Вы находитесь на странице: 1из 40

UNIVERZITET U TRAVNIKU FAKULTET ZA MENADMENT I TURIZAM TRAVNIK

POSLOVNO PRAVO Prof. dr Halid Konjhodzic Ass. Sanja Romic

SKRIPTA ZA PRIPREMU ISPITA ZA VANREDNE STUDENTE (NAPOMENA: Prilikom pripreme ispita obavezno koristiti i redovnu literaturu udzbenik autora dr. Branimira Luksica Trgovacko pravo)

1. TRGOVAKO/PRIVREDNO/POSLOVNO PRAVO KAO GRANA PRAVA Privredno pravo je posebna grana prava koja obuhvata pravne norme kojima je regulisan poloaj privrednih subjekata (fizikih i pravnih osoba), zatim pravne norme kojima je regulisan njihov odnos prema dravi, kao i pravne norme o pravnim poslovima koje oni obavljaju u meusobnim odnosima. Dakle privredno pravo sastoji se iz: Dijela koji moemo nazvati poslovno pravo Reglementskog prava Statusnog prava

2. IZVORI PRIVREDNOG PRAVA. Ustav (odreuje temelje drutvenog i politikog ureenja na kojima se dalje razrauje pravni sistem) Zakoni (donose ih zakonodavni organi po posebnoj proceduri) Podzakonski akti (akti optina i kantonalnih skuptina koji se donose zbog razrade zakona) Autonomno trgovako pravo (uzanse, obiaji)

3. POJAM PRAVNOG ODNOSA Svi drutveni odnosi nisu predmet pravnog regulisanja. Oni koji su ureeni pravnom normom nazivaju se pravnim odnosima. Drutveni odnos prerasti e u pravni onda kada na njegov nastanak, promjenu ili prestanak utie neka injenica kojoj pravna norma priznaje to dejstvo. Dakle, pravne injenice su odreene okolnosti za koje objektivno pravo vee nastanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa. Pravne injenice mogu biti razliite, a u pravnoj teoriji i praksi izvrena je slijedea klasifikacija: - S obzirom na njihov nastanak mogu biti prirodni dogaaji i ljudske radnje - S obzirom na njihovu funkciju mogu biti pretpostavke, pravne osnove, presumpcije i fikcije Pretpostavka je pravna injenica koja mora nastati da bi se zasnovao, promijenio ili prestao neki pravni odnos. (smrt ostavioca, imovina, nasljednici sposobni da naslijede itd) Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se vezuje postanak, promjena ili prestanak nekog pravnog odnosa. Dakle, svaka pretpostavka je pravna injenica ali nije pravna osnova. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka koja za sebe vee sve ostale pretpostavke (postojanje oporuke ili injenica krvnog srodstva izmeu ostavioca i nasljednika) Presumpcija takva injenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokae suprotno (upisano stanje u zemljinim knjigama) Fikcija za razliku od pretpostavke je injenica za koju se zna da se nije dogodila ili se nikada nee ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi neki pravni odnos mogao nastati, promijeniti se ili prestati.

4. SADRAJ PRAVNOG ODNOSA Pravni odnos sastoji se iz ovlatenja jednog subjekta i dunosti drugog subjekta koji uestvuju u tom pravnom odnosu. Prema tome dvije bitne komponente pravnog odnosa su ovlatenje i dunost. Ovlatenje i dunost nalaze se u odnosu korelacije svakom ovlatenju jednog subjekta odgovara dunost drugog subjekta i obratno. Ukoliko se ovlatenje vri u vlastitom interesu naziva se SUBJEKTIVNO PRAVO. Pod pojmom subjektivnog prava podrazumijevamo na objektivnom pravu (pravnim pravilima) zasnovano ovlatenje odreenog subjekta koje se odnosi na odreeno ponaanje. Npr. Pravo na prodaju odreene stvari (vlasnitvo). Elementi subjektivnog prava Ovlatenje Sopstveni interes nosioca (titulara) prava Zahtjev (tuba u materijalnom smislu) OVLATENJE pravo koje osigurava nosiocu tog prava odreeno ponaanje ili traenje od drugog lica da se ponaa na odreeni nain SOPSTVENI INTERES TITULARA PRAVA cilj zbog kojeg je uspostavljeno odreeno ovlatenje, prisvajanje ili iskoritavanje nekog svojstva, predmeta, objekta od strane ovlatenog subjekta. TUBA U MATERIJALNOM SMISLU obezbjeena mogunost nosioca prava da se u sluaju povrede njegovih ovlatenja obrati nadlenom dravnom organu. Od tube u procesnom smislu razlikuje se od toga to tuba u procesnom smislu predstavlja podnesak koji se dostavlja sudu i kojim se pokree postupak zatite subjektivnog prava. Obaveza definie se kao zapovijed odreenom ponaanju , dunost da se neto izvri ili pretrpi. 5. OBJEKTI PRAVNOG ODNOSA -Su sve ono na ta su usmjereni i na emu se ostvaruju ovlatenja i obaveze. Objekat je razlog zbog kojeg nastaju pravni odnosi, ima imovinski karakter i moe se mijenjati i prelaziti iz jedne imovinske mase u drugu. To mogu biti: -stvari -ljudske radnje -lina dobra -proizvodi ljudskog duha (intelektualne tvorevine) Stvari (Res) - materijalni dijelovi prirode - primijetni osjetilima - postoje ili se moe pretpostaviti da e nastati u budunosti - u ovjekovom vlasnitvu Mogu se podijeliti na: 1. Pokretne i nepokretne (res mobiles, res immobiles) 2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles, res non fungibiles) 3. Potrone i nepotrone (res consumptibiles, res non consumptibiles)

4. Djeljive i nedjeljive (res divisibiles, res indivisibiles) Odnos meu pojedinim stvarima: 1. Jedinstvene i sastavljene (automobil) 2. Glavne i sporedne (stan i elektrino mjerilo , bubanj i ipka) Sporedna stvar moe biti pripadak (pertinentio) i prirataj (accesio) fiziki vezan uz glavnu stvar dok se ne odijeli (plodovi) inidba/ljudska radnja je svaka pozitivna ili negativna aktivnost koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. Ona mora biti: -mogua -doputena -odreena ili bar odrediva (plaanje po trinoj cijeni na dan isporuke robe) Lina dobra stvari nematerijalne vrijednosti, dobra koja su nedjeljiva od linosti kao pravnog subjekta (ljudski organi) Proizvodi ljudskog duha (nauna, tehnika i umjetnika djela)

6. SUBJEKTI IMOVINSKOPRAVNOG ODNOSA (PRIVREDNOG PRAVA) U jednom imovinskopravnom odnosu se direktno ili putem nekih organizacija nalaze ljudi. Oni su nosioci prava i obaveza iz tog pravnog odnosa. Iz navedene definicije izdvojimo - Ljudi lino - Ljudi putem organizacija - Nosioci prava i obaveza Zakljuujemo da su SUBJEKTI prava FIZIKA i PRAVNA LICA Da imaju PRAVNU I POSLOVNU SPOSOBNOST Moderno pravo svakom ovjeku priznaje svojstvo pravnog subjekta (od momenta roenja, a u nekim sluajevima i ranije pod uslovom da je dijete ivo roeno da ima ljudski oblik) Pravna sposobnost ne moe se oduzeti ni jednom fizikom licu, ona prestaje iskljuivo smru odnosno proglaenjem nestale osobe za umrlu kada se stvara oboriva pravna pretpostavka o prestanku pravnog subjektiviteta fizikog lica)

Dakle, pravna sposobnost podrazumijeva sposobnost imati odreeno pravo i biti nosilac prava i obaveza. Svaki ovjek je subjekat prava, a takav njegov poloaj u drutvu i mogunost da bude nosilac prava i obaveza naziva se PRAVNA SPOSOBNOST. Pojam pravne sposobnosti treba razlikovati od pojma poslovne sposobnosti. Poslovna sposobnost zahtijeva nekoliko dodatnih uslova, a ne samo injenicu roenja: - Svijest - Mo rasuivanja - Ocjenjivanje svojih i tuih radnji i shvatanje njihovog znaaja

Pod pojmom poslovne sposobnosti podrazumijevamo sposobnost da svojim vlastitim aktivnostima i izjavama volje stiemo nova prava i obaveze ili upravljamo postojeim pravima i obavezama. Obzirom na to da poslovna sposobnost osobe moe dovesti i do gubitka nekih prava, razumljivo je da je za sticanje poslovne sposobnosti potrebna odreena dobna granica i da svaka fizika osoba ne moe imati jednak stepen poslovne sposobnosti. Iz tog razloga potpuna ili puna poslovna sposobnost stie se punoljetstvom sa navrenih 18. godina ivota, a u nekim sluajevima moe se stei i ranije (stupanje maloljetnika u brak ili zakljuenje radnog odnosa sa navrenih 15 god. ivota) Nasuprot tome postoji i ograniena ili djelimina poslovna sposobnost. U tom sluaju osobe koje imaju ogranienu poslovnu sposobnost mogu u pravilu same sklapati pravne poslove, ali takvi pravni poslovi vae od trenutka kad ih odobri zakonski zastupnik kojeg ima osoba sa ogranienom poslovnom sposobnou. Potpuna poslovna nesposobnost osobe koje su potpuno poslovno nesposobne ne mogu uope samostalno sklapati pravne poslove. Za njih poslove sklapaju njihovi zakonski zastupnici. Prema zakonu o porodinim odnosima potpuno poslovno nesposobni su maloljetnici do navrenih 18 godina ivota (osim u navedena dva sluaja) i punoljetne osobe koje su iz zakonom odreenih razloga potpuno liene poslovne sposobnosti (duevni bolesnici). POJAM PRAVNE OSOBE: Pravna osoba je jedinstvena organizacija kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. To znai da pravni poredak moe nekoj drutvenoj organizaciji priznati svojstvo pravnog subjekta iako je ta organizacija potpuno razliita od fizike osobe (ovjeka). Svaka je pravna osoba drutvena tvorevina, meutim svaka drutvena tvorevina nije samim tim i pravna osoba. Postavlja se pitanje kada jedna drutvena organizacija dobiva status pravne osobe (pravnu sposobnost). Postoje tri razliita sistema (ovisno od drave do drave): Sistem slobodnog udruivanja Sistem koncesije Sistem normativnog akta Po naem pozitivnom zakonodavstvu, drutvena organizacija postaje pravna osoba momentom registracije u nadlenim ustanovama. Postoji znaajna razlika izmeu pravnih i fizikih lica iako su oba ova subjekta nosioci prava i obaveza. Ta razlika posebno se oituje kod pravne sposobnosti, jer fizika osoba moe u naelu biti nosilac svih prava i obaveza koje postoje. Nasuprot tome obim prava i obaveza pravne osobe je odreen i ovisi o cilju koji ta pravna osoba treba da ostvari. Zato se kae da fizika osoba ima opu pravnu sposobnost, a pravna posebnu.Ta posebna pravna sposobnost pravne osobe odreuje se statutom/ugovorom pravne osobe u kojem je iskazan: cilj, nastanak, imovina, organiziranje, zastupanje, nadzor, prestanak pravne osobe. Kada je rije o poslovnoj sposobnosti pravne osobe ona predstavlja sposobnost pravne osobe da svojim oitovanjem volje stie odreena prava i obaveze. Pravna osoba to

sprovodi putem svojih tijela i organa imenovanih statutom ili osnivakim ugovorom. Tijelo pravne osobe treba da radi u okvirima koji su predvieni statutom i te radnje/aktivnosti tijela smatraju se radnjama same pravne osobe. PRAVNA OSOBA PRAVNU I POSLOVNU SPOSOBNOST STIE ISTOVREMENO!

Kod pravnih osoba ne postoji stepenovanje poslovne sposobnosti, kao to je to sluaj sa fizikim osobama. Onog trenutka kad pravna osoba stekne pravnu sposobnost (registracijom) ona je POTPUNO poslovno sposobna. Pravna osoba takoe ima i deliktnu sposobnost, jer moe poiniti protupravnu radnju putem svojih tijela i organa. Privredni subjekti po naem pozitivnom pravu mogu prestati: - istekom vremena za koje drutvo osnovano, - statusnom promjenom (spajanjem, pripajanjem i podjelom), - okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije, - prestankom na osnovu odluke suda (ne ostvaruje prihod, oduzeto odobrenje) i - odlukom lanova odnosno skuptine drutva. REGISTRACIJA PRAVNIH OSOBA USLOV ZA STICANJE PRAVNE I POSLOVNE SPOSOBNOSTI!! 7. PRAVNI POSLOVI Pravni posao je stranako oitovanje volje koje je, ili samo za sebe ili u vezi sa drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog imovinsko-pravnog odnosa. Pretpostavke za nastanak pravnog posla: - Volja - Oitovanje volje - Pravna i poslovna sposobnost stranaka - Mogua, doputena, odreena ili odrediva radnja - Doputena osnova (bitna pretpostavka za koju se vezuje postanak, promjena ili prestanak nekog pravnog osnova postojanje oporuke) - Ponekad odreena forma pravnog posla U teoriji se ustalilo nekoliko kriterija po kojima moemo pravne poslove podijeliti u nekoliko vrsta. Tako imamo 1. JEDNOSTRANE I DVOSTRANE PRAVNE POSLOVE gdje je kriterij za podjelu BROJ IZJAVLJENIH VOLJA najtipiniji primjeri jednostranih pravnih poslova: testament, prihvat ponude Kod dvostranih pravnih poslova imamo oitovanjem volje dvije stranke koje stoje jedna nasuprot drugoj. Dvostrani pravni poslovi nazivaju se UGOVORI Za nas su najznaajniji tzv. Obvezni ili obligacioni ugovori koji predstavljaju pravne poslove kod kojih se jedna ugovorna strana obavezuje drugoj na odreenu inidbu.

8. IZVORI OBAVEZA: Mogu se podijeliti na: VANUGOVORNE gdje spadaju: - JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI - GRAANSKO PRAVNI DELIKTI (PROUZROKOVANJE TETE) - STICANJE BEZ OSNOVA - POSLOVODSTVO BEZ NALOGA - ZAKON UGOVORNE - DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI (UGOVORI) Kod jednostranih pravnih poslova obaveza nastaje na osnovu izjave samo jednog lica (primjer: izdavanje hartija od vrijednosti, javno obeanje nagrade, testament) Prouzrokovanje tete za onoga ko protivpravnom radnjom prouzrokuje tetu drugom, nastaje obaveza da tu tetu nadoknadi. teta moe biti materijalna i nematerijalna, a da bi nastala nije potrebna samo krivnja tetnika ve i namjera i nepanja. Odgovornost za tetu moe biti solidarna, vlastita i odgovornost za dugoga. Popravljanje tete moe ii : restitucijom, naknadom tete, satisfakcijom. Kod sticanja bez osnova nastaje obaveza da se vrati ono to je neosnovano primljeno Primjer: plaanje neduga. Poslovodstvo bez naloga postoji u situaciji kada neko u dobroj namjeri preduzme neku radnju u interesu drugog lica, a bez njegovog ovlatenja. Moe biti nuno, korisno, poslovodstvo uprkos zabrani gospodara, nepravo poslovodstvo. Zakon Ugovori

9. POJAANJE UGOVORNO PRAVNIH OBAVEZA - Obveznopravni odnosi mogu se pojaati (osigurati) putem: 1. Kapare 2. Zadranja (retencije) 3. Poruanstva i 4. Ugovorne kazne (penala) Kapara je odreena koliina novca ili drugih zamjenjivih stvari koje jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljuen i kao sigurnost da e se ugovorna obaveza izvriti. Ako se ugovor ispuni kapara se ili vraa onom licu koje je kaparu dalo ili se uraunava u ispunjenje obaveze. Ako je za neizvenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe ili traiti izvrenje ugovora i naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu odnosno vratiti je, a Moe se zadovoljiti i primljenom kaparom. Ako je za neizvrenje ugovora kriva strana koja je primila kaparu druga strana moe zahtijevati izvrenje ugovora ako je to jo mogue ili traiti naknadu tete i vraanje kapare ili pak vraanje dvostruke kapare. Pravo zadranja (retencija) je ovlatenje vjerovnika u ijim se rukama nalazi neka

dunikova stvar da nju zadri dok mu ne bude isplaeno potraivanje. Ovaj institut slian je zalogu ali se od njega razlikuje po tome to prestaje im se vjerovnik izgubi faktiku vlast na stvari, ne moe se prenositi i to u pravilu nastaje ex lege (po sili zakona) a zalog ugovorom. Poruanstvo je ugovor kojim se trea osoba (poruk) obavezuje vjerovniku da e ispuniti obavezu dunika ako on to ne uini. Slino jemstvu ali je jemstvo obaveza dunika prema jemcu koji je ispunio ugovor. Ugovorna kazna (penal) je ugovorom odreena svota novca ili druga imovinska korist koju se dunik obavezuje predati povjeriocu ako ne ispuni svoju obavezu ili zakasni sa njenim ispunjenjem. 10. UGOVORI POSLOVNOG PRAVA POJAM UGOVORA I OSNOVNA NAELA UGOVOR predstavlja saglasnost izjava volje koja proizvodi odgovarajue pravno i ekonomsko dejstvo. Oni predstavljaju najvaniju vrstu pravnih poslova ali i najei izvor obligacija bez obzira da li se radi o fizikim ili pravnim licima. Ugovor predstavlja zakon za ugovorne strane. Za oslobaanje od izvravanja ugovornih odnosa utvreni su strogi uslovi a radi se o pravnim institutima: Nemogunost ispunjenja Promijenjene okolnosti Prekomjerno oteenje Zelenaki ugovor i Via sila

Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna strana, gasi se obaveza i druge strane, a ako je ona ve ispunila neto od svoje obaveze moe zahtijevarti povrat onog to je dato . Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora ugovor se moe raskinuti. Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u momentu sklapanja ugovora postojala oigledna nesrazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora, ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. Zelenaki ugovor postoji u sluaju kada neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim prilikama, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou, ugovori za sebe ili nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugoj ugovornoj strani dao ili uinio. Ugovorna strana oslobaa se odgovornosti po osnovu preuzetih obaveza iz ugovora ako dokae da teta koja je nastala potie od nekog uzroka na koji on nije mogao uticati. ZAKLJUIVANJE UGOVORA Zakljuenju ugovora, u ovisnosti od njegovog znaaja i sloenosti prethode u pravilu odreene predradnje odnosno dui ili krai pregovori. Ova faza svakako moe i da izostane, kao to je sluaj npr. kod ugovora koji se sklapaju na unaprijed predvienim obrascima.

Svrha pregovora dovesti do ponude i prihvata ponude Pregovori ne obavezuju ali mora da se potuje naelo savjesnosti i potenja - Postoji odgovornost za voenje pregovora bez namjere zakljuenja ugovora (ako je ta namjera postojala pa se od nje odustane bez valjanog razloga ili ako je prouzrokovana teta) PONUDA I PRIHVAT PONUDE - nune faze u postupku zakljuenja ugovora Ponuda jednostrana izjava volje koja obavezuje samo ponuaa da ostane pri ponudi u periodu vremena koje je sam odredio Prihvat ponude - takoer jednostrana izjava volje ponuenog da u svemu prihvata ponudu Momenat zakljuenja ugovora kad se radi o pravnim poslovima izmeu prisutnih lica pravni posao sklapa se odmah, u suprotnom postoji nekoliko teorija: teorija izjave volje (momenat kad je ponueni dao izjavu da prihvata ponudu) Teorija otpravljanja (kada je ponueni otpremio svoju izjavu volje ameriki sistem) - Teorija saznanja (kada je ponua saznao za prihvat ponude) - Teorija prijema (kada je izjava volje ponuenog stigla do ponuaa, bez obzira da li je on saznao za to ili ne prihvaena po naem ZOO) 11. UGOVOR O PRODAJI Ugovor o prodaji je osnovni ugovor poslovnog prava i robnog prometa kojim se jedna ugovorna strana prodavac obavezuje da na drugu ugovornu stranu kupca prenese pravo vlasnita na robi koja je predmet prodaje i da pri tome garantuje za njena svojstva (odgovornost za materijalne i pravne nedostatke), a kupac se obavezuje da primi robu i isplati prodajnu cijenu. Ugovor o prodaji je: - Dvostrano obavezujui - Teretni - Konsenzualni - Kauzalni - Ekvivalentni - Neformalan (u veini sluajeva) BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI Da bi dolo do zakljuenja ugovora o prodaji potrebno je, prije svega, da se ispune svi opi uslovi za zakljuenje ugovora koji se odnose na: poslovnu sposobnost, saglasnost volja o bitnim elementima, predmet, osnov a ponekad i forma ugovora. Bitni elementi kod ugovora o prodaji su: PREDMET UGOVORA Predmet prodaje mogu biti stvari i prava. Uslov da bi stvar bila predmet ugovora mora biti u prometu. Predmet ugovora mogu biti pokretne i nepokretne stvari, stvari odreene po rodu i individualno odreene, potrone i nepotrone, zamjenjive i nezamjenjive. Stvar koja je predmet ugovora mora biti odreena Ili odrediva. Predmet prodaje mogu biti i stvari kojima je prromet ogranien ali pod posebnim uslovima promet lijekova, oruja i sl.

CIJENA Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za stvar koju od njega kupuje. Ona mora biti odreena ili odrediva i izraena u novcu. U protivnom bismo imali ugovor o zamjeni (razmjeni). Odredivost podrazumijeva da u ugovoru imamo dovoljno elemenata i podataka na osnovu kojih je mogue cijenu naknadno odrediti. Cijenu u pravilu odreuju same ugovorne strane ali to mogu povjeriti i treem licu, a u tom sluaju tree lice mora se drati uputa ugovaraa. OBAVEZE PRODAVCA 1. Predaja predmeta prodaje Zakljuenjem ugovora kupac eli da postane vlasnikom kupljene stvari, a da bi on to postao, prodavac mu mora predati stvar. Prodavac je duan predati onu stvar koja je predmet ugovora i to u ispravnom stanju i sa svim njenim pripacima, jer pripadak prati sudbinu glavne stvari. Ukoliko stvar daje i odreene plodove pravilo je da polodovi nastali do roka predaje pripadaju prodavcu a nakon toga kupcu. Momentom predaje stvari kupcu na njega prelaze rizici za sluajnu neskrivljenu propast stvari. Vrijeme i mjesto predaje prodavac je duan kupcu predati stvar u mjestu i vremenu predvienom ugovorom. Ako vrijeme predaje nije ugovorom odreeno, prodavac je duan izvriti predaju stvari u razumnom roku poslije sklapanja ugovora, s obzirom na prirodu stvari i na ostale okolnosti. Kad se radi o mjestu predaje stvari ako nita ugovorom nije odreeno, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavac u asu zakljuenja ugovora imao svoje prebivalite ili boravite. Ako i kupac i prodavac imaju isto mjesto boravka predaja stvari se vri u skladitu/prodavnici/radnji/stanu prodavca. Ako je ugovorom dogovoren i prevoz stvari stvar se smatra predatom kada je ona u mjestu prodavca predata prevozniku ili osobi koja organizuje otpremu. Kod ugovora o prodaji ugovarai su u pravilu (ako nije ta drugo dogovoreno) duni svoje obaveze ispuniti istovremeno. 2. Odgovornost za materijalne nedostatke: - Da bi kupac mogao koristiti stvar ona mora biti u ispravnom stanju i imati odreene kvalitete i karakteristike kako bi je kupac mogao koristiti za onu svrhu za koju ju je i kupio. Da bi odgovarao za postojanje materijalnog nedostatka moraju se ispuniti sljedei uslovi: a) Da postoji materijalni nedostatak b) Da je on skriven c) Da je postojao u momentu prelaska rizika d) Da je kupac blagovremeno obavijestio prodavca e) Da ugovorom nije iskljuena odgovornost prodavca 3. Odgovornost za pravne nedostatke Ako na prodatoj stvari postoji neko pravo koje umanjuje, ograniava ili u potpunosti iskljuuje kupevo pravo, prodavac je duan zatititi kupca od pravnog uznemiravanja treih lica, pod uslovom da kupac nije znao za postojanje tih prava niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. Pravni nedostatak da bi se tretirao kao takav on mora

postojati: a) prije nego to je kupac stekao pravo vlasnitva b) Kupac mora biti savjestan c) Mora obavijestiti prodavca o uznemiravanju d) Ne smije biti ugovorom iskljuena odgovornost prodavca za pravne nedostatke, u protivnom on nee odgovarati Ukoliko ipak stvar bude oduzeta kupcu, ugovor se po sili zakona raskida. U tom sluaju kupac moe nazad traiti datu cijenu kao i naknadu tete. U sluaju da je njegovo pravo djelimino ogranieno kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili traiti snienje Cijene. Bez obzira na to na koje se od ova dva prava odluio, kupac ima pravo i na naknadu tete. Ova prava stoje na raspolaganju kupcu u periodu od 1 god od dana saznanja za postojanje ptrava treeg, a u sluaju da je pokrenut spor, akupac je pozvao prodavca da se umijea tada se njegova prava gase istekom roka od 6 mjeseci raunajui od dana pravosnano okonanog spora. OBAVEZE KUPCA 1.) Isplata cijene Kupeva glavna obaveza je isplata prodajne cijene. Cijena se mora sastojati u novcu ili barem najveim dijelom u novcu da bi se moglo raditi o prodaji. Ona mora biti odreena ili bar odrediva.kupac je duan prodavcu isplatiti cijenu u ono vrijeme i u mjestu kako je ugovorom odreeno. Ako nije nita posebno ugovoreno, kupac je cijenu duan isplatiti odjednom i to prilikom prijema stvari (izuzev prodaje na rate i kod sukcesivne isporuke). Ako nije nista ugovoreno mjesto isplate je mjesto predaje stvari a ako se cijena ne mora platiti u mjestu predaje primjenjuje se pravilo prebivalita prodavca. 2. Preuzimanje stvari Kad se vri u mjestu prebivalita prodavca kupac mora doi i odnijeti stvar Ako je prodavac duan donijeti stvar u odreeno mjesto kupac se mora pojaviti na tom Mjestu Ako je prodavac duan poslati stvar kupac je duan da je preuzme

11. UGOVOR O ZAJMU Ugovorom o zajmu se jedna strana obavezuje da e drugoj strani predati u vlasnitvo odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari,a druga strana se obavezuje da e nakon izvjesnog vremena vratiti isti iznos novca ili istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta, uz naknadu ili bez nje. Ugovara koji se obavezuje prenijeti novac ili druge zamjenjive stvari naziva se ZAJMODAVAC. Ugovara koji je obavezan vratiti pozajmljeni novac ili druge stvari zove se ZAJMOPRIMAC. KARAKTERISTIKE UGOVORA: Konsenzualan, dvostrano obavezujui, moe biti i teretan i dobroin, najee neformalan.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAJMU: 1. Predmet zajma Predmet ugovora o zajmu je najee novac, a pored toga kao predmet ugovora se mogu pojaviti i odreena koliina drugih zamjenjivih stvari. Iz ovakve definicije razlikujemo novani i naturalni zajam. U momentu sklapanja ugovora zajmodavac mora biti vlasnik stvari koja je predmet zajma., a zakljuenjem ugovora to pravo vlasnitva prenosi se na zajmoprimca, i od tog momenta zajmoprimac kada primi predmet zajma snosi rizik sluajne propasti stvari. 2. Vrijeme trajanja zajma Vrijeme vraanja stvari koje su predmet zajma najee se odreuje ugovorom i tada se radi o zajmu zakljuenom na odreeno vrijeme. Ako nita ugovorom nije definisano, smatra se da je zakljuen zajam na neodreeno vrijeme. Iz toga zakljuujemo da vrijeme vraanja zajma nije uvijek bitan element ugovora, to znai da ako odredba o trajanju zajma izostane ugovor se smatra valjanim i u tom sluaju zajmoprimac je duan stvar vratiti u primjerenom roku, koji ne moe biti krai od 2 mjeseca raunjui od dana kada je zajmodavac traio vraanje pozajmljenih stvari. Primjer: ZD je ZP-u pozajmio 2.000 KM bez kamata. Rok vraanja zajma nije ugovoren. Dana 1.5. ZD trai povrat novca od ZP-a ostavljajui mu rok od 10 dana . ZP insistira na duem roku, jer nije u mogunost skupiti novac za 10 dana. Mora li ZP vratiti 2000 KM do 10.5.? OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Obaveze zajmodavca 1.) Predaja obeanih stvari Ugovor o zajmu je obligacioni ugovor i njegovim sklapanjem zajmoprimac stie pravo da zahtijeva predaju predmeta ugovora od zajmodavca. Tek nakon predaje stvari on na njima stie pravo vlasnitva. Zajmodavac je obavezan stvari koje su predmet zajma predati u mjestu i vremenu kako je ugovorom odreeno. Ako nita nije odreeno ugovorom , zajmodavac je obavezan stvar predati kada mu to zajmoprimac zatrai , ali ipak on ne moe svoj zahtjev postaviti u nevrijeme. Pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju odreenih stvari zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dolaska zajmodavca u zakanjenje, a u svakom sluaju za godinu dana od dana sklapanja ugovora. Predajom se smatra i situacija kada zajmodavac zajmoprimcu preda odreenu stvar da je on proda i da dobijeni novac od prodaje zadri kao zajam. Primjer: vlasnik V je ZP-u predao umjetniku sliku da je ZP proda i da prodajnu cijenu zadri za sebe kao zajam. Poslije kraeg vremena umjetnika slika kod zajmoprimca je propala bez njegove krivice. V trai od ZP-a novanu protuvrijednost unitene slike. Ima li na to pravo? 2.) Odgovornost za nedostatke stvari Osnovna obaveza zajmodavca je da na zajmoprimca prenese vlasnitvo nad predatom stvari. Meutim, moe se desiti da stvar koja je predmet zajma ima odreene materijalne ili pravne nedostatke. Kada se radi o materijalnom nedostatku: -on mora postojati u vrijeme predaje stvari - Ako se radi o zajmu s naknadom zajmodavac odgovara zajmoprimcu za svu pretrpljenu tetu bez obzira da li je znao ili nije znao za postojanje nedostatka - Ako se radi o zajmu bez naknade zajmodavac odgovara za tetu samo ako je znao za

materijalni nedostatak Kada je rije o pravnim nedostacima takoer se vodi rauna o savjesnosti sticatelja prava vlasnitva (zajmoprimca). Obaveze zajmoprimca 1.) Vraanje predmeta zajma prijemom stvari zajmoprimac stie na njima pravo vlasnitva, ali ima obavezu da vrati istu koliinu stvari iste vrste. To je njegova osnovna obaveza. Obzirom da predmet zajma moe biti samo zamjenjiva stvar isto tako samo zamjenjiva stvar moe biti predmet vraanja zajma. Obzirom da je po prijemu stvari zajmoprimac postao njihov vlasnik, on moe sa primljenom stvari da postupa kako eli, jer nema obavezu vraanja ISTE STVARI, ve vraanja stvari ISTE VRSTE. KOLIINE I KVALITETA. Meutim to ne iskljuuje mogunost da on vrati istu stvar ukoliko je nije koristio. Isto tako sloboda ugovaranja moe omoguiti da se ugovorne strane dogovore da zajmoprimac vrati i stvari druge vrste. Ako on mora vratiti vie stvari ili stvari bolje kvalitete onda se radi o teretnom Zajmu, a u suprotnom radi se o mjeovitom pravnom poslu sastavljenom od zajma i poklona. 2.) Plaanje naknade Zajam moe biti besplatan i naplatan. Ako se ugovori kamata, radi se o teretnom ugovoru, i tada postoji obaveza plaanja naknade od strane zajmoprimca za dobijene stvari. U pogledu kamate kao naknade za zajma vai pravilo u privrednim ugovorima da ona u svakom sluaju postoji ako ona nije ugovorena odnosno ako ugovorom nije izriito dogovoren zajam bez naknade. Kod ugovora koji se zakljuuju izmeu pojedinaca vrijedi pretpostavka o njegovoj besplatnosti ako drugaije nije izriito dogovoreno. Kamata ne mora uvijek biti izraena u novcu a moramo razlikovati ugovornu i zateznu kamatu. 12. UGOVOR O ZAKUPU Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna ugovorna strana predati drugoj ugovornoj strani odreenu stvar na upotrebu, a druga strana se obavezuje platiti odreenu naknadu. Zakup ukljuuje KORITENJE I PLODOUIVANJE, ako drugaije nije ugovoreno. Iz navedenog zakljuujemo da su ugovorne strane po osnovu ovog ugovora zakupodavac i zakupoprimac. Ugovorom o zakupu zakupoprimac na predatoj stvari ne stie pravo vlasnitva kao to je to sluaj sa prethodna dva ugovora. Svrha ovog ugovora ogleda se u tome da zakupoprimac dobije na upotrebu i iskoritavanje predmet zakupa na odreeni vremenski period, i to bez plaanja njegove pune vrijednosti. KARAKTERISTIKE UGOVORA O ZAKUPU: - konsenzualan, teretan, dvostrano obavezujui, trajan. BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU: 1.) PREDMET ZAKUPA - predmet zakupa moe biti stvar ili neko imovinsko pravo, a mora ispunjavati ope uslove koji su potrebni za svaki objekt pravnog prometa mora biti mogu, mora biti u prometu,

2.)

3.)

odreen ili odrediv. Predmet zakupa mogu biti, pokretne ili nepokretne stvari. U pravilu u zajam se obino daju nepotrone i nezamjenjive stvari ali to mogu biti i potrone stvari pod uslovom da se one ne potroe i da se iste vrate zakupodavcu nakon odreenog vremena. ZAKUPNINA budui da je ugovor o zakupu teretan, zakupodavac je obavezan zakupoprimcu dati odreeni iznos naknade za koritenje predmeta zakupa. Ta naknada zove se zakupnina ili zakupna cijena. U sluaju da iz ugovora o zakupu izostavimo ovaj bitan elemenat, tada vie ne bismo mogli govoriti o zakupu, ve o ugovoru o posudbi. Zakupnina se najee iskazuje u novcu a moe i u nekim drugim stvarima. Moe biti odreena u fiksnom iznosu ili dijelovima, pa se u skladu s tim moe isplatiti odjedanput ili u obrocima (ratama). TRAJANJE ZAKUPA ugovor o zakupu moe se zakljuiti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Kad je sklopljen na neodreeno vrijeme, njegovo trajanje je neizvjesno i on prestaje otkazom. Kod ugovora o zakupu na odreeno vrijeme, zna se tano kada ugovor prestaje a moe se produiti sporazumom stranaka ili preutno. OBAVEZE ZAKUPODAVCA: PREDAJA STVARI omoguavanje zakupoprimcu nesmetanog posjeda i koritenja stvari koja je predmet zakupa. Zakupodavac zakupoprimcu stvar mora predati u ispravnom stanju. ODRAVANJE STVARI zakupodavc je duan starati se o upotrebljivosti predmeta zakupa svo vrijeme trajanja ugovora. On je duan stvar drati u ispravnom stanju i po potrebi s vremena na vrijeme izvriti odreene popravke ili snositi druge trokove na zakupljenoj stvari, s tim to trokovi sitnih popravki izazvanih redovnom upotrebom stvari padaju na teret zakupoprimca. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE STVARI bez obzira na to da li je u trenutku sklapanja ugovora znao za njih ili ne i to pod uslovom da ti isti nedostaci nisu bili poznati ni zakupoprimcu. Ova odgovornost zakupodavca ne moe se ugovorom iskljuiti. Ako je nedostatak na stvari neotklonjiv, zakupoprimac moe birati hoe li raskinuti ugovor ili e traiti snienje zakupnine. Ako je nedostatak otklonjiv bez veih potekoa on moe zahtijevati da zakupodavac u primjerenom roku otkloni nedostatak, moe raskinuti ugovor ili traiti snienje zakupnine. U svim ovim sluajevima zakupoprimac ima pravo traiti i naknadu tete. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE ako se zakljui da stvar koja je predmet zakupa pripada nekom drugom a ne zakupodavcu ugovor o zakupu raskida se po sili zakona. U tom sluaju zakupodavac je zakupoprimcu duan nadoknaditi tetu. Ako pravo treeg na stvari samo ograniava pravo zakupoprimca u koritenju stvari njemu na raspolaganju stoje raskid ugovora, snienje zakupnine i u svakom od ova dva sluaja i naknada tete.

OBAVEZE ZAKUPOPRIMCA (ZAKUPCA) - Koritenje stvari prema ugovoru - Naknada tete koja nastane usljed koritenja stvari protivno ugovornim odredbama ili nenamjenskom upotrebom stvari - Plaanje zakupnine na nain u roku utvrenom u ugovoru - uvanje zakupljene stvari i nakon prestanka zakupa vratiti je zakupodavcu neoteenu PODZAKUP Ako drugaije nije ugovoreno zakupac moe zakupljenu stvar dati u zakup drugome

(podzakup) ili mu je po nekoj drugoj osnovi predati na upotrebu, ali samo pod uslovom da se time ne nanosi teta zakupodavcu. Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ukoliko je stvar data u podzakup bez njegovog ovlatenja, ako je to doputenje bilo potrebno. Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava zakupcu davanje stvari u podzakup izuzev: - Ako je to zakonom ili ugovorom iskljueno - Ako bi davanjem stvari u podzakup zakupodavac pretrpio tetu ili - Ako je davanje stvari u pozakup uslovljeno zakupodavevom saglasnou PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU. Istekom vremena na koje je ugovor zakljuen - Otkazom, ako je ugovor zakljuen na neodreeno vrijeme (otkazni rok 8 dana) - Propast stvari unitenje zbog vie sile - U sluaju smrti jedne od ugovornih strana ugovor o zakupu prelazi na njegove nasljednike, ukoliko nije drugaije ugovoreno ili ukoliko to proizilazi iz prirode ugovora /npr. Zakup poslovnog prostora za slikarski atelje. 13. UGOVOR O POSLUZI (POSUDBI) Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru Karakteristike: - Pravni posao meu ivima - Besplatan pravni posao - Konsenzualan - Dvostrano obavezan zato? - Dobroin - Kauzalan - Trajan BITNI ELEMENTI UGOVORA O POSLUZI 1. PREDMET POSLUGE Odreena stvar koju poslugoprimac ima pravo koristiti odreeno vrijeme i to bez ikakve Naknade. Stvar mora ispunjavati ope uslove koji se trae za svaku stvar koja moe biti predmet pravnog prometa da je u prometu, da je odreena ili odrediva, a predmet posluge moe biti i budua stvar, moe biti nepotrona stvar ali i potrona pod uslovom da se vrate iste one stvari koje su posuene, jer ovaj ugovor NIJE OSNOV ZA STICANJE PRAVA VLASNITVA NA STVARIMA. 2. VRIJEME TRAJANJA POSLUGE Moe se odrediti ugovorom, a ko se to prospusti utvrditi u tom sluaju vrijeme trajanja posudbe odreuje se prema svrsi koja se ugovorom eli postii. Ako se ni na taj nain ne moe utvrditi vrijeme trajanja posudbe onda posudbodavac u bilo kojem roku moe traiti povrat predatih stvari OBAVEZE POSLUGODAVCA 1. PREDAJA STVARI Osnovna obaveza poslugodavca jeste predaja stvari poslugoprimcu na koritenje. Vrijeme i mjesto predaje stvari odreuje se ugovorom, ako ugovarai propuste odrediti vrijeme i mjesti predaje stvari, tada se u obzir uzima priroda samog posla i cilj koji se poslugom eli

postii. 2. ODGOVORNOST ZA TETU Poslugodavac odgovara za tetu koja nastane poslugoprimcu zbog toga to mu nije predao stvar na vrijeme. Nasuprot tome, ako se desi da posuena stvar nema odreena svojsva koja omoguavaju njenu redovnu upotrebu, poslugoprimac ne moe pozvati poslugodavca na odgovornost zbog materijalnih ili pravnih nedostataka jer je to karakteristika kod teretnih ali ne i kod dobroinih ugovora. Meutim, ako bi poslugodavac namjerno preutio postojanje nekih nedostataka, zbog kojih poslugoprimcu nastane teta, onda bi se mogao pozvati naodgovornost u sluaju da ni posudboprimac nije znao za te nedostatke u momentu sklapanja ugovora. 3. NAKNADA TROKOVA Trokove koji su vezani za upotrebu stvari snosi poslugoprimac, jer on i koristi stvar, ali vanredne trokove vezane za odravanje stvari snosi poslugodavac. OBAVEZE POSLUGOPRIMCA 1. UVANJE I UPOTREBA STVARI Ugovorom o posluzi poslugoprimac stie pravo da koristi stvar i to samo onako kako je to ugovorom odreeno . Ako ugovorom nije utvren nain koritenja stvari onda je Poslugoprimac obavezan da stvar koristi u skladu sa nenom namjenom i specifinostima. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi poslugodavac jer je on svo vrijeme trajanja ugovora vlasnik stvari, osim u sluaju kad je poslugoprimac u kanjenju s vraanjem stvari. 2. TROKOVI REDOVNOG ODRAVANJA STVARI Redovni trokovi su oni koji nastaju u vezi sa koritenjem stvari i odnose se na odravanje i uvanje stvari u onom stanju u kakvom ju je poslugoprimac i dobio na koritenje. Zbog toga je on obavezan snositi trokove redovnog odravanja stvari. 3. VRAANJE STVARI Vraanje stvari je jedna od osnovnih obaveza poslugoprimca . Ako poslugoprimac izgubi primljenu stvar duan je poslugodavcu nadoknaditi njenu vrijednost, a ako se desi situacija da nakon davanja naknade za izgubljenu stvar, ista bude pronaena on nema pravo da je zadri protivno volji poslugodavca, ve je na njegov zahtjev mora vratiti poslugodavcu , pod uslovom da je poslugodavac spreman vratiti ono to mu je poslugoprimac dao kao naknadu za igubljenu stvar. PRESTANAK UGOVORA O POSLUZI Ugovor o posluzi prestaje: - Protekom roka za koji je ugovor zakljuen - Otkazom (ako poslugoprimac ne uva i ne upotrebljava stvar u skladu s njenom namjenom ili protivno volji poslugodavca preputa stvar treem licu, ili ukoliko je posuena stvar poslugodavcu usljed nepredvienih okolnosti hitno potrebna) - Smru poslugoprimca

14. UGOVOR O OSTAVI KARAKTERISTIKE UGOVORA: Pravni posao meu ivima Konsenzualan Moe biti jednostrano i dvostrano obavezan diskutabilno Trajan Kauzalan Moe biti teretni ili dobroini

BITNI ELEMENTI UGOVORA O OSTAVI. 1. PREDMET OSTAVE Prema vaeim zakonskim odredbama predmet ostave mogu biti POKRETNE STVARI. A kad je rije o potronim i nepotronim stvarima mogue su razliite situacije. Tako predmet ugovora o ostavi mogu biti potrone stvari ako se ugovorne strane saglase da e se vratiti individualno tano one stvari koje su predate, a mogue je i odstupanje od ovog pravila. 2. VRIJEME TRAJANJA OSTAVE Ugovor o ostavi moe biti zakljuen na odreeno ili neodreeno. Ako vrijeme trajanja ugovora nije odreeno ostavoprimac je duan vratiti stvar im je ostavodavac zatrai. 3. NAKNADA Ugovor o ostavi u pravilu je dobroin, izuzev u sluaju da se ugovorne strane izriito dogovore o naknadi. Dakle, naknada se ne podrazumijeva, ona se mora dogovoriti. Samo u jednom sluaju naknada e se podrazumijevati i to kad se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje tj kad mu je to redovna djelatnost npr. Javna skladita OBAVEZE OSTAVOPRIMCA 1. PRIMANJE STVARI Primanje stvari je jedna od osnovnih obaveza ostvaoprimca i mora se desiti da bi za nega proizale i druge obaveze po osnovu ugovora, jer on stvar ne moe ni uvati niti je po isteku ugovora vratiti ukoliko je nije ni primio. 2. UVANJE STVARI Kad se radi o uvanju stvari , treba razlikovati da li se radi o ostavi sa naknadom ili bez nje. Akoje ostava bez naknade ostavoprimac je duan stvar uvati kao svoju vlastitu, a ko je uz naknadu onda je duan stvar uvati sa panjom dobrog privrednika. 3. VRAANJE STVARI Ostavoprimac je predmet ostave duan vratiti ostavodavcu ili licu koje on ovlasti. U sluaju smrti ostavodavca stvar se vraa njegovim nasljednicima.

OBAVEZE OSTAVODAVCA 1. NAKNADA TROKOVA Ostavodavac je duan ostavoprimcu nadoknaditi trokove koji su nastali radi uvanja stvari. Npr. Trokovi ishrane i lijeenja ivotinje. On je duan nadoknaditi nune trokove, a korisne samo ako je to ugovoreno. 2. ISPLATA NAKNADE Ako je za ostavu ugovorena naknada, onda je ugovor teretan i ostavodavac ima obavezu da isplati naknadu. 3. NAKNADA TETE Pravo na naknadu tete imaju i ostavodavac i ostavoprimac u zavisnosti od toga ijom krivicom je teta nastala 15. UGOVOR O DJELU Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru Karakteristike: - Pravni posao meu ivima - Naplatan - Konsenzualan - Dvostrano obavezan - Teretan - Neformalan - Kauzalan - Trajan BITNI ELEMENTI UGOVORA O DJELU 1. PREDMET UGOVORA O DJELU etiri mogue varijante PREDMETA ugovora o djelu prema ZOO: - Izrada neke stvari - Popravka neke stvari - Izvrenje fizikog rada - Izvrenje intelektualnog rada Predmet ugovora mora biti odreen ili odrediv, mogu i doputen. 2. NAKNADA Ugovor o djelu je teretan i ekvivalentan gdje je naknada ustanovljena kao protuvrijednost za izvoaev rad. Ako ne bi bila ustanovljena naknada ugovor bi imao dobroini karakter i ne bi se mogao okvalifikovati kao ugovor o djelu. Naknada se obino odreuje u novcu ali moe biti iskazana i u nekoj drugoj vrijednosti (npr. u stvarima). Ako su ugovarai propustili utvrditi iznos naknade a on nije propisan obaveznom tarifom, cijenu utvruje sud prema vrijednosti podla i uobiajene naknade koja se daje za taj posao.

OBAVEZE IZVOAA 1. IZVRENJE DJELA Osnovna obaveza izvoaa je izvrenje djela koje je predmet ugovora i to obavljanjem fizikog ili intelektualnog rada. Izvoa je obavezan djelo izvriti uredno i na vrijeme, onako kako je to ugovoreno. Ako vrijeme izvrenja nije odreeno izvoa je duan izvriti djelo za vrijeme koje je uobiajeno potrebno za takve poslove, a ako se ne moe utvrditi ni na taj nain odluku donosi sud. Izvoa koji zakasni s izvrenjem djela pada u duniku docnju (kanjenje) i snosi posljedice te docnje. Izvoa nee odgovarati za kanjenje nastalo zbog toga to mu naruilac nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga to je traio izmjene ili to mu nije isplatio ugovoreni predujam, ili uopte za kanjenje nastalo ponaanjem naruioca 2. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE IZVRENOG DJELA - Djelo mora sluiti svrsi utvrenoj ugovorom, u protivnom izvoa odgovara za nedostatke djela. To znai da djelo ne smije imati nedostatke koji umanjuju njegovu vrijednost, odnosno ne smije imati ni pravne ni materijalne nedostatke. U sluaju da je izvoa duan izvriti neko djelo od materijala koje mu predaje naruilac radova, on je duan pregledati primljeni materijal koji mu je naruitelj predao i upozoriti ga na eventualne nedostatke koje materijal ima, jer e u protivnom odgovarati za tetu. Prava koja ima naruilac posla u sluaju nedostatka djela: - Raskid ugovora ukoliko djelo ima takav nedostatak koji ga ini neupotrebljivim + naknada tete - Zahtjev za otklanjanje nedostataka - ako djelo ima manje nedostatake uz ostavljanje primjerenog roka. Ako izvoa radova ne ukloni nedostatak u predvienom roku naruilac radova moe: a) sam otkloniti nedostatak na troa izvoaa b) sniziti naknadu namijenjenu izvoau c) raskinuti ugovor + u svakom od ovih sluajeva ima pravo na naknadu tete 3. PREDAJA PREDMETA POSLA Ako je predmet ugovora izrada neka tjelesne stvari, obaveza izvoaa sastoji se u faktikoj predaji izraene stvari naruiocu, a u protivnom njegova obaveza sastoji se u izvoenju odreenog posla, drei se pravila struke. Vrijeme i mjesto predaje odreuje se ugovorom, a ako ugovorom nita nije odreeno onda prema svrsi i prirodi posla, ili o tome cijeni sud u svakom konkretnom sluaju. OBAVEZE NARUIOCA POSLA 1. ISPLATA NAKNADE Naknada je protuvrijednost koja se daje izvoau radova za izvreni posao i njena visina obino se ureuje ugovorom, a u protivnom odreena je obaveznim tarifama ili drugim obaveznim aktom (cjenovnikom); moe se utvrditi u novcu ili drugoj vrijednosti, ako po osnovu odreenja visine naknade nastane spor izmeu ugovornih strana odluku o tome donosi sud. Ako u toku radova nastane potreba za dodatnim radovima izvoa moe traiti poveanje naknade ukoliko je radio u skladu s ugovorom i ako je o potrebi poveanja posla obavijestio naruioca.

2. OBAVEZA PRIJEMA POSLA Naruilac ima pravo i obavezu da primi izvreni posao (djelo). Obaveza prijema sastoji se, prije svega u preduzimanju odreenih radnji koje omoguavaju preuzimanje rezultata Posla. Naruilac je duan izvriti pregled i prijem predmeta ugovora im je to mogue i pri tome obavijestiti bez odlaganja izvoaa radova. Ako to propusti uiniti on pada u povjerilaku docnju (zakanjenje) i snosi sve tetne posljedice te docnje. 3. SARADNJA PRI IZVRENJU POSLA Ugovor o djelu podrazumijeva izvrenje odreenog posla za naruioca. Nekada naruilac mora preduzeti odreene radnje da bi uope dolo do otpoinjanja posla. Ako naruilac ne sarauje pri izvrenju posla, a na to se obavezao ugovorom ili to proizilazi iz prirode posla, izvoa mu moe odrediti naknadni rok za ispunjenje njegove obaveze, a ako on ne postupi u skladu s tim i u ostavljenom periodu, izvoa ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. PRESTANAK UGOVORA O DJELU Ugovor o djelu prestaje: - Izvrenjem posla - Raskidom ugovora - Smrt neke od ugovornih strana - Propast stvari usljed vie sile ili sluaja 16. UGOVOR O NALOGU (MANDATU) Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru Karakteristike: - Pravni posao meu ivima - Naplatan - Konsenzualan - Dvostrano obavezan - Teretan - Neformalan - Kauzalan - Trajan BITNI ELEMENTI UGOVORA O NALOGU (MANDATU) 1. PREDMET UGOVORA O NALOGU (MANDATU) - Pravni poslovi - Faktiki poslovi Postoje i osobe koje se profesionalno bave obavljanjem tuih poslova (pediter, komisionar) 2. NAKNADA Ugovor o nalogu je teretan ugovor to znai da je jedna od osnovnih obaveza nalogodavca isplata naknade za rad nalogoprimca). Izuzetno ovaj ugovor moe se zakljuiti i kao dobroin, ali se to mora izriito ugovoriti.

Da bi dolo do sklapanja ovog ugovora nalogoprimac mora dati svoju izriitu izjavu da posao prihvata. U protivnom utnja se smatra kao odobravanje samo kod osoba koje se profesionalno bave obavljanjem posla za druge. OBAVEZE NALOGOPRIMCA 1. IZVRENJE NALOGA Nalogoprimac je duan izvriti nalog sa panjom dobrog privrednika. Akonalogoprimac bez razloga ili saglasnosti nalogodavca prekorai granice naloga, nee se smatrati nalogoprimcem ve poslovoom bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono to je on uradio. Nalogoprimac je duan nalog izvriti lino, osim ako mu je nalogodavac dopusti da povjeri izvrenje naloga nekom drugom ili ako je on na to primoran usljed odreenih okolnosti. U oba ova sluaja nalogoprimac odgovara za rad svog zamjenika, pa i za sluajnu propast ili oteenje stvari koje se dogodi dok je stvar kod zamjenika. 2. POLAGANJE RAUNA ZA IZVRENI POSAO Nakon obavljenog posla, nalogoprimac je duan nalogodavca bez odlaganja obavijestiti o obavljenom poslu i poloiti mu raun za isto. OBAVEZE NALOGODAVCA 1. ISPLATA PREDUJMA ZA POKRIE TROKOVA Na zahtjev nalogoprimca, nalogodavac je duan predujmiti mu odreenu svotu novca koja je potrebna za pokrie trokova u vezi s izvrenjem posla. 2. ISPLATA NAKNADE Osnovna obaveza nalogodavca je plaanje naknade za rad nalogoprimca, a ako on posao nije u cjelosti izvrio bez svoje krivice, duan je platiti onoliko koliko je nalogoprimac zasluio. 3. NAKNADA TROKOVA ak i ako trud nalogoprimca nije bio uspjean, bez njegove krivnje, nalogodavac je duan nadoknaditi nalogoprimcu sve trokove koje je on imao u vezi sa izvrenjem posla. 4. PREUZIMANJE OBAVEZA Sve obaveze koje je nalogoprimac prihvatio na sebe poduzimanjem posla za nalogodavca, nalogodavac je duan preuzeti, obzirom da nalogoprimac obavlja poslove u svoje ime a za raun nalogodavca. 5. NAKNADA TETE Ukoliko je nalogoprimac bez svoje krivnje pretrpio odreenu tetu obavljajui posao za nalogodavca, nalogodavac mu je duan istu nadoknaditi. Pravo zaloga na pokretnim stvarima radi namirenja svojih potraivanja pripada nalogoprimcu sve dok se stvari nalogodavca nalaze kod njega, a isto pravo ima i

na naplaenim iznosima koje je naplatio u ime nalogodavca. PRESTANAK UGOVORA O NALOGU: Odustanak nalogodavca od ugovora uz isplatu odgovarajueg dijela naknade i tete Otkaz nalogoprimca u bilo koje doba, s tim to mora produiti poslove koji ne trpe odgaanje dok nalogodavac ne bude spreman da preuzme brigu o njima Istek vremena Obavljanje posla Smrt nalogoprimca ili nalogodavca (ako je tako ugovoreno) Prestanak pravne osobe kao nalogodavca ili nalogoprimca usljed steaja ili drugih zakonom predvienih sluajeva Gubitak poslovne sposobnosti ugovornih strana

17. UGOVOR O USKLADITENJU Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru Karakteristike: - Pravni posao meu ivima - Naplatan - Konsenzualan - Dvostrano obavezan - Teretan - Neformalan - Kauzalan - Trajan OBAVEZE SKLADITARA 1. PRIJEM ROBE, UVANJE ROBE I NJENO OSIGURANJE (SAMO AKO JE TO IZRIITO UGOVORENO) 2. PODUZIMANJE ODREENIH MJERA ZA OUVANJE ROBE U ODREENOM STANJU 3. PREDAJA ROBE NA ZAHTJEV DEPONENTA ILI DRUGOG OVLATENOG LICA 4. OBAVEZA SKLADITARA NA IZDAVANJE SKLADINICE temelju ugovora o uskladitenju. Skladinica dokazuje da postoji polog u odreenoj koliini i kvaliteti robe koji je predan na uvanje u skladite. Skladinica se sastoji od PRIZNANICE i ZALONICE. Priznanica daje pravo raspolaganja robom samo ako se uz nju priloi i zalonica. Zalonica daje zalono pravo na pohranjenoj stvari do iznosa koji je naznaen u zalonici. Skladinica zapravo predstavlja robnu hartiju od vrijednosti koja imaocu garantuje pravo raspolaganja robom. Skladinica se moe prenositi na trea lica u cjelosti ili odvojeno u dijelovima. Pravo imaoca priznanice Prijenos priznanice bez zalonice daje primaocu pravo zahtijevati da mu se preda roba samo ako isplati imaocu zalonice, ili poloi skladitaru za imaoca zalonice, iznos koji treba da mu bude isplaen na dan dospjelosti potraivanja. Imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom

cijenom moe isplatiti iznos na. koji ima pravo imalac zalonice, s tim da se ostvareni viak preda njemu. Kad je rije o zamjenjivim stvarima, imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uvjetom da poloi skladitaru za raun imaoca zalonice odgovarajui iznos u novcu. Prava imaoca zalonice Prijenos zalonice bez priznanice daje primaocu prava zaloga na robi. Pri prvom prijenosu na zalonici moraju biti ubiljeeni naziv odnosno ime i zanimanje vjerovnika, njegovo poslovno sjedite odnosno prebivalite iznos njegova potraivanja raunajui i kamate, i datum dospijevanja. Prvi primalac zalonice duan je bez odgaanja prijaviti skladitaru da je na njega izvren prijenos zalonice, a skladite je duno. prepisati taj prijenos u svoj registar i na samoj zalonici zabiljeiti da je taj prijepis izvren. Zalonica koja ne sadri iznos potraivanja zalonog vjerovnika obvezuje u korist zalonog vjerovnika cjelokupnu vrijednost stvari navedenu u njoj. OBAVEZA DEPONENTA: 1. PREDAJA ROBE 2. ISPLATA CIJENE (NAKNADE) 18. STATUSNO PRAVO PRAVO PRIVREDNIH DRUTAVA 1. SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA: FIZIKA LICA PRAVNA LICA Regulisano Zakonom o privrednim drutvima

STATUSNA OBILJEJA PRIVREDNIH SUBJEKATA I UPIS U SUDSKI REGISTAR Individualizacija privrednih subjekata sprovodi se kroz: 1. FIRMA (ime) 2. DJELATNOST 3. SJEDITE 4. NACIONALNA PRIPADNOST (DRAVLJANSTVO) 5. JEDINSTVENI IDENTIFIKACIONI BROJ FIRMA DRUTVA - Uee u pravnom prometu pod svojim imenom/subjektivitet je odvojen od lanova drutva pa stoga pravna osoba dobija svoje ime pod kojim posluje - Najznaajniji znak individualizacije firme - U praksi se izraz firma upotrebljava esto kao sinonim za privredno drutvo, to nije ispravno ali se koristi zbog velikog privrednog znaaja KLASIFIKACIJA FIRMI DRUTVA - DRUTVA SA PERSONALNOM FIRMOM- IME +PRAVNI OBLIK PRIVREDNOG DRUTVA npr. Stani i drugi d.n.o., ovi Company k.d.

DRUTVA SA REALNOM FIRMOM (drutva kapitala) izostavlja se uoenje imena lanova drutva nego se naznaava oblik drutva i naznaku predmeta poslovanja

DJELATNOST (PREDMET POSLOVANJA) U djelatnost jednog privrednog drutva ulaze sve poslovne aktivnosti koje su pravno Doputene. Medjutim svaki privredni subjekt obavlja odredjenu djelatnost na tritu npr. proizvodnja, promet, trgovanje, pruanje usluga i sl. - Ponekad posebno odobrenje dravnog organa za obavljanje pojedinih djelatnosti - Djelatnost osnovna (upisana) + druge djelatnosti upisane uz osnovnu (proirena djelatnost) - KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI odreuje se zakonom ili drugim aktom od strane drave SJEDITE PRIVREDNOG SUBJEKTA - MJESTO U DOMAOJ ILI STRANOJ DRAVI GDJE SE NALAZI UPRAVA DRUTVA ILI ODAKLE SE TRAJNO UPRAVLJA POSLOVIMA DRUTVA Sjedite drutva odreuje se od strane osnivaa, unosi u osnivaki akt i obavezno upisuje u sudski registar NACIONALNA PRIPADNOST (DRAVLJANSTVO) - VEZANOST PRIVREDNOG SUBJEKTA ZA ODREENU DRAVU KROZ NJENO SJEDITE JEDINSTVENI IDENTIFIKACIONI BROJ Svaki pravni subjekt mora po zakonu imati jedinstveni identifikacioni broj kao to fizika lica imaju jedinstveni matini broj. Jedinstveni identifikacioni broj dobija se od Porezne uprave drave u kojoj privredni subjekt ima sjedite. UPIS U SUDSKI REGISTAR OSNOVA ZA STICANJE PRAVNE I POSLOVNE SPOSOBNOSTI PRIVREDNIH SUBJEKATA!! Registar predstavlja upis zakonom odreenih injenica u registar koji vodi nadleni registracioni sud (kantonalni sudovi). Sudski registri su javne knjige, pa svaka osoba ima pravo uvida u isti i moe dobiti prepis podataka koji su u njemu sadrani. U registar drutava upisuju se slijedei podaci: - Puna firma i ako postoji skraena firma, adresa sjedita drutva - Oblik drutva - Djelatnost - Podrunice - Ime i prezime, adresa prebivalita i drugi podaci o osnivaima drutva - Ime i prezime, adresa prebivalita, funkcija i obim ovlatenja lica ovlatenih za zastupanje drutva i - Firma, sjedite, djelatnost i lice ovlateno za zastupanje podrunice ZAJEDNIKI ELEMENTI PRIVREDNIH DRUTAVA: UGOVORNA TVOREVINA PRAVNO LICE

NASTAJE UDRUIVANJEM KAPITALA OSNIVAA SAMOSTALNO OBAVLJA REGISTROVANU DJELATNOST PROFITNA ORGANIZACIJA KOJA DJELATNOST OBAVLJA RADI STICANJA DOBITI ODGOVORNO JE ZA SVOJE OBAVEZE NASTALE U PRAVNOM PROMETU CJELOKUPNOM SVOJOM IMOVINOM (IZUZEV NEKIH IZUZETAKA KOD DRUTVA LICA)

VRSTE PRIVREDNIH DUTAVA U naoj pravnoj teoriji i praksi izvrena je podjela privrednih drutava na: DRUTVA LICA i DRUTVA KAPITALA po kriteriju uzajamne povezanosti i linih odnosa lanova drutva. Drutva lica odlikuju lina svojstva koja su izraena u linom poznanstvu, povjerenju i ak i rodbinskim vezama izmeu lanova drutva. Velika vanost pridaje se meusobnim odnosima izmeu lanova drutva. Drutva lica imaju svoju linu imovinu kojom odgovaraju za obaveze nastale poslovanjem drutva, ali za te obaveze odgovaraju i lino lanovi drutva svojom linom imovinom koju nisu unijeli u drutvo. U drutva lica spadaju: - drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.) i - komanditno drutvo (k.d.) Drutva kapitala su privredni subjekti kod kojih je odluujui kapital, a ne lina svojstva osnivaa. Kod ovih drutava imovina drutva odvojena je od imovine lanova i za obaveze drutva, ono odgovara cjelokupnom svojom imovinom, ali za iste ne odgovaraju lanovi drutva svojom linom imovinom. U drutva kapitala spadaju: - Dioniko/akcionarsko drutvo (d.d.) i - Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) PRESTANAK PRIVREDNIH DRUTAVA: Privredni subjekti po naem pozitivnom pravu mogu prestati: - istekom vremena za koje drutvo osnovano, - statusnom promjenom (spajanjem, pripajanjem i podjelom), - okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije, - prestankom na osnovu odluke suda i - odlukom lanova odnosno skuptine drutva. 19. DRUTVO SA NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU (JAVNO TRGOVAKO DRUTVO): Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou ili javno trgovako drutvo je poslovni subjekt sa pravnom i poslovnom sposobnou gdje osnivai odgovaraju neogranieno i solidarno za obaveze drutva cjelokupnom svojom imovinom. Osnovne karakteristike ovog oblika drutva su: - Posluje pod personalnom firmom (navode se imena svih lanova drutva) - Firma sadri skraenu oznaku d.n.o. - Svi lanovi imaju jednake uloge koji se stapaju u imovinu drutva - Drutvom upravljaju lanovi drutva ravnopravno

Obavezno se registruje u sudskom registru Za obaveze drutva, odgovara drutvo cjelokupnom svojom imovinom i lanovi drutva svojom linom imovinom Dobit drutva dijeli se na jednake dijelove svim lanovima, s tim da oni isto tako podjednako snose i poslovni rizik Pogodan je i karakteristian oblik za osnivanje malih porodinih biznisa

OSNIVANJE I ODNOSI IZMEU LANOVA DRUTVA Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou je drutvo najmanje dva lica koja su neogranieno solidarno odgovorna za obaveze drutva. lan d.n.o. Moe biti fizika ili pravna osoba. Odnosi izmedju lanova drutva ureuju se ugovorom. Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou, odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou osniva se ugovorom o osnivanju. Ugovor o osnivanju drutva s neogranienom solidarnom odgovornou obavezno sadri ime, prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite lanova drutva, firmu, sjedite i djelatnost drutva i prava i obaveze lanova. Ulozi lanova u drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvrenim uslugama. Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vrenju usluga utvrdjuje se ugovorom o osnivanju drutva. Ulozi lanova su jednake vrijednosti. lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou uestvuju u raspodjeli dobiti i pokriu gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije odredjeno drugaije. Svaki lan drustva s neogranienom solidarnom odgovornou ima pravo i obavezu da upravlja drutvom, u skladu s ugovorom. Ugovorom se moe odrediti da za odredjeno vrijeme drutvom potpuno ili djelimino upravlja jedan ili vie lanova, ime se ostali lanovi u istoj mjeri odriu prava upravljanja. lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe istupiti iz drutva. Ukoliko se odlui na prodaju svog udjela, on ga mora ponuditi najprije ostalim lanovima, jer oni imaju pravo pree kupovine. Drutvu moze pristupiti novi lan. Istupanje lana iz drutva i pristupanje drutvu novog lana uredjuje se ugovorom. lan drutva moe svoja prava i obaveze prenositi na trea lica samo uz saglasnost svih ostalih lanova drutva. Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou prestaje: Istekom vremena za koje je osnovano Odlukom lanova drutva 4) smrti lana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi lan; 5) prestanka pravnog lica kao lana drustva; 6) steaja jednog od lanova drutva; 7) gubitka ili ogranienja poslovne sposobnosti jednog od lanova drutva; 8) Odluke suda o prestanku drutva

1) 2)

20. KOMANDITNO DRUTVO U Zakonu o privrednim drutvima komanditno drutvo (engl. limited partnership, njem. Kommanditgesellschaft) definie se kao drutvo u kojem jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom, a jedan ili vise lanova odgovara za obaveze drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u sudski registar. To je drutvo koje se formira na bazi ugovora dva ili vie lica u koje oni ulau svoje uloge Radi obavljanja privredne djelatnosti i sticanja dobiti, s tim da se drutvo vodi pod personalnom firmom (imenom). Dakle komanditno drutvo je drutvo lica (personalno drutvo) to znai da prilikom osnivanja moraju postojati najmanje dva lana, i to dvije kategorije (vrste) lanova: - KOMPLEMENTARI ( lino odgovorni lanovi), koji odgovaraju za obaveze drutva neogranieno cjelokupnom svojom imovinom, - KOMANDITORI koji ne dogovaraju za obaveze drutva ve snose poslovni rizik do visine svog uloga. lanovi drutva, kako komplementari tako i komanditori, mogu biti pravna i fizika lica, kako domaa tako i strana, s tim da je najmanji broj dva lica a maksimalan broj nije ogranien. Komplementari i komanditori imaju razliit poloaj u drutvu, koji se manifestuje u odnosima prema treim licima , kao i njihovim meusobnim odnosima. Naime, komplementari uestvuju u upravljanju, predstavljanju i zastupanju drutva I solidarno odgovaraju za obaveze drutva cjelokupnom imovinom, dok komanditori nemaju uea u upravljanju, zastupanju i predstavljanju, niti odgovaraju za obaveze drutva. Komanditor moe zastupati komanditno drutvo samo na osnovu posebnog ovlatenja datog saglasnou svih lanova. Komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u ime drutva, odgovara za obaveze iz tog ugovora kao komplementar. Iz toga moemo zakljuiti da poslovima komanditnog drutva upravljaju komplementari, a komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva i godinji finansijski izvjetaj. Iskljuenje komanditora iz prava da vodi poslove komanditnog drutva, obuhvata i iskljuenje njegovog prava da se protivi voenju ovakvih poslova od strane komplementara, osim ako su u pitanju poslovi izvan djelatnosti drutva. Kao to je ve ranije navedeno komanditno drutvo osniva se pismenim ugovorom koji zakljuuju osnivai, s tim da se mora odrediti lan ili lanovi koji imaju status komplementara odnosno komanditora. Drutvo mogu osnovati najmanje dva osnivaa (zakonski minimum), pri emu jedan mora biti komanditor a jedan komplementar. Zakon nije postavio zakonski maksimum u pogledu broja osnivaa. lanovi komanditnog drutva mogu vriti transfer svojih udjela na druge lanove to predstavlja interni prenos, ili na lica izvan drutva eksterni prenos udjela. Prilikom eksternog prenosa ostali lanovi imaju pravo pree kupovine. Komanditno drutvo kao drutvo lica nema svojih organa koji bi upravljali drutvom. Poslovima komanditnog drutva upravljaju komplementari. Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva i godinji finansijski izvjetaj. Iz navedene zakonske odredbe uoavamo da komanditori nemaju pravo na upravljanje drutvom ali nemaju ni obaveze povodom toga, samo da bi se zatitili njihovi interesi

dozvoljen im je uvid u poslovne knjige, isprave drutva i finansijski izvjetaj. Prema tome, komanditori se ne mogu suprotstaviti odlukama i postupcima komplementara, ako je to u skladu sa redovnim voenjem poslova drutva. Bez obzira na poloaj u samom drutvu tj da li se radi o komanditorima ili komplementarima, svi lanovi drutva imaju pravo na dobit (dividendu). Cjelokupna dobit drutva utvruje se u bilansu koji se sastavlja jednom na godinu i to u pravilu krajem poslovne godine, kojim se takoer utvruje i uee svakog lana drutva u raspodjeli dobiti ili snoenju gubitka drutva. Dobit komanditnog drutva se nakon utvrivanja dijeli na dva dijela i to dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru utvrenom u osnivakom ugovoru drutva. Zabrana konkurencije vlastitom drutvu u ovom sluaju odnosi se iskljuivo na komplementare komanditnog drutva, a ne i na komanditore, iz razloga to komanditori u komanditnom drutvu uestvuju samo svojim ulogom u kapital drutva, a inae nemaju toliku linu povezanost sa samim drutvom, kao to je to sluaj sa komplementarima koji vode poslovanje i zastupanje drutva. Stoga je u pravilo komanditorima doputeno da izvan drutva vode poslove iz djelatnosti drutva. Komanditno drutvo, kao i svaki drugi poslovni subjekt odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom prema treim licima. Ono odgovara osnovnom glavnicom i ostalom imovinom za ugovorne, vanugovorne i zakonske obaveze. Odgovornost komanditnog drutva ukljuuje takoer i odgovornost komplementara za sve obaveze drutva neogranieno, solidarno i cjelokupnom svojom imovinom. Prestanak lanstva u komanditnom drutvu Prestanak lanstva u komanditnom drutvu jednog ili vie lanova podrazumijeva promjenu personalnog stava lanova drutva, bez izmjene pravnog identiteta komanditnog drutva.Obzirom da nema posebnih zakonskih normi koje ureuju ovo pitanje, preputa se ugovornoj autonomiji tj. ugovoru o osnivanju, da razrijei Prestanak komanditnog drutva Opta pravila koja se primjenjuju na prestanak privrednih drutava, uz ili bez likvidacije imovine, vae i za prestanak komanditnog drutva. Postavlja se pitanje kakvo pravno dejstvo na opstanak ili prestanak drutva ima injenica prestanka lanstva svih komplementara odnosno komanditora? To je naravno obavezna promjena oblika komanditnog drutva, a smatra se da je mogue ugovorom o osnivanju predvidjeti i suprotno rjeenje ako su u pitanju komplementari tj. da se predvidi prestanak drutva a ne promjena oblika, obzirom da se radi o lino odgovornim lanovima. Meutim prestanak lanstva svih komanditora ne bi trebao da utie na opstanak drutva, pa slobodu ugovaranja u ovom sluaju ne bi trebalo ni dozvoliti, obzirom da je osnovni cilj odranje poslovnog subjekta, ako su ispunjeni ekonomski uslovi. 21. DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU Pojam drutva s ogranienom odgovornou Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) je trgovako drutvo koje se svrstava u drutva kapitala iji je minimalni iznos osnivakog kapitala 2.000,00 KM. Osnovni kapital prilikom

osnivanja d.o.o. Obezbjeuju osnivai ulozima u novcu, stvarima i pravima, ija se vrijednost izraava u novcu, s tim da ulozi u novcu ne mogu biti manji od 2.000 KM. Za obaveze d.o.o. Odgovara drutvo cjelokupnom svojom imovinom, dok lanovi drutva ne odgovaraju za obaveze drutva, ali snose poslovni rizik do visine svog uloga, tako da lan moe izgubiti samo ono to je uloio. Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba. Drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave. Ako drutvo s ogranienom odgovornou osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika. Sadraj drutvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva Drutveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju drutva mora sadravati: 1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, a ako je osniva fizika osoba i njen jedinstveni matini broj graana, 2. tvrtku i sjedite drutva, 3. predmet poslovanja drutva, 4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinanog uloga osnivaa, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznaiti njihovu vrijednost, 5. odredbu o tome osniva li se drutvo s ogranienom odgovornou na odreeno ili na neodreeno vrijeme, 6. prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje drutvo ima prema osnivaima. Nitave su odredbe drutvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva koje su protivne odredbama Zakona o trgovakim drutvima. Temeljni kapital i temeljni ulozi Po naem pravu temeljni kapital d.o.o. mora iznositi najmanje 2.000 KM osim ako drugim zakonom nije drugaije odreeno. Vrijednost pojedinanog uloga svakog lana ne moe biti manja od 100 KM. Ulozi osnivaa,pored novca mogu biti u stvarima i pravima, ali ne samo u jednom obliku, npr. Samo u stvarima bez obaveznog propisanog novanog iznosa od 2.000 KM. Osnovni kapital drutva nije statina kategorija i on se moe mijenjati tokom poslovanja preduzea u smislu da se moe poveavati i smanjivati ali ne ispod zakonskog minimuma (2.000 KM). Poveanje osnovnog kapitala moe se vriti na 3 naina: - Uplatom novih uloga lanova drutva - Sticanjem novih udjela na osnovu novih uloga lanova - Poveanjem nominalne vrijednosti postojeih udjela U pogledu smanjenja osnovnog kapitala, ono moe biti po 2 osnova: - Dobrovoljno smanjenje - Prinudno smanjenje kao posljedica loeg poslovanja drutva Statut Drutvo s ogranienom odgovornou ima statut. Statut drutva donose osnivai, u roku odreenom osnivakim aktom, koji ne moe biti dui od 60 dana od dana upisa osnivanja drutva u sudski registar. Statutom drutva obavezno se ureuje: 1) firma i sjedite;

2) djelatnost; 3) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog lana; 4) voenje poslovanja i zastupanje drutva; 5) nain utvrivanja i diobe dobiti i pokria gubitka; 6) prava i obaveze lanova; 7) organizacija drutva; 8) upravljanje i nain donoenja odluka, sastav, nain imenovanja i razrjeenja, ovlatenja i odgovornosti organa drutva, ako se formiraju; 9) nain informiranja lanova o poslovanju drutva i voenja knjige udjela; 10) nain promjene visine osnovnog kapitala; 11) nain pristupanja drutvu i prestanka lanstva u drutvu; 12) prestanak drutva; 13) postupak izmjena i dopuna statuta. PRAVA I OBAVEZE LANOVA Prava 1. Imovinska prava (pravo na udio u drutvu, pravo na uee u dobiti - dividenda) 2. Upravljaka prava (pravo upravljanja, pravo glasa, pravo na informisanje, pravo na pobijanje odluka drutva, pravo na istupanje iz lanstva) Obaveze 1. Obaveza uplate osnivakog uloga 2. Zabrana konkurencije 3. Obaveza na ispunjenje nekih drugih inidbi za drutvo Raspolaganje udjelima Udjeli u drutvu su prenosivi. Prenos udjela vri se pismenim ugovorom i nasljeivanjem. lanovi drutva imaju pravo pree kupnje udjela. lan drutva koji prodaje udio duan je u pismenoj formi preko uprave drutva obavijestiti ostale lanove o cijeni i drugim uslovima prodaje. Ako niko od lanova u pismenoj formi preko uprave drutva ne prihvati ponudu za kupnju, ili izjavi interes a posao ne bude zakljuen, u roku od 30 dana, lan moe svoj udio prodati treim licima pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od ponude koju je dao ostalim lanovima drutva. Dobit Dobit se dijeli meu lanovima drutva u srazmjeri sa visinom udjela, ako drugaije nije ugovoreno. Istupanje i iskljuenje lana Ugovorom ili statutom utvruju se uslovi, postupak i posljedice istupanja iz drutva. lan drutva ima pravo tubom kod suda traiti istupanje iz drutva, ako su mu Ostali lanovi ili organi drutva prouzrokovali tetu ili je sprijeen da ispunjava svoje obaveze, ili mu drutvo namee nesrazmjerne obaveze. lan moe biti iskljuen iz drutva iz razloga i u postupku koji su unaprijed odreeni ugovorom ili statutom drutva. Odluka o iskljuenju dostavlja se lanu u pismenoj formi, uz navoenje razloga za iskljuenje. lan koji je iskljuen iz drutva moe pobijati odluku o iskljuenju tubom kod Suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena UPRAVLJANJE 1. Skuptina drutva Drutvo ima skuptinu, koju ine svi lanovi drutva. Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva predstavljen je u skuptini sa 100

glasova, a lan drutva ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu drutva. Ugovorom ili statutom moe se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odluuje bez sazivanja skuptine, pismenim glasanjem. U tom sluaju, lanovima drutva se dostavljaju pismeni prijedlozi s obrazloenjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana, a za lana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se da je glasao protiv prijedloga. Skuptina obavezno odluuje o godinjem obraunu, raspodjeli dobiti i pokriu gubitka. U drutvu sa ogranienom odgovornou sa jednim lanom, ovlatenja skuptine vri lan drutva. Skuptinu drutva saziva: 1) uprava; 2) lan ili lanovi iji udjeli ine najmanje desetinu osnovnog kapitala. Na sjednicama skuptine drutvo odluuje posebno o : - Finansijskim izvjetajima - Imenovanju i opozivu lanova uprave - Imenovanju i opozivu lanova nadzornog odbora - Izmjeni osnivakog ugovora - Drugim pitanjima od vanosti za poslovanje drutva 2. Uprava drutva Poslovanje drutva vodi i drutvo zastupa uprava. Upravu ine jedno ili vie lica, koja ne moraju biti lanovi drutva, imenovanih na nain i za period utvren osnivakim aktom ili statutom drutva. Kada uprava ima vie lanova, osnivakim aktom ili statutom se ureuju njihova ovlatenja i odgovornosti. 3. Nadzorni odbor Ugovorom ili statutom moe se odrediti da drutvo s ogranienom odgovornou ima nadzorni odbor. Nadzorni odbor obavezno je imati drutvo koje ima vie od deset lanova i Drutvo koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1,000.000 KM i najmanje dva lana. lan drutva koje nema nadzorni odbor ima pravo da neposredno nadzire Poslovanje drutva, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajniko poslovanje i saini bilans drutva za svoje potrebe. PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA 1. Promjena oblika Drutvo s ogranienom odgovornou moe promijeniti oblik u dioniko drutvo, na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom glasova svih lanova drutva. Na osnovu odluke iz stava 1. ovog lana, lanovi stiu dionice dionikog drutva srazmjerno njihovom ueu u osnovnom kapitalu drutva s ogranienom odgovornou. Uprava drutva s ogranienom odgovornou podnosi zahtjev za odobrenje promjene oblika u dioniko drutvo, uz koji prilae odluku skuptine o promjeni oblika i ugovor s Registrom vrijednosnih papira. Komisija za vrijednosne papire je duna donijeti odluku najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvrie se upis promjene oblika drutva u sudski registar.

Drutvo s ogranienom odgovornou moe se spojiti s drugim drutvom s ogranienom odgovornou ili dionikim drutvom ili se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa drutva u sudski registar. Prestanak drutva Drutvo s ogranienom odgovornou prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: 1) spajanjem, pripajanjem i podjelom; 2) odlukom skuptine; 3) odlukom suda; i 4) steajem. 22. DIONIKO DRUTVO Dioniko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice. Dionica ima trostruko znaenje: - Oznaava ispravu - Predstavlja skup prava dioniara - Predstavlja dio temeljnog kapitala Dionice Dionice dionikog drutva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime. Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvrenim statutom dionikog drutva u skladu sa zakonom. Dionica sadri prava na uee u: 1) upravljanju dionikim drutvom; 2) raspodjeli dobiti; 3) diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije dionikog drutva. Dioniko drutvo moe emitovati dionice razliitih klasa. Dionice iste klase sadre ista prava. Dionice, osim obinih dionica, sadre oznaku klase. Dionice drutva se mogu emitovati sa razliitim nominalnim vrijednostima. Dioniko drutvo ne moe emitovati dionice koje sadre pravo na fiksnu stopu prinosa. Dioniko drutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa. Osnivai su obavezno i dioniari dionikog drutva. Osnivanje: D.D. se osniva ugovorom o osnivanju , koji obavezno sadri: 1) ime i prezime ili firmu, i adresu prebivalita ili sjedita osnivaa; 2) firmu i sjedite dionikog drutva; 3) djelatnost ; 4) prava i obaveze osnivaa; 5) iznos osnovnog kapitala; 6) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica; (redovne, povlatene) 7) opis prava sadranih u dionici; 8) broj dionica koji upisuje svaki osniva;

9) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica ; 10) opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima; 11) nain naknade trokova osnivanja; 12) posljedice neizvravanja obaveza osnivaa ; 13) nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa ; i 14) ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja. Ugovor o osnivanju dionikog drutva mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Izjave osnivaa o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog biljenika. U toj ispravi moraju se navesti: 1. osnivai i njihova prebivalita, 2. nominalni iznos dionica 3. uplaeni iznos temeljnoga kapitala, 4. izjava osnivaa da prihvaaju statut, Statut drutva mora sadravati odredbe o: 1. firmi i sjeditu dionikog drutva, 2. predmetu poslovanja, 3. iznosu temeljnoga kapitala, 4. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice vie rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda, 5. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime, 6. broju lanova uprave i nadzornog odbora, 7. nainu i obliku objave priopenja dionikog drutva, 8. vremenu trajanja i prestanku dionikog drutva. 9. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA MOE BITI - SIMULTANO - SUKCESIVNO SIMULTANO OSNIVANJE podrazumijeva da samo osnivai drutva otkupljuju sve dionice. Naime, osnivai istovremeno sa potpisivanjem ugovora o osnivanju drutva stiu status dioniara drutva. Dakle, simultano osnivanje drutva podrazumijeva zatvoreni upis dionica tako da osnivai potpisivanjem osnivakog ugovora ili odluke o osnivanju postaju upisnici dionica i osnivai istovremeno. Ulog se mora uplatiti u cjelosti i ugovorom ili odlukom ne mogu se propisati nikakvi uslovi pod kojim se moe izvriti naknadna ili djelimina uplata uloga. SUKCESIVNO OSNIVANJE Drutvo se moe osnovati tako da osnivai usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv za upis ostatka dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva. Drutvo je osnovano kada ga se upie u sudski registar. Ako u odreenom roku nisu upisane i uplaene sve dionice, osnivai mogu u roku od 15 dana sami upisati i uplatiti ostatak dionica, a u protivnom se smatra da osnivanje nije uspjelo Osnivai podnose Komisiji za v.p. zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su duni dostaviti: 1) ugovor o osnivanju; 2) prijedlog statuta dionikog drutva; 3) prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se ureuju emisija i promet vrijednosnih papira; 4) ugovor zakljuen izmeu osnivaa i organizacije za poslove registracije, uvanja i odravanja podataka o vrijednosnim papirima i poslove prenosa, deponovanja i poravnanja u prometu vrijednosnih papira (Registar);

5) ugovor zakljuen izmeu osnivaa i banke putem koje emitent izvrava obaveze prema vlasniku vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Depozitar); i 6) ugovor o otvaranju privremenog rauna za deponovanje uplata dionica. O zahtjevu, Komisija donosi rjeenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Nakon dobijanja rjeenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica, osnivai su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima. Rok za upis dionica ne moe biti dui od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Upis dionica vri se potpisivanjem izjave o upisu, u skladu sa zakonom i propisima Komisije. Osnivai su obavezni objaviti izvjetaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaenih dionica, najmanje u jednom domaem dnevnom listu, u roku od osam dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela. Osnivaka skuptina Osnivai su duni sazvati osnivaku skuptinu dionikog drutva najkasnije 60 dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela. Ukoliko osnivaka skuptina nije sazvana u tom roku, upis dionica postaje nitavan i smatra se da dioniko drutvo nije osnovano. Osnivaka skuptina: 1) usvaja izvjetaj o osnivanju ; 2) usvaja statut; 3) bira predsjedavajueg skuptine; 4) imenuje lanove nadzornog odbora; i 5) potvruje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvruje broj dionica emitovanih po tom osnovu. Osnovni kapital prilikom osnivanja Osnovni kapital dionikog drutva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM. Nominalna vrijednost dionice ne moe biti manja od 10 (deset) KM. Za finansijske institucije utvren je mnogo vii zakonski minimum osnivakog kapitala za banke 15.000.000 KM a za osiguravajua drutva od 1.000.000 do 2.000.000 KM zavisno od toga da li se radi o ivotnom osiguranju ili ostalim osiguranjima i reosiguranjima.

UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVOM Organi dionikog drutva su: 1) skuptina; 2) nadzorni odbor; 3) uprava. Skuptina Skuptinu dionikog drutva ine dioniari. Skuptina se, u pravilu, odrava u mjestu sjedita dionikog drutva. Radom skuptine predsjedava predsjedavajui skuptine, koji se bira na poetku zasjedanja skuptine. Skuptina se odrava najmanje jednom godinje.

Skuptinu saziva nadzorni odbor Skuptina moe odluivati ukoliko su zastupljeni, lino ili putem punomonika dioniari sa vie od 50% dionica s pravom glasa.

Skuptina dionikog drutva odluuje o: 1) poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; 2) emisiji novih dionica 3) emisiji dionica nove klase; 4) godinjem finansijskom izvjetaju, sa izvjetajem revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; 5) raspodjeli dobiti i isplati dividende; 6) nainu pokria gubitka; 7) spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutva dionikom drutvu ili dionikog drutva drugom drutvu, 8) podjeli i prestanku dionikog drutva; 9) promjeni oblika dionikog drutva; 10) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim transakcijama imovinom 11) prodaji i kupovini imovine 12) izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora pojedinano; 13) izboru vanjskog revizora i izboru i razrjeenju lanova odbora za reviziju; 14) naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju; 15) izmjenama i dopunama statuta; i 16) drugim pitanjima bitnim za poslovanje dionikog drutva, u skladu sa zakonom i statutom dionikog drutva. Nadzorni odbor Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje dva lana, koje imenuje i razrjeava skuptina, s tim da ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od etiri godine. Isto lice moe biti imenovano za predsjednika ili lana nadzornog odbora vie puta bez ogranienja. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije. Sjednica nadzornog odbora odrava se najmanje jednom u tri mjeseca. Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.

Nadzorni odbor dionikog drutva nadlean je da: 1) nadzire poslovanje dionikog drutva; 2) nadzire rad uprave; 3) usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem obraunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvjetajem revizije; 4) podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju dionikog drutva, koji obavezno ukljuuje izvjetaj revizora, izvjetaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu; 5) imenuje upravu dionikog drutva; 6) predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka;

7) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom, 8) saziva skuptinu; i 9) odobrava emisiju novih dionica Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Upravu dionikog drutva ine direktor i izvrni direktori.

Dioniko drutvo prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: 1) odlukom skuptine; 2) spajanjem, pripajanjem i podjelom; 3) odlukom Komisije i suda; i 4) steajem. 23. POVEZANA DRUTVA Temeljno je pravilo da je svako pravno lice samostalan subjekat pravnog prometa koji nastupa na tritu i poslovanjem ostvaruje dobit. Meutim, u dananje vrijeme tendencija je sve veeg povezivanja poslovnih subjekata zbog postizanja odreenih poslovnih ciljeva kao to su: - Ostvarenje vee racionalizacije poslovanja - Lake finansiranje i upravljanje - Podjela rizika i dr. Drutva koja se povezuju po bilo kom osnovu ostaju zasebni subjekti ali se izmeu njih stvara neki odnos ovisnosti pa tako uvijek imamo pojam vladajueg ili matinog drutva meu ostalim zavisnim drutvima. Meu povezanim drutvima mogu postojati slijedei naini povezivanja: - Da jedno drutvo ima uee u udjelima drugog drutva - Da postoje uzajamni udjeli - Drutva koncerna (nastaje ugovorom o voenju poslova izmeu glavnog i zavisnog drutva) Povezivanje poslovnih subjekata moe se zasnivati na: - Povezivanju putem kapitala - Putem ugovora o voenju poslova - Putem stvarnih statusnopravnih povezivanja 24. STEAJ PRIVREDNIH DRUTAVA Steaj je zakonom utvreni postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi namirenja povjerilaca. Steaj je sudski postupak koji se otvara kada preduzee nije u mogunosti da obnavlja sredstva kojima upravlja (da vri prostu reprodukciju) ili nije u mogunosti da ispunjava obaveze predviene zakonskim propisima.

Ciljevi steajnog postupka su generalno izvrenje nad cjelokupnom imovinom steajnog dunika, njeno unovavanje i raspodjela steajne mase povjeriocima steajnog dunika, po pravilima koja su definisana Zakonom o steajnom postupku Razlozi za pokretanje steajnog postupka su platena nesposobnost steajnog dunika, pri emu se pod plateno nesposobnim podrazumijeva onaj steajni dunik koji u neprekidnom trajanu do 30 dana ne izmiruje svoje dospjele i potraivane obaveze. Faze steajnog postupka po Zakonu su: prethodni postupak; otvaranje steajnog postupka; prijavljivanje i ispitivanje trabina; unovavanje imovine steajnog dunika; namirenje steajnih povjerilaca diobom steajne mase; zakljuivanje steajnog postupka; reorganizacija steajnog dunika. Prethodni postupak poinje onog trenutka kada sud primi doputeni pismeni prijedlog za pokretanje steajnog postpka. Prijedlog podnosi steajni dunik ili povjerioci. Ako povjerilac podnosi prijedlog za pokretanje steajnog postupka, duan je da uz prijedlog priloi i dokaze o svom potraivanju i dokaze o insolventnosti steajnog dunika. Ako prijedlog podnosi steajni dunik, koji je pravno lice, njegov zakonski zastupnik je po zakonu duan podnijeti prijedlog za pokretanje steajnog postupka. Prijedlog se podnosi 30 dana od dana nastupanja insolventnosti. Nakon razmatranja prijedloga o pokretanju steajnog postupka i analize ponuenih dokaza koje je neophodno priliiti sa prijedlogom, ako se radi o prijedlogu steajnog dunika, izvjetaja privremenog steajnog upravnika i vjetaka, sudija zakazuje roite na kojem odluuje da li e se otvoriti steajni postupak, da li e preduzee otii pod steaj, sa svim pravnim posljedicama koje izaziva ta odluka. Na roite sud poziva predlagaa, steajnog dunika, privremenog steajnog upravnika, te ako je neophodno vjetaka. Nakon provedenog roita sud u roku od 3 dana donosi odluku o otvaranju steajnog postupka ili odbijanju prijedloga, ako nema zakonskih razloga za usvajanje prijedloga za otvaranje steaja. Odluka kojom se otvara steajni postupak je rjeenje o otvaranu steajnog postupka Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka pozivaju se svi povjerioci da prijave svoja potraivanja steajnom sudu Istovremeno se pozivaju i svi dunici koji imaju dugovanja prema steajnom duniku da bez odlaganja izvre svoju obavezu. Prijave potraivanja steajni povjerioci podnose pismeno steajnom sudu. Prijava mora sadravati: firmu/ime i sjedite, odnosno prebivalite ili boravite povjerioca, pravni osnov i iznos potraivanja, te broj iro rauna povjerioca. Nakon to je izvrena prijava potraivanja, steajni sudija na posebnom ispitnom roitu ispituje blagovremenost potraivanja. Na tom roitu uestvuje steajni upravnik, steajni povjerioci, te druga zainteresovana lica.

Kod unovavanja imovine steajnog dunika razlikujemo unovavanje nekretnina i pokretnih stvari i prava. Nepokretna imovina unovava se po pravilima izvrnog postupka javnom prodajom, a ako to ne uspije, steajni upravnik te nekretnine moe unoviti neposrednom pogodbom. Kada je rije o prodaji pokretnih stvari i prava, steajni upravnik moe stvar prodati javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu. Nakon odravanja roita za ispitivanje prijavljenih potraivanja i prije diobe steajne mase, steajni upravnik sainjava diobeni popis potraivanja povjerilaca koji se uzimaju u obzir prilikom diobe steajne mase. Diobeni popis potraivanja mora se staviti na uvid uesnicima steajnog postupka, a iz njega se vidi ukupan zbir potraivanja i unoveni Iznos steajne mase koji se moe dijeliti. Ovaj popis se objavljuje u sredstvima informisanja, a u cilju naknadnih prijava potraivanja, koja se prijavljuju u roku od 15 dana. Glavna dioba steajne mase, uslijedi nakon to steajni sudija odri roite za glavnu diobu. Na to roite se pozivaju steajni upravnik i povjerioci u cilju usaglaavanja odluke o diobi steajne mase. Na prijedlog podjele mogu se ulagati prigovori, te vriti korekcije. Kada se postigne saglasnost o glavnoj diobi steajne mase, steajni sudija daje odobrenje na prijedlog diobe, a steajni upravnik izvrava diobu prema utvrenim isplatnim redovima. Postoje tri isplatna reda steajnih povjerilaca. Povjerioci istog isplatnog reda, po naelu ravnopravnosti stranaka, namiruju se srazmjerno veliini svojih potraivanja. Povjerioci vieg isplatnog reda iskljuuju povjerioce niih isplatnih redova do njihovog potpunog namirenja. Prvi isplatni red obuhvata steajne povjerioce viih isplatnih redova u koje spadaju isplate prije ostalih trabina: izmirivanje trabina koje je zasnovao za vrijeme privremene uprave privremeni steajni upravnik ili uz njegovu saglasnost steajni dunik, osim ako nije drugaije ugovoreno; izmiruje se prije ostalih steajnih povjerioca (poslije povjerioca pod takom a) zaposlenici steajnog dunika sa potraivanjima iz radnog odnosa potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni upravnik. U protivnom ta potraivanja spadaju u drugi isplatni red (opi isplatni red); Steajni povjerioci opeg isplatnog reda u koji se svrstavaju povjerioci koji imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, ukoliko ne spadaju u vie i nie isplatne redove Steajni povjerioci niih isplatnih redova. Po ovom isplatnom redu iza ostalih trabina steajnih povjerilaca isplauju se trabine, ako su u istom rangu srazmjerno njihovom iznosu kako slijedi: kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na trabine steajnih povjerilaca; trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u steajnom postupku; novane kazne i prekrajne novane kazne, kao i imovinska teta prouzrokovana izvrenjem krivinog djela, prijestupa

Pokretanje steajnog postupka za sobom povlai razliite i mnogobrojne posljedice, prije svega na poslovnu i pravnu sposobnost steajnog dunika. Prema Zakonu, otvaranjem steajnog postupka nastupaju slijedee posljedice: 1. Prenoenje prava upravljanja i raspolaganja na steajnog upravnika 2. Pravne posljedice na potraivanja steajnih povjerilaca smatraju se dospjelim u momentu otvaranja steajnog postupka 3. Pravne posljedice steaja na ugovore o radu oni prestaju po sili zakona 4. Pravne posljedice na raune i firmu steajnog dunika - danom otvaranja steajnog postupka gase se svi rauni steajnog dunika kod svih banaka, kao i ovlaenja osoba koja su raspolagala tim raunima. Steajni upravnik otvara nove raune na koje se prebacuju sredstva sa ugaenih rauna i ovlauje lica koja mogu raspolagati sredstvima na tim raunima. Takoer, uz firmu (naziv) steajnog dunika dodaje se oznaka u steaju, to se se upisuje i u registar kod nadlenog suda. Steajni sudija donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupka. To rjeenje se po slubenoj dunosti objavljuje u slubenim novinama entiteta. Po pravomonosti rjeenja, takoer, steajni sudija nareuje brisanje steajnog dunika iz registra. Reorganizacija steajnog dunika - To podrazumijeva njegovu sanaciju i nastavljanje poslovanja pod posebnim nadzorom. U tom sluaju ne provodi se unovavanje imovine steajnog dunika, niti raspodjela steajne mase. Steajni plan reorganizacije moe podnijeti sam dunik uz prijedlog za pokretanje steajnog postupka, a nakon otvaranja steajnog postupka to mogu uiniti steajni upravnik i steajni dunik. Steajnim planom ovlaeni podnosilac moe predloiti da umjesto steaja nad imovinom steajnog dunika omogui, a naroito: da se ostavi steajnom duniku sva ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja steajnog dunika; da se prnese dio ili sva imovina steajnog dunika na jedan ili vie postojeih poslovnih subjekata koji e se tek osnovati; da steajni dunik statusnom promjenom spajanja ili pripajanja jedan ili vie privrednih subjekata prestane postojati, na koje prelaza sva prava ili obaveze steajnog dunika; i sl. ZA PRIPREMU ISPITNIH PITANJA KOJA NISU OBRADJENA U SKRIPTI KORISTITI UDZBENIK!!!

ISPITNA PITANJA:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. Pojam poslovnog/privrednog/trgovakog prava Izvori poslovnog prava Pojam pravnog odnosa Sadraj pravnog odnosa Subjekti poslovnog prava Objekti poslovnog prava Pravna i poslovna sposobnost fizikih i pravnih lica Pravni poslovi Izvori obaveza Prestanak obligacija Pojaanje ugovorno pravnih odnosa Ugovori poslovnog prava Ugovor o prodaji Ugovor o zakupu Ugovor o zajmu Ugovor o djelu Ugovor o osiguranju Ugovor o ostavi Ugovor o posudbi Ugovor o nalogu (mandatu) Ugovor o zalogu Ugovor o uskladitenju Trgovaka drutva pojam i vrste Javno trgovako drutvo Komanditno drutvo Tajno drutvo Dioniko drutvo Drutvo s ogranienom odgovornou Povezana drutva Pripajanje i spajanje drutava Preoblikovanje drutava Steaj drutva Elektronika trgovina pojam, prednosti i nedostaci