Вы находитесь на странице: 1из 9

Su pravne norme, pravni propisi i njihovo donoenje.

Nomotehnika izuava pravila koja se odnose na stvaranje pravnih normi i pravnih akata
1.PREDMET NOMOTEHNIKE?

Odreuju ih dva osnovna elementa: 1-organi u ijoj je nadlenosti donoenje odreenog pravnog akta i 2procedura koja je propisana za donoenje pravnog akta.
2.KOJI ELEMENTI ODREUJU FORMALNE KARAKTERISTIKE PRAVNOG AKTA?

Nomotehnika, zakonodavna tehnika, tehnika stvaranja prava, tehnika izrade propisa, pravno normiranje, nauka o izradi propisa, nomografija, zakonografija....
3.KOJI NAZIVI SE KORISTE ZA NOMOTEHNIKU?

Prva faza----period do stvaranja drave(obiajna pravila)nepisana pravila.Druga faza---od nastanka drave do nastanka graanskog drutva (nastaju prvi pisani pravni akti) zapisivano obiajno pravo i odluke i naredbe vladara. Tree fazapoinje stvaranjem graanskog drutva. Zakone donosi zakonodavni organ-parlament.
4.FAZE NASTANKA NOMOTEHNIKE?

Poinje stvaranjem graanskog drutva. Pravni akti vie nisu samo zapisi obiajnog prava i naredbi vladara. Javlja se i zakonodavni organ, recimo parlament koji donosi zakone. Javlja se potreba za pravnom disciplinom koja e izuavati pitanje stvaranja pravnih akata.
5.KARAKTERISTIKE TREE FAZE U RAZVOJU NOMOTEHNIKE? 6.ARGUMENTI U PRILOG KONSTITUISANJU POSEBNE NAUNE DISCIPLINE JESU?

-mnogobrojnost pravnih akata, poveavanje broja subjekata koji donose pravne akte. Potrebno sticanje optih znanja o donoenju pravnih propisa kao i praktinih znanja. Kvalitetan, rjeenja u njemu da su primijenjiva u praksi, komunikativan praktino primjenjiv.
7.KAKAV PROPIS MORA DA BUDE?

-od grkih rijei nomos-zakon i tehne-vjetina, ili pravno normiranje, stvaranje prava, izrada pravnih propisa.jedna od najmladjih naucn.disciplina.
8.TA JE NOMOTEHNIKA?

- Univerzalnost oznaava da su saznanja ove nauke opteg karaktera te su primjenjiva u svakoj oblasti prava kako unutranjeg tako i komparativnog prava. Nomotehnika je opsta metodoloska pravna nauka,jer ne izucava samo jednu oblast prava,jednu granu pravnog sistema vec opsta metodoloska pravila.
9.TA ZNAI UNIVERZALNOST NOMOTEHNIKE?

nomotehnika izuava normativnu djelatnost kao ljudsku djelatnost iji je rezultat stvaranje pravnih pravila i pravnih propisa. NORMATIVNA DJELATNOST je stvaranje prava donoenjem optih pravnih akata.
10.TA JE NORMATIVNA DJELATNOST?

-unose se normativnom djelatnou. Na razliite naine. Donoenjem novog pravnog akta, dopunjavanjem, izmjenama i ukidanjem pravnog akta.
11.KAKO SE UNOSE PROMJENE POSTOJEEG PRAVNOG SISTEMA?

--To je donoenje odluke o prestanku vaenja pravnog akta. Do ukidanja dolazi iz 2 razloga: 1-jer je prestala potreba za uredjenjem odreenog pitanja, 2-jer se o istom pitanju, odnosno pravnoj oblasti donosi novi pravni akt.
12.RAZLOZI UKIDANJA PRAVNOG AKTA?

13.DA LI NORMATIVNA DJELATNOST OBUHVATA SAMO DONOENJE OPTIH PRAVNIH AKATA

----pravo ne nudi jedinstven odgovor. Prema jednom stanovitu normativna djel.ne obuhvata pojedinane pravne akte, jer se tim aktima pravo ne stvara ve se samo primjenjuje. Prema drugom stanovitu obuhvata i pojedinane pravne akte jer se i ovim aktima stvara pravo a ne samo primjenjuje.
ILI I DONOENJE POJEDINANIH PRAVNIH AKATA?

---vie razliitih subjekata. S obzirom na to koji subjekti je obavljaju ona moe biti djelatnost dravnih organa i djelatnost nedravnih subjekata. Primarni oblik stvaranja prava je normativna djelatnost dravnih organa.
14.KO OBAVLJA NORMATIVNU DJELATNOST?

1-kada i pod kojim uslovima neki drutveni odnos treba regulisati pravnim propisom i tako ga pretvoriti u pravni odnos, 2-ko treba da donese pravni propis.3-kojim pravnim aktom treba urditi dati odnos,4-koje sankcije predvidjeti,5-ko e sankciju primijeniti i 6-kojim metodama i tehnikama izraditi konkretni opti pravni akt.
15.KOJA SU TO PITANJA OD INTERESA ZA NOMOTEHNIKU? 16.KOJI SU RAZLOZI PREPUTANJA UREIVANJA DRUTVENIH ODNOSA AUTONOMNOM PRAVU?---Drava

svojim propisima ureuje samo one drutvene odnose koji su od ireg znaaja zakonodavca i ne moe urediti sve odnose. Te odnose od manjeg znaaja drava preputa nedravnim organizacijama da ih sami urede. Razlozi za to su:---- Drava ne moe uspjeno i pravovremeno da uredi sve drutvene odnose,---- zbog manje vanosti drava nije ni zainteresovana da ih ureuje, i ----nedravni subjekti su sposobniji i kvalifikovaniji da sami urede svoje drutvene odnose. Ipak, drava i dalje u tom dijelu zadrava snaan uticaj jer mu prua zatitu putem sankcije odnosno dravne prinude.
17.NABROJ PITANJA IZ DEKARTOVIH PRAVILA? 18.KADA DONIJETI OPTI PRAVNI AKT?

to ili koje, zato, kako, ko i kada.

----to je peto Dekartovo pitanje. Moe biti unaprijed odreeno ili neodreeno. Odredjivanje rokova nebi smjelo biti stvar proizvoljnosti.Treba nastojati da se akt donese u pravo vrijeme jer je i preuranjeno ili zakasnjelo normiranje stetno za drustveni interes koji se stiti.
19.OD EGA ZAVISI KOJIM PRAVNIM AKTOM E SE NORMIRATI ODREENI PRAVNI ODNOS?

Izbor vrste opteg akta zavisi od:1-znaaja drutvenog odnosa koji se normira,2-od pravnog osnova koji proizilazi iz ustavno-pravnog ovlatenja i 3-od nadlenosti. Norma je pravilo ili standard ponaanja u okviru neke drutvene grupe koji pripadnici te grupe smatraju obaveznim. AUTONOMNE ---su norme koje su prihvaene od pojedinca, pa se potuju bez uticaja sankcija. HETERONOMNE --- su norme koje subjekt ne usvaja, ve i kad im se pokorava, to ini zbog prijetnje sankcije ili nekog drugog razloga.
20.AUTONOMNE I HETERONOMNE NORME?

Sve drutvene norme se dijele na tehnike norme i drutvene norme u uem smislu.Tehnike utvrdjuju odredjena pravila ponaanja ovjeka prema prirodi. Nemaju sankciju, jer njihovo krenje samo po sebi izaziva negativne posljedice. One su i zasnovane na prirodnim zakonima.Drutv.norme u uem smislu:--mogu se klasifikovati po vie osnova, 1/ ko ih stvara-djelovi drust.cjelo drustv i skup globalni zajednica 2/ nainu stvaranja21.VRSTE DRUTVENIH NORMI?

spontane-stihijske i svjesne-planske 3/ vrsti sankcija-sankcije koje su fizika prinuda i neke druge sankcije 4/ ko primjenjuje sankciju------neorganizovano drutvo i pojedine drutvene organizacije i drava, 5/-prema vrsti drutvenih odnosa koje reguliu.
22.TA JE TO MORAL I KOJE SU TO SANKCIJE ZA KRENJE MORALNIH NORMI?-----skup

drutvenih normi koje svoju obaveznost izvode iz svijesti da je ono to moral zapovijeda dobro a ono to zabranjuje zlo Moralne norme su autonomne i nemaju organizovanu sankciju, ipak svojevrsne sankcije za krenje morala su: gria savjesti, podsmijeh, prezir pa i krvna osveta.
23.OPIITE SIMBOL PRAVDE? simbol

pravde olien u djevojci s povezom preko oiju, u sveanoj odori, s maem u jednoj i vagom u drugoj ruci. VAGA je simbol mjerenja, ispravnog odluivanja i presuivanja. MA je simbol snage, moi i strogosti koja prati pravdu (pravda ne zna za milost) Ma bez vage je gola sila a vaga bez maa nemo prava. POVEZ je simbol nepristrasnosti odluke. Isto tako simbolizuje i nezavisnost pravosua od svake druge vlasti.
24.OSOBINE PRAVA KAO DRUTVENE POJAVE? To

su : prinudnost, normativnost i institucionalnost. PRINUDNOST podrazumjeva injenicu da je pravo od samog nastanka bilo vezano uz prijetnju da oni koji ga ne potuju mogu biti na to primorani silom kojom raspolae drava, NORMATIVNOST se obezbjeuje optim okvirom unutar kojeg se odvija drutveni ivot. Prvo da pravo svojim normama regulie i usmjerava ponaanje ljudi u drutvu i drugo, izvravajui svoju socijalnu funkciju pravo rjeava konflikte unutar drutvene zajednice. INSTITUCIONALNOST--- znai da su stvaranje, promjena i primjene prava u najuoj vezi sa odredjenim institucijama /dravom/.
25.SADRINA ZAKONA CJELINE? 1-Uvodne

odredbe(predmet,cilj i vrsta odnosa koji se reguliu) 2--glavne (sadrinske) odredbe- materija koja je predmet regulisanja,3--kaznene odredbe i prelazne i zavrne odredbe.
26.STRUKTURA ZAKONA?-Poetni

element strukture zakona je sam njegov naziv. Osnovna klasifikaciona jedinica zakona je lan ili paragraf. Oznaava se arapskim brojem iza kog se stavlja taka. LAN moe da sardri vei broj stavova. Stav poinje novim redom, predstavlja poseban pasus i zavrava se takom. Svaka reenica koja sadri novu misao treba da je sadrana u novom stavu. Stavovi se dijele na take, take na podtake. Svaka taka i podtaka poinju novim redom. Ako je obimniji zakon onda se dijeli u vee cjeline, glave, odjeljke i pododjeljke.
27.NABROJ AKTE POLITIKOG IZJANJAVANJA, UTJECAJA I USMJERAVANJA?---Parlament

moe u okviru ustavnih nadlenosti , donoenjem odreenih politikih akata, izraavati svoje stavove o odreenim meunarodnim i unutranjim pitanjima. Ti akti su::1. DEKLARACIJE, 2.REZOLUCIJE, 3.
PREPORUKE, 4 ZAKLJUCI, 5. SMJERNICE 28.TA JE DEKLARACIJA?- su

akti najvieg organa vlasti kojima se neto izjavljuje, proklamuje i utvruju naelni stavovi. Deklaracijom se izraava opti naelan stav i opredjeljuje o znaajnim pitanjima unutranje i spoljne politike. (Magna karta iz 1215.)
29.KOJA SU TO POSEBNA ZNANJA NUNA U IZRADI PRAVNIH PROPISA?-opte

obrazovanjepoznavanje jezika--poznavanje drutvenog ureenja--poznavanje drutvene politike--poznavanje prava i poznavanje nomotehnike.

30.POJAM , PREDMET I ZADATAK METODOLOGIJE PRAVA?------to je

zasebna pravna nauka vrlo bliska nomotehnici. Postoje tri vida bavljenja pravom:---stvaranje prava------saznavanje prava----i primjena prava. PREDMET metodologije prava su metodi prava. ZADATAK metodologije je da ove predmete nabroji, opie, ukae na njihovu primjenu, konstatuje kakve rezultate daju pojedini metodi, utvrdi njihove veze i objasni njihov razvoj.
31.POJAM I OSNOVNE KARAKTERISTIKE SVIH METODA? metodologija

prava izuava metode koje se upotrebljavaju u pravu. Osnovne karakteristike tih metoda su: objektivnost (saznanje stvarnosti onakve kakva jeste) ,pouzdanost (svaki stav, sud i zakljuak moraju biti argumentovani, potkrijepljeni dokazima),preciznost.
32.ANALIZA I SINTEZA?-Analiza

je jedna od najstarijih najpoznatijih i najvie primjenjivanih metoda. To je rastavljanje cjeline na njene sastavne dijelove. SINTEZA----- je spajanje razliitih elemenata u jednu cjelinu, Bez analize nema ni sinteze.
33.KOMPARATIVNA / UPOREDNA/ METODA I VRSTE UPOREIVANJA?slui

pri porenju dva ili vie pravnih sistema, pravnih grana ili pravnih ustanova.. Tim metodom utvrujemo slinost ali i razlike pri regulisanju istih pitanja u razliitim pravnim sistemima.
34.TA SU TO TEHNIKI PRAVNI METODI?-to su

posebni metodi u stvaranju prava koji za razliku od optih, blie upuuju na vjetinu i znanje u primjeni nauke u praksi. One su putokaz kako treba pravnu nauku primijeniti u praksi.
35.RECEPCIJA PRAVA JE?-poseban

oblik stvaranja prava preuzimanjem pravnih instituta ili cijelih

propisa drugih drava.


36.UNIFIKACIJA I USKLAIVANJE PRAVA?Unifikacija

je potpuno preuzimanje prava,a uskladjivanje nije potpuno preuzimanje stranog prava vec onih pravnih instituta cije prisustvo uklanja razliku izmedju stranog i domaceg prava
37.KOJE SU TO TEHNIKE METODE STVARANJA OPTIH PRAVNIH NORMI?

1.apstraktna, 2. Naelna, 3. Taksativna, 4.primjerina, 5.kazuistika, 6.precedentna.


38.METOD APSTRAKTONOG NORMIRANJA?sastoji

se u stvaranju pravne norme koja se odnosi na neogranieni broj sluajeva na odreenom podruju i u datom vremenu.
39.NAINI IZRAAVANJA METODE NAELNOG PRAVNOG NORMIRANJA?-izraava

se na tri naina 1. Putem pravnog normiranja utvrdjuju se samo osnovna naela. Razrada i konkretizacija se prepusta praksi.2. utvrdjuju se samo naela, a razrada preputa organizacionim dijelovima drave,3. Metod naelnog normiranja se sastoji u kombinovanjuu pravila i naela u jednom propisu.
40.METODA TAKSATIVNOG PRAVNOG NORMIRANJA?-se

sastoji u tome da se u pravnoj normi potpuno precizno navedu svi sluajevi na koje se ta norma odnosi. Ovakav metod je najpotpuniji i najsigurniji. se u propisivanju pravila ponaanja za nekoliko sluajeva koji se u normi izriito-primjerino navede, s tim da se ta norma
41.METODA PRIMJERINOG PRAVNOG NORMIRANJA?-sastoji

primjenjuje i na sve sline sluajeve. Primjenjivau norme se ostavlja da po analogiji utvrdi slinost sluajeva.
42.METODA PRECEDENTNOG NORMIRANJA?--se

odnosi na stvaranje pojedinane pravne norme za jedan konkretan sluaj, a onda se toj normi daje funkcija opte pravne norme, i onda se ona obavezno primjenjuje na sve takve sluajeve to su ona pravila koja su na viem stepenu drutvenog razvoja zabiljeena pismom. Mogu biti izraeni i slikama, znacima, ili matematickim formulama i dr.
43.TA SU PRAVNI PROPISI?44.RAZLIKE IZMEU PRAVNIH PROPISA I PRAVNIH PRAVILA?1/pravni

propis je izraen u pisanom ili sl. Obliku a pravilo nema vidljiv oblik, 2/ propis je uvijek izraen eksplicitno a pravilo moe i implicitno, 3/ propis se izraava prije svoje primjene a pravilo se moe izraziti i samom primjenom, 4/pravila istorijski prethode pravnim propisima, 5/ propisi mogu biti i apstraktni i konkretni a pravila samo apstraktna.
45.BLANKETNE PRAVNE NORME?-su one

u kojima je svjesno izostavljena ili dispozicija ili sankcija, s tim to je dato ovlatenje odreenom organu da svojom odlukom utvrdi nedostajui dio norme. One su u sutini fiktivne i takve ostaju dok ih ovlateni organ ne dopuni. Treba ih izbjegavati jer omoguavaju zloupotrebu prava. Primjer: norme koje se tiu vanrednih prilika ili ratnog stanja....
46.DVIJE GRUPE TERMINA U PRAVNIM PROPISIMA?Propisi

se izraavaju rijeima i reenicama. Rijei se koriste iz uobiajene komunikacije meu ljudima, meutim, postoji potreba i za koritenjem odreenih strunih termina. Tako se u pravnim propisima koriste dvije grupe termina: obini i struni.
47.PRAVNE KONSTRUKCIJE? 48.PRAVNA TERMINOLOGIJA? 49.KLASIFIKACIJA POJMOVA?

Klasifikacija pojmova::---opti ili kolektivni, posebni ili ui, individualni ili pojedinani, jednaki ili identini, koordinirani pojmovi, kontrarni, kontradiktorni, subordinirani(podreeni), slini, apsolutni, relativni, korelativni, pravni i dr.
50.DEFINISANJE PRAVNIH POJMOVA-VRSTE?-definisanje

je odreivanje pojma po njegovim svojstvima s ciljem da bude jasan i razumljiv po sadraju Definisanjem se dakle postie jasnoa, precitnost, pravna sigurnost i olakava tumaenje. Definisanje moe biti OPTE i POSEBNO. Opte se sastoji u tome da se u odreenom propisu definie neki pojam i ta definicija se primjenjuje generalno i obavezuje sve stvaraoce pravnih propisao kao opteobavezna. Posebno definisanje pravnih pojmova se vri posebno u svakom propisu u kom se pojam upotrebljava i to na dva naina: ili u uvodnim odredbama ili u pojedinim dijelovima propisa. 51.VRSTE DEFINICIJA?-1-afirmativne i negativne,2-apsolutne i relativne,3-sinteticke,4amaliticke,5-cirkularne,6-blanketne,7-varijabilne i tzv problematicne 52.POJAM SUDA U PRAVNIM PROPISIMA?-Sudovi su uslov bez kog nema nastanka i primjene pravnih propisa. Jedan ili vie sudova ine pravnu normu koja je osnov pravnog poretka u cjelini. Sud je spoj dva ili vie pravna pojma koji ine odreenu logiku cjelinu i kojima se neto tvrdi, porie, zahtijeva ili izraava. Sud se sastoji od jedne ili vie reenica.

53.BITNI ELEMENTI SUDOVA?-sudovi

se sastoje od 3 bitna elementa: 1/ subjekt- o kome se neto tvrdi, 2/ predikat tj misao kja o subjektu neto tvrdi ili porie i 3/ kopula- tj. Veza izmeu subjekta i predikata (npr. kupoprodaja je ugovor).
54.ZAKLJUAK ILI KONKLUZIJA?to

je sud koji se operacijom zakljuivanja izvodi iz jednog ili vie sudova. Sudovi iz kojih se izvode zakljuci nazivaju se premisama. U nomotehnici je sledea klasifikacija zakljuaka: -zakljuak po konverziji, po kontrapoziciji, po suprotnosti, od manjeg na vee, od veeg na manje, po analogiji, po korelaciji, po uzronosti, po indukciji i silogizam.
55.SILOGIZAM JE?-zakljuak koji

se izvodi iz najmanje dvije premise (suda). Koje ima osobinu da zakljucak mora biti istinit ako su istinite premise
56.KLASIFIKACIJA PROPISA S OBZIROM NA SADRAJ PROPISA?

dijele na::

Obzirom na sadraj propisi se propisi koji nareuju, propisi koji zabranjuju i propisi koji doputaju.

57.PROPISI OBZIROM NA OBIM?-klasifikacija

propisa obzirom na obim se vri prema tome koliko se pojmova, sudova, zakljuaka moe podvesti pod jedan propis Postoje Generalni, specijalni, singularni propisi i izuzeci.
58.PROPISI OBZIROM NA PROSTOR?-Prostor

je podruje vaenja pravnog poretka jedne drave. Prostor je bitan element drave. Obzirom na prostor propisi se dijele na univerzalne i partikularne. Univerzalni vae za itav prostor jedne drave a partikularni samo za jedan njen dio (entitet, kanton, optinu...) od ovoga postoje i neka odstupanja. Radi se o naelu eksteritorijalnosti. (strana dipl. Predstavnistva oi diplomatsko osoblje)
59.PROPISI OBZIROM NA VRIJEME?-Vrijeme

je mjerilo poetka i prestanka vaenja pravnih propisa. Poetak vaenja propisa je osnovno naelo primjene propisa. Postoji i retroaktivno vaenje propisa.
60.PROPISI OBZIROM NA NADLENOST DONOENJA?-Sve

propise donosi drava preko svojih nadlenih tijela i razne drutvene organizacije koje imaju svojstvo pravnog lica. Dravni propisi su: ustav, zakon, uredba, odluka, pravilnik,naredba, uputstvo, statut i poslovnik. Drugu grupu ine: preporuke, deklaracije, rezolucije i objanjenja. Svi propisi ine pravni sistem. 61.PROPISI OBZIROM NA DJELOVANJE?Obzirom na djelovanje propisi se djele nakategoricke,hipoteticke,stroge,dispozitivne,diskrecione.
62.TA ZNAI VAENJE PRAVA?Vaenje

je vezano za norme i to pravne, moralne i dr. Norma vai ako ima obaveznu snagu za one ije ponaanje regulie. Vaea norma ima istu obavezujuu snagu i kad zapovijeda i kad ovlauje i kad dozvoljava odredjeno ponaanje. Razlikujemo dvije vrste vaenja prava: globalno i interni ili sistematsko vazenje.
63.SEDAM FAZA ZAKONODAVNE PRAKSE?-1-plan

normativne djelatnosti, 2-utvrivanje grae za pojedini propis, 3-izrada teza, 4-izrada prednacrta, 5- sastavljanje obrazloenja, 6-rasprava o propisu i njegovo donoenje, 7- priprema za objavljivanje.
64.PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI?-njim

bi trebalo utvrditi koje i kakve pravne propise je nuno donijeti u konkretnom pravnom sistemu.

65.RADNA GRUPA ZA IZRADU PROPISA 66.KROZ KOJI POSTUPAK KONSULTACIJA PROLAZI NACRT PROPISA?

1. ministarstvo nadleno za budet,2. ministarstvo nadleno za davanje potvrde o usklaenosti propisa sa zakonodavstvom EU,3. ministarstvo nadleno za davanje miljenja o usklaenosti propisa sa krivinim zakonodavstvom,4. republiki organ uprave nadlean za davanje miljenja o usklaenosti propisa sa Ustavom i pravnim sistemom RS
67.SADRAJ OBRAZLOENJA?to je

poseban dodatak, elaborat budueg pravnog propisa ili motiv kako se nekad govorilo. Obrazloenjem se tumai propis i u njegovom prilogu bi trebala biti i potrebna dokumentacija.
68.NAINI USKLAIVANJA PROPISA?-usklaivanje

propisa je bitno sredstvo ostvarivanja jedinstva pravnog poretka i vri se : -interpretacijom, analogijom, obaveznim tumaenjem, izmjenama i dopunama propisa, usklaivanjem sa ustavom, izrada preienog teksta propisa i donoenjem novog propisa.Isto tako propisi se usklauju sa stanjem u drutvu.
69.OBAVEZNO ILI AUTENTINO TUMAENJE?-njega

po pravilu daju donosioci propisa, i posebno

je znaajno kao instrument usklaivanja propisa. U propisima se javljaju praznine, to namee potrebu da se propisi mijenjaju i dopunjavaju. Izmjene i dopune se donose kad propisi ne odgovaraju izmijenjenim prilikama u drutvu, da bi se prilagodili stvarnim potrebama i drutvenim ciljevima.
70.IZMJENE I DOPUNE PROPISA? 71.POJAM I TA SADRI PREIENI TEKST?-preieni

tekst propisa se izrauje kad se na odreenom propisu izvri vie izmjena pa je njegova primjena nepregledna. On ima zvanini karakter, objavljuje se u sl.glasniku a utvrdjuje ga za to ovlateni organ. U preienom tekstu je dozvoljeno ispravljati greke, izostavljati bespredmetne odredbe ali i izostaviti ponitene odredbe od strane ustavnog suda.
72.ISPRAVKA PROPISA KOJI JE OBJAVLJEN U SLUBENOM GLASNIKU?-te

ispravke su est sluaj kad je tekst objavljen s nekom oiglednom manjom grekom. Tada se daje ispravka teksta i navodi se ispravljeni i pogreni tekst propisa. Navodi se mjesto, vrijeme i organ koji je uinio ispravku. Ispravka se objavljuje u sl.glasniku. Ispravka se ne smije koristiti za izmjenu teksta u sutinskom smislu, jer bi time pravo zakonodavca bilo prisvojeno od strane neovlatenog organa. naslov propisa, uvodni dio, sredinji ili glavni dio, kaznene odredbe,prelazne odredbe i zavrne odredbe.
73.DIJELOVI PROPISA?74.UVODNI DIO PROPISA?-ima

za cilj da istakne pravni i politiki smisao propisa.normalno je da propis ima samo jedan uvodni dio, a izuzetno veliki propisi za svako podruje imaju svoj uvodni dio. Sadrzi-preambulu,naziv propisa i predmet
75.PREAMBULA?-

uvodni struni izraz za dio propisa koji se nalazi na samom poetku, prije formalnog uvoda i naslova propisa, a kojim se objanjavaju razlozi donoenja i ciljevi propisa (pravni osnov za usvajanje propisa).u preambuli se ne koriste skraenice.unosi se samo u najznaajnije pravne propise

76.KAZNENE ODREDBE?-Da

bi se ostvarili drutveni ciljevi zbog kojih se propis donosi esto se mora predvidjeti i kaznena odredba za nepotovanje propisa. ove odredbe imaju zakoni koji sadre nareujue i zabranjujue norme.to nije uvijek sluaj
77.TA SE ODREUJE ZAVRNIM ODREDBAMA?-

zavrnim odredbama odreuje se datum stupanja na snagu zakona i prestanak vaenja ranijeg zakona ili jednog njegovog dijela, kao i podzakonskih akata koji su doneseni po ranijem zakonu. prelaznim odredbama se utvruju rokovi za preuzimanje prava i obaveza od strane novog subjekta koji je nosilac tih prava i obaveza, kao i prestanak rada onog subjekta koji je bio nosilac prava i obaveza po zakonu koji prestaje da vai.
78.PRELAZNE ODREDBE?79.KOJA TRI MOMENTA SU VANA ZA VREMENSKO VAENJE PROPISA?-

Bitna su tri momenta to se tie vremena u propisima: poetak vaenja, prestanak vaenja i datiranje propisa.
80.DATIRANJE PROPISA?-to

je vremenska klauzula koja pokazuje kad je propis nastao. Razlikuje se od vremena stupanja na snagu iako se mogu i poklopiti. Izravno, datiranje postoji kad je ispod teksta propisa objavljen datum, a neizravno kad ne postoji datum pa se uzima dan objave u sl. Glasniku. praktiki i formalni razlozi nalau da se propis objavljuje odjednom i u cjelosti, a ne u nastavcima, pa i kad je veoma obiman.Zakoni se objavljuju u Sl.glasniku RS - BiH.Zakon stupa na snagu nakon proteka odreenog roka od dana objavljivanja (u pravilu 8 dana, a izuzetno, u opravdanim sluajevima i krae, ne ranije od jednog dana).
81.KADA I KAKO SE ZAKON OBJAVLJUJE I STUPA NA SNAGU?-82.STUPANJE NA SNAGU I PRIMJENA ZAKONA?

prilikom odreivanja dana stupanja na snagu zakona, primjenjuje se pravilo da dan stupanja na snagu i poetak primjene zakona imaju isto znaenje.Izuzetno, moe se odloiti primjena pojedinih odredaba ili cijelog zakona za pojedine sloenije zakone (teh. i org. pripreme, priprema podzakonskih akata...
83. SASTAV I OBLIK PROPISA U NAOJ PRAVNOJ PRAKSI?--u

naoj dosadanjoj pravnoj praksi svaki propis je podijeljen na dijelove, dijelovi na poglavlja, poglavlja na odsijeke, odsijeci na pododsijeke, pododsjeci na lanove, lanovi na stavove, stavovi na alineje ili take.
84.LAN ILI PARAGRAF KAO OZNAKA?-je

oznaka preuzeta iz romanske terminologije i opteprihvaena je. U lan ulazi jedna ili vie zaokruenih misli. lan moe biti sastavljen od jedne ili dvije, reenica koje su povezane gramatiki i logiki.Ako se misao ne moe u obuhvatiti jednostavnom reenicom ili milju, onda se lan rastavlja na stavove.
85.SISTEMATIZACIJA POJEDINOG PROPISA

6. odsjek 7. lan8. stav

9. taka

1. preambula 2. uvod 3. naslov 4. dio 5. glava 10. alineja

86.POJAM PRIMJENE PROPISA?-Primjena

propisa je postupak u kom se faktiki odnosi pretvaraju u pravne. Ta primjena je i provjera u praksi da li su propisi normirani kako to odgovara ciljevima drutvene politike. Primjena propisa je u stvari podvoenje odreenog drutvenog odnosa pod odgovarajui pravni propis s ciljem ostvarenja pravne posljedice predviene u propisu. Kad se ne

bi mogli primijeniti, pravni propisi ne bi ni imali ikakvo znaenje. Primjena propisa znai njegovu konkretizaciju na odreen sluaj.
87.FAZE U POSTUPKU PRIMJENE PROPISA?-postupak

primjene propisa ima tri faze: 1. Utvrivanje konkretnog sluaja, 2. Odabiranje pravnog propisa, 3. Izvoenje zakljuka.
88.POSTUPAK DONOENJA ZAKONA-TRI DIJELA?predlaganje

i izrada nacrta zakona, donoenje ili usvajanje i promulgacija ili proglaenje. To se objavljuje u sl.glasniku i stupa na snagu najee nakon 8 dana od objavljivanja /osam dana-vacatio legis/
89.NAINI GLASANJA ZA ZAKON?-redovni

i hitni, redovni se upuuje nacrt zakona u parlament a hitni ne. Najee je potrebna dvotreinska veina za donoenje zakona.
90.HITAN POSTUPAK ZA DONOENJE ZAKONA?postoje

dva postupka donoenja zakona: redovan i hitni. Redovni ima jednu fazu vie jer se u parlament upuuje NACRT ZAKONA. Ako se radi o hitnom postupku / koji je izuzetan/ onda se ova faza izostavlja i u parlament se upuuje PRIJEDLOG ZAKONA.