POVIJESNA ZNANOST Povijest prola stvarnost, sveukupnost prolih dogaaja - rije je izvedena iz glagola (pri)povijedati Predmet povijesne znanosti

i ljudska povijest, sva ljudska aktivnost u prostoru i vremenu Povijest je znanost koja se bavi istraivanjem, prouavanjem i objanjavanjem ljudske prolosti. (po emu je znanost znanost?) Historia (grki) istraivanje, opisivanje, pripovijedanje Historiografo pisati o povijesti Historiografija ili povjesnitvo disciplina koja se bavi pisanjem povijesti, u doba antike shvaala se kao grana knjievnosti (muza-zatitnica bila je Klio) Povijesni izvori: usmena predaja, pisani izvori, materijalni, slikovni, zvuni Sustavi raunanja vremena (ere): kranska, grka (olimpijska, od 776. g. pr. Kr), rimska (od osnutka grada, 753. pr. Kr), idovska (od Postanka, 3761. pr. Kr), islamska (od Hidre, 622), budistika (563. pr. Kr) itd. Kalendar: lunarni, solarni Uobiajena podjela prolosti: 1. Prapovijest itava ljudska povijest prije otkria pisma 2. Stari vijek od otkria pisma (oko 3500. pr. Kr) do pada Zapadnog Rimskog Carstva (476) 3. Srednji vijek do otkria Amerika (1492) 4. Novi vijek do kraja I. svjetskog rata (1918) 5. Suvremeno doba Mitovi: legende koje objanjavaju dogaaje vane za ivot zajednice nadnaravnim zbivanjima, pretee povijesti (povijest u kruno shvaenom vremenu) Grka logografija grana knjievnosti koja se bavila opisivanjem mitske prolosti Herodot iz Halikarnasa (V. st. pr. Kr), Historija, djelo o obiajima i prolosti naroda, pokuava odrediti vjerodostojnost predaje i otkriti injenice Tukidid (V. st), Peloponeski rat, opisuje i objanjava dogaaje kojima je svjedoio, uzroke uvijek trai u ljudskom djelovanju (dok je Herodot uzroke vidio u volji bogova) Rimska historiografija: Tit Livije (Od osnutka grada), Kornelije Tacit (Anali), Plutarh (Usporedni ivotopisi), Gaj Svetonije Trankvil (12 careva) Biblija (Stari Zavjet): Hebreji vrijeme shvaaju kao pravac, a ne kao krunicu, povijest dobiva smisao, Biblija iznosi povijest saveza izmeu Boga i Izabranog naroda Zapadnjako shvaanje povijesti temelji se na grkorimskoj i hebrejskoj batini Sveti Augustin (4-5. st.) u djelu O dravi Bojoj pie o linearnom vremenu i smislu povijesti, borba dobra i zla u ovjeku pokreta je povijesti Srednjovjekovna historiografija: povijest piu sveenici, ljetopisi (anali) biskupija i samostana, ivotopisi svetaca (hagiografije), biografije znaajnijih kraljeva Novovjekovna povijesna znanost razvija se od doba renesanse i konano dobiva oblik u 19. st. kritiko prouavanje izvora (potpomognuto pomonim povijesnim znanostima) Hrvatska historiografija: pokuaj sinteze hrvatske povijesti zapoinje s Ivanom Luiem iz Trogira, koji je sredinom XVII. st. napisao djelo O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, daljnji razvoj nastupio je u XIX. st, u preporodno doba (I. Kukuljevi Sakcinski, F. Raki, T. Smiiklas) Pomone povijesne znanosti: kronologija mjerenje vremena, paleografija pismo, diplomatika isprave (dokumenti), heraldika grbovi, sigilografija - peati, numizmatika novac, genealogija rodoslovlja, onomastika nazivi i imena Arheologija samostalna znanost koja se bavi prouavanjem materijalnih izvora (tumai ljudski ivot u prapovijesti i najstarijim civilizacijama)

PRAPOVIJEST STARIJE I SREDNJE KAMENO DOBA PODJELA PRAPOVIJESTI 1. Starije kameno doba (paleolitik) oko 3,000,000. do oko 10,000. god. pr. Kr. 2. Srednje kameno doba (mezolitik) oko 10,000 6000. pr. Kr. 3. Mlae kameno doba (neolitik) od oko 6000. do oko 3500. pr. Kr 4. Metalno doba poetak metalnog doba podudara se s pojavom prvih civilizacija i poetkom povijesnog doba, meutim, civiliziran je bio vrlo mali dio svijeta, tako da moemo govoriti o metalnom dobu u prapovijesti 4. a) bakreno doba (eneolitik) od oko 3500. do oko 3000. pr. Kr. 4. b) bronano doba od oko 3000. do oko 1200. pr. Kr. 4. c) eljezno doba od oko 1200. pr. Kr.

POSTANAK OVJEKA Teorija evolucije: temelji se na ideji prirodne selekcije (odabira), neka vrsta postupno se prilagoava okoliu dok se toliko ne preobrazi da moemo govoriti o novoj vrsti, teorija se primjenjuje i na postanak ovjeka, osim bioloke moemo govoriti i o drutvenoj evoluciji, svaki izazov upuen od strane prirode (i drutva) raa nova rjeenja opstanka - vjeruje se da ovjek i ovjekoliki majmuni imaju zajednikog pretka - u razdoblju pleistocena (karakteriziraju ga ledena doba) ovjekov predak prilagodio se ivotu u afrikoj savani dok su se preci ovjekolikih majmuna prilagodili ivotu u tropskoj umi Hominidi vrste-pretee ovjeka, prelaze na dvonoan hod, to uzrokuje i druge anatomske promjene - australopitek (australopithecus afarensis, oko 3.2 milijuna godina, australopithecus africansis, oko 2.5 mil. god), dvonoan hod, postupno prelazi na prehranu mesom, slui se oruem koje nalazi u prirodi Homo habilis - spretni ovjek, oko 2 mil. god, istona Afrika, poetci obrade kamena Homo erectus - uspravni ovjek, oko 1.6 mil. god, proirio se od Afrike do istone Azije (Kina i otok Java), ovladao vatrom, okresivanjem kamena zna izraditi runi klin Homo sapiens razumni ovjek, najstariji fosili datiraju se na oko 200,000 god, a vjerojatno je jo stariji, takoer potjee iz Afrike a preko Bliskog Istoka iri se na Europu i Aziju, prilagodio se opstanku u hladnijoj klimi, sloeniji oblici sporazumijevanja i drutvenog ivota, podvrste Homo sapiensa: - neandertalac (po nalazitu Neanderthal) nii i snaniji od dananjeg ovjeka, izumro prije oko 30,000 god. - kromanjonac (po nalazitu Cromagnon) sliniji dananjem ovjeku pa se pretpostavlja da mu je izravni predak, vjerojatno je nastao u Etiopiji prije stotinjak tisua godina, a prije oko 40,000 stigao je na Bliski Istok i u Europu - Homo sapiens sapiens suvremeni tip ovjeka koji je do mezolitskog razdoblja (10,000 godina) naselio sve kontinente

NAIN IVOTA U PALEOLITIKU - lov i sakupljanje: lov na krupnije ivotinje (mamut, bizon, jelen) zahtijevao je udruivanje u vee zajednice i sloenije oblike sporazumijevanja - pojava govora - homo sapiens udruuje se u opore od 30 do 50 jedinki - u poetku ivi uglavnom na otvorenom, ali trai trajnija sklonita poput pilja, pilje e postati mjestima gdje se odravala vatra te sredite kulta i drutvenog ivota - okresivanje kamena: klin, iljak, no, koplje, sjekira - vjerovanje u duhovni svijet: animizam (sva priroda napuena je duhovima), pojava kulta mrtvih predaka i pokapanja pokojnika, animalizam (vjerovanje u duhove ivotinja - zatitnike zajednice), totemizam (oboavanje moi ivotinja-zatitnika roda koje se nastanjuju u posebnim predmetima) - umjetniko izraavanje, piljsko slikarstvo vezano uz magijske obrede za uspjeh u lovu, (Lascaux, Altamira), venere kipii koji simboliziraju plodnost MEZOLITIK (10,000 6000 god. pr. Kr.) - razdoblje otopljavanja i kraj ledenih doba, poveavaju se vodene povrine, izumiru velike ivotinje poput mamuta, poinje prevladavati lov na manje i bre ivotinje te ribolov, izum luka i strijele te udice i mree, obrada kosti i finija obrada kamena (mikrolitizacija), pripitomljavanje divljeg psa prva domaa ivotinja

MLAE KAMENO DOBA (NEOLITIK, 6500 3500. g. pr. Kr.) Neolitika revolucija: pojava poljoprivrede i sjedilakog naina ivota, trajna naselja, drutvene promjene, poveanje stanovnitva, izumi novih pomagala za ivot Neolitika revolucija zapoinje u podruju Plodnog polumjeseca (nizine Mezopotamije i istonog Sredozemlja) Poljoprivreda: redovita obrada zemlje i uzgoj itarica omoguuje proizvodnju vikova hrane i opstanak brojnijih ljudskih zajednica trajno nastanjenih na jednom podruju, kasnije e se, osim kultura itarica, pojaviti i kulture rie u istonoj Aziji te kukuruza u Americi Glaanje kamena (tehnika pijeska i vode): omoguuje pojavu novih orua vanih za poljodjelstvo motika, srp, plug Stoarstvo: pripitomljavanje ivotinja za rad i prehranu (konj, ovca, koza, svinja, govedo, perad) pojavljuju se nomadske zajednice koje se bave preteno stoarstvom i putuju u potrazi za panjacima (stepe, polupustinje, planinska podruja), dolaze u sukobe s ratarima koje ive sjedilaki u nizinama Gradnja trajnijih nastambi: zemunice, kolibe, sojenice (kue na vodi), nomadi ive u atorima Rodovsko i plemensko drutvo: prelazak na nov nain ivota utvruje nova pravila za sklapanje brakova i uloge s obzirom na spol i dob, manje zajednice zasnovane na krvnom srodstvu (rodovi) udruuju se u vee teritorijalne zajednice (plemena) radi bolje organizacije proizvodnje, razmjene dobara i obrane Prvi gradovi: sela na povoljnom prostoru doivljavaju demografsku eksploziju i prerastaju u vea naselja, koja se iz sigurnosnih razloga ograuju zidinama, najstariji gradovi datiraju se oko 8000. pr. Kr. - Jerihon (Palestina), atal Hyk (Turska) Neolitski izumi: tkanina, lonarsko kolo i keramika, kota Megalitske kulture: Europa oko 5000-3000. pr. Kr, menhiri (uspravno kamenje), dolmeni (kameni stolovi), megalitski krugovi (Stonehenge) Vjera: duhove ivotinja zamjenjuje oboavanje prirodnih sila i nebeskih tijela, do bronanog doba prevladavala su enska boanstva plodnosti, Zemlje i Mjeseca, kasnije e u vjerovanjima prevladati muka boanstva rata, oluje i Sunca

METALNO DOBA 1. Bakreno doba (eneolitik, 35003000. pr. Kr.): bakar se mogao nai u istom obliku na nevelikoj dubini ispod zemlje, obrauje se lijevanjem, u prvom se redu koristi za izradu nakita (kao i zlato), nedostatak bakra za izradu orua i oruja: premekan je, savitljiv i podloan koroziji Egipat i Mezopotamija: pojava prvih civilizacija Kulture europskog eneolitika: badenska, lasinjska, vuedolska 2. Bronano doba (30001200. pr. Kr.): dodavanjem kositra bakru nastaje slitina bronca, bronca je tvra od bakra, ali krta i lako puca, pogodna je za izradu oruja i bojne opreme, bronanih sjekira, iljaka za koplja i strijele, maeva, oklopa, titova, kaciga, pojavljuju se ratnike kulture koje podjarmljuju slabije od sebe, takoer i seobe naroda uzrokovane ratovima, u vjerovanjima e prevladati muka boanstva rata, oluje i Sunca - Bliski Istok: velika carstva utemeljena vojnim osvajanjem (Akadsko, Babilonsko itd.) - bronano doba u Europi: rano (1700-1300. pr. Kr) kulture tumula (grobni humci) - europsko kasno bronano doba (1300-800. pr. Kr) kulture arnih polja (urni) 3. eljezno doba: eljezo je poznato otprije, ali ne i umijee kovanja, potrebno je postii znatno vie temperature negoli za taljenje bronce, eljezo je vre i tvre, kovanje eljeza prenijela su na Bliski Istok vjerojatno indoeuropska plemena sa sjevera, kovai su bili cijenjeni poput arobnjaka - Bliski Istok: nova carstva (Hetiti, Asirci, Kaldejci, Perzijanci) - rano europsko eljezno doba (800450. pr. Kr.) - Haltatska kultura (Hallstatt u Austriji) - kasno europsko eljezno doba kultura La Tene (vicarska) Kelti Prvi narodi na prostoru Hrvatske: Histri (Istra), Liburni (Primorje i sjeverna Dalmacija), Japodi (Lika), Delmati (srednja Dalmacija), te e narode Rimljani nazivati zajednikim nazivom Iliri prema srodnicima s junog Jadrana, na sjeverozapadu Hrvatske ive Kelti i Panoni; gradine - utvrena naselja Pojava prvih civilizacija i drava (Mezopotamija i Egipat, neto kasnije Indija i Kina) - civilizacija (uljudba), sloenija kultura s gradovima i pismom, odreena prostorom i vremenom - poveavanje proizvodnje hrane (i usporedan demografski rast) vodi do potrebe za daljnjom podjelom rada i pojaanim sustavom nadzora tj. dravom - najee se tumai da su prve drave nastale radi nadzora i odravanja irigacijskog sustava poljoprivrede (kanala i nasipa) - drava ima organiziranu religiju, utvrene imovinske odnose i podjelu rada, pravni i porezni sustav te naoruani sloj koji uva poredak - stalei: podjela stanovnitva prema zanimanju postaje podjela na povlatene i obine ljude, na vrhu je sveeniki stale, zatim slijede ratnici i inovnici, pa srednji sloj koji se bavi cijenjenim obrtima i trgovinom, zatim proizvoai hrane, ratari i stoari, naposljetku robovi, ljudi u vlasnitvu drave ili pojedinaca - rodovsko drutvo raspada se na manje jedinice, obitelji, a, s druge strane, plemena se povezuju u etnije ili narode, vee zajednice koje odreuje jezik i kultura - usporedo s time, potpuno prevladava patrijarhat, muevi postaju gospodari obitelji, a najvaniji drutveni poloaji pripadaju mukarcima - dinastije: vladarske obitelji (opravdavaju se boanskim pravom), vladari preuzimaju vlast na temelju sveenikog ili vojnog autoriteta - pismo: pomagalo za pamenje i komunikaciju, u obredima, trgovini i dravnoj upravi, najstariji piktogrami (sliice) urezivali su se na kosti za proricanje

CIVILIZACIJA MEZOPOTAMIJE Mezopotamija: meurijeje Eufrata i Tigrisa, plodno podruje okrueno stepama i pustinjama, obraivanje zemlje i trajno naseljavanje tu zapoinju ve oko 8000. god. pr. Kr. - irigacijski sustav: budui da su poplave rijeka nepredvidljive a klima izrazito suha seoske opine upuene su na suradnju oko izgradnje i odravanja kanala i nasipa - domai proizvodi jesu hrana, opeke za gradnju i keramika dok u svemu drugom vlada oskudica - zbog potrebe za metalima, drvom i kamenom to je podruje vrlo rano razvilo trgovake veze sa susjedima - neolitska kultura Mezopotamije naziva se Ubaid (po nalazitu), oko 3500. pr. Kr. pojavljuje se kultura s gradovima i pismom, a jedno od najstarijih arita bio je grad Uruk SUMERANI narod koji je stvorio prvu civilizaciju na jugu Mezopotamije, Crnoglavi, ne zna se kada su i odakle doli u Sumer, a jezik im nije srodan nijednom poznatom jeziku Povijest poinje u Sumeru - Sumerani izumljuju sustav znakova za voenje knjigovodstva na glinenim ploicama Klinasto pismo: izvorno piktogrami, sliice koje oznauju pojmove, postupno postaju apstraktnije i jednostavnije, kao crtice, a broj znakova se smanjuje, naposljetku e svaki skup crtica oznaavati jedan slog, preuzeli su ga svi kasniji doseljenici u Mezopotamiju Gradovi-drave: Ur, Uruk, Ki, Nipur, Laga, Eridu, Larsa itd. svaki od njih je samostalna drava, Sumer nije bio centralizirano carstvo, meutim, pojedini su gradovi povremeno nametali svoju prevlast ostalima (povlateni poloaj imali su Uruk, Nipur pa Ur) Drutvo: hramska, teokratska drava, vladar (lugal) je ujedno vrhovni sveenik i vlada kao boji namjesnik meu ljudima, u najranije doba vladar je dijelio vlast s vijeem graana, a kasnije ju je potpuno prisvojio, tik ispod kralja jest upravitelj grada (ensi), pojedini ensiji su se katkada osamostaljivali i vladali samostalno, povlateni sloj ine sveenstvo, inovnici i vojska, dok su obrtnici i seljaci samo korisnici zemlje, koja je vlasnitvo bogova odnosno hramova, i za nju plaaju porez, postoje i robovi ratni zarobljenici u vlasnitvu vladara i hramova, a posjeduju ih i bogatiji rodovi Istono ropstvo: oblik robovlasnitva u kojem robovska radna snaga ima manji udio u sveukupnoj proizvodnji (za razliku od antikog, grko-rimskog ropstva) Zigurat terasasti hram sa zvjezdarnicom na vrhu, svaki kat posveen je nekom boanstvu, a najvii obino bogu-zatitniku grada (npr. zatitnik Ura bio je Nanna-Sin, bog Mjeseca), najnia razina predstavlja skladite vikova hrane i dragocjenosti, druga vana graevina sumerskog grada je egal, kraljevska palaa, sauvano je malo graevina jer su ih gradili od glinenih opeka Izumi: pismo, kota, astronomija, matematika, kalendar Vjera: politeizam (mnogobotvo), sumerski su bogovi oovjeene prirodne sile i nebeska tijela, vaan je kult plodnosti, svaki grad imao je svojeg boga zatitnika, u ije je ime vladar vladao, sumersku mitologiju preuzeli su susjedni semitski narodi, epovi O postanku svijeta (Enuma Eli) i Gilgame (sauvani u akadsko-babilonskoj i asirskoj verziji) (Anu - nebo, Ki - zemlja, Enlil - zrak, Namu/Ea - ocean, Enki slatka voda, Utu/amaSunce, Nanna-Sin Mjesec, zatitnik Ura, Ninurta izumitelj ratarstva, Inanna/Itar ljubav i plodnost)

AKADSKA DRAVA (oko 2334 2218. pr Kr.) Semiti nomadski stoari koji se doseljavaju u Mezopotamiju s Arapskog poluotoka u potrazi za panjacima, postoji semitska skupina jezika, a naziv Semit izveden je od imena em (sin Noe iz Biblije), postupno prelaze na sjedilaki nain ivota i od Sumerana preuzimaju kulturne tekovine, Sumerani ih doivljavaju kao divljake, ali ih sumerski kraljevi uzimaju u slubu kao vojnike-plaenike 2334. god, prema predaji, Semit zvani Sargon (zakoniti kralj), preuzeo je vlast u gradu Kiu, gdje je bio na poloaju vojskovoe, nakon toga pokorio je jednoga za drugim sve sumerske gradove i ujedinio ih u prvo poznato carstvo, vlast je dalje proirio do obala Sredozemnog mora i na Malu Aziju, osniva prijestolnicu Akad u srednjoj Mezoptamiji (zatitnica mu je Itar), u osvojenim gradovima ostavio je domae vladare i nametnuo im plaanje danka i svog nadzornika - Akadska drava preuzela je kulturu Sumera i sumerski kao jezik znanosti i vjere - drava je vjerojatno bila prevelika da bi mogla opstati na dulji rok - izvori tvrde da je Sargonov unuk Naramsin, kralj etiriju strana svijeta, razljutio bogove razaranjem hrama u Nipuru i da je zato ratniki narod Guta 2218. pr. Kr. potpuno razorio grad Akad (koji jo nije pronaen) SUMERSKA OBNOVA (oko 2200 2000. pr Kr.) nakon oslobaanja od akadske vlasti dolazi do ponovnog procvata sumerskih gradskih drava, osobito Lagaa i Ura poslije 2000. god, Sumerani e polako nestati i stopiti se sa semitskim narodima BABILONSKA DRAVA (Starobabilonsko Carstvo, oko 1894 1595. pr. Kr) Amoriani (Martu) - semitski narod koji se oko 1900. god. pr. Kr. naselio u srednjoj Mezopotamiji (regije Mezopotamije: Sumer jug, Akad srednji dio, Asirija sjever) Sumuabum - legendarni utemeljitelj grada Babilona i prve babilonske dinastije (Babilim, Vrata Bogova), prema predaji to se dogodilo 1894. - grad Babilon ima vrlo povoljan poloaj, na mjestu gdje se rijeke Eufrat i Tigris pribliavaju i spojene su kanalima, postaje vano trgovako vorite i kulturno sredite, pa brzo zasjenjuje sumerske gradove - Babilonija se doivljava kao nasljednica Akada, a slubeni jezik jest akadski Hamurabi (1792-1750) proirio je vlast Babilona na cijelu Mezopotamiju i do Sredozemnog mora, opisuju ga kao pravednog vladara koji je potivao obiaje i interese pokorenih naroda Hamurabijev zakonik: pisani zakonik od 282 lanka, objedinjuje sumersko, akadsko i babilonsko obiajno pravo, regulira pitanja vlasnitva, nasljeivanja, trgovine, te propisuje kazne za krivina djela po naelu odmazde (oko za oko, zub za zub), svjedoi o stalekoj nejednakosti, kameni stupovi sa zakonikom postavljani su diljem carstva Marduk - bog zatitnik Babilona, poistovjeuje se sa sumerskim Enlilom - starobabilonska drava bila je stabilnija od akadske, a tijekom XVII. stoljea oslabile su je indoeuropske provale 1595. Babilon je opljakao hetitski kralj Murili, a nakon toga su ga osvojili Kasiti koji su tu uspostavili svoju dinastiju

KASNA CARSTVA MEZOPOTAMIJE (1500-500. pr. Kr) Indoeuropljani naziv za skupinu naroda i jezika, pradomovina im je vjerojatno sjeverno od Kavkaskog gorja, oko 1600-1500. pr. Kr. pojavljuju se u Europi, na Bliskom Istoku i u Indiji, zahvaljujui poznavanju lakih bojnih kola s metalnim kotaima koje vuku konji i kvalitetnom oruju od bronce i eljeza nameu se kao osvajai starosjediocima, u indoeuropsku skupinu spadaju Hetiti, Perzijanci, Indoarijci, Grci, Italici, Kelti, Germani, Slaveni DRAVA MITANI (oko 1600-1400) uspostavio ju je narod Hurita (nije sigurno jesu li Huriti starosjedioci koje su pokorili Indoeuropljani ili dotino indoeuropsko pleme), vladajui sloj jesu plemii (maryannu) koji posjeduju bojna kola, prvi su doveli pitome konje u Meurjeje, drava Mitani zauzima sjeverni dio nekadanjih carstava Sargona i Hamurabija, unitili su je Hetiti oko 1380. pr. Kr. HETITI - indoeuropski narod, koji se doseljava u Malu Aziju ve oko 2000-1900. pr. Kr, vjeruje se da su naziv Hati preuzeli od predindoeuropskih starosjedilaca, prvi su poeli kovati eljezno oruje na Bliskom Istoku, a tajnu eljeza dugo su uspijevali skrivati od susjeda, drutvo im je izrazito ratniko, vlast ima vojna aristokracija koja djeluje preko vijea zvanog Panku i u prvim stoljeima bira i nadzire kraljeve, kasnije su kraljevi prisvojili nasljednu vlast i izdigli se iznad vijea, ispod aristokracije su obini ratnici, a tzv. ljudi-orue nisu smjeli nositi oruje, bavili su se svim proizvodnim poslovima i plaali poreze Kraljevi: Labarna legendarni osniva prve dinastije, Anita ujedinitelj hetitskih gradova u jedinstvenu dravu (oko 1800), Murili opljakao Babilon 1595. god, upilulijuma I. (oko 1380-1340) unitio dravu Mitani i proirio vlast uz sredozemnu obalu sve do Palestine Slabljenje: u XIII. stoljeu Hetiti se iscrpljuju ratovima protiv Egipta, a oko 1200. pr. Kr. jedinstvena drava propada uslijed provale naroda s mora (mogue, Grci ili neki drugi Indoeuroljani) Kultura: prijestolnica Hatua s velikim kamenim zidinama i ostatcima palaa i hramova pomalo podsjea na Mikenu, hetitski panteon ima oko tisuu vlastitih bogova uz preuzete bogove Mezopotamije, vrhovni bog, gromovnik zvao se Teub, uz vlastito slikovno pismo i jezik Hetiti se slue i klinastim pismom te akadskobabilonskim ASIRIJA (oko 1800- 612. pr. Kr.) sjeverna planinska regija Mezopotamije, vana zbog trgovakih putova prema Sredozemlju i rudnicima u oblinjem gorju, nastanjuju je semitska plemena, grad Aur osnovan je prije 1800. god. (naziv je dobio prema istoimenom bogu koji se kasnije poistovjeivao s Enlilom i Mardukom), u prvim stoljeima postojanja taj grad je ivio od trgovakih veza i lukavog sklapanja saveznitva s monijim susjedima (Babilon, Mitani, Hetiti) Ekspanzija: nakon propasti Mitana Aur predstavlja regionalnu silu, a nakon uklanjanja hetitske prevlasti Asirci postaju osvajai s dobro uvjebanom vojskom opremljenom eljeznim orujem i bojnim kolima, tajna stabilnosti njihovog carstva bilo je postupno irenje, najprije putem gospodarskog utjecaja a zatim nametanjem vazalnog odnosa, svaki pokuaj pobune kanjavao se ratom do istrjebljenja (za primjer ostalima) Vrhunac: u VIII. i VII. stoljeu Asirska drava postaje prostorno najvee dotadanje carstvo i obuhvaa gotovo cijeli Plodni polumjesec s Egiptom

Kraljevi: ami-Adad I, utemeljitelj kraljevstva koji je vladao oko 1800. pr. Kr, TiglatPilesar I, prvi asirski osvaja koji se oko 1100. god. nametnuo gotovo cijeloj Mezopotamiji i opsjedao Babilon, Tiglat-Pilesar III. (744-727) kralj Babilona, Sumera i Akada, Asirija je potvrena velesila, Sargon II. (arukin, 722-704), proirio dravu uz obale Perzijskog zaljeva i Sredozemnog mora, istrijebio 10 od 12 izraelskih plemena, Asurbanipal II (668-626) vlada dravom najveeg opsega (prikljuen i Egipat), skupio najveu knjinicu tadanjeg doba u prijestolnici Ninivi (ueni kralj) Propast: Asurbanipalovi nasljednici ne mogu nadzirati najveu dravu svih vremena, pojedini namjesnici se osamostaljuju, izbijaju pobune i graanski rat, naposljetku, 612. god. Kaldejci i Medijci razaraju Ninivu Kultura: asirska kultura nastavlja se na sumersko-akadsko-babilonsku, razvijaju knjievnost na asirskom jeziku (sjevernosemitski) i pojednostavljenu inaicu klinastog pisma, karakteristini reljefi s prikazima iz lova i ratnih pohoda, krilati bikovi, etiri prijestolnice: Aur, Nimrud, Dur-arukin, Niniva, ogromne kraljevske palae s vrtovima nadmaile su rasko svih ranijih razdoblja, Asurbanipalova knjinica unitena je 612. ali je otkopano vie tisua glinenih ploica, cijelih ili ulomaka, meu kojima ima i nekih iz starosumerskog doba NOVOBABILONSKA DRAVA (612-539. pr. Kr.) U doba uspona Asirije u Mezopotamiju se doseljavaju i nova semitska plemena, tako u zapadnom dijelu i uz Sredozemlje prevladavaju Aramejci iji e jezik (s glasovnim pismom) preuzeti ulogu akadskog, dok se u Babiloniju doseljavaju Kaldejci Nabopolasar (627-605), nakon smrti asirskog vazala u Babilonu, na prijestolje je stupio Nabopolasar, osniva nove Kaldejske dinastije, koji je postao voa velikog protuasirskog pokreta mezopotamskih naroda, Babilon je bio sredite vie pobuna tijekom proteklog stoljea i Asirci su ga razarali u dva navrata, a kako Asirija propada on ponovo postaje politiko sredite 612. god. Nabopolasar u saveznitvu s Medijcima razara Ninivu i uspostavlja novo veliko carstvo Meurijeja (teritorij Asirskog Carstva bez Egipta) Nabukodonosor II. (605-562), vrhunac Novobabilonske drave, uvruje vlast u sredozemnim gradovima i dravicama koje su se pokuale osamostaliti uz pomo Egipana, tako razara Jeruzalem 586. i odvodi Judejce u babilonsko suanjstvo, obnovljeni grad Babilon je u njegovo doba nadmaio nekadanji sjaj i rasko (trostruke zidine duge 8 km, sedmokatni zigurat, tri ogromne palae, Itarina vrata, Visei vrtovi koji su pogreno nazivani Semiramidinima) Nabonid (556-539), ovaj je kralj navodno postao omraen zbog pretjerane raskoi i zanemarivanja vjerskih obiaja, zato je perzijski vladar Kir uao u Babilon kao osloboditelj, i mogao prikljuiti Babiloniju svojem carstvu gotovo bez borbe

EGIPATSKA CIVILIZACIJA Nilska dolina: podruje najgue naseljenosti u sjevernoj Africi, nakon posljednjeg ledenog doba, veliki dio sjeverne Afrike pretvorio se u pustinju i polupustinju, izuzetak je bila Nilska dolina, u kojoj rano poinje neolitska revolucija, ratarstvo i sjedilaki nain ivota, svake godine, nakon pojave zvijezde Sirus (poetak egipatske kalendarske godine), Nil se izlijeva iz korita i izbacuje plodni mulj, omoguujui tri etve godinje, Kemet Crna Zemlja Politika povijest i drutvo Nomi (nome) poljoprivredne zajednice na elu sa starjeinom (nomarhom) Postanak 2 kraljevstva: Gornji Egipat (dolina na jugu) i Donji Egipat (delta na sjeveru) - oko 3100. prije Krista, Narmer (ili Menes), kralj Gornjeg Egipta pokorio je Donji Egipat Teokratska monarhija: kralj je neogranieni gospodar, boanstvo, smatra se sinom boga Sunca Raa, kasnije ga poistovjeuju i s bogovima Ozirisom i Horusom, faraon grki naziv, na egipatskom se faraona nazivalo per'aa (onaj koji stanuje u visokoj kui), obino se enio sestrom kako bi se osigurala istoa boanske loze, do smjene dinastije dolo bi u doba prirodne ili gospodarske katastrofe, kada bi se posumnjalo u boanskost faraona, zabiljeeno je ukupno 30 dinastija (povjesniar Maneto, napisao povijest Egipta na grkom u 3. st. pr. Kr), faraon je postavljao kancelara, prvog ministra, koji bi u njegovo ime vodio politiku Drutvo je bilo podijeljeno na stalee, povlateni su bili sveenici, pisari i vojska, svi ostali, uglavnom su bili osobno slobodni seljaci i obrtnici, koji su plaali porez u naturi/ proizvodima, postojali su i robovi, uglavnom ratni zarobljenici u vlasnitvu drave Stara drava (oko 2690 2180. pr. Kr, III-VI. dinastija): prijestolnica u Memfisu, centralizirana uprava, nomi upravne jedinice, irenje na Nubiju (zemlja juno od Gornjeg Egipta, bogata drvom i metalima), faraonski zagrobni kult, piramide, Doser, Keops, Kefren, Mikerin, uzdizanje sveenikog stalea i slabljene sredinje vlasti, pred kraj razdoblja nastupaju godine sua i gospodarske krize, nomarsi se osamostaljuju i drava se uruava Prvo meurazdoblje (2180 2040. pr. Kr, VII-X. dinastija): Egipat je razjedinjen na vie manjih zaraenih dravica, upadi nomada, sredita u Abidu i Tebi, razdoblje je zapameno po katastrofalnoj sui u kojoj je Nil gotovo nestao Srednja drava (2035-1730. pr. Kr, XI-XIII. dinastija): obnova politikog jedinstva Gornjeg i Donjeg Egipta, prijestolnica u Tebi, razvijena trgovina s ostalim dijelovima Sredozemlja, pohodi u Nubiju (na jug) i Palestinu (istok), Sezostris III (19. st.) osvaja Nubije, kult Amona boga Tebe (kasnije poistovjeen s Raaom, kao Amon-Raa), blagostanje su unitili strani osvajai Drugo meurazdoblje (1730-1550, XIII-XVII): vladavina pastirskih kraljeva, Hiksa, vjerojatno semitskih nomada koji su provalili Egipat, Hiksi su izravno vladali Donjim Egiptom iz grada Avarisa, dok im je Gornji Egipat morao plaati danak, naposljetku su vladari Tebe protjerali Hikse i ponovo ujedinili Egipat

10

Nova drava (1550-1070. pr. Kr; XVIII-XX): Amazis/ Amoze pobjednik nad Hiksima i osniva XVIII. dinastije, irenje Egipta sve do Eufrata, u doba Tutmozisa III. (15. st) Egipat je gospodar istonog Sredozemlja, kulturni i gospodarski procvat, Amenofis IV. (14. st.) uvodi novu dravnu religiju (tovanje iskljuivo jednog boga, Atona, prikazuje se kao sunev disk, faraon se naziva Ehnaton, Atonov Sjaj), razvlastio stari sveeniki sloj, koji mu se osveuje nakon njegove smrti tako to briu svaki spomen na njega, Amenofisovo doba naziva se jo doba Amarna po njegovoj prijestolnici, Ramesidi - vladari XIX. i XX. dinastije (veina tih faraona zove se Ramzes), glavni oslonac vlasti Ramesida postaje vojska, Ramzes II. ratuje s Hetitima u Siriji (1282. bitka kod Kadea), podigao hram u Abu Simbelu, stvorio se jak vojniki stale o kojem naposljetku ovisi i faraonska vlast, Nova drava raspala se iza 1080. pr. Kr. uslijed borbi izmeu nekoliko sredita moi Kasno i saitsko razdoblje (1070-30): Egipat e biti, izravno ili neizravno, ukljuen u asirsku, perzijsku i makedonsku dravu, samostalnost je obnovljena u doba XXVI. dinastije iz Saisa 664-525, posljednja dinastija bila je grka Ptolemejevii, naposljetku 31. pr. Kr. Egipat je prikljuen Rimskom Carstvu u kojem gubi stari identitet Kultura Hijeroglifi: zamreno slikovno pismo nastalo najkasnije oko 3100. pr. Kr, kasnije su se razvili pojednostavljeni oblici hijeratsko (sveeniko) pismo za vjerske i znanstvene tekstove te demotsko (narodno) pismo za pravne isprave, hijeroglife je odgonetnuo J. F. Champollion na temelju kamena iz Rosette na kojem je isti tekst zapisan na hijeratskom i demotskom pismu te grkom jeziku, pisalo se perom na papirusu Knjievnost: veina tekstova odnosi se na vjeru, zagrobni ivot i velianje faraona, tu su natpisi u piramidama i hramovima, iz Prvog meurazdoblja sauvana su misaona djela o uzaludnosti i tekoama ivota, iz doba Srednje drave sauvano je putopisno djelo Pustolovine Sinuhea Egipanina, u doba Nove drave uz svakog vanijeg pokojnika stavljala se Knjiga mrtvih Vjera: panteon s mnogo bogova, svaka noma imala je vlastite bogove-zatitnike i vlastite inaice mitova, obino se prikazuju s ljudskim tijelima i ivotinjskim glavama, razliite dinastije uzdizale su kao najvanije vlastite bogove tako da se dravni kult mijenjao, u egipatskoj vjeri sredinje mjesto zauzima zagrobni ivot uz koji se povezuje i moralno uenje o nagradama i kaznama na drugom svijetu, najvaniji bogovi: Raa bog Sunca i stvoritelj svemira (pojavljuje se kao Atum-Raa i Amon-Raa), Oziris bog plodnosti i sudac u podzemnom svijetu, Izida Ozirisova supruga, Horus Ozirisov sin, poistovjeivao se s faraonom u nekim razdobljima, Set zlo boanstvo pustinje, Toth bog-pisar i zatitnik znanosti, Anubis gospodar svijeta mrtvih, Bastet boica ljubavi, prikazivana kao maka Balzamiranje: postupak kojim se spreavalo raspadanje tijela, vjerovali su da tijelo ne smije propasti kako bi pokojnik mogao uskrsnuti Graditeljstvo: mastaba pravokutna grobnica, pretea piramida, velike piramide u Gizehu (Gizi) najvei spomenik Stare Drave, kasnije se prelazi na gradnju grobnica i hramova uklesanih u stijeni (Abu Simbel), veliki hramski kompleksi u Luksoru i Karnaku, Likovna umjetnost: freske, kipovi faraona i bogova, sfinga Znanost: znanost predstavlja tajno znanje sveenikog stalea, razvijena astronomija, matematika i geometrija, solarni kalendar (ravna se po zvijezdi Siriusu), medicina i anatomija

11

ISTONO SREDOZEMLJE: FENIANI I HEBREJI Prostor izmeu Male Azije i Egipta bio je napuen Semitima i tajanstvenim pomorskim narodima (Filistejci). Tu je postojalo vie manjih drava, koje su obino priznavale vrhovnu vlast susjednih velesila poput Babilonije, Egipta i Asirije i upijale njihove kulturne utjecaje. Podruje je bogato drvom i upueno na pomorstvo te predstavlja posrednika u trgovini izmeu Egipta i Mezopotamije Feniani: semitski stanovnici obale uz planinu Libanon (Gora Cedrova), naziv dolazi od grke rijei foinikes = crveni, bili su poznati po crvenoj, tj. purpurnoj tkanini - podneblje nije povoljno za ratarstvo, pa se okreu pomorstvu i trgovini, postaju posrednici izmeu Mezopotamije, Egipta i Sredozemlja - vlastiti proizvodi: libanonski cedar, purpurne tkanine, navodno su izumili i staklo - strani proizvodi: bakar (Hispanija), kositar (Britanija), jantar (Sjeverno more) - gradovi drave: Tir, Sidon, Biblos, Ugarit (Berit), vlast imaju vijea sastavljena od bogatih graana, priznaju vrhovnu vlast Egipana, Asiraca, Kaldejaca, Perzijanaca itd. - kolonije (naseobine) po itavom Sredozemlju, najvanija Kartaga u Tunisu (osn. 814.) - preuzimaju kulturna obiljeja susjednih naroda, prvi oplovili Afriku - izum glasovnog pisma alfabet - 22 znaka (bilo im je nuno jednostavno pismo za brzo biljeenje trgovakih transakcija) - kultovi bogova iziskuju i ljudske rtve (Baal, Moloh, Atarta, Melkart) Hebreji (Izraelci, idovi): pleme semitskih nomada, kretali su se od Ura do Kanaana, zatim do Egipta, natrag u Kanaan, pa opet u Egipat, praotac Abraham sklopio je savez s Bogom, starjeine Izak, Jakov (Izrael), Josip - mogue je da je bio kancelar nekog faraona iz dinastije Hiksa (pisani izvor biblijska knjiga Postanak) - oko 12. st. prije Krista, prorok Mojsije izvodi ih iz Egipta u Kanaan, gdje se trajnije nastanjuju i osvajaju zemlju od susjednih plemena - vjerski monoteizam (jednobotvo), postupni razvoj od politeizma u henoteizam pa u monoteizam, Boje ime pisalo se kao JHVH, a nije se smjelo izgovarati, znailo je Ja sam onaj koji jesam, postoje strogi moralni zakoni i usmena predaja koja se pripisivala Mojsiju - prema biblijskoj predaji bilo je 12 plemena koja su pripadala hebrejskoj vjeri - 11-10. st. ujedinjeno Kraljevstvo Izrael: kraljevi aul, David, Salomon, prijestolnica Jeruzalem, utvrda s Jahvinim hramom - u doba kralja Salomona zapisana je hebrejska predaja Petoknjije (Tora), jezgra iz koje e nastati zbirka svetih spisa poznata kao Biblija - raspad na sjeverno i juno kraljevstvo: Izrael (deset sjevernih plemena, prijestolnica Samarija, vraaju se na politeizam pod fenikim i sirijskim utjecajem) i Juda (dva

12

juna plemena, prijestolnica Jeruzalem, zadrao se ii oblik monoteizma, meutim, i tu postoje sirijsko-feniki kultovi) 722. pr. Kr. Asirci zauzimaju Samariju i raseljavaju Izraelce 587. pr. Kr. Nabukodonozor razara Jeruzalem i odvodi idove u Babilon (babilonsko ropstvo) 538. pr. Kr. perzijski kralj Kir vraa idove u domovinu obnova Jeruzalema i Hrama dijaspora raseljenici Kraljevstvo Juda (Judeja) postojat e kao samoupravno podruje pod helenistikim vladarima i Rimskim Carstvom, Rimljani e nakon nekoliko ustanaka raseliti idove po itavom Carstvu PERZIJSKA DRAVA (CARSTVO AHEMENIDA)

Iransko visoje u drugom tisuljeu prije Krista naseljavaju ga Indoeuropljani Medija sjever dananjeg Irana, podlonica Asirije, u doba slabljenja asirske drave sklapa savez s Babiloncima i sudjeluje u razaranju Ninive, prijestolnica Egbatana Perzija pokrajina na Iranskom visoju, u nekoj je vrsti vazalnog odnosa spram Medijske drave, sredinom VI. st. Pr. Kr. njome upravlja Kir, unuk medijskog vladara Astijaga Kir (559-530), osniva perzijske drave i veliki osvaja, oko 550. god. Kir svrgava Astijaga i ujedinjuje Perziju i Mediju, 547. osvaja dravu Lidiju u Maloj Aziji (prijestolnica Sard, kralj Krez slovio je za najbogatijeg kralja tadanjeg svijeta, prvi je kovao novac, Kir ga je lako porazio budui da ga je Krez podcijenio, legenda o delfskom proroanstvu), Kiru se pokoravaju i Grci na maloazijskoj obali (Jonija), 539. osvaja Babilon bez otpora zahvaljujui omraenosti kralja Nabonida, proglasio se Mardukovim slugom, nakon daljnjih osvajanja na zapadu (Sirija, Fenikija, Palestina) i istoku (Partija i Baktrija u dananjem Afganistanu i Pakistanu), stvoreno je dotada najvee carstvo koje se protezalo od Sredozemlja do rijeke Inda, svim narodima Kir se predstavlja kao uvar vjere i poredka, vratio Hebreje u Jeruzalem Kambiz (530-522), Kirov sin, 525. osvaja Egipat Darije I. (521-485) - vrhunac moi perzijske drave, nova prijestolnica Perzepol, vodi europske pohode protiv Skita, Traana, Grka (uspio pokoriti samo Traane) Kserks (485-465): doba grko-perzijskih ratova u kojima Perzija gubi, poetak slabljenja Perzije, uzrok: golemo prostranstvo i etnika i kulturna nejedinstvenost nadilaze mogunosti tadanje dravne uprave IV. st. makedonski kralj Aleksandar osvaja itavo Perzijsko Kraljevstvo Dravni ustroj: - u teoriji, centralizirana i apsolutna monarhija na elu s dinastijom Ahemenida, kralj kraljeva nije smatran boanstvom, satrapije upravne jedinice, u stvarnosti je svaki satrap gotovo samostalan vladar, glavni gradovi: Pasargada, Egbatana, Babilon, Suza, Perzepol, izgraena kraljevska cesta koja je spajala Sard sa Suzom - postoji i potanska sluba te kraljeve oi i ui - tajna policija - darik zlatna novana jedinica - pokoreni narodi mogli su ivjeti po vlastitim obiajima (vjerska tolerancija), a dunost prema kralju bila im je bila plaati porez i davati vojne jedinice (svaki narod prema svojim mogunostima) - besmrtni - kraljeva garda, elitna postrojba od 10,000 strijelaca

13

Religija zoroastrizam: prorok Zaratustra (VI. st.), dualistiko vjerovanje Ahura Mazda (dobro boanstvo) i Ahriman (zlo boanstvo), simbol Ahura Mazde je vatra, najii element, prikazuju ga kao krilati disk, sveti spisi Zend avesta nema hramova, postoje otvorena svetita sa svetom vatrom Umjetnost mezopotamijski uzori, kraljevske palae, apadana prijestolna dvorana sa stupovima, reljefi, razvijeni obrti

INDIJSKA CIVILIZACIJA Indijski potkontinent zahvaljujui razmjernoj zatvorenosti (planinski lanci i ocean) i velikim rijenim nizinama (Ind i Ganges) tu se mogla rano i nesmetano razvijati civilizacija Dravidi prastanovnici Indije, u bronano doba stvorili su gradske kulture u dolini Inda (dananji Pakistan) Arijci indoeuropski pastirski nomadi koji su osvojili Indiju oko 1500. pr. Krista Dravidska civilizacija (2500-1500. pr. Kr.) sauvani su ostatci gradova Harappa i Mohenjo Daro, standardizirani utezi ukazuju na postojanje sredinje vlasti, razvijeni obrti, osim itarica, uzgajao se i pamuk, piktogrami su sauvani na peatima, ali nisu odgonetnuti, arijska provala dokrajila je ve oslabljenju dravidsku civilizaciju (mogue je da je glavni uzrok njezine propasti iscrpljivanje tla i podbacivanje u proizvodnji hrane) Vedsko doba (1500-500. pr. Kr.) doba oblikovanja nove indijske civilizacije, glavni izvor su Vede, sveti tekstovi Arijaca (zapisani su tek u II. st. pr. Kr, usmena predaja uspjela je sauvati i Vede nastale jo prije dolaska Indiju), postoji vie manjih kraljevstava (rada = kralj) koja preuzimaju tekovine dravidske civilizacije, sanskrt - jezik vjere i kulture - Arijci su nadmoni Dravidima zahvaljujui bojnim kolima i maevima, kako bi malobrojniji Arijci zadrali vlast nakon prelaska na sjedilaki nain ivota stvoren je kastinski drutveni sustav u kojem je onemogueno napredovanje niih drutvenih slojeva - kaste zatvoreni drutveni slojevi zasnovani na rasi, zanimanju, kulturi i vjeri, etiri osnovne kaste nazivale su se varnama (varna = boja), vjerojatno zato to su se razlikovale bojom koe, iako je mijeanje kasti u teoriji zabranjeno, vjerojatno jest dolazilo do mijeanja Dravida i Arijaca, iz 4 osnovne razvio se sustav sa tisuama kasti koji je u Indiji opstao do danas - brahmani sveenici, uitelji i tumai zakona, navodno nastali iz glave boga Brahme - katrije ratniko plemstvo, nastali iz Brahmina srca - vajije slobodni seljaci, obrtnici i trgovci, nastali iz Brahmina trbuha - udre robovi, tamnoputi potomci Dravida, nastali iz Brahminih stopala - parije nedodirljivi, ljudi izvan kasti koji se obino bave neasnim poslovima - prvobitni indoeuropski politeizam (boanstva prirodnih sila, Agni, Indra, Varuna) razvio se u hinduistiku vjeru (ujedinjeni elementi arijskih i dravidskih vjerovanja s razraenom filozofijom i moralnim uenjem)

14

hinduizam: Brahma, bog stvoritelj, utjelovljuje se kao iva, razaratelj starog i stvaratelj novog te Vinu, odravatelj, ali i itav niz niih boanstava te svih ivih i neivih bia (bog Brahma prisutan je u svemu i sve jest dio Brahme) - uenje o dharmi, karmi i reinkarnaciji: svaki ovjek ima svoju dharmu, dunost kao pojedinac i pripadnik kaste, a o tome kako ispunjava tu dunost ovisi njegova karma (plodovi djela koji odreuju sudbinu), tj. u kakvom e se obliku ponovo roditi nakon smrti, kastinski sustav opravdavao se tim uenjem Epsko razdoblje (500. pr. Kr-500. n. e.) - hinduistiki epovi: Mahabharata (Bhagavadgita je dio tog epa), Ramayana - budizam: nova vjera i filozofija nastala u VI. st. pr. Kr. kao reakcija na hinduistiki formalizam, kraljevi Siddharta Gautama odrekao se prijestolja i posvetio se asketskom ivotu, no ni tu nije naao utjehu, naposljetku je ipak doivio prosvjetljenje i postao Buddha (Probueni), propovijeda put oslobaanja od boli, elja i lanca preporaanja, nirvana = stanje iste svijesti i osloboenja od svijeta, broj sljedbenika se iri jer privlai ljude iz svih kasti, tolerancija i nenasilje - dinastija Maurya (III. i II. st. prije Krista) Indijski potkontinent ujedinjen je u jedno carstvo, na vrhuncu je za vladavine Aoke, preobraenika na budizam koji daruje budistike samostane i pomae misionarima (budizam se iri na Daleki Istok), prijestolnica Pataliputra (dolina Gangesa) - nakon Aoke, Indija se cijepa na vie drava, 183. pr. Kr. Pataliputru osvaja Demetrije, grki kralj Baktrije, u Indiju prodiru helenistiki utjecaji - dinastija Gupta (IV-VI. st. nae ere) obnovljeno jedinstveno carstvo, klasino doba hinduistike civilizacije, povratak hinduizmu i tradiciji te suzbijanje budistikih i stranih utjecaja, klasini indijski hramovi hram nije obina zgrada nego slika svijeta i bogova, kompleks reljefa i kipova, razvijena matematika, astronomija i medicina, dravu Gupta unitili su Huni, nomadi iz srednje Azije KINESKA CIVILIZACIJA Tri velike doline: rijeke Huang (uta rijeka), Yangtze (Modra rijeka) i Si (Biserna rijeka), dolina ute rijeke povoljna je za uzgoj itarica, a doline dviju rijeka na jugu za uzgoj rie - Kina se razvija gotovo izolirano od ostalih kultura, izuzetci su provale nomada sa sjevera, prodor budizma iz Indije i Put svile Neolitik: pojava ratarskih zajednica, najprije uz utu, a zatim i Modru rijeku Bronano doba (2. tisuljee prije Krista): pojava civilizacije Drava/dinastija Shang (oko 15001000. pr. Kr) - najjae i najrazvijenije od kineskih kraljevstava bronanoga doba, kralj vlada kao namjesnik neba (ipak nije boanstvo kao u Egiptu), sauvane su proroke kosti s piktogramima te oruje i kultni predmeti od bronce, kult predaka - suvremeni kineski piktogrami evoluirali su iz piktograma nastalih u to doba Drava/dinastija Chou (1027-221. god. pr. Kr) - ti kraljevi bili su najprije vazali Shanga, ali su u ovom razdoblju uspjeli nametnuti svoju prevlast ostalim kineskim dravama, pojava feudalnog drutva, procvat kulture, usavravanje ratne tehnike i kovanje eljeza, kinesko feudalno drutvo: kralj dijeli zemlju na upravu plemikim obiteljima, koje su zauzvrat dune prikupljati poreze i vojsku, obian puk duan je proizvoditi vikove za feudalne gospodare i sudjelovati u javnim radovima (irigacijski sustav i utvrde) Veliki uitelji iz 6. stoljea pr. Kr: Konfucije i Lao-ce usredotouju se na praktinu filozofiju, kakvo treba biti ovjekovo ponaanje da bi imao sretan ovozemaljski ivot,

15

Konfucije stavlja naglasak na ispunjavanje dunosti i osobnu odgovornost, a Lao-ce na spoznaju prirodnog poretka i ivota u skladu s njim (taoizam, tao = put) Drava/dinastija Chin (221-206. pr. Kr) jedini vladar te dinastije po imenu Cheng uspio je povezati sve feudalne drave u jedinstveno centralizirano carstvo, vlada samovoljno i okrutno, progoni konfucijance, gradi obrambeni sustav na sjeveru zemlje protiv hunskih provala Dinastija Han (206. pr. Kr.-220. n. e) Kinesko Carstvo razvija se u inovniku dravu ureenu prema Konfucijevom uenju (ta dinastija smatra se prvom pravom dinastijom, pa Kinezi svoju zemlju i naciju i danas nazivaju Han), za Wu-tija (Sin Neba) u 2. st. pr. Kr. Carstvo se iri vojnim osvajanjima, Kina poinje trgovati sa Zapadom (Putom svile Kinezi izvoze svilu i zaine, a uvoze metale), poetkom nae ere u Kinu preko Tibeta stie budizam, razvoj znanosti (osobito astronomije, tj. astrologije), otkrie papira - budizam, konfucijanizam, taoizam i kultovi predaka u Kini nisu suparnika vjerovanja nego se meusobno nadopunjuju PODJELA STAROGRKE POVIJESTI 1. Kretsko-mikenska kultura bronanog doba ili Herojsko doba (oko 27001200. pr. Kr.) kulturno sredite je otok Kreta, grko pleme Ahejaca doseljava se na Peloponez i prihvaa kulturne tekovine predindoeuropskog stanovnitva, povijest se moe tumaiti na temelju arheolokih ostataka i mitova o bogovima i herojima 2. Homersko doba (oko 1200-800. pr. Kr.) doseljavanje Dorana, nestanak kretskomikenske kulture, pojava eljeza, nema pisanih izvora, drutveni razvoj moe se tumaiti jedino na temelju Homerovih epova, koji su vjerojatno nastali u tom razdoblju, a zapisani su kasnije 3. Arhajsko doba (oko 800-500. pr. Kr.) pojava alfabeta, razvoj drutva i materijalne kulture, Grci se ire Sredozemljem 4. Klasino doba (oko 500-300. pr. Kr.) vrhunac grke civilizacije 5. Helenistiko doba (336-30. pr. Kr, tj. od poetka vladavine Aleksandra Velikoga do rimskog osvajanja Egipta) doba Aleksandrovog carstva i njegovih dravanasljednica, proimanje grke kulture s kulturama Bliskog Istoka EGEJSKI SVIJET U BRONANO DOBA Od oko 2700. pr. Kr. na egejskom podruju predindoeuropski stanovnici stvaraju razvijenu civilizaciju ija su sredita bili Kikladski otoci i Kreta. Pelazgi prastanovnici Grke i egejskih otoka, Eteokreani predgrki stanovnici Krete Kreta zbog povoljne klime otok je bio pogodan za poljoprivredu, a zbog zemljopisnog poloaja stanovnitvo je bilo usmjereno i prema pomorstvu i trgovini Minos mitski kretski kralj, prema grkoj predaji Zeusov sin, Minos je vjerojatno bilo dinastiko ime svih kretskih vladara, a pretpostavlja se da je prvi, mitski Minos, gospodar Knosa koji je ujedinio kretske gradove u jedinstvenu dravu najkasnije oko 1500. pr. Kr. MINOJSKA KULTURA (od oko 2700. pr. Kr. do oko 1470. pr. Kr) - Arthur Evans engleski arheolog - kretska drava bila je talasokracija gospodarica Egejskoga mora i okolnog kopna - trgovako i kulturno posrednitvo izmeu Europe i Azije - gradovi s raskonim palaama (, Knos, Fest Malija, Hagija Trijada)

16

palaa u Knosu Minotaurov labirint labris dvostrana sjekira, simbol kraljevske vlasti kralj je vjerojatno bio prvak trgovake aristokracije kretska umjetnost: freske, oslikane vaze bik je imao vaan poloaj u vjerskom kultu, postojala je obredna igra preskakanja bika grki mit o Minotauru: Minotaur je bio udovino bie, ovjek s glavom bika, kojega je Minos dao zatvoriti u labirint, a hranio ga je mladiima i djevojkama koje su slali ahejski gradovi kao danak vjerojatno je da su ahejski gradovi morali slati robove kao danak na Kretu, a ti robovi koristili su se u obredu preskakanja bika pri emu su mnogi i pogibali boica plodnosti Dikta, prikazana je kao ena sa zmijama linearno pismo A glasovno pismo, nije odgonetnuto kao ni jezik Eteokreana oko 1470. god. erupcija vulkanskog otoka Tere (Santorini) plimni val unitio je kretsku mornaricu i luke, civilizacija se vie nije oporavila, pa su otok osvojili i naselili Grci-Ahejci

TROJA (ILION, ILIJ) grad u Maloj Aziji na tjesnacu Helespont (Dardaneli) i vano trgovako sredite na pomorskom putu izmeu Crnoga i Egejskoga mora u II. tisuljeu - iskopavanja je zapoeo arheolog-amater Heinrich Schliemann u XIX. stoljeu - pronaeno je devet slojeva, grad je vie puta razaran i obnavljan - oko 1200. pr. Kr. Troju su nakon desetogodinje opsade opljakali Ahejci taj je dogaaj uao u mitologiju i kasnije je opjevan u Homerovoj Ilijadi - Troja kralja Prijama koju opisuje Homer vjerojatno se nalazi u sloju 7a MIKENSKA KULTURA (oko 1800-1100. pr. Kr) - nosilac te kulture bilo je grko pleme Ahejaca, najvanije sredite bio je grad Mikena, a veina kulturnih dostignua preuzeta je od minojske kulture - oko 1800. dolaze grka plemena Ahejaca, Jonjana i Eoljana, ratnici s bronanim orujem, pokoravaju Pelazge i preuzimaju njihova znanja o obradi zemlje (sredozemne kulture: maslina, vinova loza, smokva, ali i uzgoj itarica), obrtima i pomorstvu - Ahejci stvaraju vie drava ija sredita su bili utvreni gradovi: Mikena, Tirint, Sparta, Atena, Teba - kiklopske zidine debele zidine grada Mikene za koje se kasnije vjerovalo da su ih izgradili Kiklopi - Heinrich Schliemann otkrio je u ruevinama Mikene tzv. Atrejevu riznicu sa zlatnim maskama, peharima i nakitom (svjedoi o razvijenim obrtima) - linearno pismo B preuzeli su ga od Kreana, pisali su i na papirusu i na glinenim ploicama, pismo je odgonetnuto, kao i jezik, jedan stari grki dijalekt - u XV. st. Ahejci osvajaju Kretu, a u XIII. st. Troju - poetkom XII. st. mikenska kultura unitena je u najezdi osvajaa sa sjevera, vjerojatno uslijed ekspanzije kulture arnih polja (to se vremenski poklapa s najezdama pomorskih naroda na Bliskom Istoku) - nakon propasti mikenske kulture, u Grku se doseljavaju Dorani, sjeverno grko pleme, slijedi mrano doba (homersko doba), a zatim obnova civilizacije HOMERSKO DOBA (oko 1100-800) - naziva se i mranim dobom jer postoji vrlo malo povijesnih izvora, o drutvu toga doba moe se neto saznati iz Ilijade i Odiseje, epova koji su zapisani u VIII. st. i pripisuju se Homeru

17

nestale su kulturne tekovine mikenske civilizacije, grka plemena se premjetaju najvei dio Peloponeza i Kretu zauzeli su Dorani, kulturno najzaostalije pleme, ostatci Ahejaca povlae se u unutranjost Peloponeza, koja se zove Aheja, Jonjani naseljavaju poluotok Atiku (mogue i prije toga doba) te obale Male Azije (Jonija), Eoljani sjevernu i srednju Grku te Eoliju u Maloj Aziji, svako od ovih plemena govori vlastitim narjejem stvaraju se polisi (gradovi-drave) u kojima je drutveni poredak ratnike demokracije s kraljem kao prvim meu jednakima" Dorani su donijeli obradu eljeza

GRKO DRUTVO I KOLONIZACIJA (ARHAJSKO DOBA) ARHAJSKO DOBA (oko 800. do 480. pr. Kr) rano doba grke civilizacije, Grci razvijaju obrte i trgovinu, pojava pismenosti, kolonizacija Sredozemlja DRUTVO: patrijarhalno, plemenske zajednice, nastaju imovinske razlike i stalei - rod (genos), bratstvo (fratria), pleme (fila) - kralj ili bazilej (basileus) poglavar plemenske zajednice, s razvojem drave vlast bazileja ograniava aristokracija, u nekim polisima kraljevi e dobiti samo simboliku ulogu, a negdje e ta funkcija ak i nestati - demos puk; aristokracija (najbolji) ili eupatridi (koljenovii) POLIS grka drava-grad, teritorij polisa definirao je reljef (planinski lanci i razvedena obala), polis se sastojao od akropole (utvrda s hramovima), agore (gradski trg) i okolnih sela Oblici dravne vlasti: monarhija (vladavina jednog), aristokracija (vladavina najboljih), demokracija (vladavina puka), tiranida (nezakonita vladavina, nije isto to i despocija samovoljna vladavina, kako su Grci nazivali monarhije na istoku) DRUTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ Rudno bogatstvo: srebro, bakar, eljezo, kvalitetan kamen, glina Obrtniki proizvodi: keramika, oruje, nakit, vunene tkanine Poljoprivreda: masline, vinova loza, smokve, stoarstvo - itarica esto manjka, pa ih Grci uvoze iz Egipta i drugih zemalja Pomorstvo zbog pomorske i trgovake orijentacije Grci razvijaju brodogradnju i postaju suparnici Fenianima Izvor: Hesiod Poslovi i dani (VIII. st) Duniko ropstvo sitni zemljoposjednici prisiljeni su na zaduivanje, kada ne mogu otplaivati dug gube zemlju ili postaju robovi dok ne otplate dug, hipoteka (duniki kamen) Hopliti teko naoruani, oklopljeni pjeaci, ine ih pripadnici srednjeg sloja koji si mogu nabaviti opremu, od VIII. st. uvodi se bojni red, falanga, novi nain ratovanja i vojna obuka (u homersko doba vojska se sastojala od aristokrata s bojnim kolima i rulje naoruane prakama i bodeima) KOLONIZACIJA od VIII. st. Grci se poinju naseljavati diljem sredozemne obale Uzrok: prenapuenost polisa (ali i drutvene napetosti i duniko ropstvo) Matica polis osniva kolonije, kolonija naseobina, novi neovisni polis Pravci kolonizacije: - juna Italija (Kima, Neapol, Kroton, Sibaris)

18

Sicilija (Sirakuza, Selinunt, Akragant) Rimljani su je zvali Velika Grka Juna Francuska (Masalija) Libija (Kirena), Egipat (Naukratis) Mala Azija, Trakija, Bospor (Bizantion), Crno more (Trapezunt), Krim Jadransko more (Adria, u IV. st. pr. Kr. Grci sa Sicilije koloniziraju juni dio nae obale Issa (Vis), Pharos (Hvar), Korkyra Melaina (Korula), Tragurij (Trogir), Epetij

SPARTA Sparta ili Lakedemon najznaajniji dorski polis na Peloponezu, jo od postanka spartansko drutvo je izrazito ratniko drutvo, odgoj djece je kolektivistiki, a imovinske razlike meu lanovima spartanske zajednice nisu velike VIII. st. Sparta se takoer suoila s problemom prenapuenosti i rijeila ga je ratnim osvajanjem Mesenije (735-715. prvi mesenijski rat, u 7. i 5. st. vodit e se jo dva mesenijska rata koji su uzrokovani pobunama Mesenjana) - aristokratska drava - Likurg kralj i zakonodavac, poetkom 8. stoljea donio je zakone koji su utemeljili spartanski drutveni sustav, najvaniji su bili propisi vojne obuke - spartanski odgoj: od sedme godine djeake odgaja drava, elienjem bi se odgajali okrutni, skromni i neustraivi ratnici - Sparta je u neprestanoj opasnosti od pobune helota, pa joj je bila nuna stalna vojna pripravnost - heloti robovi koji obrauju posjede spartijata, nekoliko puta brojniji od slobodnih graana, dre ih u pokornosti neprestanim terorom, heloti su potomci pokorenog ahejskog stanovnitva, a kasnije su i gotovo svi preivjeli Mesenjani pretvoreni u helote - kriptije povremeni pokolji potencijalnih buntovnika meu helotima - perijeci slobodni seljaci i obrtnici, uglavnom potomci Ahejaca, nemaju politika prava i ne smiju ivjeti u samom gradu - spartijati jednaki, punopravni graani i vojnici, spartijatom je postajao Doranin sa navrenih 30 godina, nakon vojne slube i promaknua u vojni in - 675. agrarna reforma, preraspodjela zemljita broj lakedemonskih graana utvren je na 9000, a svaki je dobio jednaku esticu zemlje - apela (narodna skuptina) ine je svi spartijati, ne donosi odluke nego ih samo potvruje - geruzija (vijee staraca) ini je 28 uglednih staraca i 2 kralja - kraljevi zapovjednici vojske, u doba mira predsjedaju sjednicama geruzije i brinu se za vjerske obrede - efori vijee petorice izbornih inovnika, najvia izvrna vlast

19

ATENA Atena stari jonski polis na poluotoku Atici, zatitnica grada je boica Atena, zbog manjka plodne zemlje Atenjani su bili dosta usmjereni na obrte i trgovinu - do VII. st, kada je bazilej razvlaten, Atena je bila aristokratska monarhija (bazilej e postati tek izborni inovnik zaduen za bogosluje, jedan od 9 arhonata - eupatridi atenska aristokracija - arhonti tri, kasnije devet izbornih inovnika koji imaju izvrnu vlast za jednogodinjeg mandata - areopag aristokratsko vijee i vrhovni sud - bule - aristokratsko vijee sa zakonodavnom vlau - eklezija (narodna skuptina) ine je svi punopravni mukarci, potvruje zakone, ali se bule i areopag ne moraju sloiti s njezinim odlukama, lanovi eklezije mogu birati inovnike, ali birani su mogli biti samo eupatridi - demos je nezadovoljan aristokratskom upravom, najvei drutveni problem je duniko ropstvo, koje je u porastu zbog poveanja stanovnitva i socijalnih razlika - 630. Kilonov pokuaj uvoenja tiranide - 621. Drakonovi zakoni: popisano je obiajno pravo i stroge kaznene mjere - 594. Solonove reforme: ukinuto je duniko ropstvo, graani su podijeljeni u etiri imovna razreda, propisana su njihova prava i obveze, uvedena je timokracija (timeprocjena imetka), vlast ne pripada samo eupatridima nego i puanima koji su se obogatili, Solonovi zakoni postat e atenski ustav - 546-527. vlast osvaja tiranin Pizistrat koji se oslanja na demos, formalno zadrava postojee organe vlasti, puni dravnu riznicu srebrom iz novootkrivenih rudnika, kuje atenski novac i uvodi javne radove, gradi nove hramove na Akropoli - nasljeuju ga sinovi Hipija i Hiparh (Pizistratidi), zatim slijedi urota i obnova aristokratske drave - 510. Klistenove reforme: umjesto imovinske teritorijalna podjela stanovnitva (10 dema), ravnopravnost svih graana, eklezija dobiva pravu zakonodavnu vlast pravni temelj demokracije - ostrakizam mjera protiv tiranije, tajno glasovanje o moguem tiraninu, onaj ije bi ime najvie puta bilo zapisano na ostrakonu (keramikoj ploici) bio bi prognan na deset godina

20

HELENSKA VJERA I KULTURA DO KLASINOG DOBA MITOLOGIJA politeizam, helenski bogovi zamiljani su u ljudskom obliku i s ljudskim osobinama, posredstvom Homerovih epova, kasnije knjievnosti i umjetnikih prikaza sauvan je velik broj mitova o bogovima i herojima Titani stari narataj bogova koje je Zeus svrgnuo s vlasti, Uran i Gea (Nebo i Zemlja), Kron (Vrijeme) i Rea, to su, vjerojatno, predindoeuropska boanstva Olimpski bogovi 12 glavnih boanstava koji vijeaju na vrhu planine Olimp; Zeus (gospodar neba), Posejdon (gospodar mora), Had (gospodar podzemlja), Hera (zatitnica braka i majinstva), Demetra (zatitnica poljodjelstva), Atena (boica mudrosti, rata i mira), Afrodita (boica ljubavi), Artemida (zatitnica lovaca), Apolon (bog Sunca, ljepote i umjetnosti), Hefest (bog vatre i zatitnik kovaa), Ares (bog rata), Dioniz (bog vina i veselja) - uz njih postoji i itav niz niih bogova i duhova prirode, npr. nimfe, Muze 9 zatitnica umjetnosti, te udovita s pomijeanim osobinama ljudi i (ili) razliitih ivotinja (satiri, kentauri, gorgone, zmajevi, kiklopi, giganti itd.) Heroji (ili polubogovi) potomci bogova i smrtnika, koji su smrtni, ali obdareni izuzetnim sposobnostima, vjerojatno, stvarne povijesne osobe iz homerskog i ahejskog doba, Heraklo, Perzej, Tezej, Jazon, Ahil itd. SVETITA I SVETE IGRE Delfi Apolonovo proroite, Dodona Zeusovo proroite Olimpija (nije isto to i Olimp!) glavno svetite posveeno Zeusu, sredite hodoaa i Olimpijskih igara (olimpijska era priznaju je svi Grci, uz lokalne kalendare pojedinih polisa, olimpijada razdoblje od etiri godine izmeu igara, npr. naa 772. pr. Kr. bila bi prva godina druge olimpijade) GRADITELJSTVO I UMJETNOST - hramovi, kazalita, stadioni - u arhajsko doba poinju se graditi zgrade od kamena i razvija se tzv. dorski stil - oslikavanje vaza: geometrijsko razdoblje, razdoblje crnih figura, raz. crvenih figura - arhajsko kiparstvo: kuros (mladi) i kora (djevojka) - epika i lirika, rapsodi (recitatori) i aedi (pjesnici) - drama se razvila iz Dionizova bogosluja, tragedija i komedija FILOZOFIJA I ZNANOST

21

Filozofi ljubitelji mudrosti, pokuavaju objasniti svijet, ne bave se samo isto filozofskim razmiljanjima ve i znanstvenim promatranjima Miletska kola (Tales) tragaju za prapoelom, Pitagora - matematiar i mistik, Heraklit (Panta rei), Parmenid (elejska kola), Empedoklo (uenje o 4 elementa), Demokrit (uenje o atomima)

GRKO-PERZIJSKI RATOVI - sukob Perzije i grkih polisa trajao je, s prekidima, pola stoljea (499-449) - najvaniji izvor je Herodot Uzroci: tenja Perzije da zavlada Sredozemljem, tenja Grka da sauvaju samostalnost - to je bio i sraz kultura jer Heleni u Maloj Aziji nisu mogli pristati na despotski nain vladanja i rasko perzijskih vlastodraca, gospodarski uzrok perzijski kraljevi omoguili su fenikim trgovcima da trguju sa Skitima na Crnom Moru i tako potkopali monopol Mileta u toj trgovini 499-494. pr. Kr. ustanak maloazijskih i ciparskih Grka predvoen gradom Miletom, pomo im alju Atena i Eubeja, ustanici u poetku imaju uspjeha, razorili su Sard (sjedite satrapa), tijekom pet godina ustanici su svladani, Milet je sravnjen sa zemljom 492. prvi pohod kralja Darija velika perzijska flota stradala je u oluji 490. drugi pohod kralja Darija Darije je odluio kazniti Atenjane, perzijska vojska iskrcala se u Atici Bitka kod Maratona malobrojnija atenska vojska na elu s Miltijadom iznenadila je Perzijance, zadala im poraz i tako ih demoralizirala da su se morali povui, hoplit Filipid trao je od Maratona do Atene (42 km) s vijestima i umro od iscrpljenosti (maratonska utrka njemu u ast) - Sparta, kao vodea vojna sila, okuplja polise u protuperzijski savez (budui Peloponeski savez) - Atenjani ulau srebro iz novootkrivenih rudnika u izgradnju jake ratne mornarice (projekt je smislio strateg Temistoklo) 480-479. pr. Kr. Kserksov pohod kralj Kserkso odluuje napasti Heladu s dvije strane, veliku ratnu mornaricu alje izravno prema Ateni, dok je velika kopnena vojska krenula preko Bospora i trebala pokoriti jedan po jedan polis od sjevera prema jugu Bitka kod Termopila spartanski kralj Leonida doekuje Perzijance u Termopilskom klancu u Tesaliji, 300 boraca brani klanac do smrti i uspijeva zadrati Perzijance dok se Atenjani ne evakuiraju iz grada na otok Salaminu Bitka kod Salamine Temistoklo prijevarom navodi Kserksa da napadne atensku mornaricu kod Salamine, atenski brodovi su manji i bri, pa mogu lake manevrirati u tjesnacu izmeu kopna i Salamine, katastrofalan poraz perzijske mornarice Bitka kod Plateje (479) odluujui poraz perzijske kopnene vojske od strane Spartanaca - do 449. (Kalijin mir) svi maloazijski polisi i Cipar oslobodili su se perzijske vlasti

22

Posljedice grko-perzijskih ratova: - prestaje razdoblje ekspanzije Perzijske drave i ona dolazi u krizu - Sparta i Atena ojaale su gospodarski i vojno i potvrdile su se kao dva najutjecajnija polisa - zapoinje razdoblje suparnitva izmeu Sparte i Atene za prevlast nad ostalim polisima Peloponeski savez predvodi ga Sparta kao najjaa kopnena sila, u njemu e ostati uglavnom dorski polisi koji nisu imali interesa za nastavak rata s Perzijom preko mora Delski savez (Atenski pomorski savez) Atena i njezini jonski saveznici istupaju iz Peloponeskog saveza i stvaraju novi pomorski savez sa sjeditem na otoku Delu 478. god, Atenjani su opremali i zapovijedali mornaricom, dok su ostali polisi, uglavnom, izdvajali novac u tu svrhu, taj savez prerast e u atensku pomorsku dravu

ZLATNO DOBA ATENE Druga polovica V. st. pr. Kr zlatno doba Atene, Atena postaje glavno politiko i kulturno sredite helenskoga svijeta, na vrhuncu je vojne i gospodarske moi RAZVOJ DEMOKRACIJE Efijalt voa demokratske stranke, 464. oduzeo Areopagu gotovo sve ovlasti i prenio ih na Ekleziju (zakonodavna vlast) i Bule (izvrna vlast), ubijen u zavjeri eupatrida Demokratski poredak: 500 lanova Bulea bira se drijebom na rok od jedne godine, kao i 600 sudaca Helijeje, Areopag je sveden na vijee 9 arhonata koji se brinu iskljuivo za vjerske poslove, 10 stratega, vojnih zapovjednika, bira se prema sposobnostima kao i razliiti dravni slubenici (poreznici, nadzornici, pisari itd.) Periklo novi voa demokratske stranke, biran za stratega (vojnog zapovjednika) uzastopce petnaest godina (444 - 429), u vanjskoj politici provodi ekspanziju Atene, u unutarnjoj dovodi demokratsko ureenje do krajnosti, uveo plau za sve dravne slube ime je motivirao i najsiromanije da sudjeluju u zasjedanjima Eklezije i kandidiraju se za druge dunosti, obnovio Akropolu i izgradio luku Pirej i Dugi zid (izmeu Atene i Pireja), okruio se umjetnicima i filozofima, umro od epidemije u doba spartanske opsade Atene (Peloponeski rat) KULTURA PERIKLOVA DOBA - klasino doba helenske umjetnosti - Akropola nijedna akropola nije se mogla mjeriti s Atenskom, na projektu su sudjelovali najvei tadanji arhitekti i kipari na elu s Fidijom - Partenon veliki hram Djevianske Atene (Athena Parthenos) izgraen u dorskom stilu (Iktin i Kalikrat) s velianstvenim frizom - osim Partenona, na Akropoli su se nalazili hram Erehtej, hram Atene Nike (Pobjednice), Zeusovo svetite, prilaz zvan Propileji te veliki Atenin kip od slonovae i zlata (Fidija) - kipari: Miron (Baca diska), Poliklet (Nosa koplja), Fidija (osim Atene, izradio je i veliki kip Zeusa u Olimpiji, jedno od sedam svjetskih uda) - tragiari: Eshil (Okovani Prometej, Orestije), Sofoklo (Antigona, Kralj Edip), Euripid (Medeja, Elektra, Ifigenija) - najvei grki komiar: Aristofan, njegove komedije ismijavaju osobe iz tadanjeg javnog ivota u Ateni (Oblaci, Ptice, abe)

23

Atena je bila sredite filozofije, u V. st. tamo su djelovali Anaksagora, vie sofista i Sokrat, u IV. st. Platon i Aristotel sofisti putujui uitelji, otkrili su logika pravila i usavrili umijee uvjeravanja, kasniji filozofi doveli su ih na zao glas zbog njihovog estog etikog relativizma (Protagora: ovjek je mjera svih stvari.) Sokrat atenski ulini filozof, djelovao u doba i nakon Peloponeskoga rata, protivnik sofistikog relativiziranja, otkrio definiciju i majeutiku, tvrdi da su vrlina i znanje isto, Znam da nita ne znam., protivnici su ga 399. optuili da kvari atensku mlade, navodno je, umjesto progonstva, izabrao mueniku smrt (popio otrov), uitelj Platona, utemeljitelja idealistike filozofije i kole Akademije

PELOPONESKI RAT (431 404) dugi rat izmeu Sparte i Atene i njihovih saveznika koji je oznaio kraj klasinog doba helenske civilizacije - glavni izvor je Tukidid (djelo Peloponeski rat) Uzrok: suparnitvo Peloponeskog i Pomorskog (Delskog) saveza, ali i otpor atenskoj prevlasti unutar samoga Pomorskog saveza Povod: sukob Atene i Korinta (spartanski saveznik) oko korintske kolonije Potideje, Atenjani su eljeli zavladati strateki vanom Korintskom prevlakom i osigurati se od mogue izdaje Potidejana koji su bili u Pomorskom savezu, naloili su im da porue zidine, to su oni odbili, Atenjani su napali Potideju, a Korinani su im krenuli pomoi, Atenjani su pobijedili, Spartanci su objavili rat Ateni Tijek rata: - Sparta (tj. Peloponeski savez) je imala apsolutnu prednost u kopnenoj vojsci, Atena (tj. Delski savez) u mornarici - 431-421. Arhidamov rat (Arhidam je bio jedan od spartanskih kraljeva), spartanska strana pustoi poluotok Atiku i opsjeda Atenu, ali izbjegava pomorske bitke, atenska strana ugroava Peloponez pomorskim ekspedicijama i izbjegava kopnene bitke - nijedna strana nije mogla ostvariti brzu pobjedu takvom taktikom jer su Atenjani opskrbljivani iz jonskih polisa u Maloj Aziji, a Spartanci iz dorskih polisa na Siciliji - 421 418. Nikijin mir (Nikija je atenski vojskovoa), 421. je potpisan mir koji su obje strane smatrale samo stratekim primirjem, borbe su ponovno zapoele kada su Atenjani pridobili Arg na svoju stranu, to je izazvalo Spartance - 415-413. Sicilski pohod: atenski demagog Alkibijad poveo je glavninu flote na Siciliju s ciljem da uniti spartansku opskrbu, glavna meta bila je Sirakuza, Atenjani su doivjeli teak poraz prekretnica u ratu - 411-404. Dekelejski rat, zavrnica rata u kojoj su Spartanci izvojevali konanu pobjedu, Perzija poinje materijalno pomagati Peloponeski savez, koji gradi flotu - 405. spartanski admiral Lisandar kod Egospotama porazio glavninu atenske mornarice - 404. Atena pristaje na spartanske mirovne uvjete: morali su predati ostatak ratne flote, sruiti Dugi zid, raspustiti Delski savez i platiti veliku ratnu odtetu, Spartanci su na vlast u Ateni doveli trideset tirana (demokracija je obnovljena godinu dana kasnije)

24

Posljedice Peloponeskog rata: - svi grki polisi katastrofalno su se iscrpili - Sparta je zadobila hegemoniju koja je potrajala desetak godina (do spartanskoperzijskog sukoba 394. pr. Kr), meutim, broj spartijata bio je osjetno smanjen i uskoro e doi do ozbiljne krize spartanskog drutva i dravnog ustroja - Atena nikada vie nee biti velesila, nakon oporavka Atene, takav pokuaj zavrio je jednim novim ratom izmeu Atene i Tebe (362. god. pr. Kr.) - Perzijanci su, takoer privremeno, obnovili vlast nad polisima u Joniji - zapoeo je uspon Makedonije

USPON MAKEDONIJE HELENISTIKO DOBA Makedonija nalazi se izmeu Helade i Trakije, ostali Grci su Makedonce smatrali barbarima, tj. negrcima, no nije jasno je li to zato to su bili na niem kulturnom stupnju ili zato to su bili trakog ili ilirskog podrijetla, prevladava teorija da su drevni Makedonci, ipak, jedno od grkih plemena, Makedonija je bila aristokratska monarhija, stanovnitvo se preteno bavilo stoarstvom i ratarstvom, nije bilo polisa, aristokracija je usvojila helensku kulturu, u doba Filipa II. Makedonci dobivaju pravo sudjelovanja na Olimpijskim igrama Filip II. (359 - 336) proirio vlast Makedonije na velik dio Trakije i tako doao do rudnika zlata i drugih metala te stekao veliko bogatstvo - pomirio zavaene aristokratske obitelji - preustroj vojske: profesionalna vojska, makedonska falanga novi bojni red hoplita (16x16) naoruanih kopljima duine 7 m, takoer, jaka konjica - nova prijestolnica: Pela - 348. porazio savez grkih polisa na poluotoku Halkidici - Filipov cilj: ostvariti hegemoniju nad svim Helenima i povesti ih u pohod protiv Perzije - stjee pristae u svim polisima, ako ne zbog politikog slaganja, onda podmiivanjem (Zlatom natovareni magarac otvara vrata svih tvrava.) - protumakedonska stranka je osobito jaka u Ateni (govornik Demosten filipike) - 338. bitka kod Heroneje: Filipova vojska porazila je udruene snage Atene i Tebe, nakon ega je ostvarena makedonska hegemonija nad Heladom - Korintski savez: ine ga svi polisi, koji su formalno sauvali neovisnost, i Makedonsko kraljevstvo, lanicama su zabranjeni meusobni sukobi i dune su izdvajati za zajedniku vojsku Aleksandar III. Veliki (336 323) - postaje makedonski kralj s dvadeset godina - odgojio ga je veliki grki filozof i znanstvenik Aristotel - odluio je ostvariti projekt svojega oca o pohodu protiv Perzije, nije imao namjeru potpuno unititi Perzijsko carstvo, nego samo osvojiti Malu Aziju i uvrstiti makedonsku hegemoniju nad svim Helenima, meutim, Perzijska drava pokazala se krhkijom no to se inila

25

334. pr. Kr. Aleksandar na elu makedonsko-helenske vojske od oko 50,000 ljudi prelazi tjesnac Helespont perzijski kralj Darije III. podcijenio je Aleksandra i nije poslao pomo satrapu iz Sarda, Aleksandar pobjeuje na rijeci Graniku i osvaja Malu Aziju 333. bitka kod Isa, Aleksandar pobjeuje i veliku Darijevu vojsku, nastavlja pohod prema jugu kako bi zauzeo vane perzijske luke u Fenikiji, opsada i pad Tira legenda o Gordijskom voru 332. Aleksandar ulazi u Egipat, gdje ga sveenici proglaavaju Amonovim sinom i novim faraonom, osniva novu egipatsku prijestolnicu Aleksandriju, opijen pobjedama nastavlja pohod vjerujui da je doista boanstvo 331. odluujua bitka kod Gaugamele u Mezopotamiji, Aleksandar zauzima Babilon i razara Perzepol 330. Darije III. bjei u Baktriju (Afganistan Tadikistan), satrap Bes daje ga ubiti, a Aleksandar ubija Besa i sahranjuje Darija s kraljevskim poastima Aleksandar se proglaava novim perzijskim kraljem i premjeta prijestolnicu u Babilon, svadba Europe i Azije pohod na Indiju, Aleksandrovi vojnici odbijaju nastaviti prijeko rijeke Inda, povratak preko pustinjske Gedrozije 323. Aleksandrova smrt Aleksandrova drava bila je jedinstvena samo u teoriji, budui da nikakva vlast nije mogla potpuno nadzirati tako golem prostor, pa satrapi vladaju kao samostalni vladari

POSLJEDICE ALEKSANDROVIH OSVAJANJA - politike: nakon Aleksandrove smrti poinju borbe izmeu njegovih vojskovoa i nastaju drave dijadoha, tj. nasljednika, Makedonijom je zavladala dinastija Antigonida, iju hegemoniju priznaju i helenski polisi (prijestolnica Pela), Egiptom dinastija Ptolemejevia (prijestolnica Aleksandrija), dok je Sirijom i Mezopotamijom vladala dinastija Seleukida (prijestolnica Antiohija), u Maloj Aziji nastalo je nekoliko manjih drava, a na istoku Perzije pojavila se drava Parta - gospodarske: blago iz perzijske riznice Aleksandar daje prekovati u novac to dovodi do pada vrijednosti novca i rasta cijena, padaju jedino cijene robova budui da se njihov broj znatno poveao, obezvrijeen je rad slobodnih obrtnika i oni propadaju, gospodarska kriza je najvie pogodila upravo helenski svijet - kulturne: grki jezik i obiaji ire se daleko na istok, dolazi do mijeanja helenske kulture s kulturama Bliskoga istoka, rezultat se naziva helenistikom kulturom (helenistiko doba: IV I. st. pr. Kr), od tridesetak novih gradova pod nazivom Aleksandrija opstala je jedino ona u Egiptu koja je postala prvi pravi kozmopolitski velegrad (uz sirijsku Antiohiju i maloazijski Pergam) - kozmopolitizam uvjerenje o itavom svijetu kao domovini - sinkretizam proimanje religija, istonjaki mistini kultovi, koji obeavaju proienje due i spas proirili su se itavim sredozemnim svijetom, npr. kult Mitre (Perzija), Izide i Ozirisa (Egipat), Kibele (Bliski istok) - pojava novih filozofskih kola koje ue kako se ovjek moe uzdii do ideala mudraca: kinici (odbacivanjem kulture i drutvenih konvencija), stoici (prihvaanjem sudbine), epikurejci (uivanjem u pravim stvarima), skeptici (suzdravanjem od donoenja sudova) - razvoj pojedinanih znanosti (pospjeila ga je razmjena znanja): matematika, zemljopis, astronomija, zoologija, botanika, fizika, kemija, medicina mnogi helenistiki vladari sanjali su o novom svjetskom carstvu, no to je polo za rukom tek Rimljanima

26

DREVNA ITALIJA Apeninski poluotok povoljan za ivot zbog blage klime, plodnog tla i dovoljno vode - tijekom indoeuropske seobe u Italiju dolaze razliite etnike skupine - prvi val: bronano doba, kultura terramare - drugi val: eljezno doba, kultura villanova - do VIII. st. pr. Kr. oblikovali su se zasebni narodi - Sikani: prastanovnitvo koje se odralo ponegdje na jugu - Italici: najbrojnija skupina indoeuropskih plemena, Latini, Samniani, Sabinjani, Volsci - Etruani: narod nepoznata podrijetla u dananjoj Toskani - Iliri: jug talijanske jadranske obale - Kelti (Gali): dolina rijeke Po - Heleni: kolonije na Siciliji i u junoj Italiji, gospodarski i kulturno najnapredniji - Kartaani: kolonije na Siciliji, Sardiniji i Korzici ETRUANI - zovu ih i Tuskima i Tirencima (otuda Toskana i Tirensko more) - neki smatraju da su se doselili iz Male Azije, neki da su autohtoni (starosjedioci) - prvi od apeninskih naroda koji je stvorio civilizaciju, etrurska kultura ima dosta zajednikih obiljeja s kulturom Grka u arhajsko doba - politika organizacija slina je grkom polisu, u svakom gradu vlast ima aristokracija i kralj (koji je vjerojatno dolazio na vlast izbornim putem) - dvanaest etrurskih gradova (Tarkvinija, Luna, Voltera, Klusij itd) ini labavi savez - u VII. i VI. st. pr. Kr. etrurski savez predstavlja talasokraciju na Tirenskom moru, vlada Korzikom (koju se preoteli Grcima, a u sporazumu s Kartaanima) i Lacijem - vladajui Latinima, utvrdili su Rim i ondje postavili dinastiju Tarkvinijevaca - etruansku pomorsku ekspanziju zaustavila je Sirakuza, dok su ih u Padskoj nizini zaustavili Gali - do III. st. pr. Kr. svi etrurski gradovi podvrgnuti su vlasti Rima, a Etruani su postupno latinizirani - u starom svijetu bili su na glasu kao vjeti trgovci i obrtnici

27

materijalna obiljeja njihove civilizacije uglavnom su poznata po njihovim grobnicama, podzemne i nadzemne grobnice (tumuli), freske i sarkofazi, uz pokojnika su polagali nakit i dragocjenosti etruanska religija bila je usredotoena na zagrobni ivot i duhovni svijet, razvili su razliite postupke umirivanja demona i dua preminulih (npr. gladijatorske borbe na groblju) te postupke gatanja (utroba rtvovane ivotinje, let ptica i sl.), trojstvo vrhovnih bogova Tinija, Uni, Minerva Etruani su prvi koristili lukove u graditeljstvu to im je omoguilo gradnju svodova, podzemnih cisterni i hodnika, vodovod i kanalizaciju etruansko pismo je odgonetnuto, ali njihov jezik ne mnoga obiljeja njihove kulture preuzeli su i razradili Rimljani

POETCI I USPON RIMA 753. g. pr. Kr. prema predaji te je godine osnovan grad Rim, rimska era zapoinje tom godinom (Varonova era) 7 breuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Kvirinal, Viminal, Kapitol, Celij Legenda o postanku: Romul i Rem, blizanci, sinovi Ree Silvije i boga Marsa, njihov stric Amulije, nezakoniti vladar Albe Longe koji je preoteo vlast bratu Numitoru, dao ih je izloiti u prirodi, nala ih je i othranila vuica, a zatim ih je odgojio jedan pastir, kada su odrasli pomogli su Numitoru da se vrati na vlast, on im je dao zemlju da osnuju novi grad, izbila je svaa meu braom, Romul ubija Rema i postaje prvi rimski kralj Arheoloke interpretacije: - IX. st. pr. Kr. nastaju prva naselja na breuljcima uz rijeku Tiber, dolina je bila movarna i nije bila pogodna za ivot - VII. st. pr. Kr. latinskim selima uz Tiber zavladali su Etruani, Etruani su pomogli domorodcima isuiti movare, sela na breuljcima su se postupno ujedinila u jedinstveno naselje Doba kraljeva: prema predaji traje od 753. do 509. pr. Kr. - spominje se sedam legendarnih kraljeva, od kojih su trojica posljednjih bili Etruani, sigurno ih je bilo vie od sedam - rimsko stanovnitvo dijelilo se na tri plemena (tribus), svako pleme na deset kurija (curia), a svaka kurija na deset rodova (gens), drutvo je bilo izrazito patrijarhalno - patriciji, kasnija rimska aristokracija, potjeu od tih prvobitnih 300 rodova, imali su politika prava, imaju pravo glasa u skuptini, tj. komiciji kurije (comitia curiata) - plebejci, plebs, puk, kasniji doseljenici u Rim, uglavnom obrtnici, nisu imali politika prava i ivjeli su odvojeno na Aventinu - kralj (rex), vrhovni sudac, sveenik i vojni zapovjednik, nije imao nasljednu vlast nego ga je birala skuptina a potvrivao senat - senat (senex = starac), vijee staraca, ine ga starjeine rodova, potvruje odluke skuptine

28

navodno je esti rimski kralj Servije Tulije proveo novu podjelu stanovnitva na imovinske razrede (classes) koji su se dijelili na centurije, a time je i narodna skuptina preustrojena na centurijatske komicije - posljednji kralj Tarkvinije Oholi protjeran je iz Rima zato to je nj. sin silovao djevojku po imenu Lukrecija, proglaena je republika, a Rim se oslobodio prevlasti Etruana Rimska Republika: od 509. do 27. pr. Kr. - res publica = javna stvar - sve dravne slube (magistrature) su izborne i vremenski ograniene - kraljevske ovlasti prelaze na dvojicu konzula koji se biraju na godinu dana - sva stvarna vlast koncentrirana je u senatu, Rim je aristokratska republika - plebejci su nakon Servijevih reformi imali pravo glasa u skuptini, no nisu imali pristup magistraturama i nisu smjeli sklapati brakove s patricijima - 494. pr. Kr. plebs dobiva pravo birati pukog tribuna koji sudjeluje na sjednicama senata i ima pravo veta - 367. plebejci i patriciji izjednaeni su u graanskim pravima - magistrature: pretor vrhovni sudac, pontifex maximus vrhovni sveenik, kvestor nadzire dravnu blagajnu, edili nadziru javni red i mir, utege, gradsku istou, diktator izvanredna magistratura, u posebnim uvjetima diktator dobiva neogranienu vlast od senata na rok od est mjeseci, cenzori svakih pet godina biraju se cenzori koji popisuju stanovnitvo i imovinu te odreuju visinu poreza Rimska vojska: vojni obveznici su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, u doba Republike opremaju se o svom troku, osnovna jedinica je legija (3000 kasnije 6000 pjeaka legionara, pomone jedinice konjanika, strijelaca i bojne tehnike), dijeli se kohorte (600), manipule (200) i centurije (100), stroga stega, veterani dobivaju mali zemljini posjed

29

USPOSTAVA RIMSKE VLASTI NAD SREDOZEMLJEM Jaanje rimske drave: - zahvaljujui ustroju drave i drutva rimski graani odani su Republici i spremni su se za nju rtvovati - rimska vojska bila je dobro uvjebana i disciplinirana - ravnotea snaga u Italiji i na Sredozemlju bila je krhka, pa su se Rimljani uspjeli nametnuti kao vodea sila spretnom politikom - Divide et impera! (Podijeli pa vladaj) odnos prema svim poraenim protivnicima nije bio jednak, jedni su doslovno porobljeni, drugi podvrgnuti hegemoniji, trei pretvoreni u saveznike (socii) Osvajanje Italije (IV-III. st. pr. Kr): - 390. pr. Kr. Rimljani su odbili najezdu Gala (guske su spasile Rim) - 340. Latinski rat rimska pobjeda nad Latinskim savezom - samnitski ratovi Rimljani lome otpor Samniana i uvruju vlast na jugu Italije (pokoren je i grki grad Neapolis, dananji Napulj) - poetak III. st. Rim se mijea u razmirice izmeu helenskih polisa na jugu Italije, u rat izmeu Rima i Tarenta umijeao se epirski kralj Pir (Pirova pobjeda) - 285. Pir se povlai iz Italije itav jug Apeninskog poluotoka je pod vlau Rima, dok Siciliju zauzimaju Kartaani - 265. pad Volsinija, posljednjeg etruanskog uporita - ager publicus (dravna zemlja), daje se u zakup uglednim rimskim graanima Punski ratovi (III-II. st) - Puni = Kartaani - Kartaga kolonija fenikog grada Tira u dananjem Tunisu, osnovana u IX. st. pr. Kr, do IV. st. Kartaga je od trgovakog sredita prerasla u glavnu talasokraciju zapadnoga Sredozemlja, na vlasti u Kartagi je oligarhija, Kartaana je malo, ali zahvaljujui gospodarskoj moi imaju jaku plaeniku vojsku sastavljenu od Grka, Italika, Kelta itd, njihova kultura ima mijeana, tj. helenistika obiljeja - Prvi punski rat (264 - 241) sukob Kartage i Rima oko Sicilije, itnice Sredozemlja, nakon kartakog zauzimanja Mesane, Rimljani napadaju Siciliju, uz

30

velike napore i gubitke Rimljani su uspjeli izgraditi flotu i izvojevati pobjedu, Kartaani su prisiljeni povui se sa Sicilije, Sardinije i Korzike koje postaju prve rimske provincije - Drugi punski rat (219 - 202) Kartaani ire posjede na Pirenejskom poluotoku (Hispanija), koji je bogat rudama, osnovana kolonija Nova Kartaga, Rimljani se spremaju napasti Kartaane u Hispaniji, meutim, preduhitrio ih je vojskovoa Hanibal, Hanibal je preao Alpe i poeo pustoiti Italiju, na njegovu stranu stali su Kelti i neki italski gradovi, 216. teak rimski poraz kod Kane, neuspjela opsada Rima, 204. rimski vojskovoa Scipion iskrcava se u Africi, Hanibal se mora povui iz Italije, 202. rimska odluujua pobjeda kod Zame, Kartaani moraju platiti ratnu odtetu i predati Rimljanima svu mornaricu, rimska provincija Hispanija - Trei punski rat (148 146) Kartaga se brzo oporavlja, to navodi Rimljane da preduhitre obnovu njezine talasokracije (Katon: Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti.), povod ratu je sukob Kartage s rimskim saveznicima Numianima, nakon dvogodinje opsade, Kartaga je sravnjena sa zemljom, provincija Afrika Osvajanje istonog Sredozemlja: - Ilirski ratovi (229 167), Rimljani se sukobljavaju s Ilirima zbog njihova gusarstva, u tri rata zavladali su cijelom istonojadranskom obalom, provincija Ilirik - sukob s Makedonijom, zapoinje u doba 2. punskog rata jer je Filip V. bio Hanibalov saveznik, Makedonija priznaje poraz 167. - 148. provincija Makedonija - 147. Rimljani razaraju Korint, provincija Ahaja - pergamski kralj Atal III. nema nasljednika i oporuno ostavlja svoju dravu Rimu, tu e nastati rimska provincija Azija

31

KULTURA I DRUTVO RIMSKE REPUBLIKE Obitelj: rimska familija, temeljna jedinica drutva, obuhvaa iru obitelj, klijente i robove, vlast oca (pater familias) je neograniena Religija: rimska religija razvila se kao spoj italsko-etruanskih i grkih vjerovanja, bogovi rimskog panteona su italska boanstva s preuzetim osobinama grkih bogova, najvanija je Kapitolijska trijada Jupiter (Zeus), Junona (Hera) i Minerva (Atena), osobito se tovao i Mars, bog proljea, poistovjeen s grkim bogom rata Aresom, Rimljani su preuzeli etruansko vjerovanje u duhove (lari, penati, geniji), obredi su ukljuivali rtvovanje ivotinja i gatanje Svakodnevni ivot: Forum Romanum (glavni trg) bio je sredite drutvenog i politikog ivota, dok se trgovalo na drugim trgovima, mladi patriciji odgajaju se da budu sposobni u svojoj drutvenoj ulozi, dobivaju poduku iz itanja i pisanja, matematike, retorike te prolaze vojnu obuku, rimske vrijednosti: vrlina, rad i vjera, patricijske obitelji u to doba same obrauju zemlju, robova ima malo, oni su posluga i pomona radna snaga, plebs ivi neto skromnije od patricija, ali ima neka politika prava i vojnu obvezu Umjetnost: najjai je helenski utjecaj, izvorna umjetnost je na skromnom stupnju, ali s osvajakim ratovima umjetnost dostie grki izraz, nekrokorintija zaplijenjena keramika iz Korinta i drugih grkih gradova, portretistiko kiparstvo, epsko i lirsko pjesnitvo, komedija (Plaut, Terencije) Drutvene suprotnosti s vremenom se poveavaju, to je posljedica osvajakih ratova - podjela na patricije i plebs sve je manje znaajna zbog poveanja imovinskih razlika, pojavljuje se sloj veleposjednika (nobili), dok se velika veina graana pretvara u svjetinu bez zemlje i posla (proletarijat) - nobili se dijele na senatorski i viteki stale, senatorske patricijske obitelji prigrabile su najvee zemljine posjede, dok su vitezovi plebejci koji su se obogatili trgovinom i zelenatvom (vitezovi slue vojsku kao konjanici, taj naziv e se odrati sve do srednjeg vijeka, kada e oznaavati nie plemstvo u zapadnoj Europi) - zbog prelaska na robovsko obraivanje veleposjeda trite unitava sloj seljaka-sitnih posjednika, koji se proletariziraju i dolaze ivjeti u grad od prosjaenja, sitnog kriminala i milostinje politiara

32

pojava stranaka u politikom ivotu: optimati stranka senatora koja eli poveati ovlasti Senata, populari stranka koja privlai nie slojeve obeanjima o agrarnoj reformi agrarnu reformu pokuali su provesti puki tribuni Tiberije Grakho (133. pr. Kr), pa zatim njegov mlai brat Gaj (123. g), obojica su ubijena u senatorskim urotama Italici koji su bili u saveznikom odnosu s Rimom zahtijevali su puno rimsko graansko pravo i preraspodjelu zemlje u kojoj bi i oni sudjelovali, to je urodilo i Saveznikim ratom nakon punskih ratova, rimsko gospodarstvo potpuno prelazi na robovsku privredu, robovi e naposljetku raditi u doslovno svim zanimanjima i to gotovo iskljuivo oni ustanci robova: 138. pr. Kr. Sicilija, 73. pr. Kr. Spartakov ustanak (zapoeo u gladijatorskoj koli u Kapui)

RIM U DOBA GRAANSKIH RATOVA II I. st. pr. Kr zaotravaju se drutvene suprotnosti, to e dovesti do tri graanska rata (Marije Sula, Pompej Cezar, Marko Antonije Oktavijan), urota i politikih ubojstava te dva velika ustanka robova - sloj sitnih seljakih posjednika potpuno nestaje - Rim je prenapuen besposlenim proleterima - vojska postaje neuinkovita (popunjava se graanskom mobilizacijom, vojnici se opremaju o svom troku, a za vojnu slubu ne prima se redovna plaa nego udio u plijenu, pad motivacije rimskih vojnika) veliki gubitci u ratu s Numianima i porazi od germanskih plemena na sjevernoj granici Gaj Marije plebejac koji je uspio u vojnoj i politikoj karijeri, jedan od voa stranke populara, 105. god. uspjeno priveo kraju rat protiv numidskog kralja Jugurte, 102-101. god. porazio Cimbre i Teutone, istodobno je pet puta uzastopce biran za konzula i stekao veliko materijalno bogatstvo Marijeva vojna reforma: uvodi se profesionalna vojska, vojsci pristupaju dragovoljci na rok od 16 godina, dobivaju vojnu opremu i plau od drave te mirovinu u obliku zemljoposjeda, time je poveana mo vojnih zapovjednika i uloga vojske u dravi jer su vojnici ponajprije odani svojem zapovjedniku (zapravo se radilo o privatnim vojskama), osnovna vojna jedinica postaje legija od 6000 ljudi Lucije Kornelije Sula voa optimata i Marijev suparnik, iz ugledne patricijske obitelji, istaknuo se u Saveznikom ratu (90 88. god, pobuna Italika koji su traili puno rimsko graansko pravo, Italici su poraeni u ratu, ali im je ipak priznato graansko pravo), takoer je stvorio vlastitu privatnu vojsku Prvi graanski rat (8882) Senat je odluio pokrenuti vojni pohod u Malu Aziju protiv pontskog kralja Mitridata VI (oekivao se velik ratni plijen), zapovjednitvo je povjereno Suli, no populari i vitezovi uspjeli su ga razrijeiti te dunosti i predati je Mariju, Sulin dravni udar, nakon odlaska Suline vojske na Istok, grad ponovo zauzimaju Marijeve snage, 82. god. Sula se vraa, zauzima grad, postaje diktator i provodi politike istke (proskripcije popisi dravnih neprijatelja koje je svatko mogao ubiti i dobiti nagradu)

33

79. god. nakon to je osigurao prevlast optimata, Sula predaje vlast i povlai se iz politike Marko Tulije Ciceron politiar, knjievnik i filozof, zagovara republikanstvo i uvanje rimske tradicije, kao konzul, 63. god. razotkrio i sprijeio dravni udar Lucija Sergija Katiline, 43. god, u doba Drugoga trijumvirata ubijen u proskripcijama Prvi trijumvirat (5949) kako bi izbjegli meusobni sukob, trojica najutjecajnijih politiara, Cezar, Pompej i Kras podijelili su vlast nad Rimskom Republikom (Pompej i Kras istaknuli su se pri guenju Spartakova ustanka) Marko Licinije Kras najimuniji Rimljanin kojega su podravali novarski krugovi, Pompejev suparnik, poginuo u vojnom pohodu u Siriji Gnej Pompej proslavio se vojnom karijerom, obnaao dunost konzula, nakon Krasove smrti povezao se sa senatorskim staleom i postao Cezarov suparnik Gaj Julije Cezar patricij koji je uivao podrku puka, osvaja Galije te upravitelj Galije i Ilirika, ima ambicije postati teokratski monarh, a uzor mu je Aleksandar Veliki Drugi graanski rat (49-48) Cezar pobjeuje Pompeja, proglaen doivotnim diktatorom 44. god. Cezar je ubijen u senatorskoj uroti Drugi trijumvirat (43-31) vlast dijele Cezarove pristae Gaj Oktavijan (Cezarov praneak i posinak, koji postaje konzul), Marko Antonije i Lepid, sva trojica dobivaju diktatorske ovlasti, provode proskripcije i dijele dravu na tri dijela (Zapad Oktavijan, Istok Antonije, Afrika Lepid), Oktavijan spletkama uspijeva iskljuiti Lepida iz vlasti, a Marka Antonija proglasiti dravnim neprijateljem (potonji je otiao u Egipat i postao ljubavnikom kraljice Kleopatre) 31. god. pomorska bitka kod Akcija Oktavijanova pobjeda, Antonije i Kleopatra poinili su samoubojstvo, Oktavijan osvaja Egipat i postaje upravitelj te nove bogate provincije, ubrzo e provesti reforme koje e ga uiniti monarhom uspostava Carstva 27. pr. Kr.

RIMSKO CARSTVO: DOBA PRINCIPATA AUGUSTOVA VLADAVINA 27. pr. Kr 14. p. Kr. Principat sustav vladavine za Augusta i nj. nasljednika, formalno republikanski August je prisvojio sve vane magistrature, nadzire vojsku i dravnu riznicu 1. Princeps senatus prvak Senata, prvi iznosi miljenje u Senatu, istodobno je cenzor i osobno sastavlja popis senatora 2. Imperator vrhovni zapovjednik vojske 3. Konzul 4. Prokonzul upravitelj dravnih provincija 5. Tribun to mu osigurava nepovredivost osobe 6. Pontifex maximus nadzor nad bogoslujem, kalendarom i obiajima Augustove reforme - zakoni o udoreu, obitelji i vjeri - nobile pridobiva mjestima u Senatu i vojnim poloajima - vitezove pridobiva mjestima u upravi - dijeljenje ita i cirkuske igre za puk (Kruha i igara!) - vojne reforme: smanjen broj legija, pretorijanska garda, pomoni odredi - carske i senatske pokrajine - romanizacija provincija Nove pokrajine: Egipat, Germanija, Ilirik

34

Pax romana (rimski mir) red, mir i blagostanje zlatno doba rimske povijesti Carski kult oboavanje carevog genija JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA (do 68. g) - nastavlja se doba procvata, ali dolazi do sukoba izmeu careva i Senata te dravnih udara, nasljeivanje se temelji na naelu usvojenja, car bira nasljednika, koji je obino sposoban mladi roak usvojen kao carev sin Tiberije (14-37) nastavlja Augustovo djelo, tedljiv i strog, ali paranoian, pred kraj ivota povlai se na otok Capri Kaligula (37-41) neuravnoteen i nasilan, ubijen u pretorijanskoj uroti Klaudije (41-54) obrazovan i cijenjen, vlada u slozi sa Senatom, osvaja Britaniju, meutim, ubijen je u pretorijanskoj uroti Neron (54-68) oponaa helenistike vladare, omraen zbog samovolje, neki ga okrivljuju za velik poar u Rimu 64. god, prvi sustavno progoni krane, takoer svrgnut vojnim udarom 69 godina triju careva FLAVIJEVSKA DINASTIJA (68-96) tri nasljedna cara, nastavak gospodarskog procvata i nova osvajanja Vespazijan (69-79) zapovjednik u pobunjenoj Judeji, vojska ga je proglasila carem, provodi reforme i ponovo uspostavlja red u Carstvu Tit (79-81) gui idovski ustanak i raseljava idove po Carstvu Domicijan (81-96) naziva se gospodarom i bogom, svrgnut dravnim udarom ANTONINSKA DINASTIJA (II. stoljee) adoptivni carevi, vladari te dinastije nisu povezani krvnim srodstvom nego ustanovom usvajanja, vrhunac moi Carstva i poetak krize, nazvani su Antonini po jednom od vladara (Antonin Pio) Trajan (98-117) prvi car roen izvan Italije (Hispanac), uspjeni osvajaki ratovi i najvei teritorijalni opseg Carstva (Dacija, Armenija, Mezopotamija, Arabija) Hadrijan (117-138) vodi obrambene ratove i naputa Mezopotamiju, ureuje sustav obrane na granici i osobno posjeuje sve dijelove Carstva, Hadrijanov zid u Britaniji, raseljava idove nakon novog ustanka, potie romanizaciju i osnivanje novih gradova Marko Aurelije (161-180) filozof na prijestolju, ratuje protiv Germana i Parta, naslijedio ga je sin Komod, koji se pokazao potpuno nedostojnim vladarom, pa je svrgnut SEVEROVSKA DINASTIJA (193-235) uvoenje otvorene vojne monarhije, oslanjaju se na vojsku i neitalsko stanovnitvo, veliki trokovi inflacija (kvarenje novca), Septimije Sever (193 211), Karakala (211-217) 212. Karakalin edikt svi slobodni stanovnici dobivaju graansko pravo KRIZA RIMSKOG CARSTVA (III. STOLJEE) - doba vojnikih careva, koji ne tvore dinastiju, nego, u pravilu, dolaze udarom na vlast - stalan pritisak na istone i sjeverne granice (Parti, Germani) - ogromni izdatci za vojsku i golemi inovniki aparat - novi graanski ratovi izmeu protucareva - gospodarska kriza: manjak radne snage, previsoki porezi, pad proizvodnje, hiperinflacija, zbog nedostatka robova veleposjedi se poinju dijeliti u zakup kolonima - barbarizacija poinje naseljavanje Germana i drugih plemena du granice kao saveznika

35

(nesreeno) PREOBRAZBA RIMSKOG CARSTVA Dioklecijan (284-305) - asnik pukog podrijetla iz Dalmacije - DOMINAT novi sustav vladavine, car je neogranieni gospodar svojih podanika, istonjaki dvorski ceremonijal - Upravne reforme: tetrarhija (etverovlae), podjela na 12 dijeceza, preustroj i razdvajanje inovnikog aparata i vojske - Gospodarske reforme: porez u naturi, vezivanje poljodjelaca uz zemlju, propisi o cijenama - Jupiterov kult, progoni krana - Dioklecijanova palaa Konstantin Veliki (306-337) - pobjednik u graanskom ratu izmeu tetrarha - nastavlja reforme - dinastiko etverovlae (august + 3 cezara) - prefekture pretorija (Istok, Ilirik, Italija, Galija) - prefekti pretorija civilna uprava - magister militum vrhovni zapovjednik vojske - pogranina i pokretna vojska - reforma novanog sustava zlatni standard - prvi car kranin, Milanski edikt (313) 330. nova prijestolnica Konstantinopol

DRUTVO U VRIJEME CARSTVA Limes sustav pograninih utvrda Cestovna mrea vojska, pota i, izuzetno, trgovina Istoni je dio Carstva gospodarski razvijeniji

36

Trgovina: ito, vino, maslinovo ulje, robovi Obrti: veina obrtnika su slobodnjaci, obrtnike udruge pretea cehova Rudnici: Alpe, Hispanija, Britanija, Ilirik Poljoprivreda: pojava kolonatskog sustava, koloni zakupnici Smanjivanje broja robova prestanak osvajakih ratova, osloboenici Gradovi: kolonije i municipiji (novi i stari gradovi koji imaju samoupravu) Civitas gradska opina Villae urbanae (gradske bogatake kue s unutarnjim dvoritem) Villae suburbanae (ladanjske kue) Insulae (viekatnice s najamnim stanovima) Javne graevine: bazilike, terme, teatri, biblioteke, cirkusi, stadioni, amfiteatri KRANSTVO KULTURA U DOBA CARSTVA

37