KLASIFIKACIJA POREZA SEMINARSKI RAD

11.06.2011

SADR AJ:

1. Klasifikacija poreza 1.1 subjektni i objektni porezi 1.2 sinteti ki i analiti ki porezi 1.3 reparticijski i kvotni porezi 1.4 fundirani i nefundirani porezi 1.5 katastarski i tarifni porezi 1.6 op i i namjenski porezi 1.7 redovni i izvanredni porezi 1.8 osnovni i dopunski porezi 1.9 posredni i neposredni porezi 2. Zaklju ak 3. Literatura

UVOD:

to se o pojedinom poreznom obliku vi e zna, to je, dakle, vi e njegovih osobina upoznato i prou eno, to e s ve om sigurno u mo i o ekivati da e njegovo uvo enje u porezni sustav posti i eljene u inke. Me u mnogobrojnim poreznim oblicima jednog poreznog sustava mogu e je analiti kom ocjenom njihovih karakteristika prona i sli nosti i identi nosti koje omogu uju njihovo grupiranje. Ovo grupiranje odnosno podjela poreza prema nekim bitnim karakteristikama omogu uje uspore ivanje dobrih i lo ih osobina pojedinih grupa poreza, olak ava analizu u inaka do kojih prilikom oporezivanja dolazi u prakti noj primjeni niza poreznih oblika. Od velike je va nosti za porezni sustav, ali i socio-ekonomski i politi ki sustav u cijelosti, kojeg je porezni sustav samo jedan dio, ho e li se uop e, i kad, s kojim intenzitetom i u kojoj domeni manifestirati efekti primijenjenog poreza. Upravo se analizom karakteristika pojedinih klasifikacijskih grupa poreza mogu spoznati i utvrditi ciljevi koji se primjenom poreza iz pojedine skupine mogu posti i.

1. KLASIFIKACIJA POREZA Teorijska i prakti na va nost klasifikacije poreza u financijskoj je znanosti ve odavno spoznata, o emu svjedo i niz zna ajnih i istaknutih financijskih teoreti ara koji su u tom problemu posvetili mnogo pa nje, mada treba spomenuti da ima odre eni broj autora koji ne vide nikakvu potrebu za klasifikacijom poreza ( npr. Nicholson, Kerschagl, Cossa, Dalton, King ). Pojedini se porezni oblici mogu klasificirati na vi e na ina. Na ovom e mjestu biti govora o sljede im grupama poreza: 1.subjektni i objektni 2.sinteti ki i analiti ki 3.reparticijski i kvotni 4.fundirani i nefundirani 5.katastarski i tarifni 6.op i i namjenski 7.redovni i izvanredni 8.osnovni i dopunski porezi 9.posredni i neposredni Iako su posredni i neposredni porezi svrstani na posljednje mjesto u prikazu klasifikacije poreza, upravo se njima posve uje najvi e pa nje.

1.1SINTETI KI I ANALITI KI POREZI Sinteti kim porezima oporezuje se ukupna porezna snaga poreznog obveznika. Prilikom oporezivanja uzimaju se u obzir sve okolnosti koje su vezane uz osobu poreznog obveznika, a va ne su za utvr ivanje visine poreznog optere enja. Analiti kim porezima oporezuju se svaki pojedini prihod, odnosno imovinski predmet, neovisno o osobi poreznog obveznika.

1.2 SUBJEKTNI I OBJEKTIVNI POREZNI Pri subjektivnim porezima uzima se prilikom oporezivanja u obzir osoba poreznog obveznika, pa se njegova porezna sposobnost utvr uje uz respektiranje relevantnih imbenika vezanih uz samu osobu poreznog obveznika. Kod subjektivnih poreza visina porezne obveze ovisi o poreznoj snazi i o osobnim svojstvima poreznog obveznika koja se uzimaju u obzir prilikom oporezivanja. Istaknuti porezni oblici koji spadaju u skupinu subjektivnih poreza jesu porez na dohodak i porez na cjelokupnu imovinu. Pri objektivnim porezima ne uzima se prilikom oporezivanja u obzir osoba poreznog obveznika, nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja. Kod oporezivanja primjenom objektivnih poreza mo e se dogoditi da jedan porezni obveznik pla a vi e takvih poreza, jer ima vi e objekata oporezivanja. Primjena objektnog poreza isto tako zna i da pri oporezivanju nije uzeta u obzir ukupna porezna snaga poreznog obveznika. To stoga to je kod oporezivanja tom vrstom poreza va an samo konkretan objekt koji prema propisima podlije e oporezivanju, a svejedno je tko ga posjeduje ili se njime koristi, ili koliko se pojedina no objekata kod pojedinog poreznog obveznika steklo. Oporezuju i ukupnu poreznu snagu, subjektni porezi ukazaju se kao djelotvorni instrumenti koje je mogu e primijeniti za postizanje ciljeva ekonomske, a osobito socijalne prirode.

1.3REPARTICIJSKI I KVOTNI POREZI Kriterij za razlikovanje poreza na reparacijske i kvotne jest na in uvo enja porezne obveze. Kod reparacijskih je poreza dr ava unaprijed utvrdila iznos koji e ubrati na odre enom podru ju primjenom pojedinog poreza ili svih poreza. Reparacijski se porezi ubiru tako to se od dr ave unaprijed utvr eni iznos prema nekim kriterijima dijeli na dijelove koje trebaju snositi pojedini porezni obveznici. Npr., ukupni iznos poreza podijelit e se brojem teritorijalnih jedinica, a one e ga onda opet prema nekom kriteriju dijeliti sve dok se ne do e do onog dijela to ga kao svoju poreznu obvezu treba nositi i platiti pojedini porezni obveznik.

Kod kvotnih poreza porezni obveznik odgovara svojoj poreznoj obvezi tako to e iz svoje ekonomske snage izdvojiti to no unaprijed utvr en dio. Element relevantan za poreznog obveznika prilikom pla anja kvotnog poreza je porezna stopa. Danas se op enito mo e re i da reparticijskih poreza nema niti jedan suvremeni porezni sustav. Izuzmu li se izvanredne prilike, reparticijski su porezi u suvremenim poreznim sustavima prepustili svoje mjesto kvotnim porezima. No, i reparticijski porezi imaju neke prednosti, premda su one slabije od njihovih nedostataka. Tako se predno u reparticijskog poreza smatra mogu nost da dr ava zaista pribavi planirani iznos oporezivanjem, kao i mogu nost da se ovom vrstom poreza izvr i razrez poreza koji najbolje odgovara lokalnim prilikama i polo aju pojedinih poreznih obveznika. Nedostaci ovog na ina oporezivanja ogledaju se, me u ostalim, u : 1. Mogu nost da do e do favoriziranja 2. Neravnomjernosti, jer se oporezivanje obavlja neovisno o ekonomskoj snazi i poreznoj sposobnosti poreznog obveznika

1.4 FUNDIRANI I NEFUNDIRANI POREZI Pod fundiranim se porezima razumijevaju porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv. Fundiranih izvora, dok se nefundiranim porezima ozna avaju oni kojima se oporezuju prihodi od tzv. Nestalnih, nesigurnih izvora. Primjere za fundirane, dakle stalne i sigurne izvore oporezivanja s jedne strane, odnosno one koji se karakteriziraju kao nefundirani, nestalni i nesigurni s druge strane, danas nije jednostavno navesti. Noviji je razvoj doga aja, posebice od 30-ih godina 20.stolje a me utim pokazao da kapital, imovina i prihodi od imovine i nemaju onaj karakter stalnosti i sigurnosti kakav im se pripisivao ranije, kao to ni rad, zaposlenost i posljedi no prihodi od rada nisu ni izdaleka toliko slu ajni, nesigurni kao to je to bilo u socio-ekonomskim sustavima zasnovanima na pretpostavkama razli itima od dana njih.

1.5 KATASTARSKI I TARIFNI POREZI Katastarski su porezi oni koji se ubiru na temelju razreza poreza na injenog prema za to relevantnim podacima koji su uvedeni u katastarske knjige, registre i druge sli ne knjige koji imaju karakter javnih isprava. Svi podaci navedeni u javnim ispravama smatraju se to nima dok se ne doka e suprotno. Stoga e porezna obveza glasiti na osobu koja je navedena u takvoj javnoj ispravi kao vlasnik, korisnik ili u ivatelj objekta oporezivanja. Objekt oporezivanja bit e upravo taj upisani objekt, a i osnovica oporezivanja se tako er utvr uje na temelju podataka unesenih u katastarske knjige i druge sli ne javne isprave. Tarifni su porezi oni koji se ubiru na osnovi podataka navedenih u slu beno utvr enom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa. Oporezivanje na osnovi katastarskih knjiga naj e e se primjenjuje kod direktnih poreza, kao to je to npr., porez na imovinu, dok se oporezivanje na osnovi tarife obi no primjenjuje kod tzv., posrednih poreza, kao to su to npr., porez na promet i carine

1.6 OP I I NAMJENSKI POREZI Op i su porezi oni kojima se podmiruju javne potvrde op enito, a da se pritom nijedan porez ne ubire za unaprijed ve to no utvr enu svrhu. Op i su porezi dio ukupnih javnih prihoda kojima se podmiruju rashodi vezani uz obavljanje aktivnosti koja zna i izvr enje zadataka iz nadle nosti dr ave. Namjenski su porezi oni kod kojih je ve unaprijed utvr ena svrha u koju e se utro iti prihodi prikupljeni oporezivanjem. Na op e i namjenske poreze valja gledati u svijetlu dileme za ili protiv jedne odnosno druge vrste poreza.

1.7 REDOVNI I IZANREDNI POREZI Redovni su porezi oni koji se prema na elu periodi nosti ubiru u redovitim vremenskim intervalima-obi no svake godine. To su oni porezi koji u ukupnosti javnih prihoda ine najzna ajniji dio, te se stoga i nazivaju najizda nijom vrstom javnih prihoda. Izvanredni porezi su oni koji se ubiru od vremena do vremena, povremeno i privremeno. Razlozi za njihovo uvo enje mogu biti fiskalni i nefiskalni. Uvede li se neki porez da bi se njime ubranim iznosima namakla sredstva koja nedostaju za podmirenje nekog rashoda, govori se o porezu uvedenom s fiskalnom motivacijom.

1.8 OSNOVNI I DOPUNSKI POREZI Porezni sustav suvremenih dr ava ini ve i broj poreza. Me utim, samo se za neke od njih mo e re i da s obzirom na iznos sredstava koja se njihovom primjenom ubiru, kao i na sudjelovanje tih prihoda u ukupnim poreznim prihodima, imaju istaknutu financijsku ulogu , koja nije prisutna kod drugih, sa stajali ta izda nosti manje zna ajnih i drugih poreza. Sa stajali ta financijske izda nosti uloga pojedinih poreza nije uvijek bila ista. Tijekom vremena pojedini porezi koji su inili osnovu poreznog sustava dobili su dopunski karakter i vice versa. Npr., prihodi ubrani oporezivanjem imovine jo su po etkom 20. Stolje a bili u poreznim prihodima velikog broja zemalja zastupljeni s visokim postotnim udjelom, me utim, danas nije tako. Isto se mo e re i i za prihode od carina, koji su prije stotinjak godina predstavljali vi e desetaka postotaka u ukupnim poreznim prihodima mnogih dr ava, a danas je njihov udio u tim prihodima neznatan- u nekim dr avama i manji od 1 posto. 1.9 POSREDNI I NEPOSREDNI POREZ Najpoznatija podjela poreza jest ona na posredne i neposredne. Posebno zanimanje za skupinu posrednih i neposrednih poreza proizlazi iz teorijskih i prakti nih razloga. Izlaganja o karakteristikama tih dviju vrsta poreza pokazat e znatne razlike u teorijskim pristupima kojima su se pojedini pisci koristili u njihovu definiranju i karakteriziranju, ime im je ujedno odre eno mjesto i namijenjena odre ena uloga u poreznom sustavu. Va nost pravilne klasifikacije pojedinog poreza za njegovu prakti nu primjenu mo e se uo iti i na primjeru klasi ne podjele poreza, prema kojoj su neposredni porezi oni koje porezni obveznik

neposredno pla a i nije u mogu nosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt, dok su posredni porezi oni porezi koje je mogu e prevaliti. Ako bi me u poreznim oblicima jednog poreznog sustava prevladavali oni koji su prevaljivi, kod kojih se, dakle, poreznom obvezniku pru a mogu nost da porezni teret koji je namijenjen njemu prevali na nekog drugog, moglo bi se govoriti o poreznom sustavu sa socijalno nepovoljnim u inkom, pa prema tome o poreznom sustavu koji se sa stajali ta pravednosti ne bi mogao ocijeniti pozitivno.

ZAKLJU AK: Porezi su jedan od prihoda dr ave i u itavom poreznom sustavu su najva niji i najizda niji javni prihod. Porezi su zapravo jedan oblik prisilnog davanja koji name e dr ava, koji je namjenski usmjeren i koji nema izravnu protu inidbu.

LITERATURA: I. Barbara Jel i - javne financije