August enoa - Branka

Biljeka o piscu: Auguse enoa je roen 1838. godine u Zagrebu, gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja, na politikom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utjeu kako na Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slastiar, eh, a majka, maarica. Gimnaziju je pohaao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini pie svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. S obzirom na to da je ve tada bio poznat kao panslavist, nije se mogao dalje kolovati. Njegova najvea djela su; Kameni svatovi, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro, Seljaka buna, uvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjek Luka, Mladi gospodin Umro je mlad 1881. godine u Zagrebu, nesretan to je ostavio mnogo nezapoetih i nezavrenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine naziva se enoinim dobom. Biljeke tjekom itanja: -Razgovor izmeu Branke i Hermine -Dok je Branka bila mala njezini roditelji bili su bogati sve do jednoga dana kada je Brankin otac sve izgubio na kockanju. Kasnije joj je umral majka, a otac kako je bio tuan otiao je u svijet ostavivi Branku njezinoj baki. Nakon nekoliko mjeseci izbio je graanski rat u SAD-u i njezin tata je otiao kao dobrovoljac u rat i tamo je poginuo -Jednog dana etale su se Branka i Hermina po zagrebakim ulicama kada im se pridrui Mari -Sve molbe koje je Branka poslala za posao uiteljice bile su odbijene -Branki u kuu je doao Mari- ona se je s njim posvaala -Branka je poslala mnogo molbi za posao ali sve su bile odbjene zato jer je Mari govorio razne gluposti o njoj i zato nije dobila podao -Nakon dugog vremena Branka je dobila posao u Jalevu -Hermina je dobila pismo o -Branke gdje joj ona sve opisuje o Jalevu -O Branki je izaao lanak u novinama -Branaki su ponudili posao u Zagrebu ali ona je to odbila -Branku je na jedoj zabavi zaprosi grof Belizar -Ona je odbila dati soju ruku -upnik je nagovorio Branku da se uda za grofa -Oni su se udali i sve je bilo dobro

Doivljaj dijela: Ovaj roman mi se je jako svidio zato jer su se Branka i grof na kraju oenili, i svia mi se zato jer je Brnanka konano dobila posao uoteljice u Jalevu Najljepi ulomak : Mlada uiteljica premi za korak as svoju robu na put. to je za novo gospodarstvo nakupila bila, otpremi ve dva dana prije Jalevo. Starica vrtjela se za njom po sobi kao muha bez glave, svejednako uzdiui. Tema: Brankin ivot Ideja: Pravda i ljubav uvijek pobjede Sadraj: U Vlakoj ulici ivjela je djevojka po imenu Branka. Nije joj bilo vie od sedamnaest godina. Bila je vrlo lijepa i vrijedna. Jednog dana dok je plela papue dola joj je u posjet prijateljica Hermina. Poele su priati o raznim stvarima. Branka je htijela biti uiteljica. Na kraju razgovora su se oprostile i Hermina je otila kui. U to vrijeme, djevojke su morale biti uene o svim stvarima. Branka je bila ba takva. Imala je teak ivot, otac joj je bio trgovac. No prokockao je cijelo imanje i na kraju poginuo u amerikom graanskom ratu. Majka joj je umrla pa ju je odgojila baka.Budui da joj ljudi u Zagrebu nisu bili, htjela je otii. Jedne noi o tome je razgovarala s Herminom. U njihov razgovor ukljuio se i mladi gospodin Mari. Budui da je Mari bio dosadan Branka i Hermina su otile. Kada je branka dola kui, baka joj je dala neke papire. Saznavi da nije dobila mjesto uiteljice pala je u oaj. No slijedeeg jutra sve je bilo dobro, u posjet joj je doao Mari. Branka je prema njemu bila hladna sve dok je on nije zaprosio. Nakon kraeg razmiljanja odbila ga je. Mari je otiao. Branka je i dalje slala molbe za uiteljsko mjesto, ali ga nije mogla dobiti. Za to vrijeme Mari je sve vie elio imati Branku. On je takoer bio uitelj, ali je prezirao to zvanje pa je postao inovnik i pijun. Sve mu je polazilo za rukom osim osvojiti Branku. Zato je svom snagom radio da Branka ne dobije to mjesto.

Lagao je ljudima da je branka zla, a sveeniku je rekao da je nevjernica. No, kao pijun je neto morao rijeiti pa je otiao iz grada. Za to vrijeme Herminin otac je pomogao Branki da dobije mjesto uiteljice u Jalevu. Branka je obeala baki da e i nju dovesti im se smjesti.Mari nije mogao vjerovati kada je saznao da je branka u Jalevu. im je stigla Branka je napisala Hermini pismo o tome kako je putovala,kako se smjestila i kakvi su Jalevani. Nedugo za tim Branka je poslala hermini i drugo pismo. U njemu je pisala o glavnim ljudima iz Jaleva.Dolo je proljee. Jednog dana sa upnikom i naelnikovom enom, Branka je posjetila stari grad, kojega je posjedovao grof Belizar, koji inae ivi u Beu. Iako je bio Hrvat majka ga je odgojila potpuno drukije. upnik je Branki i naelnikovoj eni ispriao mnogo stvari o Belizaru. Kada je upnik zavrio priu vratili su se u selo. U lipnju je Brankina baka dola u Jalevo. Branka je odmah napisala pismo Hermini o tome kako se njezina baka snalazi u Jalevu, o poetku kolske godine i o mnogim drugim stvarima.napokon, dola je i jesen. Grof Belizar se vratio na svoje imanje. Iz jednog razgovora sa upnikom grof je elio upoznati Branku. Jednom prilikom Jalevaki uitelj ili, u novinama je objavio lanak protiv Branke. To je Branku veoma pogodilo. lanak je napisao neki iliev roak. Jednog dana grof Belizar poe u lov. U umi je vidio Branku s djecom. upnik je nabavio dokaze protiv ilia i njegovog roaka. Belizar je obeao upniku da e se uz njega boriti dok ga ne oslobode optubi. Branka je poslala Hermini pismo u kojem je pisalo o ispitivanju njenog i ilievog odjela. Bolji je bio njezin odjel. Branka je osramotila Miocija i tako mu vratila za urotu koju je on skovao sa iliem protiv nje. Jo istog dana, upnik je primio pismo upueno na Branku. U pismu je bio poziv za Branku da bude Zagrebaka uiteljica to je branka odbila. Za jednog razgovora u umi Belizar je upniku rekao da e zauvijek ostati u Jalevu. Isto tako je rekao da je iz Jaleva otiao zbog majke i zaljubljenosti u neku groficu. No, ispalo je da ta djevojka ima sina. Poslije razgovora otii su u Belizarov grad. No, jedne veeri u Belizarovu gradu u prisustvu svih seljana, Belizar je zaprosio Branku. Branka ga je odbila zbog ega je tugovala. Ipak na nagovor upnika, Branka je na kraju pristala i udala se za grofa Belizara. Mjesto radnje: Zagreb i Jalevo

Vrijeme radnje: XIX stoljee Analiza likovi: -Branka Ne mislim da joj je vie od semadnaest godina bilo; ... -Hermina Unie malda plavua, vita, poneto blijeda ... -grof Belizar Bogat u uljudan ovjek koji je oenio Branku -Mari Crte njegova lica bijahu vrlo pravilne, ali nimalo duhovite;... Sporedni likovi: upnik ili, ilika, baka, Herminin otac

2. Branka Pisac August enoa roen je u Zagrebu 1838. i umro 1881. godine. Doba od 1865. do 1881. godine naziva se enoinim dobom jer ga je enoa obiljeio znaajnom djelatnosti u hrvatskoj kulturi. August enoa je pisao poeziju, prozu, dramu, kritiku, novinarstvo. Studirao je u Zagrebu, Beu i Pragu. Objavio je novinarske tekstove i pjesme u Pozoru i Nae gore list. Objavio je feljtone pod nazivom Zagrebulje i komediju Ljubica. Njegova poznata djela su Zlatarevo zlato, Seljaka buna, uvaj se senjske ruke, Branka, Prijan Lovro i Prosjak Luka. Sadraj Branka je jo kao dijete doivjela tragine dogaaje. Otac je pretukao majku na smrt te je on sam poslije poginuo u ratu. Ona je bila tvrdoglava, osjeajna, lijepa i pametna djevojka. Njezina baka ju je odgojila. Brankina najbolja prijateljica je bila Hermina kojoj govori svoje probleme. Branka joj je govorila o tome kako eli postati uiteljicom. Branka je odbila gospodina Maria, umiljenoga gospodina koji je poznavao poglavare u gradu, koji ju je zaprosio. Mari se je zbog toga svim silama trudio da Branka nigdje ne pronae posao. Njezinu molbu nisu nigdje prihvatili. Ali je Herminin otac uvi to odmah poglavarima objasnio kako je Branka djevojka koja ima talenta te je ona dobila posao u Jalevu. U poetku joj je bilo teko, imala je puno neprijatelja koji su se protivili mladim ilircima, te

su je htjeli to prije svrgnuti. Ali ipak su ju podravali dobri ljudi, upnik, naelnika, naelnica i grof Belizar. Branka je probudila Jalevo iz zimskog sna. Izmeu grofa i Branke se stvarala ljubav. Tako je grof Belizar na njegovoj zabavi u gradu zaprosio Branku. Ona nije odgovorila. Sutradan ju je savjetovao upnik, dobar starac, da slijedi srce. Tako je Branka odluila udati se za grofa i postala groficom. Ovaj roman govori o tekom ivotu jedne zagrebake djevojke koja eli neto uiniti za domovinu. Ona je htjela postati uiteljicom. Tako je dobila posao u Jalevu. Tamo joj je bilo teko jer su joj se neki ljudi protivili. Ona se ne obazire na njih i napreduje. Nauila je djecu osnove za ivot. U meuvremenu se i stvara ljubav izmeu nje i grofa Belizara. Na kraju ona ipak pristaje postati groficom. Mjesto radnje Radnja se odvija u Zagrebu, sreditu hrvatske kulture, te u Jalevu, gorskom selu koje je kulturno siromano. Vrijeme radnje Sve se zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta), kada se poinje buditi Hrvatska. Dojam Ovaj roman budi u meni osjeaje prema domovini, govori kako smo svi mi duni domovini za njezin napredak. Tako i Branka uvijek ima nade i svojim znanjem doprinosi narodu.

3.Branka Fabula Uvod Upoznajemo se s djevojkom Brankom i njenim ivotom. Upoznajemo se i s njezinom prijateljicom Herminom kojoj e Branka u daljnjem tijeku knjige slati pisma. Saznajemo da je Hermina poloila ispit za uiteljicu. Branka je vrlo pametna i spretna, zna svirati klavir, lijepo crta, izvrsno veze, zna govoriti francuski. Zaplet

Branka eli postati uiteljicom i to na selu ili u nekom nevelikom mjestu. Hermina joj govori da je to robovanje, ali Branka je vrsta u svojoj odluci. Ona eli raditi za ope dobro naroda. Brankin otac je poginuo u graanskom ratu u Americi. . Branka se sprema za odlazak na svoje radno mjesto u Jalevo i jednog dana odlazi vlakom. Ona dolazi u selo tamo se upoznaje sa osobama u koli. kola je stara i u ruevnom je stanju. Branka je odlina uiteljica i svi mjetani su toga svjesni, no neki zli ljudi piu lanke po novinama kako ona nije dobra uiteljica. Vrhunac Branka dobro ui svoju djecu i to pokazuje pred svima na ispitu. Dobiva ponudu da se vrati u Zagreb i da tamo bude uiteljica, ali ona je zavoljela ovo mjesto, njegove itelje i na kraju svu tu djecu stoga ne eli otii. Ona pie mnogobrojna pisma Hermini. Pria o svom ivou u tom mjestacu. Rasplet upnik objanjava Branki zato se mora udati za grofa belizara. Ona isprva ne priznaje to njegovo miljenje, ali ipak shvaa da upnik ima pravo. Branka se udaje za grofa Belizara. Biljeke u tijeku itanja -Branka je vrlo lijepa, marljiva, vrlo pametna djevojka i to mi se svia -stalno je pisala pisma Hermini i obavjetavala ju o napretku njenog ivota -lijepo je to to su itelji dobro primili Branku -svia mi se to se Branka udala za grofa Belizara -ne svia mi se to to u knjizi ima puno starih rijei pa se treba potruditi da bi se razumjela knjiga Mjesto radnje Na poetku knjige se spominje Oki. Radnja se prvo odvija u gradu, a onda postepeno prelazi na selo, tj. Jakevo. Branka je ivjela u Vlakoj ulici, kod crkve sv. Petra, sjedila je kod prozora i marljivo vezla. Branka je morala traiti posao izvan Zagreba, jer u njemu vie mjesta nije bilo. Brankina majka je umrla i bila je pokopana na Petrovom groblju; na humku se dizao drveni krii, na kojem je visio uveli vijenac, pokriven snijegom. Do Jakeva se morala voziti i koijom jer je vlak bio predaleko od mjesta. Vozili su se kroz visoke

planine. Put kojim su ili bio je uzak i opasan. Jalevake ulice bile su poploane kamenjem. Trg je bio mali, sred kojeg stajae zdenac meu dva jablana. kola je bila u ruevnom stanju. Stupii trijema stranom su nagnjili, stranom od crvi rastoeni, pa ti se mogu svaki as sruiti na glavu. Brankina soba u kui uope zapravo nije liila na sobu; pusta, prazna komora. Vapno po stijenama bilo poutjelo, naokolo po tavanicama visila pauina, pod blatan, a pe na vie mjesta probuena. Soba je imala samo jedan-za sada razbijenprozor. Grof Belizar je imao kuu u Beu. Branka je esto svoje uenike vodila na osamljeno mjesto u umi i tamo ih poduavala. Tamo su se djeca mogli napiti izvorske vode. Vrijeme radnje Bila je jesen. Branka je Hermini uzastopno slala pisma. Baka cijelu no nije spavala zbog brige nad unukom. Kad je Branka odlazila u svijet ve je bila zima i bilo je studeno. Branka je nekoliko puta razgovarala sa upnikom i on joj je savjetovao to da radi i kako da se ponaa. Opet je dola jesen, najljepe doba godine u Hrvatskoj. Radnja knjige se odvijala u 19. st. u doba Bachovog apsolutizma. To moemo zakljuiti po tome to je enoa ivio u to doba. Likovi Branka Imala je oko sedamnaest godina. Bila je tipino gradsko dijete, glatke crne kose, i osobito sjajnih vrlo pametnih oiju. eljela je postati uiteljica. majka joj je umrla. esto je sjedila pred prozorom i marljivo vezla. Nije mogla dobiti mjesto uiteljice u Zagrebu pa je pola u Jalevo. Uzastopce je pisala pisma Hermini. Njena je soba u koli igledala na svinjac, a ne na sobu uiteljice. Svoje uenike je vodila na osamljeno mjesto u umi i tamo ih je poduavala raznim stvarima. Voljela je svoju djecu. Puno je razgovarala sa upnikom. Na kraju svega se udala za grofa Belizara. Hermina Ona je bila Brankina prijateljica. Poloila je ispit za uiteljicu, ali to nije bilo iz ljubavi prema zvanju nego zbog prisile za razliku od Branke koja je to radila iz ljubavi. esto je od Branke dobivala pisma u kojima je Branka opisivala svoju okolicu svoj nain ivota. Ohrabljivala je Branku sa svojim pismima.

Tema Brankin ivot i odlazak u Jalevo. Tamo je bila uiteljica i tom je zvanju posvetila ivot. Stil Ovo je roman. Poto je davno pisan ima puno arhaizama i starih, nepoznatih rijei.

4. Branka Knjievni rod: epika Knjievna vrsta: dua pripovijetka (roman) O piscu August enoa roen je u Zagrebu 1838. god. Radio je kao kazalini kritiar, potom kao umjetniki ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazalita, a nakon toga kao njegov dramaturg. Istodobno je bio i gradski biljenik, a godine 1873. postao je gradskim senatorom. enoa se okuao u gotovo svim knjievnim vrstama pisao je pjesme, od kojih su mu neke uglazbljene (Ribareva Jana, Zagrebu, Oj ti duo moje due), novele, romane, drame, feljtone. Najznaajniji enoin prinos razvoju hrvatske proze jesu njegovi romani. enoa je napisao prvi moderni hrvatski roman Zlatarevo zlato, a slijede ga jo etiri povijesna romana: uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes i nedovrena Kletva. U nekim romanima i pripovijetkama obrauje teme iz suvremenog ivota: Prosjak Luka, Branka, Prijan Lovro, Mladi gospodin, Karamfil s pjesnikova groba samo su najvaniji meu njima. August enoa umro je 1881. godine u voljenom mu rodnom gradu, gdje je i pokopan. Doivljaj dela: Pripovijetka mi se jako svidjela. Govori o Brankinoj ljubavi prema uiteljskom zvanju, domovini, jeziku.

Tema: Brankina elja da postane uiteljicom Osnovnamisao: ene trebaju biti ravnopravne Mesto radnje: Zagreb citat: , uope ima malo djevojaka u Zagrebu koje vlastitom mukom u revnosti stekoe toliko naobraenje. Jalevo citat: Ta lijepa panorama izmiri me nekako, i kad mi moj koija pokaza bialom mjesto, izmrmljav: - Jalevo uzdahnuh: Hvala bogu! Vreme radnje: druga polovica 19. st. (preporodno doba) citat: Uzmimo da doe koji stranac, da ovuda prolazi. Reci mi po dui bi li taj ovjek po govoru ovih ljudi znao u kojoj je zemlji, meu kojim narodom? Onaj mrki inovnik etao se amo-tamo po sobi, gledao me postrance, zamrmlja neto kroz zube i ree mi napokon slabim njemakim jezikom drzovito: Karakterizacija likova Glavni likovi: Branka, grof Belizar, Hermina, jalevaki upnik, Mari, ili, Mioci Sporedni likovi: Brankina baka, Herminini roditelji, Brankina majka, opinski naelnik i njegova ena, krmarica, Brankin otac, ilieva supruga, iliev mlai roak Branka: mlada, lijepa, pametna, skromna, potena, istinoljubiva, vrijedna, veliki domoljub, uporna Ne mislim da joj je vie od sedamnaest godina bilo; po jedrini, po licu bio moda tkogod rekao da je starija, ali ovjek se pri takvu raunu lako prevari. Ne bijae to, kako pjesnici vele, tanahan, njean cvijetak, kao to su obino gradske keri. I Branka bijae gradsko edo, ali nipoto bljedolik, drhtav stvor, pun migrene i fantastinih sanja, ve djevica krepka, jedra i rumena, glatke crne kose i osobito sjajnih, vrlo pametnih oiju.

grof Belizar: odnaroeni plemi, zaboravio je hrvatski jezik, ivi u Beu, vrlo je obrazovan, razumije se u gospodarstvo, na kraju je zahvaljujui upniku i Branki nauio hrvatski jezik - Mladi grof ree upnik koliko ga ja poznajem, ovjek je van reda naobraen. Poznati su mu glavni jezici europejski i njihova knjievnost, svjetsku povijest i prirodne znanosti izuio je temeljito. K tomu je velik ljubitelj umjetnosti, a sud mu je u tom poslu ba temeljit. Ali ne umije on samo govoriti o Rafaelu, o vojevanju Julija Cezara, o zrakoplovu ili o ''Boanskoj komediji'' Dantea, ve, uvaite, taj ovjek govorit e vam posve ozbiljno i temeljito o stoarstvu, obrezivanju vinograda, gnoju i tako dalje; uope, taj je ovjek izvrstan praktiki gospodar. Hermina: tipina graanska djevojka, ivi i ponaa se po modi svoga vremena, Brankina je najbolja prijateljica Unie mlada plavua, visoka, vita, poneto blijeda, poneto uzvinuta nosia i drzovita lica, po tijelu i odijelu, po dranju i vladanju prava protivtina Branki. jalevaki upnik: veliki domoljub, protivnik stranih utjecaja, zagovornik ilirskih ideja, dobar je i simpatian ovjek Mogu ti rei da me se je ta lijepa staraka glava s umiljatim posmijehom pod dugom srebrnolikom kosom osobito dojmila. Mari: zavrio je uiteljsku kolu, ali ne eli biti uitelj, politiki je prevrtljivac, dounik je i pijun, zaljubljen je u Branku, eli se oeniti njome, ali ga ona odbija , bijae to ovjek ovisok, tanahan i gotovo preko mjere okretan, jer neke svoje korake kanda je uzajmio bio iz kakova baleta. Crte njegova lica bijahu vrlo pravilne, ali nimalo duhovite; ni mali crni brii, ni kozja bradica, a ni osobito pomna frizura ne dodavahu tomu licu vie esprita. ili: lo seoski uitelj, neuredan, zaputen, esto upotrebljava ibu kao poticaj za uenje Na pragu pojavio se ovisok trbuast ovjek dosta glupa lica, kutrav kose, upave brade. Imao je na sebi zamrljan dlakav kaput, ureen sa vie raznolikih zakrpa Kosa mu bijae neeljana, lice obijeljeno liilom kao mukom, samo je iz njega virio ilajti nos

Mioci: propali sitni zagorski plemi maarskog imena andor, opinski biljenik, pijanac, neuredan, bahat, glup Debeo je kao irom pitan, na nabuhlom licu ima malu bradicu, ali je osuta crvenim pjegama; ute oi gledaju prezirno na svijet, iljasta glava s tupim nosom ni da bi se maknula na debelom vratu Kratak sadraj: Branka ivi u Vlakoj ulici u Zagrebu zajedno sa svojom bakom. I mama i tata su joj umrli. Zavrila je uiteljsku kolu. Hermina joj je najbolja prijateljica. Branka ne uspijeva dobiti posao ni u Zagrebu ni izvan Zagreba. Tome je zasluan Mari koji je zaljubljen u nju i kad ga je ona odbila, poduzima sve da ne nae posao. Branka zahvaljujui upornosti i Hermininu ocu dobiva posao u Jalevu. Sretna odlazi tamo vlakom, ali poslije se vozila na otvorenim kolima po hladnoi i snijegu. U koli ju doekuju neuredni uitelj ili i njegova ena. U njenom stanu oni dre kokoi i svinje pa Branka odlazi u krmu gdje unajmljuje stan. Ona posjeuje naelnika koji ju prima k sebi jer misli da uiteljica ne smije stanovati u krmi. On uvia u emu je stvar: ili, njegova ena i opinski biljenik Mioci vode svoju politiku. Na Brankinu stranu stao je i stari upnik, potenjak i veliki domoljub. Branka svoj posao radi posve drugaije od uitelja. Seljaci uviaju da su djeca zainteresirana za kolu. Branka dovodi baku u Jalevo i one opet ive zajedno. U njen ivot uplie se grof Belizar, odnaroeni plemi. Jednom je sluajno vidio Branku kako poduava djecu i ona ga se duboko dojmila. ili dovodi svog roaka koji pie lanak protiv Branke. Na kraju godine, kad su aci pred komisijom pokazivali znanje, ilievi su bili slabi, a Brankini odlini. Dolazi Mari i opet prosi Branku, ali ga ona jo jednom odbija. Pravo je iznenaenje za nju bilo kad ju je zaprosio grof Belizar. Na kraju se ona udaje za njega koji se zahvaljujui njoj vratio svome pravom narodu i domovini. Kompozicija dela 1.Uvod: Brankino matanje o slubi svome narodu 2.Zaplet: Branka nalazi posao u Jalevu 3.Vrhunac: Branka je uspjela u radu s djecom i porazila je neprijatelje 4.Rasplet: Branka se udaje za grofa Belozara Fabularni tok:

1.Branka se rui s Herminom 2.Mata o slubi svome narodu 3.Mari ju prosi, no ona ga odbija 4.Branka ne moe nai posao 5.Dobiva posao u Jalevu 6.Jalevaki uitelj ju neprijateljski doekuje 7.Veliki Brankin uspjeh u radu s djecom 8.Preureenje kole 9.Poraz Brankinih neprijatelja 10.Branka se udaje za grof Belizara Jezik i stil Pripovijetka je pisana standardnim knjievnim jezikom enoina doba. Ima poprilian broj rijei koje djeluju arhaino kao to su: pae, mladica, preparandica, toli, kanda, pedagogiki, krevo, pandur, Stilska sredstva Epiteti: mlada uiteljica, vrijedna obitelj, smrtna rana, sirota djevojka, glupi lanak, veliki rodoljub, krasan govornik, mali trg, mali brii, naprasito vladanje Usporedbe: koje se smijei ko to se smije drijemajue dijete. tkana kao to su druge gradske gospoice. , lice obijeljeno liilom kao mukom, Kontrast: od dana do dana. sad lijeva sad desna. glavu amo i tamo.

Osnovna misao pisca Ovo je roman. Govori o ivotu jedne mlade zagrepanke koja eli postati uiteljica. Ona je vrlo inteligentna i to joj uspjeva. Problem je u tome to u Zagrebu vie nema mjesta. Ona mora ii u Jalevo, jedno malo selo. Oprata se od svoje umrle majke i odlazi. Tamo doivljava razne neugodne stvari. Djeca su ju zavolila, a i ona je njih. Branka takoer ima prijateljicu Hreminu kojoj stalno pie pisma i objanjava joj to se s njom dogaa. Vrlo je spretna i jako dobro ui djecu. To je i dokazala na ispitu pokazavi to sve djeca znaju. Ona je djecu

odvodila na osamljena mjesta u umi i tamo ih je poduavala. Problem je u tome to se neki s tim ne slau i piu po novinama razne za Branku ponizne stvari. Branka se ipak ishrvala sa svim potekoama i pridobila povjerenje mjetana. Puno se savjetovala kod upnika. upnik joj je rekao da se uda za grofa Belizara no ona u poetku to njegovo miljenje nije potivala, no ipak na kraju je popustila i udala se za grofa Belizara.