Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Poloaj
Sever severnoamerikog kontinenta SAD na jugu Aljaska na severoistoku Tihi okean na zapadu Atlantski okean na istoku Grenland na severoistoku
Karakteristike
Povrina: 9.984.670 km Druga po veliini zemlja na svetu Severna i zapadna polulopta Severni umereni Severni hladni pojas
Obeleija
Himna: O Canada Slubeni jezici: francuski i engleski Kraljica: Elizabeta II. Glavni grad: Ottawa Stanovnitvo: oko 33.098.932 to predstavlja 3 stanovnika po 1 km Valuta: Kanadski dolar
Klima
Zbog veliine, poloaja i smetaja u Kanadi razlikujemo mnoge vrste klime, ali prevladavaju hladne klime, dok obeleija toplijih klima nalazimo samo na jugu. Oceanska Stepska Umereno kontinentalna Sneno-umska Polarna
Stanovnitvo -starosedeociKanadski starosedeoci su Indijanci i Eskimi, prastanovnici doseljeni preko Beringovog prolaza iz Azije pre 20 000 godina, iji ivot zavisi od prirodne sredine.
Stanovnitvo -danasU poreenje sa SAD-om,u Kanadi ivi manje pripadnika crne i ute rase. Najgue su naseljeni prostori uz Velika jezera i reku St. Lawrence i u junim delovima prerijskih provincija gdje ivi oko 90% kanadskog stanovnitva.
Reljef
Kanadski pokriva prekrivaju najstarije stene sveta koje su tokom geoloke istorije zaravnjene.
Prirodna bogatstva
Prirodna bogatstva su: ume Energija Minerali Metal
Privreda
Kanada je jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja na svetu. Sektor I Sektor II Sektor III
Sektor I
Poljoprivreda
umarstvo
Sektor II
Rudarstvo
Industrija
Sektor III
Trgovina Transport Turizam Ugostiteljstvo
Visoke usluge
Slapovi Niagare
- 671 metar: duina slapa - 56 metara: dubina vode ispod sredita slapa - 53 metra: visina slapa
CN Tower
CN Tower je s 553 m najvia graevina na svetu. Nalazi se u najveem kanadskom gradu Torontu.
TORONTO
Toronto je najvei kanadski grad te glavno privredno i financijsko sredite Kanade. Takoe je i glavni grad provincije Ontario.
OTTAWA
Ottawa je glavni grad Kanade. Po veliini je etvrti kanadski grad, posle Toronta, Montreala i Calgaryja.
Hvala na panji!
Okeanska
obala Tihog okeana topla i vlana leta, prohladne zime vegetacija: listopadne ume
Povratak
Stepska
PRERIJE podruja niskih trava na jugu Kanade, istono od Kordiljera uticaj toplog vazduha sa juga duge i hladne zime, topla i suva leta vegetacija: niske trave.
Povratak
Umereno kontinentalna
krajnji jug Kanade ravnomerna izmena godinjih doba topla leta, hladne zime vegetacija: listopadne (hrast, breza, javor) i meane ume.
Povratak
Sneno-umska
najvei deo Kanade (osim krajnjeg juga i severa kao i obale Tihog okeana) duge i otre zime, kratka i prohladna leta vegetacija: TAJGA prostrane crnogorine ume.
Povratak
Polarna
krajnji sever i arktika ostrva hladna i kratka leta, vrlo otre i duge zime vegetacija: TUNDRA biljna zajednica mahovina i liajeva.
Povratak