Likovna Kultura 5.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
LIKOVNA KULTURA
5. 8.
HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD LIKOVNA KULTURA U OSNOVNOJ KOLI

Podruje likovne umjetnosti u povijesti civilizacija obuhvaa stalnosti i promjene. Obrazovni standard likovne kulture za osnovne kole temelji se na injenici da umjetnika djela kao konstrukti stvarnosti, kao prikaz stvarnih ili izmiljenih svjetova mogu nadahnuti uenike da stvaraju razliitu stvarnost za sebe. Iz ovoga nasljea likovni pedagozi oznaili su bitna znanja i vjetine neophodne za stjecanje kompetencija u podruju likovnih umjetnosti i prilagodili ih opsegom i oblikom kako bi odgovorili potrebama pomicanja paradigme znanja u 21. stoljeu. U naem stoljeu vizije i potrebe razvoja likovnoga obrazovanja usmjerene su na spoznajnu dimenziju i socijalizirajuu ulogu umjetnosti i dizajna. U skladu s principima i sadrajima vizualnoga obrazovanja te s materijalima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, nainili smo konanu verziju Hrvatskoga nacionalnog obrazovnoga standarda. Mnogi sadraji koji se odnose na paradigme likovnoga obrazovanja ostali su nepromijenjeni, ostale smo istakli obzirom na nunost pomaka u pouavanju, a u svezi s eksplozijom vizualnih informacija u primijenjenom oblikovanju i dizajnu. Sadraji i metode buduega kurikuluma kako su definirane sastavnicama obrazovnoga standarda omoguuju recikliranje sadraja i metoda te programa i oblika nastave s kraja 20. stoljea. Iz ovoga naslijea i potrebe za razvojem likovne kulture u osnovnom obrazovanju postavljena su etiri temeljna cilja koji odreuju kljune aspekte likovne pismenosti uenika, te odraavaju ukupnost i povezanost percepcije likovnoga stvaralatva i uenja. Obrazovni ciljevi 1. Likovna umjetnost, likovne tehnike, drutvo i okolina Uenici e biti u mogunosti razumjeti vizualni jezik i posebnosti umjetnikih vrsta te likovne tehnike kao i meusobne odnose i njihove socijalizirajue i ekoloke sadraje. 2. Vjetine Uenici e stei vjetine potrebne za likovno oblikovno i tehniko likovno izraavanje, rjeavanje vizualnih problema i prenoenje likovnih ideja i rezultata, zajedniki rad te vrednovanje rezultata. 3. Znanje Uenici e stei znanje i razumijevanje slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, dizajna i novih medija koje e upotrebljavati za likovno izraavanje i proirivanje kompetencija vizualnoga miljenja. 4. Stavovi Uenici e se poticati u razliitim dimenzijama likovne nadarenosti i dijelovima kreativnoga procesa koji podravaju divergentno miljenje i primjenu umjetnikih likovno-tehnikih i tehnolokih spoznaja.
Radna nelektorirana verzija
Didaktiki preduvjeti za postizanje obrazovnih ciljeva Uenje uenika pod utjecajem je osobnih i kulturolokih pretpostavki. Uenici najuinkovitije ue kada njihovo likovno izraavanje prethodi uenju i da je utemeljeno na konkretnim vizualnim i oblikovno izraajnim iskustvima, povezano odreenim vizualnim sadrajem umjetnikoga djela ili situacijom, te primijenjeno na njihovo vizualno okruenje. Likovne aktivnosti uenika dogaaju se unutar drutveno kulturolokoga konteksta te se u skladu s njim tumae, a kreirane su tako da proiruju i ispituju stupnjeve vizualne pismenosti i likovno tehnikih spoznaja. Ideje i razumijevanje koje uenici razvijaju postupno se sve vie proiruju i ponovno stvaraju usporedno s iskustvom likovnoga izraavanja i sposobnou konceptualizacije. Uenje u likovnoj kulturi (likovnom obrazovanju) ukljuuje proces povezivanja novih vizualno oblikovnih spoznaja s postojeim znanjem te dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih iskustava postojeem razumijevanju likovne umjetnosti. Uenje u likovnoj kulturi unapreuje se kada uenici vizualiziraju problem za koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i likovno tehnikim sredstvima rijee. Takvim uenjem kod uenika se razvijaju kreativni stavovi, vjetine i likovno oblikovni temelj koji im omoguavaju prouavanje sloenijih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju smislenih likovnih cjelina. Uenici ue razumjeti svijet razvijajui vlastite zamisli, stvarajui mentalne slike i dijelei svoje vizualne ideje s ostalim uenicima posredstvom vlastitog likovnog govora u razliitim vrstama oblikovanja. Obvezne nastavne teme u okviru Hrvatskoga nacionalnog standarda likovne kulture izraene su tako da kod uenika podravaju razvoj stavova vjetina i osposobljenosti potrebnih za rjeavanje likovnih problema i donoenje odluka bitnih za razvoj vizualne pismenosti, estetske osjetljivosti i estetske kritinosti. Razvoj likovne pismenosti podrava se nastavom koja uenike ukljuuje u aktivno vizualno istraivanje, uivljavanje u rjeavanje problema i vrednovanje. Razliita iskustva uenja ukljuuju plono oblikovanje: crtanje, plono oblikovanje slikanje, plono oblikovanje grafiku i prostorno oblikovanje modeliranje i graenje, te primijenjeno oblikovanje i dizajn. Razvoj likovne pismenosti ukljuuje razradu nastavnih tema posredstvom kojih uenici otkrivaju znaaj likovnih umjetnosti u svojim ivotima te poinju cijeniti meusobnu povezanost umjetnosti i znanosti, novih medija drutva i okoline. Hrvatski nacionalni obrazovni standard likovne kulture za osnovne kole predstavlja temelj koji omoguuje razvoj znanja i sposobnosti uenika u likovnoj kulturi i ujedno temelj stvaranja buduega kurikuluma likovne kulture u osnovnom obrazovanju. Standard je zapravo putokaz u stjecanju vizualno ekspresivnih i obrazovnih postignua osposobljenosti i obrazovnih postignua uenika/uenica s fokusom na rezultatima uenja i kreativnoga izraavanja, a manje na strategijama poduavanja. Preporuke za metodiku obradu naglaavaju slobodno istraivanje i uenje putem zorova i omoguuju uenicima da se upoznaju sa izazovima koji se temelje na oblikovnom miljenju, likovnom izraavanju vizualnim elementima, simbolima svojih ideja i osjeaja. Standardi upuuju na usvajanje novih naina miljenja i rada i komunikaciju sadrajima znanja i sposobnostima. U strukturi posebno se naglaavaju odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji koji se odnose na razvijanje uvjerenja i kreativnih, divergentnih stavova i ideja koje uenici trebaju izraziti
primjenom steenih znanja i vjetina nakon zavrene kole. Kao lanovi povjerenstva usuglasili smo se u izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnoga standarda likovne kulture za osnovnu kolu oko etiri prioritetna cilja Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske: da se s manje gradiva stekne vie znanja, da se likovnom kulturom razvija razumijevanje i spoznaja, da se razvija kreativnost u nastavi, da imamo zadovoljnijega uenika.
Povjerenstvo za likovnu kulturu smatra da HNOS likovne kulture omoguuje ostvarenje ovih ciljeva. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA U HRVATSKOM NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ LIKOVNE KULTURE Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda.
5. razred osnovne kole

Predmet: likovna kultura
Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 5. razred Plono oblikovanje crtanje 1. TOKA I CRTA obrisne crte, tok i karakter crta 2. TOKA I CRTA strukturne crte i toke Plono oblikovanje slikanje 3. BOJA iste boje, kontrast toplohladno 4. BOJA komplementarni kontrast 5. PLOHA likovi na plohi 6. POVRINA slikarske teksture Plono oblikovanje grafika 7.PLOHA statine i dinamine plohe Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje 8. POVRINA ritam oblika i tekstura 9. MASA I PROSTOR osnovni trodimenzionalni oblici 10. MASA I PROSTOR sloene prostorne strukture i konstrukcije Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 5. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn 1. TOKA I CRTA strukturne crte, ritam 2. PLOHA redefinicija plohe 3. BOJA svjetlosne vrijednosti istih boja 4. POVRINA grafika modelacija 5. MASA I PROSTOR proporcije trodimenzionalnih oblika (tijela) u prostoru
LIKOVNA KULTURA RAZRED

Tema:
5.
1. TOKA I CRTA obrisne crte, tok i karakter crta

crte, obris/kontura, tok crte, karakter crte, graenje crtom, smjer, kroki uoiti, izraziti i spoznati ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja otkrivanje estetikih vrijednosti konture, karaktera i smjera crte za izraz crtea u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, ugljen, bajc Predloeno likovno-umjetniko djelo: Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525., crna i crvena olovka, srebrenka i tinta Matisse: Teme i varijacije Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, tjelesna i zdravstvena kultura: linija, vrsta. Priroda: crte u prirodi. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:
4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:
6. Konkretna ilustracija:
7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:
10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Tema:
5.
2. TOKA I CRTA strukturne crte i toke

struktura/graa, gradbene crte, toka uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u sloenim strukturama. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti strukturnih crta i toaka u promjeni smjera i gustoe u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.:promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Naum Gabo: Linearna konstrukcija Angel Duarte: Ekqipo 57 Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: skupovi toaka u ravnini. Priroda: strukturne crte u prirodi. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole

Tema:
5.
3. BOJA iste boje, kontrast toplo-hladno

spektralni krug boja, tople i hladne boje, kromatski intenziteti, dinamika boje uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati kromatske intenzitete i dinamiku toplih i hladnih boja razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti dinamike istih boja toplo hladnoga kontrasta u motivu i izvedbivrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Paul Gauguin: Trnica (Ta matete), 1892., ulje na platnu Johannes Itten: Krug boja Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematski suodnos: Primjerice: priroda: boje u prirodi; geografija: kontrast toplo-hladno, tjelesna i zdravstvena kultura: komunikacija bojama u sportu. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
5.
Tema:
4. BOJA komplementarni kontrast

komplementarni kontrast (suprotne boje koje se nadopunjuju) uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati komplementarni kontrast boja razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi komplementarnoga kontrasta, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miroslav utej: Ultra AB, 1967., serigrafija Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: komplementarni kutovi; priroda: komplementarni kontrast boja u prirodi; glazbena kultura: kontrasti u glazbi
6. Konkretna ilustracija: 7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski. 5. Uoiti komplementarni kontrast.

Tema:
5.
5. PLOHA likovi na plohi

lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija asimetrija uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati primjenu lika na plohi u simetrinim i asimetrinim kompozicijama. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi simetrije i asimetrije likova na plohi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vasilly Kandinsky: uto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: geometrijski likovi, simetrija; tjelesna i zdravstvena kultura: simetrija na sportskom terenu: priroda: simetrija u prirodi. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole

Tema:
5.
6. POVRINA slikarske teksture

slikarske teksture, karakter povrine uoiti i istraiti slikarske teksture u likovno-umjetnikome djelu te izraziti, vrednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom djelu. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti slikarskih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vincent Van Gogh: Vrt, 1890., ulje na platnu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda: teksture u prirodi. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
10

Tema:
5.
7. PLOHA statine i dinamine plohe

statino-dinamino, grafika, kartonski tisak, matrica, otisak, grafiki list ploha: razvedena; preklapanje ploha uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos statinih i dinaminih ploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafikoga lista razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti statinih i dinaminih ploha u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), redefiniranja, razlaganja, vrednovanja i osvjetavanja Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehnika sredstva i grafike tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez; Glava ene, 1919. Emil Nolde: Prorok, 1912. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: glazbena kultura: dinamika u glazbi (forte, piano); tjelesna i zdravstvena kultura: dinaminost u sportu. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
11

Tema:
5.
8. POVRINA ritam oblika i tekstura

reljef, jednostavni ritam, tekstura, kiparski materijali uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u niskom i visokom reljefu razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi ritma oblika i tekstura reljefa, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica Predloeno likovno-umjetniko djelo: Oltarna pregrada iz Sv. Nedjeljice u Zadru, 11. st., kamen Branko Rui: ovjek s krilima Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: ritam u glazbi; tjelesna i zdravstvena kultura: ritam u pokretu; geografija: reljef; priroda: teksture u prirodi. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
12

Tema:
5.
9. MASA I PROSTOR osnovni trodimenzionalni oblici

kip, kiparstvo, kipar, prostor masa, oblici: prirodni nainjeni, jednostavni sloeni, otvoreni zatvoreni uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos mase i prostora u neposrednoj okolini, vlastitom djelu i likovnoumjetnikim djelima razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi osnovnih trodimenzionalnih oblika, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike a oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica Predloeno likovno-umjetniko djelo: Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: geometrija; geografija: pojam prostora u geografija; tjelesna i zdravstvena kultura: otvoreno i zatvoreno u sportskoj igri. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
13

Tema:
5.
10. MASA I PROSTOR sloene prostorne strukture i

struktura, nosive strukture, funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati nosive strukture i funkcionalnost prostora na temelju tlocrta. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti sloenih prostornih struktura i konstrukcija arhitekture u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Sv. Donat, Zadar, 9. st. E. Saarinen, TWA, Kennedy aerodrom J. Utson, opera u Sidneyu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: struktura pjesme/teksta; povijest: graevine. geografija: struktura Zemljine kore 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
konstrukcije
14

Izborna tema:
5.
1. TOKA I CRTA strukturne crte, ritam

ornament, kulturna batina, niz, polje uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenta na vlastitom radu i u likovno-umjetnikim djelima razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti strukturne crte i ritam crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava). Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vunena torba iz Segeta kod Trogira, Etnografski muzej, Zagreb Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: hrvatski jezik: ritam u poeziji; medijska kultura: ritam u filmu i animiranom filmu; glazbena kultura: ritam u glazbi; povijest: struktura ornamenata u prapovijesti i starom vijeku; matematika: crte i toke; priroda: strukture u prirodi, ritam u prirodi: tjelesna i zdravstvena kultura: ritam u pokretu. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
15

Izborna tema:
5.
2. PLOHA redefinicija plohe

ritam, dinamika, rekomponiranje, plakat, vizualne komunikacije uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovno-umjetnikog djela u slubi vizualnih komunikacija razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti rekompozicije ritma redefinicijom plohe plakata u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Boris Buan: kazalini plakat ar ptica, 1982., sitotisak Mihajlo Arsovski, Plakat kazaline predstave More, teatar ITD Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: hrvatski jezik: rekomponiranje teksta; glazbena kultura: muzika kompozicija, varijacija. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
16

Izborna tema: 3.
5.
BOJA svjetlosne vrijednosti istih boja
kromatska ljestvica, svjetlina boje, iste boje uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti istih boja unutar kruga boja razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti kromatske ljestvice, svjetlina istih boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vjenceslav Richter: SIS 4, 1975. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: priroda: boje u prirodi; glazbena kultura: boja zvuka, ljestvice. 0
odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski uz poticanje na koritenje boja.
17

Izborna tema:
5.
4. POVRINA grafika modelacija

skupljeno raspreno, grafika modelacija, strukturne linije uoiti, istraiti, vrednovati i spoznati razliite osobine povrine u neposrednoj okolini te vlastitom i umjetnikom djelu te izraziti grafikom modelacijom uoene povrine razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti grafike modelacije strukturnim linijama u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc Predloeno likovno-umjetniko djelo: Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i pero Ante Kuduz: Zagorski pejza Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: glazbena kultura: modelacija glasa; geografija: izohipse i izobate.
odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
18

Izborna tema:
5.
5. MASA I PROSTOR proporcije trodimenzionalnih oblika (tijela) u

kanon, proporcije, omjer i razmjer cjeline i dijelova, figura, model istraiti i izraziti omjer i razmjer cjelina i dijelova razliitih oblika masa u prostoru razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti proporcije trodimenzionalnih oblika u prostoru u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miron: Diskobol (baca diska), 5. st. p.n.e., mramor Ivan Koari, Sunce Henry Moore, Leee figure Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: matematika: geometrijska tijela; povijest: graevine; priroda: oblici tijela u prirodi; tjelesna i zdravstvena kultura: poloaji i proporcije tijela. 0
prostoru
19

Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 6. razred Plono oblikovanje crtanje 1. TOKA I CRTA teksturne crte 2. TOKA I CRTA teksturne i strukturne crte Plono oblikovanje slikanje 3. BOJA lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje 4. BOJA optiko mijeanje boja 5. PLOHA simetrija i asimetrija plonih oblika 6. POVRINA slikarske teksture i faktura Plono oblikovanje grafika 7.PLOHA pozitivni i negativni prostor plohe
Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje
8. POVRINA plastika tekstura 9. MASA I PROSTOR odnos mase i prostora 10. MASA I PROSTOR linijski istanjena masa Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 6. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn 1. TOKA I CRTA obrisne crte, tok i karakter crta 2. PLOHA rekompozicija oblika, boja i crta 3. BOJA simbolika i asocijativna funkcija boje 4. POVRINA privid (iluzija) volumena na plohi 5. MASA I PROSTOR odnos oblika, materijala i funkcije
20

Tema:
6.
1. TOKA I CRTA teksturne crte

teksturne crte uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite vrste teksturnih vrijednosti povrina te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrine razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti teksturnih crta razliitih gustoa i vrsta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Hrvoje ercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tu i pero Maryanne Mungatopi: Jurrukukuni i Malakaninga, 1998., aquatinta Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: tekstura kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
21

Tema:
6.
2. TOKA I CRTA teksturne i strukturne crte

strukturne crte vizualna itljivost uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati slinosti i razlike izmeu teksturne i strukturne crte razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti strukturnih crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Tatipai Barsa, Migracija i mrijetenje, linorez, 1996. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: tekstura i struktura kao samostalni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: biologija: osnovna graa ivih bia, teksture u prirodi. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
22

Tema:
6.
3. BOJA lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje

lokalna boja harmonija/ sklad boja tonska gradacija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite lokalne boje te njihove tonske stupnjeve u tonskoj gradaciji razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi harmonija lokalnih boja u tonskoj gradaciji, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava). Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Juraj Dobrovi: Polja, 1969., ulje na platnu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: glazbene ljestvice, boja zvuka.
1. Kljuni pojmovi:
2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:
8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji: 0
odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
23

Tema:
6.
4. BOJA optiko mijeanje boja

mehaniko i optiko mijeanje boja uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razlike izmeu mehanikoga i optikog mijeanja boja u kompoziciji. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti razlike optikoga i mehanikog mijeanja boja u izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel. Predloeno likovno-umjetniko djelo: P. Signac: Scena iz cirkusa Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0
odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 1. Usvojiti mehaniko mijeanje boja, optiko samo teoretski. 5. Uoavanje razlike izmeu optikoga i mehanikoga mijeanja boja.
24

Tema:
6.
5. PLOHA simetrija i asimetrija plonih oblika u kompoziciji

simetrija (zrcalna) kompozicija geometrijski i slobodni likovi detalj cjelina uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati simetriju i asimetriju plonih oblika u kompoziciji razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi simetrije i asimetrije plonih oblika u kompoziciji, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu Hans Richter, Fotogrami iz filma Ritam 21, 1921. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: simetrija i asimetrija kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematski suodnos. Primjerice, matematika: simetrala; biologija: simetrija u grai ivih bia; hrvatski jezik: palindromi.
1. Kljuni pojmovi:
0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
25

Tema:
6.
6. POVRINA slikarske teksture i faktura

pigment tekstura faktura potez slikarski rukopis slikarske tehnike uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite slikarske teksture i fakture u vlastitom radu i likovno-umjetnikim djelima. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi slikarske teksture i faktura, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji, kombinirane tehnike. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na platnu Mark Rothko: Ljubiasto, bijelo i crveno, 1953. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: faktura i slikarske teksture kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: povrine u prirodi
1. Kljuni pojmovi:
8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji: 0
26

Tema:
6.
7. PLOHA pozitivni i negativni prostor plohe

pozitivni i negativni prostor plohe, grafika visoki tisak, uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora plohe u visokom tisku razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti pozitivnoga i negativnog prostora plohe u visokom tisku u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnika sredstva i grafike tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Julije Knifer, Meandar, 1963.g., ulje na platnu E. L. Kirchner: Portret Jeana Arpa, 1933., drvorez Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: prostor kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
27

Tema:
6.
8. POVRINA plastika tekstura

kiparska obrada, visoki, plitki i uleknuti reljef uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliitim izraajnim mogunostima plastikih tekstura povrine te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj izboenosti plohe u prostoru razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi plastikih tekstura visokoga, plitkog i uleknutog reljefa, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad, Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica Predloeno likovno-umjetniko djelo: Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: povrina kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: geografija reljef .
1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua:
3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:
28

Tema:
6.
9. MASA I PROSTOR odnos mase i prostora

puna plastika uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos mase i prostora te spoznati i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u razliitim kompozicijskim odnosima razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi reljefa i pune plastike u razliitim kompozicijskim odnosima, vrednovanje i ouvanje, okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava)
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Alexander Archipenko: ena koja se elja, 1915., bronca Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: odnos mase i prostora sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice matematika: geometrijska tijela. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
6.
29
Tema:
10. MASA I PROSTOR linijski istanjena masa

linijski istanjena masa materijalizirana crta uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati dinamiku linijski istanjene mase u kompozicijskim odnosima sa prostorom razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi linijski istanjene mase u kompozicijskoj dinamici s prostorom, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Sinia Majkus: Benin, 1996., ica Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: istanjena masa kao likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
30

Izborna tema:
6.
1. TOKA I CRTA ploni rasteri

raster toaka raster crta uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati ploni raster kao nezavisni element u razliitim kompozicijskim odnosima naizmjeninih rastera toaka i rastera crta razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti plonih rastera kao nezavisnih elemenata u razliitim kompozicijskim odnosima u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (pero, drvce, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Albrecht Drer: Rinoceros, 1515., drvorez Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: ploni raster kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 5. Prepoznati razliite plone rastere.
6.
31
Izborna tema:
2. PLOHA rekompozicija oblika, boja i crta

modni dizajn tekstilni dizajn kostimografija scenografija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati izraajne mogunosti rekompozicije oblika, boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i scenografiji razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti rekompozicije oblika, boja i crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska I galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji, kombinirane tehnike. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvije slubenice, 1796., drvorez u boji Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: rekompozicija oblika, boja i crta. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
1. Kljuni pojmovi:
32

Izborna tema:
6.
3. BOJA simbolika i asocijativna funkcija boje

mimikrija maskirne boje simbolika, asocijacija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati veze izmeu pojmova i boja, te izraziti i spoznati simboliko i asocijativno znaenje boja razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti simbolike i asocijativne funkcije boje u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Zvonimir Lonari: plakat za 4. Animafest, 1980. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: prilagodbe ivih bia ivotnim uvjetima; geografija: boja na geografskim kartama 0 odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
1. Kljuni pojmovi:
33

Izborna tema:
6.
4. POVRINA privid (iluzija) prostora na plohi

privid volumena/iluzija vidno polje kadar trailo zoom geometrijska perspektiva grafika i tonska modelacija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati privid, iluziju prostora na plohi grafikom ili tonskom modelacijom u razliitim kompozicijskim odnosima shvatiti kubni prostor s pomou linearne perspektive razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi geometrijske perspektive te privida volumena na plohi u razliitim kompozicijskim odnosima, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava)
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji Predloeno likovno-umjetniko djelo: Raphael: Atenska kola, 1511., freska Domenico Ghirlandaio: Roenje Bogorodice Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: povrina kao samostalni likovni element sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: geometrija; tehnika kultura: tehniko crtanje
8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji: 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole
1. Slijepi uenici usvajaju teoretski i uz pomo strunjaka za edukacijskorehabilitacijsku potporu. 5. Prepoznati privida prostora na plohi.
34

Izborna tema:
6.
5. MASA I PROSTOR odnos oblika, materijala i funkcije

meuprostor prohodnost funkcionalnost sklad oblika/forme materijala i funkcije uoiti i spoznati trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti, funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti odnosa mase oblika i prostora te materijala i funkcije u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava) Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, slobodno istraivanje, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Fotografija francuskog vrta Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: masa i prostor kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: prilagodba ivih bia uvjetima ivota.
1. Kljuni pojmovi:
35

Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 7. razred 1. TOKA I CRTA linearna perspektiva 2. TOKA I CRTA proporcije (odnos vie veliina) likova 3. POVRINA izraajnost crta sloene strukture Plono oblikovanje slikanje 4. BOJA tonska modelacija 5. BOJA koloristika modulacija 6. POVRINA linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na plohi Plono oblikovanje grafika 7.PLOHA oblikovanje na plohi Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje 8. MASA I PROSTOR ritam plono istanjenih masa 9. MASA I PROSTOR proporcija 10. MASA I PROSTOR ravnotea Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 7. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn 1. TOKA I CRTA linearna perspektiva s vie oita 2. PLOHA ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija 3. BOJA koloristika perspektiva 4. POVRINA ravnotea i ritam u kompoziciji 5. MASA I PROSTOR ritam
36

Tema:
7.
1. TOKA I CRTA linearna perspektiva

linearna perspektiva stajalite oite horizont prostorni planovi projekcija kut gledanja uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini horizonta i oita te kutu gledanja promatranog prostora u umjetnikim djelima i vlastitom radu razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti linearne perspektive u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (galerije, muzeji, okoli)
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad likovnotehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist), lavirani tu, ugljen Predloeno likovno-umjetniko djelo: Leonardo da Vinci: Perspektivna studija za poklonjenje mudraca, 1482. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: koordinatni sustav; povijest: renesansa; fizika: mjerenje duljina Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
37

Tema:
7.
2. TOKA I CRTA proporcije (odnos vie veliina) likova

omjer razmjer kanon proporcija zlatni rez uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite veliine i njihove odnose na oblicima, tijelima, povrinama i prostorima uoiti zakonitosti zlatnoga reza i razliitih kanona razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti proporcija i zlatnoga reza u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
2. Obrazovna postignua:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Leonardo da Vinci: studija po Vitruviju, 1492. Poliklet: Doriforos, 5. st. pr. Kr. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: omjeri, razmjeri; biologija: proporcije u prirodi; povijest: civilizacije. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
38

Tema:
7.
3. POVRINA izraajnost crta sloene strukture

gustoa crte punina crte debljina crte struktura crta uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati gustou i izraajnost crte kao elementa sloenih struktura razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi povrine sloenim strukturama izraajnih crta, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen Predloeno likovno-umjetniko djelo: Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i pero Eduardo Paolozzi: Crte glave, 1954. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
39

Tema:
7.
4. BOJA tonska modelacija

svjetlo ton tonska modelacija privid zaobljenosti uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati tonsku modelaciju svijetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti te razlikovati tonsku modelaciju od koloristike modulacije. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti tonske modelacije u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava.
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Josip Rai: Majka s djetetom, 1908., ulje na platnu Marino Tartaglia: Autoportret s lulom, 1920. Jan Vermeer: Mljekarica Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
7.
40
Tema:
5. BOJA koloristika modulacija

koloristika modulacija izraajnost (ekspresija) figurativna likovna kompozicija uoiti, istraiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom izraavamo privid volumena na plohi i koloristike modulacije te izraziti koloristikom modulacijom figurativnu likovnu kompoziciju razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti koloristike modulacije u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu H. Matisse: Portret ene Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski
41

Tema:
7.
6. POVRINA linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na

vidno polje kadar cjelina-detalj ablja ptija linearna ili geometrijska perspektiva uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite vrste prikazivanja volumena na plohi, u kadru, cjelini i detalju s obzirom na razliite visine horizonta i kutove gledanja razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti linearne perspektive i privida volumena u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Raffaelo: Atenska kola, 1511., freska Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
plohi
1. Kljuni pojmovi:
1. Slijepi uenici usvajaju teoretski. 5. Prepoznati vrste perspektive i privida volumena na plohi.
42

Tema:
7.
7. PLOHA oblikovanje na plohi

sklad izraajnost znak, znaenje, jasnoa i itljivost vizualne poruke grafiki dizajn uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati itljivost vizualne poruke kroz izraajnost, znaenje i jasnou znaka razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti oblikovanja znaka i znaenja u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
8. Pridodani sadraji koji se mogu obraditi: 9. Izborni sadraji: 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnika sredstva i grafike tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Karl Schmidt-Rottluff: Make, 1914., drvorez Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
43

Tema:
7.
8. MASA I PROSTOR ritam plono istanjenih masa

usijecanje rotacija plono istanjena masa uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati usijecanje, rotaciju i ritam plono istanjenih masa razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi mase i prostora u ritmu plono istanjenih masa, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Preporuke za metodiku obradu:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vojin Baki: Razvijene povrine III, 1960., metalna ploa Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
44

Tema:
7.
9. MASA I PROSTOR proporcija

proporcionalnost (razmjer) uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos manje veliine prema veoj veliini te vee veliine prema cjelini uoiti na vlastitom radu i umjetnikim djelima zakonitosti zlatnoga reza razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti proporcija mase i prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava.
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miron: Diskobol (baca diska), 5. st. p.n.e., mramor Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: proporcije. Biologija: proporcije u prirodi. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
45

Tema:
7.
10. MASA I PROSTOR ravnotea

simetrija (zrcaljenje, translacija, rotacija) /asimetrija dinamika statika uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju odnosno asimetriju razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi ravnotee mase i prostora, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Asteka dvoglava zmija, 15. st., drvo s mozaikom od tirkiza. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: simetrije: zrcaljenje, translacija, rotacija; biologija: simetrije u prirodi; glazbena kultura: simetrije u muzikoj kompoziciji. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
46

Izborna tema:
7.
1. TOKA I CRTA linearna perspektiva s vie oita

linearna perspektiva dva oita horizont optika iluzija prostorni planovi projekcija kut gledanja istraiti, izraziti i spoznati na temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih planova linearnu perspektivu s vie oita razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti linearne perspektive s vie oita u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
8. Pridodani sadraji koji se mogu obraditi: 9. Izborni sadraji: 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu(drvce, pero, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen Predloeno likovno-umjetniko djelo: Leonardo da Vinci: Perspektivna studija za poklonjenje mudraca, 1482. Paolo Ucello: Legenda o hostiji Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: koordinatni sustav; povijest: renesansa; fizika: mjerenje duljina. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
47

Izborna tema:
7.
2. PLOHA ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija,

dominacija alternacija varijacija gradacija radijacija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati na umjetnikom djelu i vlastitom radu dominaciju, alternaciju, varijaciju ploha razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti ritmova plohe u dominaciji, alternaciji, varijaciji, gradaciji, radijaciji u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
radijacija
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Victor Vasarely; Vega, 1957., sitotisak Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja:dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: glazbena kultura: ritam u glazbi; biologija: ritam u prirodi; tjelesna i zdravstvena kultura: ritam u plesovima. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
48

Izborna tema:
7.
3. BOJA koloristika perspektiva

koloristika perspektiva, jarkost boje, dinamika boja uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati jarkost boja, te njihovu dinamiku u prostornim planovima razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti koloristike perspektive u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.:,promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola, pastel. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Maurice de Vlaminck: Bougival, 1905., ulje na platnu Andr Derain: Most Charing Cross, 1906. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: fizika: svjetlost. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
49

Izborna tema:
7.
4. POVRINA ravnotea i ritam u kompoziciji

simetrija asimetrija omjer uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati simetrinu i asimetrinu ravnoteu i ritam u kompoziciji u umjetnikim djelima i vlastitom radu razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti asimetrine i simetrine ravnotee i ritma u motivu i izvedbi kompozicije, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Nikola Koydl: Feelings, 1999., Ulje na platnu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Biologija: simetrija i ravnotea u prirodi. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
50

Izborna tema:
7.
5. MASA I PROSTOR ritam

interval alternacija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati ritam masa u prostoru putem intervala i alternacije razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti alternacije ritma mase i prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Asteki kalendar, 16. st., kamen Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: uporabni predmeti u starim kulturama: maske, vaze, orua; uporabni predmeti danas. Glazbena kultura: intervali, ritam. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija za dramsku igru, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
51

Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 8. razred Plono oblikovanje risanje 1. TOKA I CRTA crta kao dominanta 2. TOKA I CRTA sklad, harmonija likova 3. POVRINA kompozicija linearnih tekstura Plono oblikovanje slikanje 4. BOJA izraajnost boje 5. BOJA prostorno djelovanje boje 6. POVRINA rekompozicija, fotomontaa Plono oblikovanje grafika 7. PLOHA kontrast ritam suprotnosti 8. PLOHA ritam i simetrija likova Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje 9. MASA I PROSTOR kontrast 10. MASA I PROSTOR kompozicija Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 8. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn 1. TOKA I CRTA odnos slike i teksta 2. PLOHA video, film, digitalna slika 3. BOJA oblik i boja 4. POVRINA harmonija oblika 5. MASA I PROSTOR oblikovanje prostornih povrina, umjetnika instalacija
52

Tema:
8.
1. TOKA I CRTA crta kao dominanta

dominanta, dominacija suprotstavljanje uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati crtu kao dominantan element kompozicije razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti crte kao dominante u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava (galerije, muzeji, okoli)
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero), tukist, lavirani tu, ugljen. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Piet Mondrian: Drvo jabuke u cvatu, 1912., ulje na platnu Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: glavni lik; glazbena kultura: glazbena tema. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
53

Tema:
8.
2. TOKA I CRTA sklad, harmonija likova

dijagonalna, piramidalna, vertikalna, horizontalna, kruna kompozicija uoiti, vrednovati i spoznati sklad i harmoniju likova u dijagonalnoj, piramidalnoj, vertikalnoj, horizontalnoj i krunoj kompoziciji izraziti tokom i crtom sklad i harmoniju likova u odabranoj kompoziciji razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti harmonije likova u motivu i izvedbi u razliitim vrstama kompozicija, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist), lavirani tu, ugljen Predloeno likovno-umjetniko djelo: Rembrandt van Rijn: Abrahamova rtva, 1655., bakropis Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510., ulje na drvenoj ploi El Greco: Krist na Maslinskoj gori, 1590. Mondrian: Broadway Boogie Woogie, 1943. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: harmonija, glazbena kompozicija. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
54

Tema:
8.
3. POVRINA kompozicija linearnih tekstura

crtake teksture grafika modelacija uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite kompozicije linearnih tekstura razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Albrecht Drer: Rinoceros, 1515., drvorez Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: povrine u prirodi. Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
55

Tema:
8.
4. BOJA izraajnost boje

izraajnost boja asocijativnost boja simbolika uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati izraajnost i simboliku boja razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti izraajnosti asocijativnosti i simbolike boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
1. Kljuni pojmovi:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Franz Marc: Konji Eduard Munch: Krik, 1893. Vincent van Gogh: Karavana nou, 1888. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, fizika: svjetlost i boja. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
56

Tema:
8.
5. BOJA prtostorno djelovanje boje

dinamika planovi prostora izmjenom kontrasta toplih i hladnih boja uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati prostorno djelovanje boje razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti prostornog djelovanja boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel Predloeno likovno-umjetniko djelo: Paul Gauguin: Trnica (Ta matete), 1892., ulje na platnu Mark Rhotko: Crveno, crno, bijelo na utom, 1955. Piet Mondrian: Dijamantna slika u crvenom, utom i plavom, 1925. Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: dinamika. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
57

Tema:
8.
6. POVRINA rekompozicija, fotomontaa

rekompozicija fotomontaa uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite mogunosti rekomponiranja pri izradi fotomontae razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti rekompozicije povrine fotomontae u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Robert Rauschenberg: Buffallo II,1964. Raoul Hausmann: Tatlin kod kue, 1920., fotomontaa Max Ernst: Autoportret, 1920., fotomontaa Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
58

Tema:
8.
7. PLOHA kontrast ritam suprotnosti

dinamino statino uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati putem kontrasta ploha statini i dinamini ritam razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti statino dinaminoga kontrasta u ritmu ploha u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnika sredstva i grafike tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Albert Kinert: Otok I, 1957., linorez u boji Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: dinamika, piano/forte, ritam. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
59

Tema:
8.
8. PLOHA ritam i simetrija likova

alternacija, repeticija, ornament, simetrija, ritam ploha uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju i simetriju likova. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti alternacije, repeticije ritma i simetrije likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehnika sredstva i grafike tehnike: matrica, tiskarska boja, tempera, glicerin, valjak za otiskivanje, monotipija, kartonski tisak, linorez. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Victor Vasarely; Vega, 1957., sitotisak Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: ritam, harmonija. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
60

Tema:
8.
9. MASA I PROSTOR kontrast

kontrast/suprotnost, stupnjevanje uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite stupnjeve kontrasta masa u prostoru te osvijesti izraajnost kompozicije kao cjeline razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti stupnjevanja kontrasta mase i prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
8 Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji: 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Alesandar, Atenodor, Polidor: Laokont i sinovi, II. st. p.n.e., mramor Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: kontrasti u glazbi. Hrvatski jezik: kontrasti u knjievnosti, kontrasti u filmu. Biologija: kontrasti u prirodi. Tjelesna i zdravstvena kultura: kontrasti u pokretu i plesu. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
61

Tema:
8.
10. MASA I PROSTOR - kompozicija

kompozicija: piramidalna, dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruna uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj kompoziciji razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti kontrasta mase i prostora u odabranoj kompoziciji u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje, frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica Predloeno likovno-umjetniko djelo: Stonehenge, 2200. - 1300. g. p.n.e., kamen Ksenija Kantoci Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, matematika: geometrija. glazbena kultura: muzika kompozicija. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
62

Izborna tema:
8.
1. TOKA I CRTA odnos slike i teksta

kadar, kadrirati, strip uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju tokom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti kadra i kadriranja kompozicije u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu(drvce, pero, kist), lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Andrija Maurovi: Sedma rtva, 1936., tu, pero, kist, lavirani tu Majstor iz Flmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj ploi Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: strip. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
63

Izborna tema:
8.
2. PLOHA video, film, digitalna slika

kompozicija u filmu, kadriranje, crta, boja, svjetlo, sjena i kontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu uoiti, vrednovati i spoznati znaenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla, sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti kadriranja plohe u filmu, videu, digitalnoj slici u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist), lavirani tu, ugljen Predloeno likovno-umjetniko djelo: Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., runo bojani celuloid. Duan Vukoti: Surogat, 1961., animirani film Borivoj Dovnikovi: Uzbudljiva ljubavna pria, 1989., animirani film Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik, medijska kultura: film. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.
64

Izborna tema:
8.
3. BOJA oblik i boja

industrijski dizajn, funkcija, asocijativnost, primijenjena umjetnost uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati znaenje boje i oblika u funkciji industrijskog dizajna razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti oblika i boje te znaenja; to ih ima industrijski dizajn na funkciju vrednovanja oblika i boja u kompoziciji u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.:promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
65

Izborna tema:
8.
4. POVRINA harmonija oblika

harmonija/sklad oblika uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati svekolika znaenja i vrste povrina u ostvarenju harmonije oblika. razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti harmonikih oblika povrine u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.:promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad. Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji. Predloeno likovno-umjetniko djelo: Paul Klee: Fuga u crvenom, 1921., akvarel na papiru Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: harmonija. mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 1. Prepoznati harmonijski sklad na konkretni predmetima.
66

Izborna tema: 5.
8.
MASA I PROSTOR oblikovanje prostornih povrina, umjetnika

urbanizam, graditeljstvo, nacionalna batina, engl. park/franc. park, skala, performance, Land Art uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati mogunosti oblikovanja prostornih povrina i umjetnikih instalacija kroz primjere urbanizma, graditeljstva, nacionalne batine, eng./fran. parka, performansa i Land Arta razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetikih vrijednosti mase i prostora prostornih povrina u urbanizmu i umjetnikim instalacijama u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad udbenici, radni listii, filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, raunalo, LCD projektor, terenska nastava
instalacija
Nain rada: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. Metode rada: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje Oblici rada: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), gips, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica Predloeno likovno-umjetniko djelo: Robert Smithson: Spiral Jetty, 1970., nasip zemlje u Great Salt Lake, Utah Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, biologija: ekologija mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju
67

Likovna Kultura 5.-8. Razreda

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Likovna Kultura 5.-8. Razreda

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD LIKOVNA KULTURA U OSNOVNOJ KOLI

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

5. razred osnovne kole

Radna nelektorirana verzija

LIKOVNA KULTURA RAZRED

1. TOKA I CRTA obrisne crte, tok i karakter crta

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Radna nelektorirana verzija

LIKOVNA KULTURA RAZRED

2. TOKA I CRTA strukturne crte i toke

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Radna nelektorirana verzija

LIKOVNA KULTURA RAZRED

3. BOJA iste boje, kontrast toplo-hladno

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

LIKOVNA KULTURA RAZRED

Radna nelektorirana verzija

4. BOJA komplementarni kontrast

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

6. Konkretna ilustracija: 7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Radna nelektorirana verzija

LIKOVNA KULTURA RAZRED

5. PLOHA likovi na plohi

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

6. Konkretna ilustracija: 7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Radna nelektorirana verzija

LIKOVNA KULTURA RAZRED

6. POVRINA slikarske teksture

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

6. Konkretna ilustracija: 7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Radna nelektorirana verzija

LIKOVNA KULTURA RAZRED

7. PLOHA statine i dinamine plohe

1. Kljuni pojmovi: 2. Obrazovna postignua: 3. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

4. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala: 5. Prijedlozi za metodiku obradbu:

7. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

8. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni: 9. Izborni sadraji:

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Radna nelektorirana verzija