja. Kao takve aktivnosti moglo bi se opisati vjeanje transparenata na javne zgrade, nenajavljeni performansi na granici javnog okupljanja, none akcije s razliitim intervencijama u prostoru kao i sve akcije za koje je potrebna koordinacija vee skupine ljud ovisno o prostorno-vremenskom kontekstu. Vano je naglasiti da aktivnosti nisu same po sebi ilegalne, ve se tei to direktnije utjecati na javnost to ponekad ukljuuje i gore spomenute metode. Kao i sve druge radne grupe, grupa za miniakcije je otvorena svima zainteresiranima te se za vee projekte trai mandat od plenuma, dok je u manjim akcijama djelovanje neovisno, tj. ne trai uzastopnu potvrdu plenuma za akcije koje su se ve provodile. Takve akcije se ne provode na poziv plenuma, ve kao osobna inicijativa zainteresiranih unutar same grupe. Izvjetaji o radu grupe za miniakcije se redovito podnose plenumu, a, ako se ukae potreba, sve akcije su podlone raspravi na samom plenumu. U djelovanju grupe za miniakcije naglaena je interdisciplinarnost suradnja sa studentima ostalih fakulteta, umjetnicima i zainteresiranim graanima, kao i suradnja s drugim grupama, npr. s grupom za informiranje u vezi s distribucijom informativnih materijala i sl. Djelovanje radne grupe za miniakcije najbolje se moe ilustrirati primjerima najznaajnijih akcija:

5 do 12
5 do 12 je nastao suradnjom suvremenih umjetnika i studenata na radnoj grupi za miniakcije. Rije je o svojevrsnom javnom performansu koji omoguava svim graanima da simbolino iskau solidarnost sa zahtjevima studena-

Blokadna kuharica

63

ta. Akcija traje pet minuta u kojem sudionici ekanjem u redu poruuju da im je ve 5 do 12 odnosa prema obrazovanju u ovom drutvu. Akcija je postigla izniman odaziv te se proirila i esto se sinkronizira s drugim gradovima u Hrvatskoj. Prednost akcije ovakvog tipa je to od graana zahtijeva jako malo vremena, vrlo je vizualno efektna i provodi se na najfrekventnijim javnim lokacijama te je stoga i vrlo atraktivna i za praenje putem medij. Treba napomenuti da postoji i istoimena publikacija koja na duhovit i informativan nain prua obavijesti o studentskim zahtjevima i akcijama.

Potrubi za obrazovanje
Potrubi za obrazovanje je akcija kojom se na vrlo jasan i jednostavan nain iskazuje solidarnost sa studentima: trubljenjem! Grupa od dvoje ili vie sudionika na nekoj glavnoj prometnici dri transparent s porukom u naslovu, a prolazei vozai trube u znak podrke. Preporuljivo je izvoditi akcije u doba najvee prometne guve u gradu, dakle osam sati ujutro ili oko pet sati popodne. Ova akcija je takoer jako motivirajua za sve sudionike, a i medijski zanimljiva zbog nesnosne buke koja se zna razviti.

Max art fest

Plenum FFZG-a se odazvao pozivu za sudjelovanjem na trodnevnom umjetnikom festivalu MAX ART FEST te je mandat dao radnoj grupi za miniakcije. Studenti su sudjelovanjem na festivalu dobili sredinju poziciju u pothodniku Kvatri. Program je zamiljen unutar tematskih okvira neoliberalizacije i privatizacije kolstva, uinkovitosti bolonjskog procesa, solidarnosti s drugim drutvenim skupinama te naelima direktne demokracije. Izvedba programa usporediva je s alternativnim programom za vrijeme blokade nastave na fakultetu, a sastojala se od informativnih projekcija i filmova, izlobe fotografija, klasinih i videowall-predavanja, radionic, stalnog stola za peticije i dijeljenja informativnih materijala, umjetnikih instalacija i performans. Festival je posjetio velik broj namjernih posjetioca i sluajnih prolaznika. Osim to ovakve akcije podiu moral sudionicima druenjem i razgovorom s graanima koji su doli u znak podrke, jako je vaan i moment informiranja

64

Blokadna kuharica

sluajnih prolaznika jer je studente smjetene u pothodniku bilo nemogue zaobii. Ovakvi vei projekti, kao to je sudjelovanje na MAX ART FEST-u, zahtijevaju bitno vie aktivnih sudionika, vremena i truda nego jednokratni performansi, ali zato potencijalno poruka dopire do mnogo veeg broja ljudi.

palir etike interpelacije

Mini akcija usmjerena prema Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta u Zagrebu kako bi ono pokazalo i konkretnu a ne samo deklarativnu podrku studentskim zahtjevima. inili su je studenti poredani u dvored kroz koji su profesori morali proi prije odlaska na sjednicu vijea. Pritom su im dijeljeni info materijali, te ih se direktno podsjetilo na prisutnost studenata i njihov etiki sud o stavovima vijea, kako bi se izvrio pritisak i eventualno utjecalo na odluke Fakultetskog vijea.

Akcija podrke seljacima

Oblik subverzivne none akcije koja je zahtijevala koordinaciju veeg broja ljudi . Ideja je bila izraziti direktnu podrku seljacima za vrijeme njihova prosvjeda ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede. Urueni su im brojevi 5 do 12 i skripte, te hrana i pie koje se uspjelo skupiti. Sama akcija je organizirana u neto vie od sat vremena putem mobitela, te je osim logistike i moralne potpore seljacima, zavrila duom blokadom ulice, koja je nakon policijske intervencije prekinuta. Na kraju treba istai da je grupa za miniakcije multidisciplinarna radna grupa koja se bazira na studentima, ali je otvorena za sve zainteresirane graane. Iako neke od ovih akcija formom naginju umjetnikom performansu, po primarnoj intenciji predstavljaju ipak oblik politikog djelovanja. Ono to se ovim akcijama omoguava jest da graani izraze podrku ciljevima, ali i prodube svoje razumijevanje istih. Poeljna posljedica ovakvih akcija je, dakle, infomiranje i mobiliziranje ire javnosti, bilo kroz medijske izvjetaje o akciji, bilo kroz neposredan kontakt u trenutku njezina odvijanja u javnome prostoru.

Blokadna kuharica

65

BLog/PorTaL I BLogerSka SekCIja

Poetkom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu poeo je s radom i blog Slobodni Filozofski (SlobFil), ija je internetska adresa www.slobodnifilozofski.com (prva je adresa bila http://slobodnifilozofski.bloger.hr) Prvotna je svrha bloga bila informiranje studenata i ire javnosti o aktualnostima u vezi s blokadom. Blogeri redovito objavljuju informacije koje se tiu rada plenuma ili koordinacije radnih grupa (na blogu se objavljuju termini radnih grupa). Slobodni Filozofski je s vremenom prerastao iz bloga u portal. SlobFil prati studentski aktivizam na svim hrvatskim i inozemnim fakultetima, a osim tekstova koji se bave komercijalizacijom visokog obrazovanja, ima i edukativnu ulogu te se na njemu objavljuju i tekstovi i filmovi vezani uz iru problematiku neoliberalizma, ekonomije, borbe za socijalna prava itd., primjerice u sklopu tzv. Ljetne kole. Urednitvo bloga/portala (tj. blogerska sekcija) ima mandat plenuma, a u njega po potrebi ulaze i novi lanovi. Urednitvo, dakle, ima ureivaku slobodu i autonomiju, ali u okviru odluk plenuma. Na portalu su objavljivani i originalni tekstovi i prijevodi, i tekstovi preuzimani iz drugih medija. Tekstovi s portala uglavnom se objavljuju i u Skripti. Postoji i meunarodna verzija portala na vie stranih jezika: slobodnifilozofski.org. Tekstovi su (npr. prijevodi medijskih izjava) prireivani u okviru radne grupe za prevoenje. Slobodni Filozofski surauje s ostalim studentskim internetskim stranicama u zemlji u inozemstvu.

66

Blokadna kuharica

SkrIPTa I radNa gruPa Za INForMIraNje

U razdoblju pripremanja blokade prve tiskovine bili su plakati koji su obavjetavali o odluci da e svi studenti plaati diplomske studije. Nakon toga polijepljeni su plakati i podijeljeni letci s najavom tribine Pravo na obrazovanje koja je pretvorena u plenum i na kojoj je dvjestotinjak studenata glasanjem odluilo da se ide u blokadu. Prva skripta tiskana je na prvi dan blokade u vie od tisuu primjeraka, a sadravala je dva proglasa nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje, tekst o direktnoj demokraciji kao obliku odluivanja, dva FAQ-a, kodeks ponaanja za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom i program za prva dva dana blokade. Proglasi i FAQ-ovi objavljivani su i u mnogim narednim izdanjima. Tokom blokade skripta je izlazila svakodnevno, a ponekad i dva puta dnevno (jutarnje izdanje uglavnom je donosilo tekstove objavljene na blogu, a popodnevno bi sadravalo FAQ-ove i dnevnu izjavu za medije). U razdoblju suspenzije blokade Skripta je, osim za vrijeme kratke ljetne stanke, izlazila jednom (ponekad i dvaput) tjedno, a tiraa je varirala od 1500 do 4000 primjeraka, ovisno o donacijama i pomoi podravatelja inicijative. Sekcija koja radi Skriptu ima mandat dobiven od plenuma, a sama Skripta je zamiljena kao glasilo koje irem broju ljudi zainteresiranih za studentski pokret i blokadu omoguuje informiranje o blokadi i borbi za pravo na besplatno obrazovanje. Brojni teorijski tekstovi koji se u njoj objavljuju takoer su vezani uz borbu za socijalna i radnika prava. Njihova je svrha staviti borbu za besplatno obrazovanje u iri kontekst borbe protiv neoliberalnih reformi koje ta prava pokuavaju iskorijeniti. Svrha Skripte je doprinijeti javnoj cirkulaciji kritikih analiza drutvenih i povijesnih procesa. Stoga je Skripta ne samo studentsko glasilo ve i glasilo za sve one koji ele stei kritiki uvid u stanje drutva, politike i ekonomije te dobiti osnovna znanja potrebna za strategije otpora socijalno destruktivnim procesima. Njezina distribucija pokriva, poevi od Filozofskog fakulteta, brojne

Blokadna kuharica

67

fakultete u Zagrebu i drugim gradovima ali i druga mjesta poput Studentskog centra, Kulturno-informativnog centra, Bookse, Mame, kin, knjinic, fotokopiraonic, kebabdinic, restoran itd. U Skriptama su izlazile sljedee kategorije tekstova: izjave za medije, izvjetaji s plenuma, podrke studentima od strane raznih organizacija i istaknutih pojedinaca meu kojima su bile i podrke iz inozemstva. Studenti su, odluujui o tome na plenumu, slali podrke drugim skupinama u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu primjerice studentima u Brazilu, Njemakoj, Pittsburghu, Kaliforniji, Austriji, Tuzli itd. Pripremana su i izdanja Skripti za posebne prilike poput Skripte koja se dijelila pristupnicima prijemnom ispitu za FF (Skripta prijamna), srednjokolska Skripta, Skripta ekonomska (povodom sudjelovanja delegat plenuma na meunarodnoj studentskoj konferenciji koju su organizirali studenti s Ekonomskog fakulteta) te Skripta pregledna, s tekstovima koji daju temeljni uvid u kontekst borbe za pravo na besplatno obrazovanje. Na brojnim fakultetima izlazile su razne skripte, po uzoru na prvotni model. U njima su objavljivani tekstovi vani za pojedine fakultete i njihove probleme te tekstovi o besplatnom obrazovanju i borbi za njega. Tokom blokade i za vrijeme njezine suspenzije na brojnim fakultetima izraivana su i distribuirana studentska glasila vezana uz blokade i obrazovanje koja su formom slina Skripti. Ta su izdanja nosila i drukija imena, npr. rijeka skRIpta ili Panda iz Splita. Za uspjeno objavljivanje Skripte potrebna je organiziranost i timski rad u svim fazama njezine proizvodnje i distribucije. Vie ljudi radi na odabiru, skupljanju i prevoenju tekstova za Skriptu i portal SlobFil. Prevode se strani i prenose domai tekstovi. Tekstovi u Skripti su obino prilagoeni trenutnim potrebama, akcijama i dogaanjima. Kada je graa za Skriptu gotova, tekst se slae i raunalno prelama te se nosi na tiskanje i kopiranje. Presavijanje skripte odvija se kao druenje na radnoj grupi za informiranje (ali i u drugim prilikama, primjerice na plenumima i na raznim druenjima i

68

Blokadna kuharica

akcijama). Uz presavijanje i razgovor ponekad se gledaju predavanja i filmovi obrazovnog karaktera, a smiljaju se i nove metode i forme informiranja. Ista grupa vodi brigu o plakatima koji oglaavaju plenume i radionice na fakultetu i ire. Organiziraju se i dijeljenja Skripte po gradu (ovisno o potrebi). Skripta se moe skinuti online s portala www.slobodnifilozofski.com, gdje svoj program objavljuje i SkriptaTV, pokrenuta krajem 2008, no zasad jo u poetnoj fazi, s namjerom da zainteresiranima donosi prvenstveno edukativno-aktivistiki program, slinog sadraja kakav se pojavljuje u tiskanoj Skripti i na portalu Slobodni Filozofski.

Blokadna kuharica

69

druTveNI koNTekST BorBe Za BeSPLaTNo oBraZovaNje I MoTIvaCIja akCIje

Uvoenje participacij i kolarin u proces visokog obrazovanja nije pitanje oko kojega su se do studentskih akcija u javnosti vodile kritike rasprave. Meu parlamentarnim strankama i drugim drutvenim faktorima (poput medij, razliitih strunjaka, nevladinih organizacija i sl.) vladao je izriit ili preutan konsenzus o naelnoj nespornosti uvoenja kolarin u visoko obrazovanje. To se u pravilu predstavljalo kao pitanje nune modernizacije u procesu postupnog naputanja tzv. socijalistikog nasljea i pribliavanju europskim standardima. U hrvatskom javnom prostoru i nakon gotovo dvadeset godina tranzicijskog procesa intervencije u drutveni ustroj dovoljno je pravdati krajnjim ciljem budue pripadnosti Europskoj uniji da bi one bile poteene svakog kritikog propitivanja. lanstvo u Europskoj uniji predstavlja se kao jamstvo uspostave drave blagostanja pa su i sve rtve koje se tom cilju prilau automatski opravdane. Mediji i politike elite pritom izbjegavaju postaviti pitanja o realnom ustroju Europske unije danas, odnosno do koje mjere je on jo spojiv s naslijeenim predodbama o zapadnoeuropskoj dravi blagostanja. Za Lisabonski sporazum temeljni dokument nove i neoliberalne Europske unije u Hrvatskoj jedva da su uli i tzv. strunjaci, a kamoli da bi se o njemu vodila javna rasprava s ciljem informiranja ire javnosti. Umjesto toga, mit o Europskoj uniji kao zoni opeg blagostanja i dalje se nekritiki podrava od strane elit. tovie, njime se opravdava ukidanje steenih socijalnih prava danas. Osnovno proturjeje ukidanje socijalnih prava koja definiraju dravu blagostanja u ime budue pripadnosti zoni blagostanja tako ostaje preueno i nerazrijeeno.

Napad na steena socijalna prava

Nekritiki govor o Europskoj uniji kao buduem jamcu blagostanja aspekt je snanog ideolokog opravdanja napada na steena socijalna prava. To je jedan taktiki rukavac proizvodnje pristanka veine na smanjenje prav i kalkulirano podilaenje interesima kapitala (vaan primjer za ovo drugo su potezi poput tzv. fleksibilizacije radnog odnosa, a to ne znai nita drugo

70

Blokadna kuharica

nego olakavanje poslodavcima da daju otkaze radnicima, to je toboe u dugoronom interesu tih istih radnika). Drugi nain da se proizvede pristanak je da se o pravima poput Ustavom zajamenog prava na obrazovanje prestane govoriti kao pravima. Umjesto toga, steena se prava predstavlja i napada kao iracionalne privilegije naslijeene iz socijalizma. Kako se socijalizam smatra povijesno poraenim projektom, ustrajavanje na steenim socijalnim pravima po ideolokom automatizmu diskvalificira svakoga tko na njima inzistira. Na taj nain se simbolikim zastraivanjem prijetnjom etiketama poput jugonostalgije, zaostalosti ili parazitizma uutkava svaka kritika napadanja na socijalna prava. Jo jedan vaan aspekt tih strategija proizvodnje pristanka je i pria o proraunskom deficitu. Pitanje uvoenja participacij i kolarin u visoko obrazovanje tako vie ne bi bilo pitanje politikog zaokreta (protiv interes veine), nego isto fiskalna, upravna, a time i objektivna nunost. Nakon iracionalnosti sustava socijalistikih privilegija toboe nuno slijedi racionalizacija javnih rashoda. Meutim, ak i u sluaju stvarnog proraunskog deficita takav tip argumentacije ostaje problematian. Naime, ovakvom logikom pitanje poeljnog drutvenog ustroja a socijalna prava su samo njegov institucionalizirani minimalni okvir preutno biva podreeno pitanju njegove tehnike izvedivosti. Dakle, umjesto da se postavi pitanje: to je nuno uiniti da i dalje budemo u mogunosti ostvarivati dostupnu zdravstvenu zatitu, obrazovanje i mirovine za sve?, ono se preutno odbacuje upuivanjem na fiskalna ogranienja. Pritom se preuuje da proraun pune porezi koje plaa radna veina u uvjerenju da e vritelji dravnih dunosti prikupljenim sredstvima raspolagati u interesu veine. Zakljuak da fiskalni manjak vodi u nuno smanjenje socijalnih prava veine nije stvar objektivne, logike nunosti. Naprotiv, u temelju takvog zakljuka lei preutna politika odluka protiv interesa veine. Sama injenica da se u raspravama o budetskom deficitu mogunost progresivnije porezne politike npr. oporezivanje profit banaka ili telekomunikacijskih kompanija koje nacionalnu ekonomiju naputaju bez ikakvih zakonskih prepreka a priori odbacuje ili odbija spominjati, pouzdan

Blokadna kuharica

71

je indikator preutna konsenzusa meu politikim elitama u korist kapitala, a protiv interes veine.

Poimanje demokracije
Iz svega navedenoga nuno proizlazi pitanje o naravi demokracije u kojoj je samorazumljivo da politike elite rade protiv interes veine. Kao to je ve reeno, minimalno institucionalno definirani interesi veine ine povijesno steena socijalna prava. Napad na njih predstavlja nedvosmislenu odluku protiv demokracije. To jest, ako pod demokracijom doista podrazumijevamo vladavinu veine u korist opeg dobra, a ne ispranjeni ritual glasakog odabira meu pripadnicima politike elite koji se meusobno razlikuju samo po imenima stranaka kojih su kandidati. Predstavnika demokracija nije forma bez inherentnih opasnosti i proturjeja. Nominalne predstavnike opeg interesa lako je korumpirati ili podrediti realnoj moi kapitala. A vaan aspekt moi kapitala ini i to da je osloboen obveze da se svake etiri godine podvrgava makar nesavrenu minimumu demokratskog poziva na odgovornost. Mo privatnog vlasnitva ne podlijee pitanjima o njezinu proturjenu odnosu s navodnom vladavinom naroda. U takvome kontekstu svatko tko ozbiljno shvaa ideju demokracije obavezan je i kritiki se suoiti s tim proturjejima, pogotovo gdje rezultiraju oito protudemokratskim politikim praksama kao to je neoliberalni napad na socijalna prava. U tom svjetlu i studentsku borbu za pravo na besplatno obrazovanje treba shvatiti kao dio obuhvatnije borbe za obranu interes veine, a ne kao partikularno i sebino zastranjenje, kakvim ga neki mediji i politiari pokuavaju prikazati. Pored svega ostaloga to je ve reeno o direktnoj demokraciji kao formi odluivanja, valja dakle dodati i ovo: na odreenoj razini direktna demokracija je izravna posljedica neispunjenih obeanja predstavnike demokracije. Gdje predstavnika demokracija ne ispunjava svoja obeanja, direktnodemokratsko odluivanje postaje uvarom i podsjetnikom njezina fundamentalnog smisla bauk koji ne prestaje kruiti.

 Centar za anarhistike studije, 2009. Doputeno slobodno umnoavanje, distribucija i koritenje bez ikakvih uvjeta.

www.slobodnifilozofski.com

www.anarhizam.hr kontakt@anarhizam.hr