IMOVINSKI ODNOSI BRANIH PARTNERA 1.

Uporedite zakonski i ugovorni imovinski reim U velikom broju zakonodavstva,zakonski imovinski rezim primjenjuje se tek onda kada se bracni partneri nisu odlucili za ugovorni imovinski rezim,odnosno kada nisu ugovaranjem nekog rezima iskljucili primjenu zakonskog.Pri ugovaranju rezima,bracni partneri su uglavnom ograniceni na prihvatanje jednog od alternativnih rezima predvidjenih u zakonu,a samo u nekim pravima oni imaju vecu slobodu pa mogu odabrati rezim koji sami odrede,mada su i tada obavezni pridrzavati se odredjenih zakonskih rezima. Zakonodavac je pri ureenju imovinskih odnosa branih partnera poao od naela porodine solidarnosti i ravnopravnosti branih partnera.,a po PZBIH Bracnim je partnerima ponudjena mogucnost izbora jednog od 2 ponudjena rezima:zakonskog i ugovornog rezima. -U okviru zakonskog imovinskog reima postoje brana steevina i posebna imovina. Naime, zakon normira da brani partneri mogu imati branu steevinu i posebnu imovinu. -Do ureenja ugovornog imovinskog reima dolo je zbog promjena u naem privrednom sistemu u kojem privatna svojina ima daleko vei znaaj nego prije kao i zbog potrebe i zahtjeva da brani partneri sami ureuju meusobne imovinske odnose. Uvoenje ove mogunosti znai uporedno postojanje dva imovinska reima zakonskog i ugovornog, o ijoj primjeni brani partneri odluuju zakljuivanjem ili nezakljuivanju branog ugovora. Njegovim zakljuivanjem, oni iskazuju primjenu zakonskog reima na imovinu koju budu stjecali nakon sklapanja braka ili su je ve stekli u braku. Naprotiv, nesklapanjem ovog ugovora, oni prestaju da se na njihove imovinske odnose primjenjuje brani imovinski reim - normiran u Porodinom zakonu. 2. Pojam brane steevine Brana steevina je imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice, kao i prihodi iz te imovine. U zakonskoj odredbi, nastanak brane steevine se vee za postojanje dva elementa za nain njenog stjecanja i za vrijeme njenog stjecanja.Sto se tice prvog konstitutivnog elementa,radi se o tome sto se ova imovina stice zajednickim radom oba partnera,a rad bracnih partnera moze biti zajednicki i pojedinacni. Doprinos bracnih partnera u sticanju bracne stecevine moze biti posredan i neposredan. -Neposredan jekad bracni partner obavlja neku djelatnost i tako donosi zaradu bilu u novcu ili naturi,a posredan kada bracni partner obavlja rad za koji ne dobiva naknadu,ali vrsenjem omogucava drugom bracnom partneru da radi i zaradjuje (npr.rad u domacinstvu). Meutim, od pravila o radu kao nainu sticanja steevine predvieno je odstupanje. Pored toga to su u branu steevinu uvrteni prihodi, odstupanje je uinjeno u

istom lanu, normiranjem da branu steevinu ini dobitak u igri na sreu, prihodi od intelektualnog vlasnitva i pokloni treih osoba. Bracnu stecevinu cine i prihodi iz imovine bez obzira na koji nacin su steceni,npr.plodovi dobiveni radom bracnih partnera,a u bracnu stecevinu ulaze jos i pokloni trecih osoba ucinjeni u vrijeme trajanja bracne zajednice.

3. Priroda i predmet brane steevine Brana steevina je po svojoj prirodi suvlasnitvo. PZ normira da su brani partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj steevini ako nisu drukije ugovorili . Osnovna karakteristika zajednickog vlasnistva je ta da se udio bracnih partnera ne zna dok se ne izvrsi njegova podjela.Svaki bracni partner je kao suvlasnik,vlasnik polovine dijela i vlasnik polovine idealnog dijela svake stvari i svakog prava koje cini ovu bracnu stecevinu. -Predmet brane steevine mogu biti stvarna i obligaciona prava. -Od stvarnih prava, u ovu imovinu ulaze pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, pravo slunosti, zalono pravo, pravo etane svojine, plata, odnosno zarada koju za svoj rad dobija brani partner. -Od obligacionih prava u branu steevinu ulaze potraivanja i drugova nastali u vezi sa branom i porodinom zajednicom i branom steevinom. 4. Upravljanje i raspolaganje branom steevinom Porodini zakon normira da se na upravljanje branom steevinom primjenjuju odredbe stvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Porodini zakon je lex specialis u odnosu na Zakon o svojinskopravnim odnosima tako da samo onda kada u porodinom zakonu nisu sadrana posebna rjeenja koja se tiu steevine, drugaija od rjeenja Zakona o svojinskopravnim odnosima, na nju e se primjenuti odredbe o suvlasnitvu sadrane u ovom drugom zakonu. Od ovog se odstupa samo u sluaju zakljuenja branog ugovora. U skladu sa lanom 15. ZOSPO, svaki brani partner, kao suvlasnik, ima pravo stvar koja je predmet steevine posjedovati i njom se koristiti, srazmjerno svom dijelu, s tim da pri posjedovanju i koritenju ne smije povrijediti pravo drugog branog partnera. Primjenom odredbi stvarnog prava, brani partneri imaju pravo zajedniki upravljati branom steevinom, a upravljanje mogu povjeriti jednom od njih ili treoj osobi,a pri izboru jedne od varijenti vodit ce se (ne)spremnosci i (ne)sposobnoscu svakog od njih,pa ce upravljanje povjeriti onome ko je spremniji i voljan jepreuzeti sve poslove upravljanja na sebe.Pored sporazuma o upravljanju cijelom imovinom,partneri se mogu sporazumjeti o upravljanju pojedinim njenim dijelovima tj.pojedinim stvarima iz imovine. Sporazum o upravljanju steevinom moe biti jedna od odredbi branog ugovora, ili

zaseban sporazum. Onda kada brani partneri ne uspiju postii sporazum o upravljanju i koritenju imovine, mogu se obratiti zahtjevom sudu da u vanparninom postupku odlui o tome. to se tie ovlatenja raspolaganja svojim dijelom, jedan brani partner bez saglasnosti drugog, moe njime raspolagati svaki brani partner je sasvim samostalan, ima sva ovlatenja vlasnika pri raspolaganju svojim idealnim dijelom. Pod raspolaganjem se podrazumijeva otuenje i optereenje imovine izvan redovnog upravljanja i raspolaganja. PZRS normira da zajednikom imovinom brani suprunici raspolau sporazumno. 5. Podjela brane steevine PZ normira mogunost podjele brane steevine ugovorom branih partnera: ili u sudskom postuku. Podjela steevine se moe izvriti u toku braka i nakon njegovog prestanka. O podjeli brane steevine odluuje sud onda kada nije zakljuen brani ugovor. Sudski postupak se pokree zahtjevom branih partnera ili povjerioca branih partnera. Odluka o podjeli se moe donijeti u parninom ili vanparninom postupku. U parninom postupku sud odluuje onda kada je sporno da li neke stvari ili prava ulaze u steevinu ili su posebna imovine jednog branog partnera. Onda kada ne postoji spor o ovome sud podjelu vri u vanparninom postupku. Brana steevina se dijeli na jednake dijelove, ukoliko brani partneri nisu ugovorili drugaije. Podjeli sud pristupa nakon sto utvrdi sta cini diobnu masu,odnosno koja stvarna i obligaciona prava ulaze u nju,te sta cini posebnu imovinu.Podjela na jednake dijelove nee uvijek biti pravina za oba partnera, pa zakonodavac ostavlja mogunost da ugovore drugaije udjele i tako iskljuuje primjenu ovog zakonskog rjeenja. Zakonodavac je imao i drugu mogunost za otklanjanje ove nepravinosti, ali se svjesno nije opredijelio za nju, polazei od toga da e prihvaeno rjeenje u veoj mjeri odprinijeti skraivanju sudskih postupaka. Ova druga mogunost je prihvaena u PZRS, normiranjem izuzetaka od pravila podjele brane steevine na jednake dijelove tako da je svakom supruniku ostavljena mogunost da zahtjeva da mu sud odredi vei dio od pripadajue mu polovine zajednike imovine, ako dokae da je njegov doprinos u stjecanju zajednike imovine oigledno vei od doprinosa drugog branog suprunika. 7. Posebna imovina Posebna imovina je imovina koju brani partner ima u momentu sklapanja braka, i ona koju za vrijeme trajanja brane zajednice stekne po oravnom osnovu drugaijem od onog kojim se stie brana steevina. Tako u ovu imovinu ulazi ono to je steeno nasljeivanjem, poklonom namijenjenim jednom branom partneru, novana nagrada, stipencija, potraivanje na ime naknade tete prouzrokovane na posebnoj imovini ili prema linosti jednog branog partnera. Mada zakon to izriito ne normira, posebnom imovinom se smatra i imovina koja pripadne branom partneru nakon podjele brane steevine, bilo da je ova izvrena u toku trajanja ili

nakon prestanka brane zajednice. PZRS pojam posebne imovine odreuje na skoro identian nain, s tim to kao i ranije PZ RBIH, posebnom imovinom ene smatra i imovinu koja je data kao miraz. PZFBIH izostavlja ovu odredbu, zbog nepostojanja pravne ustanove miraza, te zbog pravila da ono to brani partner ima u momentu slapanja braka ostaje njegova posebna imovina. 8. Razgraniite posebnu imovinu od steevine primjenom odgovarajuih kriterija Ukoliko je imovina steena prije sklapanja braka, irelevantan je nain njenog stjecanja nezavisno od naina stjecanja, a ona ostaje posebna imovina branog partnera koji ju je imao u momentu sklapanja braka. Meutim, ukoliko je imovina steena u toku trajanja brane zajednice, za utvrenje da li se radi o steevini ili posebnoj imovini upravo je odluujui nain njenog stjecanja. Poto se brana steevina u pravilu stie radom, tako e u posebnu imovinu ui ono to nije steeno radom. U skladu sa zakonskim odredbama o predmetu brane steevine i odredbom koja odreuje pojam posebne imovine, u posebnu imovinu nee ui (iako nisu steeni radom) pokloni uinjeni u korist oba brana partnera, dobitak od igara na sreu, kao ni prihodi od intelektualnog vlasnitva ostvareni u toku brane zajednice. Pokloni treih osoba uinjeni tokom trajanja brane zajednice ui e u posebnu imovinu jednog branog partnera samo ukoliko to proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti koje postoje u momentu davanja poklona moe zakljuiti da je poklonodavac elio uiniti poklon samo jednom branom partneru. Primjenom vremenoskog kriterija, prihvaenog za odreenje pojma brane steevine, kao posebna imovina se odreuje i imovina steena nakon prestanka brane zajednice, bez obzira na pravni osnov po kojem je steena. Hrvatska - U hrvatskom pravu vlastita imovina je imovina koju brani partner ima u trenutku sklapanja braka i ona koju stekne u toku brane zajednice po pravnom osnovu drugaijem od onog po kojem se stie brana steevina, te autorsko djelo branog partnera. Srbija - Posebna imovina suprunika je imovina koju je on stekao prije sklapanja braka, koju je stekao u toku trajanja braka podjelom zajednike imovine, odnosno naslijeem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju iskljupivo prava.

9. Zakonski brani imovinski reimi u pravu evropskih zemalja (u uporednom pravu) Oblast branih reima je bitno reformisana sedamdesetih godina 20. vijeka, kada je u cilju izjednaenja branih partnera u veini zemalja unesen odreeni broj imperativnih pravila. Ova pravila teite stavljaju na termin interes porodice i pokuavaju ponovo uspostaviti pravinu ravnoteu izmeu situacije branih partnera u toku braka i one treih povjerilaca. Ova imperativna pravila su praktino zajednika svim zemljama lanicama obaveza doprinoenja obavezama braka i

zatita porodinog stava. Za dugove koje je preuzeo jedan brani partner solidarno odgovara i drugi. Od solidarnosti su iskljueni oito neumjereni trokovi koje je jedan brani partner sam uinio. U zakonodavstvu evropskih zemalja postoje razliiti brani imovinski reimi, a najvei broj zakona normira dva ili vie ovih reima. Pored zakonskog, zakonodavci uglavnom ureuju i ugovorni imovinski reim ostavlja se mogunost branim partnerima da iskljue primjenu zakonskog reima ugovaranjem nekog drugog reima. Zakonodavstva se pri tome, meusobno razlikuju po stepenu slobode ostavljene branim partnerima tj. negdje oni imaju mogunost birati samo izmeu reima normiranih zakonom, a negdje su slobodni odabrati reim izvan onih ureenih zakonom. Sloboda ugovaranja ograniava se najee u pogledu odgajanja zajednike djece, zatite slabijeg branog partnera, njihovog izdravanja, ili obezbjeenja doprinosa za zajedniko domainstvo. Npr. U Francuskoj, stranke su ograniene injenicom da nemaju pravo iskljuiti osnovni imovinski reim (koji se odnosi na pokrivanje trokova domainstva, odgajanje zajednike djece, i porodini dom), a moraju potovati i pravila morala i dobre obiaje. Razlike izmeu zakonskih reima tiu se stepena slobode branih partnera u pogledu postupanja s imovinom u toku braka, naina podjele imovine po razvodu braka, te slobode ugovaranja drugog reima. U pravima u kojima je u poslednje vrijeme izvrena reforma u ovoj oblasti, brani partneri imaju uglavnom vei stepen autonomije u pogledu ugovaranja imovinskog reima, a u veini njih je prihvaena ideja nezavisnosti branih partnera, odnosno njihove vee ravnopravnosti. Zajedno sa zakonskim izmjenama u ovoj oblasti od 90-tih godina prolog vijeka poinje se poklanjati vea panja sadraju zakonskog branog imovinskog reima, kao i izdravanju poslije razvoda braka i poloaju preivjelog branog partnera u vezi s nasljednim pravom. Sistematizacija reima imovinskih odnosa: 1. SISTEM SPAJANJA IMOVINE Imovina koju brani partneri unese u brak, samim zakljuenjem braka postaje zajednika imovina. 2. SISTEM ODVOJENE IMOVINE Postoji u onim zakonodavstvima u kojim zakljuenje braka u principu ne povlai sa sobom nikakve imovinske posljedice, osim onih koji se odnose na zajedniku djecu, odnosno zajedniko domainstvo. 3. SISTEM ZAJEDNIKE IMOVINE (ZAJEDNICE IMOVINE)- za ovaj sistem je karakteristino to to pored imovine svakog od branih partnera postoji i zajednika imovina. Sve t brani partneri steknu radom u toku trajanja braka, smatra se zajednikom imovinom. 4. U Njemakom pravu, zakonski imovinski reim je SISTEM POVEANJA IMOVINE (ODLOENE ZAJEDNICE IMOVINE). Prema ovom sistemu, sve to se stekne u toku braka smatra se kao podjednako zaraeno od oba brana partnera.

10. Sistem zajednice imovine u pravu evropskih zemalja (uporednom pravu) Od tri tipa reima zajednice, najrasprostranjeniji je REIM ZAJEDNICE PRIHODA I DOBITI ( steevine), koji karakterie podjela ovih dobara u dvije kategorije zajednika dobra i posebna dobra svakog branog partnera. Ovo je zakonski reim u panskom, italijanskom, belgijskom, francuskom, luksemburkom, srbijanskom i naem pravu. Prema optem pravilu, sva dobra, steena teretnim osnovom ili stvorena od branih partnera zajedno ili odvojeno za vrijeme trajanja braka, su zajednika. Meutim, brani partneri ostaju vlasnici drugih dobara iji su vlasnici bili u vrijeme sklapanja braka, i onih koje su dobili po besplatnom pravnom osnovu u toku braka, te dobara koja dobiju teretnim poslom ako ili zakon izriito navodi kao vlastita. Drugi tip, tzv. ZAJEDNICA POKRETNE IMOVINE I DOBITI (STEEVINE) je ostala marginalna u nekim autonomnim pokrajinama panije, u Fancuskoj i Luksemburgu. Ovaj reim se karakterie uglavnom injenicom da sva pokretna dobra (ak i ona dobijena prije braka ili pokloni, zatim nasljedstvo) spadaju u zajednicu. Trei tip, UNIVERZALNA ZAJEDNICA postoje u Holanciji, i sastoji se od svih prisutnih i buduih dobara branih partnera, osim onih koji e biti poklonjeni ili ostavljeni testamentom, pod izriitim uslovom da ostanu njegova vlastita. -U francuskom pravu kao zakonski imovinski rezim prihvacen je rezim zakonske zajednice.Zajednica se ustanovljava ukoliko nije iskljucena bracnim ugovorom ili na osnovu obicne izjave da se brak sklapa rezimom zajednice.Odredbe Code Civile-a definisu da zakljucenje braka ne mijenja dotadasnji rezim imovine. -Italijanski gradjanski zakonik kao zakonski imovinski rezim normira zakonsku zajednicu imovine,uz ostavljanje mogucnosti bracnim partnerima da ugovore rezim odvojenosti imovine ili da ugovorom izmijene zakonsku zajednicu.U okviru rezima zajednice imovine postoje 3 vrste imovine:zajednica imovine,porodicni fond i licna imovina. -U madjarskom pravu je zakonom o braku,porodici i starateljstvu uspostavljen sistem zajednicke imovinebracnih partnera koji povinje vaziti ex lege,trenutkom zakljucenja braka.Njegovo vazenje je imalo karakter retroaktivnosti,te se ovaj rezim odnosio i na one brakove koji su zakljuceni i prije donosenja ovog zakona,cime su ponisteni oni imovinski odnosi koji su pocivali na zakonskim ili ugovornim odredbama koje su ustanovile sistem posebne imovine. -U ruskom pravu sistem zajednicke imovine je zakonski bracno-imovinski rezim ali bracnim partnerima je ostavljena mogucnost da ugovorom uspostave drugaciji rezim.Ovi ugovori se mogu sklapati za postojecu imovinu,ali i buducu. -U ceskom pravu rezim zajednicke imovine je zakonski imovinski rezim.Ovu imovinu cini imovina stecena tokom braka,osim stvari stecenih besteretnim pravnim poslom,odnosno poklonom i naslijedjem,kao i stavri namijanjenih za licnu upotrebu.Ovaj ugovor se moze modifikovati. -Poljski zakon o porodici i starateljstvu takodjer dozvoljava siroku

autonomiju,stranke mogu ovjerenim ugovorom,koji se moze zakljuciti i prije braka prosiriti,limitirati ili iskljuciti zajednicku imovinu. 11. Sistem odvojenosti imovine -Austrijski graanski zakonik u paragrafu 1233 normira da brana zajednica sama po sebi jo ne zasniva zajednicu imovine izmeu branih partnera. Za to se trai naroiti ugovor. Ako brani partneri nisu nita ugovorili o upotrebljavanju svoje imovine, onda svaki brani partner zadrava svoje ranije pravo svojine i samostalno njom raspolae. Imovina koju bracni pratner stekne u toku braka je njegova imovina, na njoj drugi brani partner nema nikakva prava, te za dugove drugog ne odgovara. Zakon je normirao mogunost ugovaranja reima zajednice imovine, kao i univerzalne zajednice, te ograniene zajednice imovine. -Za grcko pravo karakteristino je da branim sporazumom brani partneri mogu ugovoriti odstupanje od zakonskog sistema odvojenosti imovine, odnosno uvesti reim zajednike imovine kao osnovu njihovih uzajamnih imovinskih odnosa. Ukoliko bracni pratneri ne pribjegnu izmjeni zakonom predvienog sistema, svaki brani partner ostaje vlasnik svoje imovine bez obzira da li ju je stekao u braku ili prije braka. -U engleskom pravu, isticu se prednosti rezima odvojene imovine te da senjime otklanjaju nedostaci rezima zajednice imovine:sprjecava se da bracni partner koji je nesposoban za privredjivanje umanjuje imovinu drugog,kao i to da u slucaju prestanka braka oba bracna partnera dobiju jednake dijelove,iako je jedan bracni partner u brak unio manje nego drugi ili nije unio nista ili nije doveo do povecanja imovine. 12. Sistem odloene zajednike imovine Ovaj sistem (Njemaka, vajcarska, vedska) ne podrazumijeva postojanje zajednikog vlasnitva, ve su brani partneri, svaki pojedinano, vlasnici stvari. Karakter zajednitva javlja se tek pri podjeli imovine.Zajednistvo postoji u rezimu upravljanja i raspolaganja dobrima posebne namjene kao sto je zajednicki dom. Ovaj reim,oznaen i kao reim odvojenosti dobara s ueem u steevini, zapravo je njemaki zakonski reim. Naziva se i reim poveanja vrijednosti. Za vrijeme braka on fukncionie kao odvojenost dobara (imovine), ali kada doe do prestanka braka, dolazi do izraaja zajednica imovine izraunavaju se sve vrijednosti koje su stvorene u braku. Od vrijednosti imovine utvrene po prestanku braka (zavrne vrijednosti) odbija se njena poetna vrijednost tj. ona koju je imovina imala u vrijeme sklapanja braka i ta razlika predstavlja poveanu vrijednost.Ovaj rezim dozvoljava da karakter zajednice imaju samo neka dobra,ponekad cak 1 dobro. -U Njemakom Graanskom zakoniku normirana su jo dva imovinska reima, iju primjenu brani partneri mogu ugovoriti zajednica dobara i odvojenost dobara. -U vajcarskom pravu zakonski imovinski reim je zajednica steene imovine, a moe se iskljuiti ugovaranjem jednog od dva supsidijarna reima reima odvojenosti imovina i zajednice imovine. Brani partneri su obavezni odredbama o

podjeli zajednice steene imovine osim ako su drugaije ugovorili. U okviru ovog reima postoji steena imovina i vlastita imovina svakog branog partnera. Steena imovina pripada oba brana partnera a ini je imovina koju su teretnim poslom stekli u toku trajanja ovog reima Posebnu imovinu ine:imovina koju brani partner koristi samo za vlastitu upotrebu, imovina koju su imali prije nastanka zakonskog reima, zatim ona koju su stekli naslijeivanjem ili po drugom osnovu, imovina steena u zamjenu za posebnu imovinu. 13. Pojam svrha, i prisutnost u praksi branog ugovora Brani ugovor je pravni posao kojim brani partneri ureuju imovinske odnose. Zakljuenjem branog ugovora, brani partneri iskljuuju primjenu zakonskog reima na imovinu koju budu stjecali nakon sklapanja braka, ili su je ve stekli u braku. Ureenjem imovinskih odnosa ugovorom zasniva se na porodinoj solidarnosti i pored zatite jednog partnera u odnosu na drugog, postie se i zatita u odnosu na srodnike drugog branog partnera.Interes za sklapanje bracnog ugovora je izrazeniji kod osoba koje imaju vece prihode i stjecu znatnu imovinu.Sklapanjem tog ugovora izbjeci ce se sukobi i sporovi koji u praksi cesto nastaju izmedju bracnih partnera nakon prestanka braka,a koji se u pravilu rjesavaju dugim i mucnim sudskim postupcima. Branim ugovorom imovinsko-pravni odnosi branih partnera se mogu urediti prilikom sklapanja braka, kao i tokom trajanja brane zajednice. 14.Posebnost branog ugovora u odnosu na druge ugovore Brani ugovor je poseban ugovor. Specifinosti po kojim se razlikuje od ostalih ugovora su posljedica njegove vezanosti za brak i njegovog znaaja kako za brane partnere tako i za porodinu zajednicu koja e se zasnovati na braku.Subjekti bracnog ugovora su bracni (buduci)partneri,izmedju kojih postoje ili ce nastati posebne veze licne prirode te medjusobna prava i obaveze pa je zbog toga on posebna institucija braka. Neki izuzeci od ovog pravila postoje u dijelu uporednog prava, npr. U francuskom pravu u kojem stranke nekad mogu biti roditelji buduih branih partnera ili tree osobe. Predmet branog ugovora u pravilu je imovina branih partnera, steena u toku brane zajednice. Ovaj ugovor, ukoliko se zakljui prije sklapanja braka, proizvodit e posljedicu samo u sluaju sklapanja braka.Naime posljedicu ovih posebnosti je u tome sto se na bracni ugovor ne mogu primjenjivati pravila ugovornog prava,izmedju ostalog onih koja se ticu uslova za punovaznost braka.Zakonodavci zahtijavaju prisutnost bracnih tj.buducih bracnih partnera a izuzetno i da brak bude zakljucen putem punomocenika. Sklapanje braka je, znai, odgodni uslov za nastupanje dejstva ovog ugovora. 15. Mogui predmet branog ugovora Zakon ne odreuje predmet branog ugovora. U skladu s pravilima obligacionih

prava, brani partneri mogu postii svaki sporazum o imovinskim odnosima koji nije protivan prinudnim propisima.Mogui predmeti branog ugovora mogli bi se obuhvatiti sljedeom podjelom raspolaganja koja predstavljaju otklon u odnosu na zakonski imovinski reim,osnivanje stvarnih odnosno obaveznih prava, te odredbe koje se odnose na sam brani ugovor. *Raspolaganja kao otklon od zakonskog branog reima - je nain prilagoavanja imovinskih odnosa eljama i potrebama branih drugova. najei sluaj raspolaganja predstavlja odreivanje razliitih udjela u branoj steevini. *Osnivanje odreenih stvarnih odnosno obaveznih prava - kao primjer stvarnih prava mogu se navesti osnivanje etanog vlasnitva ili prava slunosti*Ugovaranje koje se odnosi na sam brani ugovor obuhvata prije svega, rjeenje pitanja njegovih izmjena i raskida. Rije je opet o mogunosti prilagoavanja opih pravila posebnim interesima branih drugova. 16. Uslovi za punovanost branog ugovora U vecini zakonodavstava zahtijeva se da bracni ugovor bude u pisanom obliku i ovjeren kod notara.U dijelu zakonodavstva uslov za punovaznost bracnog ugovora nije ucesce notara u njegovom sklapanju vec se zahtijeva njegovo zakljucenje u formi javnog akta (italijansko pravo) ili javna ovjera ili registracija ugovora na sudu (belgijsko,hrvatsko,srbijansko,svajcarsko i svedsko pravo).Za punovaznost bracnog ugovora potrebni su: 1. Poslovna sposobnost stranaka - pri sklapanju branog ugovora, skoro uvijek je rije o ugovoru punoljetnih i potpuno poslovno sposobnih osoba. Ipak, brani ugovor moe sklopiti i maloljetna osoba, no tek nakon to je sklopljen brak, budui da sklapanjem braka ex lege stie se poslovna sposobnost. Takoer, brani ugovor moe slopiiti i osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, posredstvom svog skrbnika s preteodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb. Prema PZ FBIH, lan 259. brani ugovor moe u ime branog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost sklopiti njegov staratelj sa odobrenjem organa starateljstva. 2. Valjano i saglasno oitovanje volje Izjava volje mora biti uinjena solidno i ozbiljno. Nitavost branog ugovora mogle bi uzrokovati simulacija i nesporazum, dok bi prijetnja, zabluda i prevara mogle prouzrokovati pobojnost branog ugovora. 3. Doputenost sadraja Prema Obiteljskom Zakonu, koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva je nitav. 4. Oblik pravnog posla Brani ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni. Porodini zakon FBiH, lan 258. predvia da je za punovanost ugovora nuno da isprava bude notarski obraena. Nepotivanje ove forme je razlog za ponitenje ugovora PZRS normira mogunost za brane suprunike da zakljuuje brani ugovor, u pismenoj formi, s ovjerenim potpisima branih partnera, to znai da se ne zahtijeva notarski obraena ispiska, nego je dovoljno samo pismena

gorma, uz ovjeru potpisa suprunika. 17.Predmet branog ugovora u uporednom pravu? U jednom dijelu zakona, predmet branog ugovora je odreen a drugim dijelom nema odredbi o njemu, ve se stavlja branim partnerima da ga sami odrede, potujui ogranienja postavljenih u zakonu. Pri ugovaranju reima brani partneri uglavnom su ogranieni na prihvatanje jednog od alternativnih reima predvienih u zakonu, a mo u nekim pravima imaju veu slobodu , pa mogu odabrati reim koji sami odrede, mada su i tada obavezni pridravati se odreenih zakonskih ogranienja. -U austrijskom pravu, branim ugovorom moe se zamijeniti ili izmjeniti zakonski imovinski reim. u zakonu se kao predmet branog ugovora izriito navode miraz, zajednica imovine, upravljanje, nasljeivanje i dr. -U ekom pravu , brani partneri imaju punu slobodu u opredjeljivanju obima imovine koja e biti obuhvaena branim ugovorom. -Francuski Graanski zakonik posebno imovinsko unoenje u brani ugovor odredaba o dobijanju odreenih stvari i prava iz imovine u sluaju prestanka braka smru jednog od branih partnera. Na brane imovinske odnose primjenit e se zakonski imovinski reim samo ako brani partneri ne ugovore njegovu derogaciju ili ga ne izmjene. Prilikom zakljuivanja bono-imovinskog ugovora, brani partneri moraju uskladiti njegove klauzule sa pravilima morala i dobrim obiajima. Brani partneri mogu se opredijeliti za neki od tipova ugovornih reima koje zakon predvia. -U grkom pravu, branim ugovorom se ne moe upuivati na primjenu obiaja, ni vaeeg stvarnog prava. -U italijanskom pravu, zakonski imovinski reim primjenuuje se tek onda kada ga brani partneri nisu iskljuili ugovorom. Zakon izriito normira nemogunost dergiranja ovim ugovorom prava i obaveze koje su kao dejstva braka narmirana zakonom, kao i nemogunost ugovaranja njihovih imovinskih odnosa na opti, ve samo na konkretan nain. U ugovor se moe unijeti odredbe o odvojenom upravljanju zajednikom imovinom i zastupanju na sudu, te o tome da se zajednikom imovinom obuhvate dobra poseebne imovine (osim onih iskljuenih zakonom). Meutim, iskljuena je mogunost derogiranja normi o zakonskoj zajednici koje se odnose na upravljanje dobrima zajednike imovine i jednakom udjelima u ovoj imovini. -U maarskom pravu, brani partneri branim ugovorom mogu odrediti brani imovinski reim drugaije od zakonskog, odreujui koja e imovina biti predmet posebne, a koja predmet zajednike imovine. -U njemakom pravu, branim ugovorom zakljuenim prije ili nakon sklapanja braka, brani partneri mogu dogovarati sljedee umjesto reima poveanja vrijednosti odrediti jedan od dva supsidijavna reima odvojenosti imovine ili zajednicu imovine, ili nakon sklapanja braka izmijeniti zakonski ili supsidijarni reim. -Ruski porodini zakonik - normira da se brani ugovor moe odnositi na postojeu i

buduu imovinu, a predmet branog ugovora normira dajui sljedee mogunosti branim partnerima da odrede reim zajednike svojine, susvojine ili odvojene svojine na cjelokupnoj njihovoj imovini, ili jednom mjerom dijelu, ili na imovini jednog branog partnera, da odrede svoja prava i dunosti u meusobnom izdravanju, da unesu u brani ugovor druge odredbe koje se tiu njihovih imovinskih odnosa. Njime, brani partneri mogu odrediti neki drugi imovinski reim, umjesto zakonskog, koji podrazumijeva da je imovina koju brani partneri steknu u toku braka zajednika imovina. -vedski Zakon o braku precizira predmet ugovora, ograniavajui ga samo na odreenje imovine kao posebne ili kao brane. U vajcarskom pravu branim ugovorom, koji se moe sklopiti prije ili nakon sklapanja braka, brani partneri (ili budui) mogu izabrati, ukinuti ili izmijeniti imovinske odnose samo u okviru zakonskih granica. U manjem broju zakona, predmet branog ugovora nije odreen. Ovakvo rjeenje postoji u svim tazmatranim zakonima drava nastalih raspadom Jugoslavije. U njima je normirano samo da se branim ugovorom ureuju imovinski odnosi na postojeoj ili buduoj imovini. Pored toga, normirana je zabrana ugovaranja primjene stranog prava, odnosno prava druge drave na imovinskopravne odnose (PZFBIH, PZBD, PZRS, PZCG,CZH). U zemljama anglosaksonskog prava, Engleskoj i SAD, brano-imovinski ugovori su dozvoljeni ali nisu uobiajeni. To su tzv. sporazumi o razdvajanju, kojima brani partneri jedan drugog oslobaaju obaveze zajednice stanovanja, a kojim se esto ugovaraju i druge klauzule. Primjeen je i trend zakljuivanja branih ugovora, iji je smisao potenciranje prava i obaveza ranih partnera za vrijeme braka, prije svega u pogledu brige o zajednikom domainstvu i zajednikoj djeci. Dakle, ovi ugovori, prije svega, su deklarativni akti kojima brani partneri potenuju jedan drugom zajedniko opredjeljenje za branu jednakost, a ne sporazumni, ije bi sprovoenje bilo mogue prinudno izvriti u sudskom postupku. 18. Notarska forma branog ugovora u uporednom pravu U veini zakona zahtjeva se da brani ugovor bude u pisanom obliku i ovjeren kod notara. U obliku notarskog akta zakljuenje branog ugovora normirase npr. U austrijskom, bosansko-hercegovakom, crnogorskom, francuskom, maarskom, njemakom pravu. -U austrijskom pravu brani ugovor je punovaan ako je sklopljen kao notarski akt. Ista forma zahtijeva i za izmjenu i ukidanje branog ugovora. -U zakonodavstvu BiH, - pitanje forme branog ugovora nije rijeeno na isti nain. U FBiH uslov za punovanost branog ugovora njegovo sklapanje u formi notarski obraene isprave. PERS, nakon izmjena izvrenih 2008. ima isto rjeenje. PZBD normira da isprava treba da bude sastavljena i ovjerena kod nadlenog organa ili biljeniki obraena. Sva tri zakona normiraju da se brani ugovor sklapa izmeu branih, odnosno

buduih branih partnera. -Zakon FBiH i BD predviaju da u ime branog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost ovaj ugovor moe sklopiti njegov staratelj s odobrenjem organa starateljstva. -U crnogorskom pravu brani ugovor sklapa se u pisanom obliku i mora biti ovjeren od notara. Prije ovjere, notar je duan proitati ugovor branim partnerima i upozoriti ih da se njime iskljuuje zakonski reim zajednike imovine. -U ekom pravu, - svi brani ugovori mogu se zakljuiti aktom pred notarom, uz istovremeno prisustvo svih strana ili njihovih zastupnika. Brani ugovor moe se sklopiti prije sklapanja braka, i vai od dana sklapanja braka a njegove izmjene uinjene prije sklapanja braka, moraju se konstatovati u aktu koji se sklapa u istoj formi kao i brani ugovor. -U grkom pravu notarska forma je obavezna za zakljuivanje brano-imovinskih ugovora. Ugovori se mijenjaju pred notarom uz obavezno predhodnu dozvolu suda. Notarski zakonodavac propisao je ovjeru predbranog ugovora od notara ili pravnika. Ugovor se sklapa u posebnoj formi kao javni ili privatni dokument, a sastavljaju ga zastupnici stranaka. -U njemakom pravu,- uslov za punovanost ugovora je njegova ovjera kod notara, kojoj moraju prisustvovati istovremeno oba brana partnera. -U hrvatskom i srbijanskom pravu- propisano je sklapanje branog ugovora u pismenom obliku, s tim to hrvatski Obiteljski zakon normira obavezu ovjere potpisa branih partnera, a srbijanski Porodini zakon ovjeren ugovora kod sudije, koji je duan prije ovjere proitati suprunicima ugovora i upozoriti ih da se njime iskljuuje zakonski reim zajednike imovine. 19. Subjekti, vrijeme sklapanja, i forma branog ugovora o pravu u BiH i uporednom pravu! Subjekti ugovora,tj ugovorne strane u pravu BiH su bracni partneri,odnosno budui brani partneri te niko osim njih ne moe zakljuiti ovaj ugovor. U ime branog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost, ovaj e ugovor sklopiti njegov stvaralac, uz odobrenje organa starateljstva.PZBIH je normairao zakljucenje bracnog ugovora u formi notarski obradjene isprave.Nepostivanje ove forme,razlog je za ponistenje ugovora. to se tie vremena zakljuenja branog ugovora, uveini zakona normira se mogunost njegovog zakljuenja kako prije sklapanja braka, tako i u toku trajanja brane zajednice.

20. Javnost branog ugovora u uporednom pravu Sistem javnog branog reima ustanovljen je u skoro svim pravima. U osnovi ovog sistema u prvom redu jeste zatita interesa treih osoba koje sklapaju pravne poslove s branim partnerima prema ovim osobama izmjena branog reima proizvodi posljedice tek od momenta kada je postala dostupna javnosti. Odnosno od

momenta njenog upisa u registar ili slubenim novinama. U ovom cilju u veini zemalja javnost ugovora zasniva se na intervenciji notara i na upisu u registar graanskog stanja. Nacionalni zakoni normiraju upisivanje branih ugovora u razliite registre graanske registre namijenjene samo za brane ugovore. Upis branog ugovora u trgovake registre normira se u sluaju da je jedan brani partner vlasnik trgovakog drutva u momentu sklapanja braka ili to postane kasnije (austrijsko i belgijsko pravo . U jedinstvene javne registre koji se vode u sudu normiran je upis, npr. U grkom , njemakom i vedskom pravu. U nekim dravama javnost se osigurava putem upisa branog ugovora u novine, slubene ili neslubene (npr. U Francuskoj). U registre se unose napomene o braku, branom reimu branih partnera, datumu sklapanja branog ugovora, te imenu i prebivalitu partnera koji ga je primio. Ovakvo rjeenje prihvaeno je u belgijskom, francuskom, portugalskom i panskom pravu, u kojim se normira da ugovor osteje kod notara. Tamo gdje se promjene koje se tiu imovine branih partnera unose u graanski i zemljini registar, neophodno je obezbijediti povezanost ovih registara. -U hrvatskom pravu ne postoje posebni registri branih ugovora, ali je javnost ovih ugovora ipak osigurana. To je postignuto normiranjem da ugovori o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravno dejstvo prema treim osobama ako su upisani u zemljine knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nuan za sticanje prava ili se stvar ne moe upotrebljavati bez takvog upisa. Upis u zemljine knjige ili u javne upisnike omoguava treim osobama da saznaju za postojanje branog ugovora, odnosno za odredbe o upravljanju i raspolaganju imovine sadrane u ugovoru. -U srbijanskom i crnogorskom pravu, brani ugovor koji se odnosi na nepokretnosti upisuje se u javni registar prava na nekretninama. Za razliku od njih, u zakonodavstvu BiH nije normirana registracija branih ugovora, to predstavlja propust koji bi trebalo otkloniti. 21. Vraanje poklona branih partnera PZFBiH za razliku od ranijeg zakona, u okviru imovinskih odnosa branih partnera se regulie pitanje vraanja poklona branih partnera u sluaju razvoda ili ponitenja braka, odnosno u sluaju utvrenja postojanja osnova za razvod ili ponitenje braka. Stoga e se na pitanje vraanja pklona, koje su brani partneri dali jedan drugom, primjenjivati pravilo obligacionog prava koja su se ranije primjenjivala samo na poklone koje su oni dobili od treih osoba. Znai, na vraanje poklona se primjenjuju pravila o opozivu poklona. 1. Ako brani partner (pokonoprimac) svojim ponaanjem prema branom partneru (poklonodavcu pokae veliku nezahvalnost. Po ovom osnovu brani partner ima pravo opozvati poklon ukoliko je njegov brani partner uinio krivino djelo prema njemu. 2. Ako brani partner (poklonodavac) osiromai tako da ne moe osigurati svoje nuno izdravanje ili ispunjavati zakonsku obavezu izdravanja. Pravila o opozivu

poklona se primjenjuju na one poklone koje je brani partner uinio iz svoje posebne imovine. Pravila o opozivu poklona orimjenjuju se samo na one poklone koje je bracni partner ucinio iz svoje posebne imovine. PZRS zadrao je rjeenje iz ranijeg zakona. Osnovno pravilo je da se u sluaju razvoda ili ponitenja braka, poklon koje su brani partneri dali jedan drugom prije zakljuenja braka ili u toku braka ne vraaju. Ovo pravilo se odnosi na obine poklone, odnosno poklone manje vrijednosti. Meudim, poklone koji su dati iz posebne imovine poklonodavca, a nesrazmjerno su velike vrijednosti,poklonoprimc mora vratiti.

22. Odgovornost branih partnera za obaveze prema treim osobama Brani partneri mogu prema treim osobama preuzeti obaveze vezane za buduu ili za ve postojeu branu zajednicu. Njihova odgovornost za obaveze preuzete prema treim osobama zavisi najprije od vremena njihovog nastanka, tj. od toga da li su preuzete prije sklapanja braka ili u toku braka. Tako, prema PZ, za obaveze koje je jedan brani partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi brani partner. Za ove obaveze brani partner (koji ih je preuzeo) odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u branoj steevini. Naprotiv, ukoliko su obaveze nastale u toku braka odgovornost za njih zavisi od toga radi ega su preuzete. Za obaveze preuzete za podmirenje linih potreba odgovara brani partner koji ih je preuzeo i to iz svoje posebne imovine,a za podmirenje tekucih potreba (izdatci za hranu,stan,odijevanje)odgovaraju bracni partneri solidarno,kako iz posebne tako i iz zajednicke imovinom. Na isti nain je odgovornost suprunika za obaveze prema treim osobama normirana i u PZRS.

23. Za koje obaveze bracni partneri odgovaraju solidarno? Zakon o obligacionim odnosima normira solidarnu odgovornost bracnog partnera za stetu koju drugome prouzrokuje njihovo maloljetno dijete,te za stetu koju oni sami prouzrokuju.Normiranje solidarne odgovornosti tnaci poostrenje odgovornosti bracnih partnera ali i njihovi vecu sigurnost.Zakonodavac normira da bracni partneri za ove obaveze odgovaraju kako bracnom stecevinom tako i posebnom imovinom. 24.Ogranicenja u sklapanju bracnog ugovora u domacem i uporednom pravu! Bracni ugovor ne smije biti protivan prinudnim propisima,bracni partneri se ne mogu odreci prava na podjelu stvari,zabranjeno je ugovaranje primjene stranog prava ako su supruznici domaci drzavljani (PZBIH,PZBD,PZRS,PZCG,OZ Hrvatske). U Francuskoj stranke ne mogu iskljuciti osnovni imovinski rezim koji se odnosi na pokrivanje troskova domacinstva,odgoj djece,porodicni dom.Moraju se postivati pravila morala i dobri obicaji.

25.Zastita interesa trecih osoba u vezi sa sklapanjem bracnog ugovora! U Francukom pravu... Ukoliko je u aktu o sklapanju braka sa napomenuto da ugovor nije sklopljen u odnosu na trece osobe vazi pretpostavka o rezimu zajednicke imovine,osim ako su bracni partneri izjavili,sklapajuci pravni posao sa trecim osobama da su sklopili bracni ugovor.Prema trecim osobama izmjene ce djelovati samo ako su upisane u ispravu o bracnom ugovoru.Prema trecim osobama izmjena proizvodi posljedice tri mjeseca nakon njenog unosenja u marginu akta o sklapanju braka.Unjemackom pravu za trece osobe koje sa bracnim partnerom sklapaju pravni posao ili vode spor,registar ima samo negativni publicitet:na njih bracni ugovor proizvodi dejstva tek nakon upisa u registar. U Hrvatskom pravu ne postoje posebni registri bracnog ugovora ali je javnost bracnog ugovora ipak osigurana.To je postignuto normiranjem da uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravno dejstvo prema trecim osobama ako su upisani u zemljisne knjige.Upis u te knjige omogucava trecim osobama da saznaju za postojanje bracnog ugovora.Njihov interes ce ostati nezasticen u slucaju zakljucenja ugovora ciji predmet su prava koja se ne upisuju u registar. 26.Forma bracnog ugovora u uporednom pravu! U vecini zakona zahtijeva se da bracni ugovor bude u pisanom obliku i ovjeren kod notara.Ovakvom posebnom formom bracnog ugovora stite se u prvom redu bracni partneri:prije njegovog sklapanja biti ce upoznati sa pravnim posljedicama i znacajem ovog ugovora i dobri ce potreban savjet od notara,odnosno drugog nadleznog organa. U obliku notarskog akta zakljucenje bracnog ugovora normira se npr. U autrijskom,bosansko-hercegovackom,crnogorskom,francuskom,madjarskom i njemackom pravu. -U austrijskom pravu bracni ugovor je punovazan ako je sklopljen notarski akt.Ista forma se zahtijeva i za izmjenu i ukidanje bracnog ugovora.Ugovorne stranke su po pravilu bracni partneri ili buduci bracni partneri.Ugovor sklopljen prije sklapanja braka vazi samo pod uslovom da se brak sklopi. - U zakonodavstvu BiH pitanje forme bracnog ugovora nije rijeseno na isti nacin.U FbiH uslov za punovaznost bracnog ugovora je njegovo sklapanje u cl.70. Zakona o notarima:Notarska obrada isprave znaci da je isprava u cjelosti sacinjena od strane notara.Postupak notarske obrade isprave garantuje zastitu interesa bracnih partnera.PZ Brcko Distrikta normira da isprava treba da bude sastavljena i ovjerena kod nadleznog organa ili biljeznicki obradjena. -U crnogorskom pravu bracni ugovor se sklapa u pisanom obliku i mora biti ovjeren od strane notara.Prije ovjere notar je duzan procitati ugovor bracnim partnerima i upozoriti ih da se njime iskljucuje zakonski rezim zajednicke imovine. -U ceskom pravu obavezna je notarka forma bracnog ugovora. -U francuskom pravu svi bracni ugovori se mogu zakljuciti aktom pred notarom,uz istovremeno prisustvo svih strana ili njihovih zastupnika.Bracni ugovor se moze

sklopiti prije sklapanja braka i vazi od dana sklapanja braka,a njegove izmjene ucinjene prije sklapanja braka moraju se konstatovati u aktu koji se sklapa u istoj formi kao i bracni ugovor.Mogucnost izmjene bracnog rezima zakonom je predvidjena 2 godine od zakljucenja ugovora,a u intresu porodice notarskim aktom koji se mora podnijeti na potvrdu sudu,kojoj treba da budu pozvane sve ugovorne stranke. -U grckom pravu notarska forma je obavezna za zakljucivanje bracno-imovinskih ugovora.Ono sto je za instituciju bracno-imovinskih ugovora karakteristicno jeste da Grcki gradjanski zakonik dozvoljava samo izmjenu vec postojeceg ugovora,pri cemu bracni partneri i prilikom izmjene moraju postovati zakonom predvidjenu formu,dakle ugovori se mijenjaju pred notarom,uz obaveznu prethodnu dozvolu suda. -Madjarski zakonodavac propisao je ovjeru predbracnog ugovora od notara ili pravnika.Znaci ugovor se sklapa u posebnoj formi-kao javni ili privatni dokument,a sastavljaju da zastupnici stranaka. -U njemackom pravu uslov za punovaznost ugovora je njegova ovjera kod notara,kojoj moraju istovremeno prisustvovati oba bracna partnera.Za zakljucenje bracnog ugovora bracnom partneru kojem je oduzeta poslovna sposobnost potrebna je saglasnost njegovog zakonskog zastupnika,a zakonski zastupnik poslovno nesposobnog bracnog partnera ne moze u njegovo ime sklopiti ugovor ni o spajanju ni o iskljucenju zajednicke imovine.Zakljuceni ugovor se moze izmijeniti.