ZAKON O VANPARNINOM POSTUPKU

I - OSNOVNE ODREDBE lan 1.

(1) Ovim zakonom utvruju se pravila vanparninog postupka po kojima sudovi ili drugi organi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima koji se po zakonu rjeavaju u vanparninom postupku. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se rjeavaju u vanparninom postupku, a ne odnose se na zatitu povrijeenog ili ugroenog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranaka u postupku mogu primijeniti odredbe Zakona o parninom postupku.
lan 2.

(1) Opte odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparninim postupcima sadranim u ovom zakonu ako nije drugaije odreeno, kao i u drugim vanparninim stvarima za koje posebnim zakonom nisu ureena pravila postupanja. (2) U vanparninom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku (''Slubeni glasnik Republike Srpske'', broj: 58/03, 85/03, 74/05, 63/07), ako zakonom nije drugaije odreeno.
lan 3.

(1) Vanparnini postupak pokree se pred osnovnim sudom (u daljem tekstu: sud) prijedlogom fizikog ili pravnog lica, kao i prijedlogom organa odreenog ovim ili drugim zakonom. (2) Izuzetno, sud pokree vanparnini postupak po slubenoj dunosti u sluajevima i pod uslovima odreenim ovim ili drugim zakonom. (3) Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlaten da ga pokrene, sud e bez odlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na prijedlog ovlatenog lica i odrediti mu rok za prijavljivanje uea u postupku, te do isteka tog roka zastati sa postupkom, ako je to potrebno radi zatite stranaka u postupku ili radi zatite javnog interesa.
lan 4.

(1) Uesnik u vanparninom postupku je lice koje je postupak pokrenulo, lice o ijim se pravima ili pravnim interesima odluuje u postupku kao i organ koji uestvuje u postupku na osnovu zakonskog ovlaenja da pokrene postupak, bez obzira da li je postupak pokrenulo ili je kasnije stupilo u postupak. (2) Svojstvo uesnika u postupku, s pravnim dejstvom u odreenoj pravnoj stvari, sud moe izuzetno priznati i onim oblicima udruivanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i za koje nije posebnim propisima odreeno da mogu biti uesnici u postupku, ako ispunjavaju uslove iz Zakona o parninom postupku i ako se predmet vanparnine stvari na njih neposredno odnosi. 1

(3) Predlaga u smislu ovog zakona je lice, odnosno organ, po ijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagaa je lice prema kojem se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagaa.
lan 5.

(1) U vanparninom postupku sud po slubenoj dunosti preduzima mjere radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih lica koja nisu u mogunosti da se sama brinu o zatiti svojih prava i pravnih interesa. (2) Kad se u postupku odluuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih lica pod posebnom zatitom, sud e obavijestiti nadleni organ starateljstva o pokretanju postupka, pozivati ga na roita i dostavljati mu podneske uesnika i rjeenja protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira da li nadleni organ starateljstva uestvuje u postupku. (3) Kad smatra da je to potrebno, sud e pozvati nadleni organ starateljstva da uestvuje u postupku i odrediti mu rok u kome moe prijaviti svoje uee. Sud e zastati sa postupkom za vrijeme dok ovaj rok ne istekne, ali nadleni organ starateljstva svoje pravo da uestvuje u postupku moe koristiti poslije proteka tog roka.
lan 6. Nadleni organ starateljstva koji uestvuje u postupku, i kad zakonom nije ovlaen da pokree postupak, moe da preduzima sve radnje u postupku radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih lica pod posebnom zatitom, a naroito da iznosi injenice koje uesnici nisu naveli, da predlae izvoenje dokaza i da izjavljuje pravne lijekove. lan 7. Izuzetno, sud moe dozvoliti da uesnik koji nema poslovne sposobnosti, pored radnji na koje je zakonom ovlaen, preduzima i druge radnje u postupku radi ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa, ako smatra da je u stanju da shvati znaenje i pravne posljedice tih radnji. lan 8.

(1) U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje. (2) U postupku iz stava 1. ovog lana sud moe utvrivati i injenice koje uesnici nisu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nisu osporavane, ako su od znaaja za odluivanje.
lan 9.

(1) Vanparnini postupak je javan. (2) U postupku u kome se odluuje o linim i porodinim stanjima javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanja smrti.
2

lan 10.

(1) O prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo u sluajevima kada je to zakonom odreeno, ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razrjeenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kad smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cjelishodno. (2) Izostanak pojedinog uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima zakonom nije drugaiji odreeno. (3) Sasluanje pojedinih uesnika u postupku moe se izvriti i u odsustvu drugih uesnika.
lan 11.

(1) Prijedlog za pokretanje vanparninog postupka moe se povui do donoenja prvostepenog rjeenja. (2) Prijedlog podnesen od vie lica povlai se njihovom saglasnom izjavom, osim ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Prijedlog se moe povui i nakon donoenja prvostepenog rjeenja sve dok postupak nije pravosnano okonan, ako se time ne vrijeaju prava drugih uesnika na koje se rjeenje odnosi ili ako ostali uesnici na to pristanu. (4) Ako je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepenog rjeenja, prvostepeni sud e rjeenje ukinuti i postupak obustaviti. (5) Smatrae se da je prijedlog povuen kad predlaga ne doe na prvo roite ako je bio uredno pozvan, a ne postoje optepoznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe na roite. Opravdane razloge izostanka sud moe uvaiti i bez izjanjavanja ostalih uesnika sve dok im ne uputi rjeenje o povlaenju prijedloga. (6) U sluajevima iz st. 1. i 5. ovog lana, ostali uesnici koji su zakonom ovlaeni da pokrenu postupak mogu predloiti da se postupak nastavi. Prijedlog za nastavak postupka moe se podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja o povlaenju prijedloga.
lan 12.

(1) U postupku u kome se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika mjesno nadlean je sud na ijem podruju lice, u ijem je interesu da se postupak vodi, ima prebivalite, a ako nema prebivalite, sud na ijem podruju to lice ima boravite, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) U drugim vanparninim stvarima mjesno je nadlean sud na ijem podruju predlaga ima prebivalite ili boravite, odnosno sjedite, ako zakonom nije drukije odreeno. (3)
Kad se u vanparninom postupku odluuje o nepokretnosti, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nepokretnost nalazi, a ako se nepokretnost nalazi na podruju vie sudova nadlean je svaki od tih sudova.

lan 13.

(1) U vanparninom postupku sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije na prvom roitu, a ako roite nije odrano, do preduzimanja prve radnje koju je po pozivu suda uesnik preduzeo. (2) Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadlenost suda zasnovana, sud koji vodi postupak moe predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadlean, ako je oigledno da e se pred tim sudom postupak lake sprovesti, ili ako je to u interesu lica pod posebnom drutvenom zatitom. (3) Kad se predmet ustupa drugom sudu u interesu lica pod posebnom zatitom, sud e prije ustupanja predmeta pozvati nadleni organ starateljstva da u odreenom roku da svoje miljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako nadleni organ starateljstva u odreenom roku ne dostavo miljenje, sud e postupiti prema okolnostima sluaja vodei rauna o interesima lica pod posebnom zatitom.
lan 14.

(1) Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka, obustavie vanparnini postupak. (2) Postupak e se po pravosnanosti rjeenja iz stava 1. ovog lana nastaviti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom.
lan 15. U vanparninom postupku u prvom stepenu odluuje sudija pojedinac ili notar, kao povjerenik suda. lan 16.

(1) U vanparninom postupku odluke se donose u obliku rjeenja. (2) Rjeenje protiv koga je dozvoljena posebna alba kao i rjeenje drugostepenog suda, mora biti obrazloeno.
lan 17. Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 18.

(1) alba zadrava izvrenje rjeenja, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) U sluaju kad je potrebno da se zatite prava maloljetnika ili drugih lica pod posebnom zatitom, sud moe po slubenoj dunosti, a radi zatite prava drugih uesnika po njihovom prijedlogu, odrediti da se poloi obezbjeenje u gotovom novcu. Kad to posebne okolnosti sluaja zahtijevaju, davanje obezbjeenja moe se odrediti u drugom obliku.
4

lan 19.

(1)

Prvostepeni sud moe povodom blagovremeno izjavljene albe novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako nae da je alba osnovana, a time se ne vrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju.

(2) Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku. (3) Drugostepeni sud moe odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi, ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom rjeenju.

lan 20.

(1) Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (u daljem tekstu: prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno.
lan 21.

(1) Ako su meu uesnicima sporne injenice vane za rjeenje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred nadlenim organom uprave radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa. (2) Na parnicu, odnosno na postupak pred nadlenim organom uprave, sud e uputiti onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim, ako zakonom nije drugaije odreeno.
lan 22.

(1) Ako uesnik koji je upuen na parnicu ili postupak pred nadlenim organom uprave u roku koji ne moe biti dui od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak pred nadlenim organom uprave, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja parninog, odnosno upravnog postupka. (2) Ako nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred nadlenim organom uprave, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu, odnosno na postupak pred nadlenim organom uprave.
lan 23.

(1)

Kad se rjeenjem suda mijenja lino ili porodino stanje uesnika ili njihova prava i dunosti, pravne posljedice rjeenja nastaju kad ono postane pravosnano. 5

(2) Izuzetno, sud moe odluiti da pravne posljedice rjeenja nastupaju prije pravosnanosti, ako je to potrebno radi zatite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom zatitom. (3)
Pravosnano rjeenje kojim se mijenja lino ili porodino stanje uesnika bez odlaganja se dostavlja organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga roenih za to lice.

lan 24. Pravosnanost rjeenja donesenog u vanparninom postupku ne spreava uesnike da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruju u parnici ili u postupku pred nadlenim organom uprave , kad im je to pravo priznato zakonom. lan 25. U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija pod uslovima predvienim Zakonom o parninom postupku. lan 26.

(1) Ako postoje uslovi iz lana 19. ovog zakona, sud e po prijedlogu za ponavljanje postupka prethodno postupiti kao po neblagovremeno podnesenoj albi. Ukoliko drugostepeni sud nae da ti uslovi ne postoje vratie predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu. (2) Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev, o kome je rjeenjem odlueno, ostvaruje u parnici ili u postupku pred nadlenim organom uprave.
lan 27.

(1) O trokovima postupka u stvarima koje se odnose na lino i porodino stanje uesnika sud odluuje po slobodnoj ocjeni, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodu postupka, s tim to se u pogledu trokova postupka koji su prouzrokovani ueem nadlenog organa starateljstva u vanparninom postupku primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku. (2) U vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, uesnici snose trokove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odluuje, sud e prema srazmjeru tog udjela odrediti koliki e dio trokova snositi svaki uesnik. (3) U vanparninim stvarima iz stava 2. ovog lana sud moe odluiti da sve trokove postupka snosi uesnik u ijem se interesu postupak vodi, odnosno uesnik koji je svojim ponaanjem iskljuivo dao povoda za pokretanje postupka.
II UREENjE LINIH STANjA

1. Oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti

lan 28. 6

(1) U postupku oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti sud utvruje da li je punoljetno lice zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rasuivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da u skladu s tim potpuno ili djelimino oduzme poslovnu sposobnost punoljetnom licu, ili potpuno ili djelimino vrati poslovnu sposobnost onom punoljetnom licu kod kojeg su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelimino oduzimanje poslovne sposobnosti. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana mora se zavriti u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana prijema prijedloga.
lan 29.

(1) Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti pokree se na prijedlog:

a) nadlenog organa starateljstva, b) nadlenog tuioca, v) branog druga, djeteta i roditelja onog lica za koje se predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslove sposobnosti, g) djeda, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko trajno ive u domainstvu sa licem za koje se predlae oduzimanje, odnosno varaanje poslovne sposobnosti, d) lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ukoliko ono moe da shvati znaaj i pravne posljedice svog prijedloga i ) drugih lica, ukoliko je predvieno zakonom.

(2) Postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti.

lan 30. Za voenje postupka nadlean je sud na ijem podruju lice kome se oduzima ili poslovna sposobnost ima prebivalite, odnosno boravite. lan 31. Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud e bez odlaganja, radi zabiljebe voenja postupka, obavijestiti zemljino-knjinu kancelariju mjesno nadlenog suda . lan 32. O pokretanju postupka obavjetava se organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga u kojima je upisano lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi evidentiranja voenja postupka. lan 33. vraa

(1) Na sva roita za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlaga, staratelj lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i nadleni organ starateljstva. (2) Lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost poziva se na roite, osim ako ovo lice po ocjeni suda nije u stanju da shvati znaaj i pravne posljedice svog uea u postupku.
lan 34. 7

(1) O oduzimanju, odnosno vraanju poslovne sposobnosti sud odluuje na osnovu injenica utvrenih na roitu. (2) Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost smjeteno u javnu zdravstvenu ustanovu (u daljem tekstu: zdravstvena ustanova), sud moe u toj zdravstvenoj ustanovi organizovati roite na kojem e sasluati protivnika predlagaa. lan 35.
Lice prema kome se postupak vodi mora pregledati vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti koji e dati nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje. lan 36.

(1) Ukoliko je za utvivanje duevnog stanja i sposobnosti za rasuivanje lica kome se oduzima poslovna sposobnost po miljenju vjetaka medicinske struke neophodno da se ono smjesti u zdravstvenu ustanovu , sud moe donijeti rjeenje kojim e odrediti da ovo lice privremeno, ali najdue tri mjeseca bude smjeteno u takvoj ustanovi. (2) Ako se zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog lana nalazi van podruja suda koji sporovodi postupak, ovaj sud e potrebne radnje izvesti putem nadlenog suda. (3) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana dozvoljena je alba.
lan 37. Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e licu prema kome se vodi postupak, potpuno ili djelimino oduzeti poslovnu sposobnost. lan 38.

(1) Sud moe odloiti donoenje rjeenja o djeliminom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano moe oekivati da e se lice prema kome se postupak vodi uzdrati od zloupotrebe akohola ili drugih opojnih sredstava. (2) Sud e odloiti donoenje rjeenja iz stava 1. ovog lana ako se lice samoinicijativno ili na predlog suda podvrgne lijeenju u zdravstvenoj ustanovi. (3) Donoenje rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana odlae se na vrijeme od est do dvanaest mjeseci. Rjeenje o odlaganju opozvae se ako lice kome se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donoenja rjeenja.
lan 39. Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog ovlaenih lica iz lana 29. ovog zakona sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rjeenje kojim se protivniku predlagaa potpuno ili djelimino vraa poslovna sposobnost. lan 40. U postupku vraanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju poslovne sposobnosti. 8

lan 41.

(1) Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti lica koja su uestvovala u postupku u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. (2) Lice kome se oduzima poslovna sposobnost moe izjaviti albu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. (3)
alba ne zadrava izvrenje rjeenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drugaije ne odlui. Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. lan 42. Pravosnano rjeenje o oduzimanju odnosno o vraanju poslovne sposobnosti, sud e dostaviti organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga radi upisa u matinu knjigu roenih i zemljino-knjinoj kancelariji mjesno nadlenog suda. lan 43. Trokove postupka oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti snosi predlaga.

2. Zadravanje duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi

lan 44.

(1) U postupku zadravanja u zdravstvenoj ustanovi sud odluuje o zadravanju duevo bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi kada je zbog prirode bolesti neophodno da to lice bude ogranieno u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa spoljnim svijetom, kao i njegovom otputanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadrano. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana se mora zavriti u roku koji ne moe biti dui od osam dana. lan 45.
Prilikom smjetaja duevno oboljelog lica u zdravstvenu ustanovu mora se obezbijediti pravo na zatitu njegovog ljudskog dostojanstva, fizikog i psihikog integriteta uz potovanje njegove linosti, privatnosti te moralnih i drugih uvjerenja. lan 46.

(1) Zdravstvena ustanova moe primiti na lijeenje duevno bolesno lice, uz njegovu saglasnost, ako je prema prirodi bolesti u stanju da d takvu saglasnost. (2) Saglasnost iz stava 1. ovog lana daje se u pismenom obliku pred ovlaenim organom zdravstvene ustanove , uz prisustvo dva punoljetna lica, koja su poslovno sposobna i pismena, a nisu zaposlena u toj zdravstvenoj ustanovi i nisu u krvnom srodstvu primljenog lica u pravoj liniji, u pobonoj liniji zakljuno sa etvrtim stepenom, po tazbini do drugog stepena, ni njegov brani drug, kao ni lice koje ga je dovelo u zdravstvenu ustanovu. Ako se licu iz stava 1. ovog lana ogranii sloboda kretanja ili kontaktiranja sa spoljnim svijetom, zdravstvena ustanova je duna da u roku od 24 sata o tom obavijesti sud podnoenjem pismene obavijesti i na nain propisan lanom 47. ovog zakona.
9

lan 47.

(1) Kad zdravstvena ustanova primi na lijeenje duevno bolesno lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda, duna je da o tome odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, pismeno obavijesti sud na ijem podruju se nalazi ta ustanova . (2) Obavjetenje iz stava 1. ovog lana sadri podatke o primljenom licu i licu koje ga je dovelo u zdravstvenu ustanovu . (3) Uz obavijest zdravstvena ustanova dostavlja sudu, po mogunosti, podatke o prirodi i stepenu bolesti sa raspoloivom medicinskom dokumentacijom.
lan 48.

(1) Zdravstvena ustanova je duna da postupi u skladu sa odredbama lana 47. ovog zakona i u sluaju kad lice koje je primljeno u zdravstvenu ustanovu uz svoju saglasnost opozove datu saglasnost, a ovlateno lice ili organ te zdravstvene ustanove smatra da je potrebno njegovo dalje zadravanje. (2) Rok za obavjetavanje suda tee od dana opozivanja date saglasnosti.
lan 49. Obavjetenja iz l. 46. i 47. ovog zakona ne podnose se ako je duevno bolesno lice zadrano u zdravstvenoj ustanovi na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivinom, odnosno prekrajnom postupku. lan 50. Ako prijem u zdravstvenu ustanovu nije izvren na osnovu odluke nadlenog suda, sud na ijem se podruju nalazi zdravstvena ustanova duan je odmah po prijemu obavjetenja iz l. 46. i 47. ovog zakona ili kad na drugi nain sazna za boravak duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi bez njegove sagalasnosti, po slubenoj dunosti pokrenuti postupak za zadravanje u zdravstvenoj ustanovi. lan 51. Nakon pokretanja postupka o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi , sud e preduzeti mjere da to lice odmah pregleda vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti i da da nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnosti za rasuivanje. lan 52.

(1) Sud je duan da ispita sve okolnosti koje su od znaaja za donoenje rjeenja i da saslua sva lica koja imaju saznanje o bitnim injenicama. (2) Ukoliko je to mogue i ako to nee tetno uticati na zdravlje duevno bolesnog lica, sud e sasluati i to lice.
lan 53.

10

(1) Po zavrenom postupku sud je duan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, da donese rjeenje kojim e odluiti da li se duevno bolesno lice, zadrano u zdravstvenoj ustanovi, moe i dalje zadravati ili e se pustiti iz zdravstvene ustanove. (2) O svojoj odluci sud obavjetava nadleni organ starateljstva.
lan 54.

(1) Kad sud odlui da se primljeno duevno bolesno lice zadri u zdravstvenoj ustanovi odredie i vrijeme zadravanja koje ne moe biti due od godinu dana. (2) Zdravstvena ustanova je duna da sudu, po potrebi, dostavlja izvjetaje o promjenama u zdravstvenom stanju zadranog lica.
lan 55. Ako zdravstvena ustanova ocijeni da zadrano lice treba da ostane na lijeenju i po isteku vremena odreenog rjeenjem suda, duna je da 30 dana prije isteka tog vremena predloi sudu produenje zadravanja. lan 56. Sud moe i prije isteka vremena odreenog za zadravanje u zdravstvenoj ustanovi, po slubenoj dunosti ili na prijedlog zadranog lica ili njegovog staratelja odluiti o putanju lica iz zdravstvene ustanove, ako utvrdi da se njegovo zdravstveno stanje poboljalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za dalje zadravanje. lan 57. Rjeenje iz lana 55. i 56. ovog zakona sud donosi na osnovu novog pregleda zadranog lica i u postupku provedenom na isti nain kao i kad je voen postupak za zadravanje u zdravstvenoj ustanovi. lan 58.

(1) Protiv rjeenja o zadravanju u zdravstvenoj ustanovi i putanju iz ove organizacije albu mogu izjaviti zdravstvena ustanova koja je zadrala duevno bolesno lice, zadrano lice, njegov staratelj, odnosno privremeni zastupnik i nadleni organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. (2) alba ne zadrava izvrenje rjeenja, ako sud iz opravdanih razloga drugaije ne odlui. (3) Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema albe.
lan 59. Trokove postupka zadravanja u zdravstvenoj ustanovi snosi jedinica lokalne samouprave na ijem podruju zadrano lice ima posljednje prebivalite, a ako nema prebivalite u Republici Srpskoj ili je ono nepoznato, trokove snosi jedinica lokalne samouprave na ijem podruju zadrano lice ima boravite. 11

3. Proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti

lan 60. U postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanja smrti sud odluuje o proglaenju nestalih lica umrlim i o dokazivanju smrti. lan 61.

(1) Umrlim e se proglasiti lice:

a) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg roenja je proteklo ezdeset godina, b) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da vie nije ivo, v) koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za est mjeseci od dana prestanka takve opasnosti i g) koje je nestalo u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.

(2) Rokovi iz stava 1. ovog lana raunaju se od dana kad je prema poslednjim vijestima nestalo lice nesumnjivo bilo ivo, a ako se taj dan ne moe tano utvrditi, ti rokovi poinju tei istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestalo lice, prema poslednjim vijestima, bilo ivo.
lan 62.

(1) Smrt nekog lica moe se dokazivati po odredbama ovog zakona samo kad se smrt ne moe dokazati ispravama predvienim propisima o matinim knjigama. (2) U postupku dokazivanja smrti shodno e se primijeniti odredbe o proglaenju nestalih lica umrlim s tim to oglasni rok ne moe biti krai od 15, niti dui od 30 dana.
lan 63. Za proglaenje nestalog lica umrlim i za dokazivanje smrti nadlean je sud na ijem podruju je to lice imalo poslednje prebivalite, a ako nije imalo prebivalite, sud na ijem podruju je to lice imalo poslednje boravite. lan 64.

(1) Prijedlog za proglaenje nestalog lica umrlim i prijedlog za dokazivanje smrti moe podnijeti svako fiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani republiki organ. (2)
Prijedlog iz stava 1. ovog lana sadri naroito: naziv suda, ime i prezime lica za koje se predlae da se proglasi umrlim, odnosno iju smrt treba dokazati, datum roenja i poslednje prebivalite, odnosno boravite tog lica, injenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvruju te injenice, pravni interes predlagaa za podnoenje prijedloga, ime i prezime odnosno naziv predlagaa i njegovu adresu. 12

(3) Uz prijedlog se podnosi izvod iz matine knjige roenih za lice na koje se prijedlog odnosi.
lan 65.

(1) Po prijemu prijedloga iz prethodnog lana sud e, po potrebi, sasluati predlagaa i svjedoke, pribaviti potrebne podatke i izvjetaje i zatraiti od nadlenog organa starateljstva da licu na koje se prijedlog odnosi odredi staratelja. (2) Ako sud ocijeni da nisu ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, donijee rjeenje kojim e prijedlog odbaciti. (3) Ako sud ocijeni da su ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, objavie u Slubenom glasniku Republike Srpske oglas da je postupak pokrenut. U oglasu o pokretanju postupka za proglaenje nestalog lica umrlim, navee se bitne okolnosti na kojima se prijedlog zasniva, nestalo lice pozvati da se javi, a ostala lica kojima su poznati bilo kakvi podaci o ivotu ili smrti nestalog, pozvati da to jave sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa. (4) Oglas o pokretanju postupka za dokazivanje smrti nekog lica treba da sadri naznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je to lice umrlo i poziv licima koja o tome neto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u Slubenom glasniku Republike Srpske.
lan 66.

(1) Po isteku roka oznaenog u oglasu, sud e sasluati staratelja, a po potrebi i predlagaa i nakon to sprovede i druge dokaze, odluie o prijedlogu. (2) Ako sud utvrdi da nisu ispunjeni uslovi da se nestalo lice proglasi umrlim, odnosno da se utvrdi smrt, donijee rjeenje kojim se prijedlog odbija.
lan 67.

(1) U rjeenju kojim se nestalo lice proglaava umrlim, odnosno kojim se utvruje smrt, naznaie se dan, mjesec i godina, a po mogunosti i sat koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestalog lica. (2) Kao dan smrti smatra se dan kada je nestalo lice vjerovatno umrlo ili dan koji vjerovatno nije preivjelo. Ako taj dan ne moe da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka roka iz lana 61. ovog zakona.
lan 68. Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu albu mogu izjaviti predlaga i staratelj lica koje je nestalo, odnosno lica za koje se smrt dokazuje. lan 69. Pravosnano rjeenje o proglaenju nestalog lica umrlim, odnosno o dokazivanju smrti sud e dostaviti organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga, radi upisa u matinu knjigu umrlih. lan 70. 13

(1) Ako je lice koje je proglaeno umrlim ivo ili je umrlo drugog dana, a ne onog dana koji se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti, svako fiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani dravni organ, mogu zahtijevati od suda da se rjeenje o proglaenju nestalog lica umrlim stavi van snage, odnosno preinai. (2) O pokretanju postupka u sluajevima iz stava 1. ovog lana bez odlaganja e se obavijestiti sud koji je nadlean za raspravljanje zaostavtine tog lica. Postupak za raspravljanje zaostavtine koji je u toku prekinue se, a ako je zaostavtina pravosnano raspravljena i ako je izvren upis u zemljine knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredie se da se u ove knjige stavi zabiljeka o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica umrlim.
lan 71.

(1) Ako se utvrdi da je nestalo lice koje je proglaeno umrlim ivo ili da je umrlo drugog dana, a ne onog koji se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti, sud e staviti van snage, odnosno preinaiti svoje ranije rjeenje. (2) Ako sud na osnovu sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinaenju ranijeg rjeenja, dostavie pravosnano rjeenje o tome sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine radi daljeg postupanja odnosno brisanja zabiljeke u zemljinoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima.
lan 72.

(1) Ako se lice proglaeno za umrlo javi sudu i predloi da se stavi van snage rjeenje kojim je proglaeno umrlim, sud e, poto utvrdi njegovu istovjetnost sa licem koje je proglaeno umrlim, bez daljeg postupka staviti van snage to rjeenje. (2) Pravosnano rjeenje o stavljanju van snage ili preinaenju rjeenja o proglaenju nestalog lica umrlim dostavie se organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga, sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine i nadlenom organu starateljstva.
lan 73. Trokove postupka za proglaenje nestalog lica umrlim i za dokazivanje smrti snosi predlaga. III UREENjE PORODINIH ODNOSA

1. Dozvola za zakljuenje braka

lan 74. U postupku davanja dozvole za zakljuenje braka, sud odluuje o davanju dozvole za zakljuenje braka izmeu odreenih lica kada je zakonom propisano da se brak izmeu njih moe zakljuiti samo na osnovu dozvole suda. lan 75.

(1) Postupak za davanje dozvole za zakljuenje braka pokree se na prijedlog maloljetnog lica.
14

(2) Prijedlog za pokretanje postupka sadri line podatke lica koja ele da zakljue brak, line podatke o roditeljima predlagaa, injenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim injenicama.
lan 76.

(1) Sud e na odgovarajui nain ispitati sve okolnosti koje su od znaaja za utvrenje da li postoji slobodna volja i elja maloljetnika da zakljue brak, kao i da li je maloljetno lice tjelesno i duevno sposobno za vrenje prava i dunosti koje proizilaze iz braka. (2) Prije donoenja rjeenja, sud e pribaviti nalaz i miljenje zdravstvene ustanove i miljenje nadlenog organa starateljstva, sasluae predlagaa i lice sa kojim eli da zakljui brak, roditelja ili staratelja odnosno usvojitelja predlagaa, a po potrebi moe da izvede i druge dokaze. Sud nee sasluati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenie da li e sasluati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vri roditeljsko pravo. (3) Sud e, u pravilu sasluati predlagaa bez prisustva ostalih uesnika u postupku. (4) Sud je duan da utvrdi i lina svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na lice sa kojim predlaga eli da zakljui brak. (5) U postupku sud e na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice, kao i vaeim shvatanjima sredine u kojoj ive lica koja ele da zakljue brak.
lan 77.

(1) Rjeenje o davanju dozvole za zakljuenje braka dostavlja se predlagau i licu sa kojim predlaga eli da zakljui brak, roditeljima odnosno starateljima predlagaa i nadlenom organu starateljstva. (2) Rjeenje kojim se odbija prijedlog dozvole za zakljuenje braka dostavlja se predlagau.
lan 78. Protiv rjeenja kojim se dozvoljava zakljuenje braka albu mogu da izjave svi uesnici u postupku iz lana 77. stav 1. ovog zakona, a protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole albu moe izjaviti samo predlaga. lan 79. Lica kojima je dozvoljeno zakljuenje braka ne mogu brak zakljuiti prije pravosnanosti rjeenja o davanju dozvole za zakljuenje braka. lan 80. Prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka moe se povui do pravosnanosti rjeenja o davanju dozvole za zakljuenje braka.

2. Produenje i prestanak roditeljskog prava

15

lan 81.

(1) U postupku produenja i prestanka roditeljskog prava, sud odluuje o produenju i prestanku roditeljskog prava kad je to zakonom propisano. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana se mora zavriti u roku koji ne moe biti dui od 15 dana od dana podnoenja prijedloga.
lan 82. Postupak za produenje i prestanak roditeljskog prava pokree se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja ili nadlenog organa starateljstva. lan 83. Lice nad kojim se produuje roditeljsko pravo ili se odreuje prestanak tog prava, u postupku iz lana 82. ovog zakona zastupa poseban staratelj kojeg odredi nadleni organ starateljstva ili privremeni zastupnik kojeg odredi sud koji sprovodi postupak za produenje ili prestanak roditeljskog prava. lan 84.

(1) Sud e po slubenoj dunosti utvrditi sve injenice koje su bitne za donoenje rjeenja. (2) Radi donoenja rjeenja sud e odrati roite na koje e pozvati predlagaa, nadleni organ starateljstva i roditelje lica iz lana 83.ovog zakona bez obzira na to da li su oni predloili pokretanje postupka, a na roitu obavezno sasluati roditelje i predstavnike nadlenog organa starateljstva, te pribaviti miljenje o cjelishodnosti produenja roditeljskog prava. (3) Stanje duevnog zdravlja i sposobnosti lica iz lana 83.ovog zakona utvruju se na nain odreen u lanu 36. ovog zakona.

lan 85. U postupku produenja i prestanka roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti.

3. Oduzimanje i vraanje roditeljskog prava

lan 86.

(1) U postupku oduzimanja i vraanja roditeljskog prava sud odluuje o oduzimanju i vraanju roditeljskog prava kada je to zakonom propisano. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana je hitan,a zavrie se najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.
lan 87. 16

Postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava pokree se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo ili nadlenog organa starateljstva, a postupak za vraanje roditeljskog prava i na prijedlog roditelja kome je bilo oduzeto to pravo. lan 88. Ako postupak nije pokrenut na prijedlog nadlenog organa starateljstva, sud e bez odlaganja obavijestiti ovaj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da uestvuje u postupku. lan 89.

(1) Sud e, po slubenoj dunosti, utvrditi sve injenice koje su bitne za donoenje rjeenja. (2) Radi utvrivanja bitnih injenica sud e odrati roite na koje e pozvati predlagaa, nadleni organ starateljstva, oba roditelja i staratelja lica ijem se roditelju oduzima, ondosno varaa roditeljsko pravo. (3) Sud je obavezan da saslua roditelje, a maloljetnik se sasluava samo kad je to neophodno i nije tetno za njegovo duevno stanje. (4) Pri donoenju rjeenja o oduzimanju i vraanju roditeljskog prava sud e uzeti u obzir i elje maloljetnika ako je sposoban da ih izrazi.
lan 90. U postupku oduzimanja i vraanja roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti.

IV UREENjE IMOVINSKIH ODNOSA 1. Raspravljanje zaostavtine lan 91. U postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvruje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima. lan 92. Uesnikom u postupku raspravljanja zaostavtine smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavtine. lan 93.

(1) Postupak za raspravljanje zaostavtine sud pokree po slubenoj dunosti, im sazna da je neko lice umrlo ili da je proglaeno umrlim. (2) Zahtjev za pokretanje tog postupka mogu podnijeti nasljednici, legatari, kao i druga lica koja mogu ostvariti neko pravo iz zaostavtine.
17

lan 94.

(1) Ostavinski postupak se provodi pred osnovnim sudom, odnosno pred notarom, kao povjerenikom suda. (2)
U osnovnom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac, a pojedine radnje moe preduzimati struni saradnik.

(3) Sud moe povjeriti notaru provoenje ostavinskog postupka, u skladu sa odredbama ovog zakona i u tom sluaju e notaru dostaviti smrtovnicu sa prilozima. (4) Kad notar provodi radnje u ostavinskom postupku, kao povjerenik suda, ovlaten je kao sudija osnovnog suda preduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke osim za odluke koje su u iskljuivoj nadlenosti osnovnog suda.
lan 95.

(1) O radnjama izvrenim u postupku sastavlja se zapisnik. (2) O manje vanim izjavama uesnika i obavjetenjima koje sud prikuplja moe se, umjesto zapisnika, sainiti samo biljeka u spisu. (3) Zapisnik potpisuju uesnici ako su prisustvovali radnji u postupku, sudija i zapisniar odnosno drugi ovlaeni radnik koji je sastavio zapisnik. (4) Biljeku u spisu potpisuje njen sastavlja.
lan 96.

(1) Za raspravljanje zaostavtine lica koje je u asu smrti imalo prebivalite u Republici Srpskoj, a koje je dravljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine , u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi u Republici Srpskoj i u pogledu njegove pokretne imovine, bez obzira gdje se nalazi, iskljuivo je nadlean sud Republici Srpskoj. (2) Ako se nepokretna imovina lica iz stava 1. ovog lana nalazi u inostranstvu, sud u Republici Srpskoj bie nadlean samo ako po zakonim drave u kojoj se nalazi imovina nije nadlean inostrani organ.
lan 97.

(1) Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean osnovni sud na ijem je podruju ostavilac imao prebivalite u vrijeme smrti, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite, nadlean je osnovni sud na ijem podruju je ostavilac imao boravite (u daljem tekstu: sud) , ukoliko zakonom nije drukije odreeno. (2)
Ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite ni boravite u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini nadlean je sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina ili pretean dio zaostavtine.

(3) Privremene mjere za obezbjeenje zaostavtine moe narediti ostavinski sud na ijem podruju je ostavilac umro kao i ostavinski sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina.
18

lan 98. Uesnici u postupku za raspravljanje zaostavtine ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadlenost suda. 1.1. Prethodne radnje lan 99.

(1) Kad je neko lice umrlo ili proglaeno za umrlo, organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga koji vri upis injenice smrti u matinu knjigu umrlih, duan je da u roku od 15 dana po izvrenom upisu dostavi sudu smrtovnicu za umrlog. (2) Ako organ iz stava 1. ovog lana nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojima raspolae (u daljem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu, i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti sudu na pronalaenje nasljednika i imovine umrlog. (3) Ako je neko lice umrlo van podruja jedinice lokalne samouprave u kojoj je imalo prebivalite ili boravite, organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga dostavie sudu izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolae, a koji mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio imovinu.
lan 100. Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli ivio, kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se unose u smrtovnicu. lan 101.

(1) Ako je sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih, sud e sam prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove voenja matine knjige. (2) Sud moe, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van sluajeva iz stava 1. ovog lana ako je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje umrlim.
lan 102.

(1) U smrtovnicu se unose podaci:

a) ime i prezime umrlog i ime jednog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime, b) dan, mjesec i godina, mjesto i po mogunosti as smrti, v) prebivalite, odnosno boravite koje je umrli imao, g) ime i prezime, datum roenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite 19

branog druga umrlog i brane, vanbrane i usvojene djece, d) ime i prezime, datum roenja i prebivalite odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljee na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na nasljee na osnovu testamenta i ) priblina vrijednost nepokretne imovine i posebno priblina vrijednost pokretne imovine umrlog.

(2) U smrtovnicu, po mogunosti, treba navesti jo i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sainio usmeni testament, onda jo i ime i prezime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojim je usmeni testament sastavljen. (3) U smrtovnici e se posebno naznaiti da li se oekuje roenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili brani drug imaju staratelja. (4) Ako je prije ostavioca umro njegov brani drug ili koje njegovo dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na nasljee, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto njihove smrti.
lan 103.

(1) Popis i procjena imovine umrlog vri se po odluci suda kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite, kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, kad zaostavtinu treba da naslijedi Republika Srpska, kao i u drugim opravdanim sluajevima. (2) Sud e narediti da se izvri popis i procjena i u sluaju kad to zahtijevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog. (3) Popis i procjena imovine izvrie se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai jedan od nasljednika ili legatara.
lan 104.

(1) Popis imovine e obuhvatiti cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti. (2) Popis e obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovina koju je drao umrli, a za koju se utvrdi da nije njegova svojina. (3) U popisu imovine zabiljeie se i potraivanja i dugovi umrlog, a posebno neplaeni porezi i doprinosi.
lan 105.

(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano.
20

(2) Nepokretnosti se popisuju pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, vrsti i opisu objekta, kulturi zemljita i zemljino-knjinim podacima ako su poznati. (3) Prilikom popisivanja imovine istovremeno e se naznaiti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu.
lan 106.

(1) Popis i procjenu imovine vri mjesno nadlean sud ili notar ako mu sud povjeri obavljanje tih poslova . (2) Popis i procjena imovine vri se u prisustvu dva punoljetna lica, a kad je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka. (3) Popisu i procjeni imovine moe prisustvovati svako zainteresovano lice.
lan 107. Kada se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim propisima. lan 108.

(1) U sluaju prigovora popisu ili procjeni imovine, sud moe, ako to smatra za potrebnim, odrediti da se ponovo izvri popis ili procjena imovine. (2) Ako popis imovine nije izvren, sud moe na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu.
lan 109.

(1) Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja nepokretnom imovinom (zaostavtinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljenici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni organ starateljstva e, na zahtjev suda, odrediti privremenog staratelja koji e se starati o nepokretnoj imovini ili njenom dijelu , i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem podruju se ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti. (2) Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu ili notaru na ijem podruju se ta imovina nalazi. (3) Sud ili notar kome su predati na uvanje predmeti iz stava 2. ovog lana, e obavijestiti mjesno nadleni sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine.
lan 110. Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremeno staratelja zaostavtine, postavljanje e izvriti sud. Prije postavljanja privremenog staratelja sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu linosti staratelja od lica koja su pozvana na nasljee. 21

lan 111. Prije pokretanja i u toku ostavinskog postupka i sve dok postupak ne bude pravosnano okonan, sud moe na zahtjev stranke, radi osiguranja stvari i prava iz zaostavtine odrediti privremene mjere predviene Zakonom o parninom postupku, ako stranka uini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promjenilo postojee stanje ili ako uini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete koja prijeti. 1.2. Postupak sa testamentom lan 112.

(1) Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerie da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu. (2) Testament koji je umrli ostavio dostavie se sudu zajedno sa smrtovnicom.
lan 113.

(1) Kad sud utvrdi da li je lice koje je ostavilo testament umrlo ili da je proglaeno umrlim otvorie njegov testament bez povrede peata, proitae ga i o tome sastaviti zapisnik. Na ovaj nain e se postupiti bez obzira da li je testament po zakonu punovaan i da li ima vie testamenata. (2) Otvaranje i itanje testamenta izvrie se u prisustvu dva punoljetna lica koja mogu biti i lica koja su pozvana na nasljee. (3) Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica i traiti prepis testamenta. (4) Sud kod koga se testament nae ili kome bude podnesen otvorie i proitati testament i ako je za raspravljanje zaostavtine nadlean drugi sud ili inostrani organ.
lan 114.

(1) Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri podatke:

a) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni, b) ko je testament predao sudu ili sastavljau smrtovnice, v) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen i g) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta.

(2) Ako je prilikom otavaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili daje u testamentu neto brisano, precrtano i ispravljeno ili ako se to drugo nae sumnjivo mora se i to u zapisniku navesti. (3) Zapisnik potpisuje sudija, zapisniar i svjedoci. Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata.
22

lan 115.

(1) Ako je umrli sainio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeruno potpisali, sud e sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. (2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen sasluae se pojedinano o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e se zapisnik o sasluanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. (3) Ako uesnik zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta sasluaju pod zakletvom ili ako sud nae da je takvo sasluanje potrebno, odredie roite za sasluanje ovih svjedoka na koje e pozvati predlagae, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak.
lan 116.

(1) Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a meu zainteresovanim licima nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. (2) Ako bi zaostavtina, kad ne bi bilo testamenta, postala svojina Republike Srpske, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrini vai samo uz saglasnost nadlenog pravobranilatva. (3) Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, sporazum iz st. 1. i 2. vai samo uz saglasnost nadlenog organa starateljstva.
lan 117.

(1) Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, dostavie se sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis. (2) Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima.
1.3. Postupak suda po prijemu smrtovnice lan 118.

(1) Po prijemu smrtovnice sud e ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie spise predmeta nadlenom sudu. (2) Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, rjeenjem e se proglasiti nenadlenim.
lan 119. 23

Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to izvriocu testamenta saoptiti i pozvati ga da u odreenom roku izjavi da li se prima te dunosti. lan 120.

(1) Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljee, sud e o tome obavijestiti nadleni organ starateljstva. (2) Ako nadleni organ starateljstva drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelja.
lan 121.

(1) Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedno od lica pozvanih na nasljee ne trai da se sprovede rasprava, sud e rjeenjem odluiti da se ne raspravlja zaostavtina. (2) Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome nadleni organ starateljstva ako meu nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje. (3) Ako je sud odluio da se ne raspravlja zaostavtina zbog razloga iz stava 2. ovog lana, lica pozvana na nasljee mogu ostvariti prava koja im pripadaju kao nasljednicima.
lan 122. Kad se po zakonu moe traiti izdvajanje zaostavtine od imovine nasljednika, sud e na prijedlog ovlaenih lica narediti to izdvajanje primjenjujui pritom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. 1.4. Raspravljanje zaostavtine lan 123.

(1) Za raspravljanje zaostavtine sud e odrediti roite. (2) U pozivu na roite sud e zaineteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i o postojanju testamenta ako postoji i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznae svjedoke usmenog testamenta. (3) Sud e u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati izjavu da li se primaju nasljea, ili se nasljea odriu, a ako na roite ne dou ili ne daju izjavu, da e sud o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae. (4) O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavtine, ako je umrli ostavio testament, sud e obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati prava na nasljee. (5) Ako je umrli postavio izvrioca testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju postupka.
lan 124.

24

(1) Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na nasljee da se prijave sudu u roku od godine dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske. (2) Oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. (3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog lana sud e postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika neponato, a nasljednik nema punomonika ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti prema odredbama Zakona o parninom postupku. (4) Po isteku roka iz stava 1. ovog lana sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima raspolae.
lan 125.

(1) U postupku za raspravljanje zaostavtine sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na nasljee, o veliini nasljednog dijela i o pravu na legat. (2) O pravima iz prethodnog stava sud po pravilu odluuje nakon to od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave. (3) O pravima lica koja nisu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e raspraviti prema podacima sa kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donoenja rjeenja. (4) Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu dati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica. (5) Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polae pravo na nasljee jedini ili najblii srodnik umrlog, moe sasluati i lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili jae pravo na nasljee, a moe ta lica pozvati i oglasom po odredbama lana 124. ovog zakona.
lan 126.

(1) Ako se nasljednik primio nasljea ili ako se odrekao nasljea pred sudom, izjavu o tome mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik. (2) Po zamolnici suda nasljedniku izjavu moe uzeti i notar, primjenjujui pravila koja vae i za sud prilikom uzimanja nasljednike izjave. (3) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio. (4) Izjavu o odricanju od nasljea nasljednik moe dati pred sudom ili pred svakim drugim nadlenim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnitvom Bosne i Hercegovine koje vri konzularne poslove.

25

(5) Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljea sud e nasljednika upozoriti da se moe odrei od nasljea samo u svoje ime ili u ime svoji potomaka.
lan 127.

(1) Sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred nadlenim organom uprave, ako su meu uesnicima sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. (2) Sud e postupiti u smislu prethodnog stava naroito ako su sporne:
a) injenice od kojih zavisi pravo na nasljee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasljeuje, b) injenice od koji zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i potomaka ostavioevih, koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu, da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba, v) injenice od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u nasljedni dio, g) injenice od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost i d) injenice o tome da li se neko lice odreklo nasljea.

(3) Ako ne postoji spor o injenicama iz stava 2. ovog lana, ve se uesnici spore o primjeni prava, sud e raspraviti pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavtine.
lan 128. Ako meu uesnicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine, sud e uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred nadlenim organom uprave, ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine. lan 129. Ako se nasljednici spore bilo o injenicama bilo o primjeni prava sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred nadlenim organom uprave u slijedeim sluajevima: a) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu, b) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavioca koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. lan 130.

(1) Sud e uputiti na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred nadlenim organom uprave onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim.
26

(2) Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti parnicu pred sudom, odnosno nadlenim organom uprave, koji ne moe biti dui od 30 dana. (3) Ako uesnik u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok parnica pred sudom odnosno postupak pred nadlenim organom uprave ne bude pravosnano zavren. (4) Ako uesnik u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda nastavie se raspravljanje zaostavtine, i ako uesnik do zavretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred nadlenim organom uprave, dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred nadlenim organom uprave. (5) Kad je sud raspravio zaostavtinu u skladu sa stavom 4. ovog lana, kao i kad je raspravio zaostavtinu a trebalo je da uesnike uputi na parnicu, pravosnanost odluke suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.
1.5. Rjeenje o nasljeivanju i legatu lan 131.

(1) Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na nasljee proglasie ta lica za nasljednike rjeenjem o nasljeivanju. (2) Rjeenje o nasljeivanju sadri:
a) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime, b) oznaenje nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i oznaenje pokretnih stvari sa pozivom na popis, v) ime i prezime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnos nasljednika prema ostaviocu, da li nasljeuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuje u nasljeu, g) da li je i koliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neipsunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smtrati kao raskidni uslov, ili je ogranieno pravo plodouivanja i u iju korist i d) ime i prezime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, plodouivanje, ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog prava.

(3) Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju.
lan 132.

(1) Rjeenje o nasljeivanju dostavie se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za nasljee. (2) Pravosnano rjeenje o nasljeivanju dostavie se zemljino-knjinoj kancelariji mjesno nadlenog suda. 27

lan 133. Kad budu podneseni dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasljedniku naloene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke optekorisne svrhe, sud e narediti da se u zemljinu knjigu ili drugu odrgovarajuu evidenciju izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. lan 134. Kad je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud e po prijedlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje odnosnog dijela zaostavtine po odredbama Zakona o izvrnom postupku(''Slubeni glasnik Republike Srpske'', broj: 59/03, 85/03, 64/05 i 118/07) , ukoliko testamentom nije drukije odreeno. lan 135. Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasljeivanju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rjeenje o legatu. U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dastavljanju pravosnanog rjeenja o nasljeivanju nadlenom organu uprave, o upisima u zemljinoj knjizi i drugoj odgovarajuoj evidenciji i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. lan 136. Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku propisanom ovim zakonom ne javi se niko ko polae pravo na nasljee, sud e donijeti rjeenje u skladu sa lanom 20. Zakona o nasleivanju (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 1/09.). lan 137. Pravosnano rjeenje o nasljeivanju ili legatu vezuje uesnike koji su uestvovali u postupku raspravljanja zaostavtine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtvjev ostvaruju u parnici. 1.6. Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju lan 138.

(1) Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju pronae imovina za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e ovu imovinu novim rjeenjem raspodijeliti na osnovu ranije donesenog rjeenja o nasljeivanju (dopunsko rjeenje). (2) Ako ranije nije raspravljena zaostavtina, sud e raspraviti zaostavtinu samo ako se pronaena imovina sastoji od nepokretnosti. (3) Ako se pronaena imovina sastoji od pokretne imovine, sud e raspraviti zaostavtinu samo na zahtjev zainteresovanog lica.

28

(4) Prije raspravljanja naknadno pronaene imovine, sud e pozvati nasljednike koji su se odrekli nasljea da se u odreenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili trae da im se prizna pravo na nasljee na naknadno pronaenoj imovini. (5) Rjeenje kojim je raspodijeljena naknadno pronaena imovina, sud e dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli nasljea.
lan 139.

(1) Ako se nakon pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju pronae testament, sud e ga proglasiti i zapisnik o proglaenom testamentu dostaviti nadlenom sudu, a zadrati prepis pronaenog testamenta. (2) Sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvariti u parninom postupku.
lan 140. Ako po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju ili rjeenja o legatu neko lice koje nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e to lice uputiti da moe svoje pravo ostvariti u parninom postupku. lan 141. Kad je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o nasljeivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve uesnici svoja prava mogu ostvariti u parninom postupku. 1.7. Postupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ lan 142.

(1) Kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od est mjeseci a koji tee od dana objavljivanja oglasa u Slubenom glasniku Republike Srspke , prijave svoje zahtjeve, jer e se u protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine. (2) Oglas e se, pored objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. (3) Sud nee izdati oglas ako se radi o maloj vrijednosti zaostavtine. (4) Ako se ne izda oglas iz stava 3.ovog lana, zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog dravljanina.
lan 143. 29

(1) Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu. (2) Sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave. (3) Ako koji povjerilac prijavi svoje potraivanje sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok to potraivanje ne bude podmireno ili obezbijeeno.
lan 144.

(1) Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e, ako svi nasljednici koji se nalaze u zemlji predloe da raspravu sprovede domai sud, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od est mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadlenosti suda u Republici Srpskoj , jer e postupak raspravljanja zaostavtine sprovesti domai sud. (2) Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozvae e oglasom. (3) Oglas e se objaviti u Slubenom glasniku Republike Srpske i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. (4) Ako nijedan od nasljednika ili legatara iz inostranstva nije istakao prigovor nadlenosti domaeg suda, ovaj sud e po proteku odreenog roka raspraviti zaostavtinu.
2. Notari kao sudski povjerenici lan 145.

(1) Sud moe povjeriti voenje ostavinskog postupka notaru pod uslovima: (a) da uesnik u ostavinskom postupku to zahtijeva, (b) da u ostavinskom postupku u kojem uestvuje vie nasljednika svi daju izjavu da su saglasni da se postupak povjeri notaru, (v) da je notar saglasan i (g) da se povjereni poslovi mogu opozvati iz opravdanih razloga. (2) Sud e pod uslovima iz stava 1. ovog lana, ostavinski predmet povjeriti notaru sa slubenim sjeditem tog suda u roku od tri dana od dana podnijetog zahtjeva.
lan 146.

(1) Notar kao sudski povjerenik provodi radnje i donosi odluke u ostavinskom postupku saglasno odluci suda o povjerenim poslovima i odredbama ovog zakona. (2) Sud e iz opravdanih razloga, a posebno po prigovoru uesnika u ostavinskom postupku oduzeti notaru dalje provoenje ostavinske rasprave koja mu je povjerena i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru.

30

(3) Razlozi iz stava 2. ovog lana su: prigovor uesnika u postupku na povjerenu nadlenost sa suda na notara, nemogunost notara da zbog bolesti ili kog drugog razloga obavlja povjereni posao, oito zanemarivanje zakonskih obaveza od strane notara, ili drugi vani razlozi po ocjeni suda. (4) U sluaju prigovora iz stava 2. ovog lana notar e postupiti u skladu sa lanom 151. stav 2. ovog zakona. (5) Protiv odluke suda iz stava 1. i 2. ovog lana nije doputena alba.
lan 147. U postupku koji se provodi pred notarom, stranka moe biti zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje po odredbama ovog zakona. lan 148.

(1) Na notara kao povjerenika suda na odgovarajui nain primjenjuju se pravila koja ureuju postupak u kojem mu je povjereno obavljanje odreenih poslova, naroito pravila o izuzeu, dostavi, traenju pravne pomoi, podataka itd. (2) Poslije izvrenja odreene slubene radnje notar je duan bez odgaanja podnijeti izvjetaj sudu koji mu je povjerio te radnje.
lan 149. Nadzor nad radom notara kao povjerenika suda obavlja sud. Sud ima ovlatenje narediti notaru da preda spise i po slubenoj dunosti prisilno izvriti takav nalog. lan 150. Spisi o slubenim radnjama koje je notar obavio kao povjerenik suda uvaju se u arhivi tog suda odvojeno ostalih spisa. lan 151.

(1) Protiv rjeenja kojeg je donio notar, doputen je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rjeenja strankama. (2) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je duan bez odlaganja zajedno sa spisom dostaviti nadlenom sudu.
lan 152.

(1) Odluujui o prigovoru protiv rjeenja kojeg je donio notar, sud moe rjeenje o nasljeivanju odrati na snazi ili ga u cijelosti ili djelomino ukinuti. (2) Kad sud ukine u cijelosti ili djelomino rjeenje notara, sam e odluiti o predmetnoj stvari. (3) Protiv rjeenja suda kojim je rjeenja notara u cjelosti ili djelimino ukinuto, nije doputena posebna alba.
lan 153. 31

(1) Notar je duan provesti ostavinski postupak u roku kojemu sud odredi, raunajui od dana prijema predmeta.

(2) U sluaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije sprovesti postupak u roku odreenom od strane suda, duan je o tome izvjestiti sud, u kojem e obrazloiti razloge zbog kojih nije zavrio postupak.

lan 154. Ako su meu uesnicima u postupku, sporne injenice, od kojih zavisi neko njihovo pravo, notar e vratiti te spise nadlenom sudu, a u notarskom spisu zadrati kopiju ili prepis tog spisa. lan 155. Kad na podruju suda slubeno sjedite ima vie notara, predmeti e im se dostavljati u rad ravnomjerno prema abedecnom redu prezimena notara. lan 156. Nagrada i naknada trokova notara, kao povjerenika suda u provoenju ostavinskog postupka e biti utvrena tarifom o nagradama i naknadama notara. 3. Odreivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti lan 157. U postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost sud odreuje visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost kad korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadlenim organom uprave nisu postigli sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. lan 158.

(1) Ako uesnici ne postignu sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost u roku od 60 dana po pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, nadleni organ jedinice lokalne samouprave dostavie pravosnano rjeenje o eksproprijaciji sa svim spisima i dokazima o isplati vlasniku ponuenog iznosa naknade ili o polaganju istog u depozit suda na ijem se podruju nalazi eksproprisana nepokretnost, radi odreivanja naknade. (2) Organ iz stava 1. ovog lana moe i prije isteka roka od 60 dana dostaviti rjeenje o eksproprijaciji sa spisima nadlenom sudu, ako iz izjava uesnika utvrdi da se ne moe postii sporazum o naknadi. (3) Ako nadleni organ uprave ne postupi po odredbama stava 1. ovog lana uesnici se mogu neposredno obratiti nadlenom sudu sa zahtjevom za odreivanje naknade.

32

lan 159.

(1) Postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost sud vodi po slubenoj dunosti. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana je hitan i sud e odrediti roite iz lana 160. ovog zakona, u roku od 15 dana, raunajui od dana kada je sud zaprimio predmet organa uprave po kojem korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadlenim organom uprave nisu postigli saglasnost o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. (3) Sud moe, na prvom roitu nakon izjanjenja uesnika u postupku i na bazi stanja u spisu donijeti rjeenje o visini naknade za eksproprisane nepokretnosti. (4) Ukoliko sud ocijeni da treba izvesti druge dokaze koje uesnici predloe, a nae da to ima znaaja za odreivanje naknade, sud e izvesti i te dokaze i donijeti rjeenje o visini naknade za eksproprisanu nepokretnost u roku od tri mjeseca, raunajui od dana odranog prvog roita. (5) Na prvostepeno rjeenje, uesnici u postupku imaju pravo albe u roku od osam dana, raunajui od dana uruenja prvostepenog rjeenja. (6) O albi na prvostepeno rjeenje, nadleni sud e u skladu sa odredbama ovog zakona,odluiti o albi u roku od 45 dana. (7) Ukoliko se ne ispotuju rokovi iz st. 2., 3., 4., 5. i 6. ovog zakona, o razlozima prekoraenja rokova sudija koji vodi postupak pismeno e obavijestiti predsjednika suda u roku od tri dana, raunajui od dana isteka rokova utvrenih ovim lanom.

lan 160.

(1) Sud e odrediti roite na kojem e omoguiti uesnicima da se izjasne o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti, koji se pribavljaju po slubenoj dunosti. (2) Sud e na roitu izvesti i druge dokaze koje uesnici predloe, ako nae da to ima znaaja za odreivanje naknade, a po potrebi odredie i vjetaenje.
lan 161. Trokove postupka odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije, osim trokova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika. lan 162. 33

(1) Ako uesnici zakljue sporazum da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom e se odrediti i rok za izvrenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud e rjeenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprisane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, prema Zakonu o eksproprijaciji (''Slubeni glasnik Republike Srpske'', broj:112/06, 37/07 i 66/08). (2) Odredba stava 1.ovog lana shodno se primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu sa korisnikom eksproprijacije ili na njegov zahtjev naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljite odreena davanjem u vlasnitvo druge nepokretnosti.
lan 163.

(1) Nakon to utvrdi bitne injenice, sud donosi rjeenje kojim odreuje oblik i obim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost. (2) Ako uesnici zakljue sporazum o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud e svoje rjeenje zasnovati na njihovom sporazumu, ukoliko nae da sporazum nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.
lan 164. Odredbe o postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim sluajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo.

4. Upravljanje i korienje zajednikim stvarima lan 165. U postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima sud odreuje nain upravljanja i korienja zajednikim stvarima suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika iste stvari. lan 166.

(1) Postupak za upravljanje i korienje zajednikim stvarima pokree se na prijedlog lica koje smatra da je povrijeeno u pravu upravljanja ili korienja zajednike stvari. (2) Prijedlog sadri podatke o zainteresovanim licima i o stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokree. (3) Prijedlog se podnosi sudu na ijem podruju se stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podruju vie sudova, prijedlog se moe podnijeti svakom od tih sudova.
lan 167.

(1) Po prijemu prijedloga sud e zakazati roite na koje e pozvati sva zainteresovana lica, ukazae im na mogunost sporazuma i pomoi im da sporazumno urede nain upravljanja, odnosno korienja zajednike stvari. 34

(2) Sporazum zainteresovanih lica sud e, nakon to im predoi prirodu i pravno dejstvo sudskog poravnanja, unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje.
lan 168.

(1) Ako se zainteresovana lica ne sporazumiju, sud e provesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka donijeti rjeenje kojim e urediti nain upravljanja ili korienja zajednikom stvari po odgovarajuim propisima o materijalnim propisima, vodei rauna o njihovim posebnim i zajednikim interesima. (2) Kad se prijedlogom trai ureenje korienja zajednikog stana ili poslovnih prostorija, sud e naroito urediti koje e prostorije zainteresovana lica koristiti posebno, a koje zajedniki, nain korienja zajednikih prostorija, kao i na koji nain e se snositi trokovi korienja prostorija.
lan 169.

(1) Kad je meu zainteresovanim licima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud e uputiti pradlagaa da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred nadlenim organom uprave radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa, a vanparnini postupak e prekinuti. (2) Ako predlaga ne pokrene postupak u odreenom roku, smatrae se da je prijedlog povuen. (3) Sud moe, do donoenja odluke nadlenog organa, privremeno urediti odnose zainteresovanih lica u pogledu upravljanja i korienja zajednikom stvari kad to okolnosti sluaja zahtijevaju, a naroito da bi se sprijeila znatnija teta, samovlae ili oita nepravda za pojedina zainteresovana lica. (4) Odredbe stava 3. ovog lana primijenie se i kad su zainteresovana lica suposjednici stvari koji ne raspolau dokazima o zakonitom osnovu sticalja posjeda.
lan 170. Zainteresovana lica mogu u parnici ili drugom postupku ostvarivati svoja prava u odnosu na stvar o ijem je upraljanju i korienju pravosnano odlueno u postupku upravljanja i korienja zajednikim stvarima. lan 171.

(1) Odredbe ovog zakona o upravljanju i korienju zajednikim stvarima primjenjuju se i na vlasnike i posjednike posebnih dijelova zgrada u pogledu upravljanja i korienja zajednikim dijelovima zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade, u kom sluaju se zainteresovanim licima smatraju samo vlasnici tih dijelova zgrade, ako se ureivanjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnika drugih dijelova zgrade. (2) Odnosi izmeu vlasnika posebnih dijelova zgrade ureuju se u skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 124/08).
5. Dioba stvari i imovine u suvlasnitvu lan 172. 35

U postupku diobe stvari i imovine u suvlasnitvu sud odluuje o diobi i nainu diobe tih stvari i imovine. lan 173.

(1) Postupak diobe stvari i imovine u suvlasnitvu moe prijedlogom pokrenuti suvlasnik, a prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike. (2) Prijedlog sadri sve podatke o predmetu diobe, veliini dijela i o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Za nepokretnost moraju se navesti zemljino-knjini ili katastarski podaci i priloiti odgovarajui pismeni dokazi o pravu svojine, pravu slunosti i drugim stvarnim pravima kao i o posjedu nepokretnosti. (3) Prijedlog se podnosi sudu na ijem podruju se stvar ili imovina nalazi, a ako se stvari ili imovina u suvlasnitvu nalaze na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
lan 174.

(1) Ako sud, postupajui po prijedlogu, utvrdi da je meu suvlasnicima sporno pravo na stvarima koje su predmet diobe ili pravo na imovini, sporna veliina dijela u stvarima, odnosno imovini u suvlasnitvu ili je sporno koje stvari odnosno prava ulaze u imovinu u suvlasnitvu, prekinue postupak i uputiti predlagaa da u roku od 15 dana pokrene parnicu. (2) Ako predlaga u odreenom roku ne pokrene parnicu, smatrae se da je prijedlog povuen.
lan 175. Sud e po prijemu prijedloga zakazati roite na koje e pozvati sve suvlasnike i lica koja po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. lan 176. Ako suvlasnici ili lica koja po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo u toku postupka, postignu poravnanje o uslovima i nainu diobe, sud e poravnanje unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje. lan 177.

(1) Ako lica iz lana 176. ovog zakona ne postignu poravnanje o uslovima i nainu diobe, sud e ih sasluati, provesti potrebne dokaze, a kad je to nuno i vjetaenje, pa e na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa odgovarajuim propisima materijalnog prava donijeti rjeenje o diobi stvari ili imovine u suvlasnitvu, vodei rauna da zadovolji opravdane zahtjeve i interese suvlasnika i lica koja po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. (2) Pri odluivanju kome treba da pripadne odreena stvar sud e naroito imati u vidu posebne potrebe pojedinih suvlasnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne tom suvlasniku. (3) Ako se dioba stvari ima izvriti njenom prodajom, prodaja e se dozvoliti i izvriti po odredbama Zakona o izvrnom postupku.
lan 178. 36

(1) Rjeenje o diobi sadri: predmet, uslove i nain diobe, podatke o fizikim dijelovima stvari i pravima koja su pripala pojedinom suvlasniku, kao i prava i obaveze suvlasnika utvrene diobom. (2) Rjeenjem o diobi sud e odluiti i o nainu ostvarivanja slunosti i drugih stvarnih prava na dijelovima stvari koja je fiziki podijeljena izmeu suvlasnika.
6. Ureenje mea lan 179. U postupku ureenja mea sud ureuje meu izmeu susjednih nepokretnosti kad su meanji znaci uniteni, oteeni ili pomjereni. lan 180.

(1) Prijedlog za ureenje mea izmeu susjednih zemljinih parcela moe podnijeti svaki od vlasnika odnosno posjednika tih parcela, a kada je to zakonom odreeno i ovlaeni organ. (2) Prijedlog sadri podatke o vlasnicima odnosno posjednicima susjednih parcela, zemljinim parcelama izmeu kojih se mea ureuje, sa oznakama tih parcela iz zemljinih i katastarskih knjiga, razloge zbog kojih se postupak pokree, kao i vrijednost sporne meanje povrine.
lan 181.

(1) Po prijemu prijedloga sud moe zakazati roite u sudu na koje e pozvati uesnike radi pokuaja sporazumnog ureenja mea. (2) Ako uesnici ne postignu sporazum, sud e zakazati roite na licu mjesta na koje e, pored uesnika, pozvati vjetaka geodetske, odnosno druge odgovarajue struke, a po potrebi i predloene svjedoke. (3) Uz poziv za roite uesnici se pozivaju da podnesu sve isprave, skice i druge dokaze od znaaja za ureenje mea. U pozivu e se uesnici upozoriti na posljedice nedolaska na roite.
lan 182.

(1) Ako predlaga ne doe na roite, a bio je uredno pozvan, roite e se odrati ukoliko to predloi protivnik predlagaa. (2) Ako niko ne predloi odravanje roita, smatrae se da je prijedlog povuen.
lan 183.

(1) Na roitu za ureenje mea sud e na licu mjesta utvrditi meu izmeu zemljinih parcela uesnika i obiljeiti je trajnim i vidnim meanjim znacima. (2) O radnjama preduzetim na roitu za ureenje mea sastavlja se zapisnik u koji se unosi naroito: opis zateenog stanja i sadraj izjava uesnika, vjetaka i svjedoka. Uz zapisnik se prilau skica zateenog stanja i skica stanja uspostavljenog ureenjem mea.
lan 184. 37

U rjeenju o ureenju mea sud opisuje meu izmeu zemljinih parcela uesnika, pozivajui se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rjeenja. lan 185. Sud nee ureivati meu na graevinskom zemljitu na kome postoji pravo svojine, osim u sluaju ako nije izvrena parcelacija zemljita po odredbama Zakona o prostornom ureenju-preien tekst (''Slubeni glasnik Republike Srpske'', broj: 84/02, 14/03, 112/06 i 53/07). V UREENjE DRUGIH VANPARNINIH STVARI

1. Sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprava

lan 186.

(1) U postupku za sastavljanje ili ovjeravanje sadrine isprave sud sastavlja i ovjerava ispravu kad je za nastanak prava ili punovanost pravnog posla potrebno postojanje javne isprave. (2) U skladu sa odredbom stava 1. ovog lana sastavlja se i sudski testament.
lan 187.

(1) Za sastavljanje ili ovjeravanje isprave mjesno je nadlean svaki stvarno nadleni sud. (2) Ispravu sastavlja ili ovjerava sudija.
lan 188. Isprava se sastavlja u sudu, a van suda kada uesnik nije u mogunosti da doe u sud ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. lan 189.

(1) Prije sastavljanja isprave sudija utvruje identitet predlagaa. (2) Kad sudija ne poznaje predlagaa lino, njegov identitet utvruje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom svjedoka, iji je identitet utvren javnim ispravama.

lan 190. Ako je predlaga nepismen ili nijem, ili slijep, ili ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu, sastavljanje isprave vri se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudija lino poznaje ili iji je indentitet utvrdio javnim ispravama sa fotografijom. lan 191.

(1) Ako predlaga ne zna jezik na kome se sastavlja isprava, sudija e ispravu sastaviti uz uee sudskog tumaa. 38

(2) Ako je predlaga gluhonijem ili slijep, sudija e ispravu sastaviti uz uee tumaa koji se sa predlagaem moe sporazumjeti.
lan 192. Svjedoci pri sastavljanju isprava mogu biti lica koja su pismena i koja poznaju slubeni jezik i jezik predlagaa, a ako je predlaga nijem i da se s njim mogu sporazumjeti. lan 193.

(1) Kada utvrdi da postoje uslovi iz lana 192. ovog zakona, sudija utvruje da li postoji slobodna volja da se zakljui pravni posao. (2) Sudija je duan da uesnicima objasni smisao pravnog posla, da im ukae na njegove posljedice i da ispita da li je pravni posao dozvoljen, odnosno da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.
lan 194. Ako sudija utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz lana 193. ovog zakona rjeenjem e odbiti da sastavi ispravu. lan 195.

(1) O sastavljanju isprave sainjava se zapisnik u koji se unosi nain na koji je utvren identitet uesnika, svjedoka i tumaa koji su prisustvovali sastavljanju isprave. (2) Zapisnik potpisuju uesnici i svjedoci. (3) Uz zapisnik se predlae primjerak sastavljene i potpisane isprave.
lan 196.

(1) Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu biti potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci zakljuno sa djedom i babom i njihovim potomcima prvog stepena, njegovi srodnici u pobonoj liniji do treeg stepena, suprunici svih ovih lica i suprunik ostavioca. (2) Odredbe stava 1.ovog lana shodno se primjenjuju i na sudske tumae.
lan 197.

(1) Kad saslua zavjetaoca, sudija e njegovu izjavu vjerno unijeti u zapisnik, po mogunosti rijeima zavjetaoca, pazei pri tome da volja zavjetaoca bude jasno izraena. (2) U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti vane za punovanost testamenta. (3) Kad je to potrebno, sudija e zavjetaocu objasniti propise koji ograniavaju zavjetaoca u raspolaganju testamentom.
lan 198. 39

Ako je testament sastavljen u prisustvu dva svjedoka zbog toga to zavjetalac ne zna da ita, sudija e mu proitati testament, a potom e ga zavjetalac, poto izjavi da je to njegov testament, u prisustvu svjedoka potpisati ili staviti na njega otisak kaiprsta. lan 199.

(1) Ako zavjetalac ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu ili je nijem ili gluh, sudija e preko sudskog tumaa proitati testament, a zavjetalac e preko sudskog tumaa izjaviti da je testament njegov. (2) Svjedoci e se potpisati na samom testamentu, a sudija e na testamentu utvrditi da su sve ove radnje izvrene.
lan 200.

(1) Ako sud sastavlja testament koji se sastoji od vie listova, isti e se proiti jemstvenikom i oba kraja e se zapeatiti sudskim peatom. (2) Svaki list zapisnika zavjetalac e potpisati posebno ili na njemu staviti otisak kaiprsta. Na kraju zapisnika oznaie se od koliko listova se sastoji testament.
lan 201. Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalite, sud je duan da o tome odmah obavijesti sud na ijem podruju zavjetalac ima prebivalite.

lan 202. Ako zavjetalac opozove svoj testament, na opozivanje testamenta shodno e se primijeniti odredbe o sastavljanju testamenta. Opozivanje testamenta e se zabiljeiti na testamentu koji se uva u sudu. lan 203.

(1) Sud vri ovjeravanje sadrine isprave kada je to zakonom odreeno. (2) Ovjeravanje isprave vri se na samoj ispravi potpisom sudije i stavljanjem peata suda. (3) Po izvrenom ovjeravanju isprave, sud predaje uesnicima originalan primjerak ove isprave. 2. uvanje isprava
lan 204. Sud je duan primiti ispravu na uvanje kad je zakonom za pojedine vrste isprava to izriito odreeno ili kad je to potrebno radi obezbjeenja odreenih imovinskih ili drugih prava. lan 205. 40

Isprava se moe predati na uvanje svakom stvarno nadlenom sudu, s tim to se identitet podnosioca isprave utvruje prema odredbama lana 189. ovog zakona. lan 206.

(1) O prijemu isprave na uvanje sud sastavlja zapisnik u koji se unosi nain utvrivanja identiteta podnosioca isprave, vrsta i naziv primjene isprave. (2) Primljena isprava e se staviti u poseban omot, zapeatiti i uvati odvojeno od ostalih spisa.
lan 207.

(1) Kad sud prima na uvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavjetalac ga predaje lino u otvorenom ili zatvorenom omotu. (2) Kad se na uvanje predaje otvoren testament, sudija e ga proitati zavjetaocu i ukazati na eventualne nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovaan. (3) Ministar pravde e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik koji e regulisati voenje upisnika o sainjenim, pohranjenim i proglaenim notarskim testamentima, a koje e voditi Notarska komora Republike Srpske.
lan 208.

(1) Kada su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadri volju zavjetaoca, sud e prijem ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeatiti. (2) Na nain iz lana 197. ovog zakona sud e postupiti i kad svjedoci usmenog testamenta dou u sud da usmeno ponove izjavu zavjetaoca. (3) Pri uzimanju izjave svjedoka, sud e utvrditi izjavu volje zavjetaoca i okolnosti od kojih zavisi punovanost usmenog testamenta.
lan 209. Nakon prijema isprave na uvanje, sud e podnosiocu isprave izdati potvdu. lan 210. Ako se isprava o testamentu, osim sudskog testamenta, preda na uvanje sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalite, sud je duan odmah o tome obavijestiti sud na ijem podruju zavjetalac ima prebivalite. lan 211.

(1) Isprava koja se nalazi na uvanju kod suda, vratie se podnosiocu isprave na njegov zahtjev ili njegovom punomoniku koji ima ovjerenu punomo za taj posao. (2) O vraanju isprave sastavie se zapisnik u kome e se zapisati nain utvrivanja identiteta lica kome se vraa isprava.
41

(3) Ako se isprava vraa punomoniku, punomo se prilae zapisniku i zadrava u spisu. 3. Sudski depozit
lan 212.

(1) U sudski depozit mogu se predati novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unoviti, plemeniti metali, dragocjenosti i drugi predmeti izraeni od plemenitog metala, kada je to zakonom ili drugim propisom predvieno. (2) Sud je duan da primi u depozit i druge predmete kad je zakonom odreeno da dunik moe kod suda poloiti za povjerioca stvar koju duguje.
lan 213.

(1) Predmeti iz lana 212. ovog zakona mogu se predati svakom stvarno nadlenom sudu. (2) Predmeti se predaju sudu u mjestu ispunjenja obaveze, osim ako razlozi ekonominosti ili priroda posla zahtijevaju da se poloe u sudu u mjestu gdje se stvar nalazi, a mogu se predati i drugom sudu kad je to zakonom odreeno.
lan 214.

(1) Prijedlog za predaju predmeta sadri opis predmeta, vrijednost predmeta, razloge zbog kojih se predaje predmet, ime i prezime lica u iju korist se predmet predaje i uslove pod kojima se predmet predaje. (2) Uz prijedlog mogu se priloiti odgovarajui dokazi.
lan 215. Sud e rjeenjem odbiti prijedlog kad ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za prijem predmeta u depozit ili ako predlaga u roku od 15 dana ne predujmi trokove uvanja. lan 216. Ako sud ne odbije prijedlog, donijee rjeenje o prijemu predmeta ili novca u sudski depozit i odrediti nain uvanja. lan 217. Kada je deponovanje izvreno u korist odreenog lica, sud e to lice pozvati da u roku od 15 dana primi predmet iz depozita ako ispuni odreene uslove za predaju. lan 218.

(1) Ako je predmet depozita novac ili strana valuta, sud je duan da u roku od tri dana od dana prijema, novac, odnosno stranu valutu, poloi na poseban raun banke ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.

42

(2) Plemenite metale, stvari izraene od plemenitih metala i druge dragocjenosti, kao i hartije od vrijednosti, sud e u roku od tri dana predati banci ukoliko posebnim propisom nije drukije odreeno. (3) Druge predmete koji se ne mogu uvati u sudskom depozitu sud e na prijedlog predlagaa odrediti da se uvaju u javnom skladitu ili drugoj organizaciji koja se bavi uvanjem stvari, a fizikom licu samo ako u mjestu gdje se predmeti nalaze nema pravnog lica koje obavlja djelatnost uskladitenja
lan 219.

(1) Prije donoenja rjeenja o prijemu u depozit sud e naloiti predlagau polaganje u depozit potrebnog predujma za trokove uvanja i rukovanja takvim predmetima. (2) Prije predaje predmeta na uvanje, sud e izvriti popis i procjenu stvari i o tome sainiti zapisnik u dovoljnom broju primjeraka.
lan 220.

(1) Ako lice u iju korist je predmet predat izjavi da isti ne prima, sud e o tome obavijestiti predlagaa i zatraiti da se u odreenom roku izjasni; (2) Ako lice u iju korist je primljen predmet u sudski depozit isti ne podigne u odreenom roku, sud e rjeenjem pozvati predlagaa da preuzme predmet. (3) Predmeti primljeni u depozit izdaju se na osnovu rjeenja suda koji je odredio prijem.
lan 221.

(1) Kad se u depozit predaju predmeti za koje predlaga ne zna kojem licu treba da se predaju ili ako ne zna koje od vie deponovanih predmeta kome od vie lica treba da se predaju, sud e zakazati roite i pozvati predlagaa i sva zainteresovana lica radi postizanja sporazuma kojem licu pripada deponovani predmet. (2) Ako se uredno pozvana lica ne odazovu na roite ili se meu njima ne postigne sporazum, sud e ih rjeenjem uputiti da u parnici ostvaruju pravo na predmet primljen u depozitu. U rjeenju e se odrediti i rok za pokretanje parnice o emu se obavjetava deponent. (3) Ako se pokrene parnini postupak, sud e rjeenjem pokrenuti ovaj postupak, a ako se postupak ne pokrene sud e rjeenjem pozvati predlagaa da preuzme predmet iz depozita.
lan 222.

(1) Rjeenje kojim se odreuje izdavanje predmeta iz depozita sadri naroito: ime i prezime ovlaenog lica da preuzme predmet iz depozita, nain, rok i uslov za preuzimanje predmeta, kao i upozorenje na pravne posljedice ako predmet ne bude preuzet u roku u kome po zakonu zastarijeva pravo na njegovo izdavanje. (2) Rjeenjem iz stava 1. ovog lana utvruju se i trokovi nastali u vezi sa uvanjem i rukovanjem predmeta i ko je duan da ih naknadi.
lan 223. 43

Predmet iz depozita uvar kojeg je sud odredio moe izdati samo na osnovu rjeenja suda i na nain kako je to u rjeenju odreeno. lan 224. Ako lice u iju korist je predmet primljen u sudski depozit ili deponent, koji je uredno pozvan da preuzme predmet, isti ne podigne u roku od tri godine od dana prijema urednog poziva, sud e rjeenjem utvrditi da je predmet postao svojina Republike Srpske. lan 225.

(1) Predmet koji je na osnovu pravosnanog rjeenja iz prethodnog lana postao svojina Republike Srpske, sud e predati organu jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi sjedite suda. (2) O predaji predmeta iz stava 1. ovog lana sastavie se zapisnik. 4. Ponitenje isprava
lan 226.

(1) U postupku za ponitenje domae isprave na kojoj se neporedno zasniva neko materijalno pravo i ije je posjedovanje nuno za ostvarivanje tog prava, proglasie se da je isprava izgubila svoju vanost ako je ukradena, izgorjela ili na bilo koji nain nestala ili unitena, osim ako zakonom nije zabranjeno ponitenje takve isprave. (2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana moe se ponititi i isprava na kojoj se zasniva neko nematerijalno pravo kad ne postoje podaci na onovu kojih nadleni oran moe da izda duplikat te isprave.
lan 227.

(1) O prijedlogu za ponitenje isprave koju je izdao nadleni organ uprave odluuje sud na ijem se podruju nalazi sjedite izdavaoca isprave. (2) O prijedlogu za ponitenje isprave, kada je u ispravi naznaeno mjesto ispunjenja obaveze, odluuje sud na ijem se podruju nalazi mjesto ispunjenja obaveze. (3) Ako se o prijedlozima iz st. 1.i 2. ovog lana ne moe odrediti nadlenost suda, o prijedlogu za ponitenje isprave odluuje sud na ije se podruju nalazi sjedite, prebivalite ili boravite predlagaa.
lan 228.

(1) Prijedlog za ponitenje isprave moe podnijeti svako lice koje je na osnovu te isprave ovlaeno da ostvaruje neko pravo ili ima pravni interes da se nastala isprava poniti. (2) Prijedlog za ponitenje isprave sadri bitne sastojke isprave (vrste isprave, firma, naziv i sjedite ili ime i prezime i prebivalite izdavaoca isprave, iznos obaveze, mjesto i datum izdavanja isprave, mjesto ispunjenja obaveze, da li isprava glasi na ime ili na donosioca ili po naredbi),
44

injenice iz kojih proizilazi da je predlaga ovlaen za podnoenje prijedloga, kao i podatke iz kojih proizilazi vjerovatnoa da je isprava nestala ili unitena.

(3) Uz prijedloge se, ako postoji, prilae i prepis isprave. (4) Jednim prijedlogom moe se zahtijevati ponitenje vie isprava pod uslovom da je mjesno nadlean isti sud.
lan 229.

(1) Ako pri prethodnom ispitivanju prijedloga iz lana 228. stav 1. ovog zakona, sud utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, prijedlog e se rjeenjem odbaciti. (2) Ako prijedlog ne odbaci, sud e naloiti izdavaocu isprave i povjeriocu da se u odreenom roku izjasne da li je isprava ije se ponitenje predlae izdata i da li postoje i koje smetnje za sprovoenje postupka.
lan 230.

(1) Po prijemu izjanjenja lica iz lana 229. stav 2. ovog zakona, sud e oglasom objaviti pokretanje postupka za ponitenje isprave. (2) Oglas sadri bitne sastojke isprave potrebne za njeno identifikovanje, rok u kome se mogu podnijeti prijave ili prigovori protiv prijedloga (oglasni rok), poziv da se isprava pokae sudu ili izvjesti sud o licu i prebivalitu lica koje dri ispravu, upozorenje da e se isprava sudski ponititi ako se u oglasnom roku sa ispravom ne prijavi sudu ili ne stavi prigovor protiv prijedloga za ponitenje isprave, upozorenje duniku da po ovoj ispravi ne moe ponovano ispuniti svoju obavezu, niti zamijeniti ili obnoviti ispravu, niti izdati nove kupone ili talone i da imalac isprave ne smije prenijeti prava iz ove isprave.
lan 231.

(1) Oglas iz lana 230. ovog zakona dostavie se svim zainteresovanim licima i objaviti na oglasnoj tabli suda i jedanput objaviti o troku predlagaa u Slubenom glasniku Republike Srpske ili na drugi odgovarajui nain. (2) Oglasni rok tee od dana objavljivanja, a ako je oglas objavljen na oba naina iz stava 1. ovog lana, oglasni rok tee od dana objavljivanja u glasilu u kojem je kasnije objavljen.
lan 232.

(1) Dunik ne smije ispuniti obavezu iz isprave ije se ponitenje trai, niti ispravu preinaiti, obnoviti ili prenijeti na drugo lice ili za nju izdati nove kupone ili talone od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji nain saznao za pokretanje postupka radi ponitenja isprave. (2) Zabrana iz stava 1.ovog lana traje sve dok rjeenje o ponitenju isprave ili o obustavi postupka ne postane pravosnano. (3) Dunik se moe osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda.
lan 233. 45

Dunik je ovlaen da zadri ispravu ije se ponitenje trai, ako mu bude podnesena radi ipunjenja obaveze ili ako je do nje doao na drugi nain. Dunik je obavezan da zadranu ispravu preda sudu kod kojeg se vodi postupak za ponitenje sa naznaenjem linog imena i adrese lica koje mu je ispravu predalo. lan 234. Sud e obustaviti postupak za ponitenje isprave ako predlaga povue prijedlog ili ako predalaga u odreenom roku ne poloi u sudski depozit potreban novani iznos za objavljivanje oglasa ili ako tree lice podnese sudu ispravu ili dokae pred sudom postojanje isprave ije se ponitenje predlae. lan 235. Prije donoenja rjeenja sud je duan obavijestiti predlagaa o svakoj prijavi treeg lica i blagovremenosti te prijave. lan 236. Kad sud utvrdi da su ispunjeni uslovi za dalje voenje postupka, a protekne oglasni rok, zakazae roite i pozvati predlagaa, izdavaoca isprave, dunika iz isprave i sva lica koja su se prijavila sudu ili podnijela prigovore protiv prijedloga za ponitenje isprave. lan 237.

(1) Na osnovu rezultata postupka sud donosi rjeenje o ponitenju isprave ili o odbijanju prijedloga. (2) Rjeenje o ponitenju isprave sadri podatke o izdavaocu isprave i predlagau, kao i bitne sastojke isprave uz oznaenje iznosa obaveze ako glasi na ispunjenje novane obaveze. (3) Rjeenje se dostavlja svim zainteresovanim licima.
lan 238.

(1) Protiv rjeenja kojim se prijedlog za ponitenje isprave odbacuje ili odbija ili postupak obustavlja, albu moe izjaviti samo predlaga. (2) Protiv rjeenja o ponitenju isprave albu moe izjaviti izdavalac isprave i dunik iz te isprave, kao i lice ovlaeno na osnovu isprave, ako nije predlaga.

lan 239.

(1) Pravosnano rjeenje kojim se isprava ponitava zamjenjuje ponitenu ispravu, dok se ne izda nova. (2) Na osnovu pravosnanog rjeenja o ponitenju isprave, predlaga moe od dunika zahtijevati ostvarivanje svih prava koja proistiu iz te isprave ili mu na osnovu nje pripadaju, a moe zahtijevati da mu se o njegovom troku izda nova isprava uz predaju rjeenja o ponitenju.
46

VI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 240.

(1) Ako je prije poetka primjene ovog zakona doneseno prvostepeno rjeenje kojim se postupak pred prvostepenim sudom okonava, dalji postupak sprovee se po tadanjim propisima vanparninog postupka. (2) Ako nakon poetka primjene ovog zakona bude ukinuto prvostepeno rjeenje, dalji postupak sprovee se po odredbama ovog zakona.
lan 241. Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje primjena preuzetog Zakona o vanparninom postupku (Slubeni list SR BiH, broj 10/89 ) i prestaje da vai Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparninom postupku ( Slubeni glasnik Republike Srpske broj 74/05). lan 242. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske.

Broj: 01- 637/09 Datum: 08. april 2009. godine

PREDSJEDNIK NARODNE SKUPTINE Mr Igor Radojii

47