1.

Neodreeni punostijeni nosai

1. STATIKI NEODREENI PUNOSTIJENI NOSAI

1.1 JEDININO STANJE POMAKA 1.1.1 Posmino deformirani tap

isto posmino deformiranje punostijenog nosaa idealizirano je stanje koje se rijetko pojavljuje. Nastaje kod nosaa kod kojih je visina presjeka nosaa reda veliine raspona. Oblik deformiranja presjeka naziva se deplanacija. Nain deformiranja dijela tapa prikazan je na crteu 1.1

Crte 1.1 Posmik na dijelu tapa

Analizira se cjelokupno stanje pravocrtnog tapa izloenog posminom deformiranju, izazvanog pomacima krajeva tapa i/ili djelovanjem optereenja okomito na os tapa. U tu svrhu uvedimo sustav oznaka u lokalnom sustavu tapa kao to je prikazano na crteu 1.2

Crte 1.2 Posmino deformiran tap

Pretpostavlja se da je tap: (1) pravocrtan, (2) prizmatian, (3) konstantnog poprenog presjeka, (4) iz Hookevog materijala, (5) dominantno posmino a zanemarivo savojno deformbilan, (6) vrijedi hopteza malih pomaka i deformacija. U nastavku su dane osnovne deformacijske relacije.
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II

1. Neodreeni punostijeni nosai

Posmina deformacija je dana izrazom

x =

dv p dx dv p dx

(1.1)

Veliina srednjeg posminog naprezanja iznosi

x = G x = G
gdje je G modul posmika. Veliina poprene sile u presjeku iznosi

(1.2)

Tx = Ay x = GAy x = GAy

dv p dx

(1.3)

gdje je Ay povrina poprenog presjeka izloena posmika, a GAy posmina krutost presjeka. Zakon oprene ravnotee na diferencijalnom elementu glasi:

dTx = f y (x) dx
gdje je f y (x ) raspodijeljeno popreno optereenje. Kada se u prethodnu jednadbu uvrsti relacija (1.3) izlazi

(1.4)

GAy

d 2v p dx 2

= f y ( x)

(1.5)

to predstavlja diferencijalnu jednadbu posmiog deformiranja tapa. Rjeenje izvedene jednadbe dovodi do veze izmeu pomaka rubova, sila na rubovima i zadanog optereenja. Najopenitije gledano rjeenje je mogue na dva naina. Jedan nain je izravna matematika integracija, to moe biti i zahtjevno kada se radi o sloenom optereenju. Drugi nain je posredni, putem virtualnoga rada, za to nam uope nije potrebna diferencijalna jednadba. U nastavku se izlae posredni pristup. Rjeenje postavljene zadae trai se priblinim, dakle, numerikim postupkom. U tu svrhu pretpostavlja se jedno rjeenje kao mogue priblino rjeenje u obliku:

p( x ) v p ( x ) = n1 ( x )v p 0 + n2 (x )v pl

(1.6)

Dakle kao linearna kombinacija dvije funkcije u kojoj su u0 i ul pomaci rubova tapa. Uvjet kompatibilnosti ovako postavljenog rjeenja podrazumijeva da je

n1 (l ) = n 2 (0) = 0
te:

(1.7) (1.8)

n1 (0) = n 2 (l ) = 1

tada funkcije n1 i n2 postaju jedinine odnosno bazne funkcije.

Graevna statika II

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

Najjednostavniji izbor koji zadovoljava postavljene zahtjeve su linearne jedinine funkcije prikazane na crteu 1.3.

n 1 =1-x/l

n 2 = x/l 0 l x

Crte 1.3 Bazne funkcije

Analitiki zapis priblinog rjeenja pomaka sada ima oblik:

v p ( x ) = 1
to se moe zapisati u matrinom obliku kao

x x v p 0 + v pl l l

(1.9)

v p ( x ) = 1

v p 0 x x v p 0 , = (n1 , n2 ) = N( x )u l l v pl v pl

(1.10)

U cilju testiranja priblinog rjeenja (1.10) uvodi se matrina oznaka za uzdune sile na rubovima

T s = 0 Tl

(1.11)

Testiranje priblinog rjeenja vri se naelom virtualnog rada. U tu svrhu potrebno je odabrati virtualne pomake. Umjesto bilo kojih, geometrijski moguih pomaka, za virtualne pomake odabiru se isti pomaci, dani u relaciji (1.10), kojima je predstavljeno priblino rjeenje. Iz ravnotee sustava dobivene naelom virtualnoga rada slijedi jednakost radova vanjskih i unutranjih sila. Rad vanjskih sila ima zapis

Av = u T s + v p ( x ) f y ( x )dx
l

(1.12)

U kojem prvi lan prestavlja rad rubnih sila na virtualnim pomacima rubova

T u T s = {v p 0 , v pl } 0 = v p 0T0 + v pl Tl Tl

(1.13)

a drugi lan prestavlja rad optereenja (uzdu tapa) na virtualnim pomacima tapa (poprenim). Rad unutranjih sila se dobije kao integral rada na diferencijalnom elementu tapa kojeg obavlja poprena sila

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

1. Neodreeni punostijeni nosai

Tx = GAy
gdje je

dv p dx

= GAy

d N( x )u = GAy B(x )u dx

(1.14)

B( x ) = N ( x )
polje poprenih deformacija, nad virtualnim deformacijama, koje takoer imaju isti oblik, te je

(1.15)

Au = u T B(x ) GAy B(x )udx

T l

(1.16)

Izjednaenje rada vanjskih i unutranjih sila daje

u T s + v p ( x ) f y ( x )dx = u T B( x ) GAy B( x )udx

T l l

(1.17)

Uvede li se odgovarajua zamjena iz (1.10), prethodna jednadba prima oblik:

u T s + u T N( x ) f ( x )dx = u T B( x ) GAy B( x )udx

T l l

(1.18)

Kada se prethodna jednadba pomnoi s lijeve strane s u T slijedi

s = GAy B( x ) B( x )udx N(x ) f y ( x )dx

T l l

(1.19)

odnosno

s = ku f
gdje je

(1.20)

kij = GAy Bi B j dx = EA ninj dx

l l

(1.21)

matrica krutosti tapa te,

f i = ni ( x ) f y ( x )dx
l

(1.22)

vektor sila upetosti. Nakon to se provedu potrebne integracije, izraz (1.10) prima oblik:

Graevna statika II

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

T0 GAy 1 1 v p 0 f1 = l 1 1 v pl f 2 Tl

(1.23)

i prestavlja vezu sila na rubovima s pomacima rubova i optereenjem, zadovoljavajui uvjete ravnotee promatranoga tapa. Analiza jedininog stanja pomaka tapa Promatra se neoptereeni tap, tada prethodna relacija ima oblik

T0 GAy 1 1 v p 0 = l 1 1 v pl Tl

(1.24)

i pokazuje kolike sile nastaju na rubovima ako postoje pomaci rubova. U sluaju jednakih pomaka nastaje translacija tapa kao krutog tijela i nema sila na rubovima. Pomak jednog od rubova ili razliiti pomaci oba ruba, stvara sile na rubovima, a odatle i na samom tapu. Svako stanje pomaka daje ravnoteu. Prethodna relacija pokazuje stanja tapa za bilo kakve konane pomake rubova. Valja uoiti kako obrnuti put, odreivanje pomaka iz zadanih rubnih sila nije mogue, jer je matrica krutosti singularna. Naravno da jednoj kombinaciji rubnih sila pripada beskonano mnogo moguih pomaka rubova. Primjer 1. Drveni tap. Promatra se drveni tap duljine 1 m, presjeka 50x5=250.0 cm2, modula posmika G=4000 MPa. Odrediti rubne sile za sluaj da je tap deformiran tako da je lijevi kraj pomaknut za 1 mm prema gore, kao to je prikazano na crteu 1.4.

T0 4000 * 0.025 1 1 0.001 0.1 100 = 1 1 0 = 0.1MN = 100 kN 1 Tl

(1.25)

Crte 1.4 Rubne sile pri lijevom pomaku

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

1. Neodreeni punostijeni nosai

Analiza stanja pune upetosti. Stanje pune upetosti je ono kod kojega nema pomaka rubova. Sile na tapu stvara optereenje pa relacija (1.23) postaje

n1 ( x ) f y ( x )dx T0 f1 l = = f2 Tl n ( x ) f ( x )dx y 2 l

(1.26)

Odakle se vidi da su sile upetosti upravo suprotne od rubnih sila, iz ega je jasno da je sustav u ravnotei. Iz prethodne relacije se moe odrediti rubne sile za bilo kakvo konano optereenje tapa. Primjer 1. Koncentrirana sila. Potrebno je odrediti sile na rubovima pri optereenju koncentriranom silom F kao to je prikazano na crteu 1.5

Crte 1.5 Rubne sile pri koncetriranoj sili

Integral produkta koncentrirane sile i bazne funkcije jednak je produktu iznosa sile i iznosa funkcije na mjestu djelovanja sile. Odatle slijedi kao ope rjeenje:

T0 Fb / l = Tl Fa / l

(1.27)

Primjer 2. Jednoliko raspodijeljeno optereenje. Potrebno je odrediti sile na rubovima pri optereenju jednolikom raspodijeljenom silom inteziteta q, kao to je prikazanona crteu 1.6. Nakon potrebne intergacije izlazi;
Graevna statika II Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

T0 ql / 2 = Tl ql / 2

(1.28)

Crte 1.6 Rubne sile pri raspodijeljenom optereenju

Primjer 3. Linearno raspodijeljeno optereenje. Potrebno je odrediti sile na rubovima pri optereenju linearno raspodijeljenim optereenjem inteziteta q kao to je prikazano na crteu 1.7. Nakon potrebne integracije izlazi;

T0 ql / 3 = Tl ql / 6

(1.29)

Crte 1.7 Rubne sile pri linearno raspodijeljenom optereenju Mihanovi, Trogrli Graevna statika II

1. Neodreeni punostijeni nosai

Primjer 4. Optereenje silama opeg oblika. Za odreivanje rubnih sila u ovom sluaju opeg oblika optereenja, vano je uoiti kakva je tonost integrala koje treba izraunati. Razlikujemo egzaktno izarunate integrale i priblino izraunate integrale. Egzaktna tonost moe biti posljedica izravne integracije ali moe biti i rezultat numerikog integriranja. Osvrt na tonost predloene metode. Rezultati primjene predloene metode pokazuju da su rubne sile odreene egzaktno u svim sluajevima gdje su i sile upetosti odreene egzaktno.

1.1.2

Savijanje tapa u ravnini

Osnovni model savijanja tapa predstavlja sluaj istog savijanja koje nastaje kada se dio tapa izloi djelovanju dva koncentrirana momenta bez djelovanja poprenih sila kao to je prikazano na crteu 1.8.

Crte 1.8 isto savjanje nosaa

Analitiki opis se prati uz pretpostavke da je tap: (1) pravocrtan, (2) prizmatian, (3) konstantnog poprenog presjeka, (4) iz Hookevog materijala, (5) vrijedi Navierova (Bernulijeva) hipoteza ravnih presjeka, (6) vrijedi hopteza malih pomaka i deformacija. U nastavku su dane osnovne deformacijske relacije. Veza izmeu momenta savijanja i zakrivljenosti glasi

d 2 vs M z = EI z dx 2
Deriviranjem prethodne relacije slijedi izraz za poprenu silu pri savijanju nosaa

(1.30)

Tz = EI z
Iz ravnotee krutih tijela slijedi veza

d 3vs dx 3

(1.31)

dTz = fy dx
Uvrtavanjem prethodnog izraza u jednadbu (1.30) izlazi
Graevna statika II

(1.32)

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

EI z

d 4 vs = fy dx 4

(1.33)

to predstavlja diferencijalnu jednadbu savijanja nosaa. Rjeenje jednadbe je mogue izravnom integracijom ili numerikim postupkom. U nastavku se izlae numeriki postupak. Priblino rjeenje jednadbe trai se u obliku

p( x ) vs ( x ) = n1 ( x )vs 0 + n2 ( x )v 0 + n3 ( x )vsl + n4 ( x )v s sl vs ( x ) N ( x ) u

(1.34) (1.35)

ili skraeno

Crte 1.9 Savijanje nosaa

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

10

1. Neodreeni punostijeni nosai

gdje je

vs 0 v u = s0 vl v sl

(1.36)

vektor rubnih pomaka, dok matrica N sadri etiri bazne funkcije prikazane na crteu 1.9. Uzastopnim deriviranjem baznih funkcija dobiva se

B( x ) = N( x ) T0 M s = 0 Tl M l

(1.37)

Vektor rubnih sila na nosau izloenog savijanju ima oblik

(1.38)

Testiranje priblinog rjeenja danog izrazom (1.35) obavlja se naelom virtualnoga rada pri emu se i virtualni pomaci biraju u obliku izraza (1.35). Primjena naela virualnoga rada daje jednakost radova vanjskih i unutranjih sila odnosno:

u T s + u T N( x ) f y ( x )dx = u T B( x ) EI z B( x )udx
T l l

(1.39)

Kada se prethodna jednadba pomnoi s lijeve strane s u T slijedi

s = EI z B(x ) B( x )udx N( x ) f y ( x )dx

T l l

(1.40)

odnosno

s = ku f
gdje je

(1.41)

kij = EI z Bi B j dx = EI z ni njdx
l l

(1.42)

matrica krutosti tapa te,

f i = ni ( x ) f y ( x )dx
l

(1.43)

vektor sila upetosti.

Graevna statika II Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

11

Nakon to se provedu potrebne integracije, izraz (1.41) prima oblik

6/l T0 12 M 4 / l2 0 EI z = 3 Tl l simet. M l

12 6/l 12

6 / l vs 0 n1 f y dx 2 / l 2 v 0 n2 f y dx s 6 / l vsl n3 f y dx 4 / l 2 v n4 f y dx sl

(1.44)

i predstavlja vezu sila na rubovima s pomacima rubova i optereenjem zadovoljavajui uvjete ravnotee promatranog nosaa. Analiza jedininog stanja pomaka nosaa. Promatra se jedinino stanje pomaka pri kojem je translacijski pomak na lijevom kraju jednak jedan a svi ostali su nula. Progibna linija odgovara prvoj baznoj funkciji sa crtea 1.9. Optereenje je izostavljeno. Tada su sile na rubovima

T0 12 EI z / l 3 M 2 0 6 EI z / l = 3 Tl 12 EI z / l M l 6 EI z / l 2

(1.45)

Neka se prati jedinino stanje pomaka pri kojem je kut zaokreta na desnom kraju jednak jedan a svi ostali pomaci su nula. Progibna linija odgovara etvrtoj baznoj funkciji sa crtea 1.9. Optereenje je izostavljeno.Tada su sile na rubovima

T0 6 EI z / l 2 M 0 2 EI z / l = 2 Tl 6 EI z / l M l 4 EI z / l
Analiza stanja pune upetosti.

(1.46)

Promatra se sluaj djelovanja koncentrirane sile u sredini raspona iz smjera y kao to je prikazano na crteu 1.10.

Crte 1.10 Sile pune upetosti pri oncentriranoj sili

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

12

1. Neodreeni punostijeni nosai

Tada su sile pune upetosti jednake

T0 n1 Fdx F / 2 M n Fdx Fl / 8 0 2 = = Tl n3 Fdx F / 2 M l n Fdx Fl / 8 4

(1.47)

Analizira se sluaj djelovanja jednolikog optereenja q po cijelom rasponu iz smjera y kao to je prikazano na crteu 1.11.

Crte 1.11 Sile pune upetosti za raspodjeljeno optereenja

Tada su sile pune upetosti jednake

T0 n1 qdx ql / 2 M n qdx ql 2 / 12 0 2 = = Tl n3 qdx ql / 2 M l n qdx ql 2 / 12 4

Stanja pune upetosti pri temperaturnom djelovanju

(1.48)

Neka je promatrani tap pravokutnog presjeka ukupne visine h. Neka je promjena temperature po visini presjeka linearna. Na vrhu +t/2 na dnu -t/2. Ovaj tip optereenja naziva se nejdnolika tempertura. Zbog prijeenih pomaka ruboa nastaju sprijeene temperaturne deformacije iznosa

t = t
Gdje je

t y h

(1.48a)

temperaturna konstanta materijala a y je udaljenost sloja od neutralne osi po

visini presjeka. Pripadna veliina momneta savijanja u bilo kojem presjeku iznosi

Graevna statika II

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

13

M = EI z t
Stoga e sile upetosti iznositi

t h

(1.48b)

0 t EI z t h f = 0 t EI z t h
1.1.3 Istodobno savijanje i smicanje tapa u ravnini

(1.48c)

Proces se odvija tako da svaki oblik deformiranja zadovoljava svoje prethodno definirane uvjete. Ako se izostavi optereenje u obliku raspodjeljenih momenata mz, ukupni popreni pomak kao posljedica zajednikog deformiranja moe se prikazati kao spregnuta vrijednost

v( x ) = v s ( x ) + v p ( x )

(1.49)

Trai se priblino rjeenje u obliku sparenih baznih funkcija Pri emu je

p( x ) v( x ) = n1 ( x )v0 + n2 ( x )v0 + n3 ( x )vl + n4 ( x )vl

(1.50)

n1 (x ) = n2 (x ) =

1+

(1 x / l ) +

1 1 3x 2 / l 2 + 2 x 3 / l 3 1+

l (1 x / l ) + l 1 3x 2 / l 2 + 2 x 3 / l 3 + x 2 x 2 / l + x 3 / l 2 2 1+ 2 1+

) (

n3 ( x ) = n 4 (x ) =
te

1+

(x / l ) +

1 3x 2 / l 2 2 x 3 / l 3 1+

l (x / l ) l 1 3x 2 / l 2 2 x 3 / l 3 + x 2 / l + x 3 / l 2 2 1+ 2 1+

) (

)
(1.52)

(1.51)

= 12 EI z / GAy l 2
Grafiki prikaz prethodnih baznih funkcija dan je na crteu 1.12

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

14

1. Neodreeni punostijeni nosai

Crte 1.12 Sparene bazne fukcije savijanja i posmika

Testiranje priblinog rjeenja danog izrazom (1.50) obavlja se naelom virtualnoga rada pri emu se i virtualni pomaci biraju u obliku izraza (1.50). Primjena naela virualnoga rada daje jednakost radova vanjskih i unutranjih sila odnosno:

u T s + u T N ( x ) f y (x )dx = u T B p D p B p + B s D s B s udx
T T l

(1.53)

gdje su : B p , B s matrice posminih i savojnih deformacija respektivno te D p , D s matrice posmine i savojne krutosti presjeka.

1 0 D p = GAy 0 0
Graevna statika II

0 1 0 0

0 0 1 0

0 1 0 0 , D s = EI z 0 0 1 0

0 1 0 0

0 0 1 0

0 0 0 1

(1.54)

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

15

Razvijeni oblik matrice posminih deformacija ima oblik

B p = nip , njp
gdje je

(1.55)

1 l (1 x / l ) n1 p 1 n (1 x / l ) 2 2p 1 = n3 p 1 + x/l n p l 4 1 2 x/l
zatim

(1.56)

B s = nis , n js
gdje je

(1.57)

6 / l 2 + 12 x / l 3 n1s 2 n 1 2 6 / l + 12 x / l 2s = 2 3 n3s 1 + 6 / l 12 x / l 1 6 / l 12 x / l 2 ns 4 2

( (

) 0 ( 2 / l + 6 x / l ) )
2
1

) 0 ) ( 4 / l + 6 x / l ) +
2

(1.58)

Kada se prethodna jednadba (1.53) pomnoi s lijeve strane s u T i preuredi slijedi

s = B p D p B p + B s D s B s udx + N ( x ) f y ( x )dx
T T l

(1.59)

odnosno

s = ku f
gdje je

(1.60)

k ij = GAy
matrica krutosti tapa te,

n n dx + EI n n dx
ip jp z is js l l

(1.61)

f i = ni ( x ) f y ( x )dx
l

(1.62)

vektor sila upetosti.

Mihanovi, Trogrli Graevna statika II

16

1. Neodreeni punostijeni nosai

Nakon to se provedu potrebne integracije, izraz (1.59) prima oblik

T0 M 0 EI z = Tl 1 + M l

12 l3 simet.

6 12 3 2 l l (4 + ) 6 l l2 12 l3

6 v0 n1 f y dx l 2 (2 ) v n2 f y dx 0 l (1.63) 6 v n3 f y dx l 2 l (4 + ) v l n4 f y dx l

1.1.4 Istodobno uzduno deformiranje i savijanje

Ove dvije vrste deformiranja su nezvisne jer se odvijaju u ortogonalnim smjerovima. Ukupno stanje ravnotee dobije se superpozicijom odgovarajuih zakona ravnotee iz kojih slijedi

N 0 EAx l T0 M 0 = Nl Tl M l

0 12 EI z l3

0 6 EI z l2 4 EI l

EAx l 0 0

0 12 EI z l3 6 EI 2z l 0 12 EI z l3

EAx l

simet.

n1u f x dx u 0 0 6 EI z v0 n1s f y dx l 2 v 2 EI z n2 s f y dx 0 (1.64) l 0 u l n2u f x dx 6 EI z 2 v n3 s f y dx l l 4 EI l vl n4 s f y dx

1.1.5 Deformiranje tapa uvrtanjem

Prostorno stanje deformiranja sainjavaju uzduno deformiranje, savijanje i posmik u jednoj ravnini , savijanje i posmik u drugoj ravnini te deformiranje uvrtanjem. Za kompletiranje cjeline neophodna je analiza stanja deformiranja uvrtanjem. U analizi deformiranja uvrtanjem pojavljuju se dvije vrste zadaa. Prva je zadaa jednolikog uvrtanja a druga zadaa nejednolikog uvrtanja. Nejedenoliko uvrtanje pretpostavlja primjenu naela ravnotee na deformiranom stanju to openito nazivamo geometrijskom nelinearnosti. U nastavku se izlae zadaa jednolikog uvrtanja u literature poznatog i pod imenom St. Venant-ovo uvrtanje. Veza momenta uvrtanja i pripadne kutne deformacije kako je prikazano na crteu 1.13 ima oblik
Graevna statika II Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

17

M = GI x

d dx

(1.65)

gdje je Ix konstanta uvrtanja odnosno moment tromosti uvrtanja presjeka. Samo za osnosimetrine presjeke konstanta uvrtanja je jednaka polarnom momentu tromosti Ix=I0. Umonoak GIx naziva se krutost presjeka na uvrtanje. Iz ravnotee krutih tijela slijedi zakon

dM x = mx dx

(1.66)

Ako se relacija (1.65) derivira po x uvrsti u relaciju (1.66) dobiva se jednadba jednolikog uvrtanja

d 2 GI x 2 = mx dx

(1.67)

Crte 1.13 Deformiranje uvrtanjem

Matematiki oblik prethodne jednadbe isti je kao i onaj koji opisuje stanje uzdunog deformiranja i posminog deformiranja stoga je i odgovarajue numeriko rjeenje istovjetno. Dakle zakon ravnotee dovodi do relacije

M x 0 GI x 1 1 0 n1 (x )mx dx = 1 1 l l n2 (x )mx dx M xl

(1.68)

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

18

1. Neodreeni punostijeni nosai

1.1.6 Cjelovito prostorno deformiranje tapa

Reducirani opis stanja prostornog deformiranja prikazan je na crteu 1.14.

Crte 1.14 Stanje deformiranja u prostoru

Ukupno deformacijsko stanje moe se opisati relacijama

du / dx u dv / dx v p p dw p / dx w p dp = Lp = p = , = dx d / dx w d 2 ws / dx 2 2 v d vs / dx 2
Veza izmeu utranjih sila i deformacija moe se opisati u obliku

(1.69)

Q = D
Gdje je D matrica krutosti presjeka

i Q 0 = D0
0 0 0 0 0 EI y 0 0 0 0 0 0 D0 = 0 0 0 0 0 GAy 0 0 0 0 GAz 0

(1.70)

EAx D=

0 GAy

0 0 GAz

0 0 0 GI x

0 0 0 0 EI z

sim.

0 0 0 0 0 0 0 0 0 (1.71) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Mihanov, Trogrli

Graevna statika II

1. Neodreeni punostijeni nosai

19

Jednadbe ravnotee uz pomo zakona deformacija mogu se napisati u obliku

LDLp D0 Lp f = 0

(1.72)

Analitiko rjeenje integriranjem prethodnim jednadbi ve na jednom tapu predstavlja vrlo sloen zadatak. Posebnu potekou u postupku predstavlja optereenje raspodijeljenim momnetima my i mz. Numeriki opis stanja deformacija U mjesto toknog rjeenje za polje pomaka p uvodi se priblino rjeenje. Uvodi se i pretpostavka da nema optereenja raspodjeljenim momentima my i mz. Takvo opterenje se uvijek moe nadomjestiti parovima sila. Rjeenje se prikazuje u obliku produkta baznih funkcija i diskretnih pomaka vorova

p Nu

(1.73)

Zbog viestrukih tipova deformiranja i baznih funkcija uvodi se jedinstvena numeracija baznih funkcija. Po komponentama polje pomaka priblinog rjeenja neka je dano kako slijedi:

u u Nu = [n1 , n2 ] 0 , ul

= N = [n1 , n2 ] 0 l

(1.74a)

v0 w0 v w 0 v Nv = [n3 , n4 , n5 , n6 ] , w = Nw = [n3 , n4 , n5 , n6 ] 0 vl wl vl wl

(1.74b)

Bazne funkcije n3,..n6, u sebi sadre povezano posmino i savojno deformiranje a odgovaraju dosadanjim oznakama, n1 , n2 , n3 , n4 .

Virtualni pomaci i naelo virtualnoga rada Virtualni pomaci biraju se istg oblika kao i polje priblinog rjeenja. Nako provoenja izjednaenja radova vansjskih i unutranjih sila, analogno postupcima kod pojedinanih sluajeva deformiranja dobiva se matrini zakon ravnotee

s = ku f
u kome je vektor rubnih sila

(1.75)
T

s = {N 0 , T y 0 , Tz 0 , M x 0 , M z 0 , M y 0 , N l , T yl , Tzl , M xl , M zl , M yl }

(1.76)

zatim matrica krutosti

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

20
EAx l k= 0 12 EI z l 3 (1 + y ) 0 0 l 3 (1 + z ) 12 EI y 0 0 0 GI x l 0 0 l 2 (1 + z ) 0 6 EI y 0 6 EI z l 2 (1 + y ) 0 0 0 EA x l 0 0 0 0
z

1. Neodreeni punostijeni nosai

0 12 EI z l 3 (1 + y ) 0 0 0 6 EI z l 2 (1 + y ) 0 12 EI z l 3 (1 + y ) 0 0 l 3 (1 + z ) 0 l 2 (1 + z ) 0 0 0 l 3 (1 + z ) 12 EI y 6 EI y 12 EI y 0 0 0 GI x l 0 0 0 0 0 GI x l 0 0 l 2 (1 + z ) 0 6 EI y 6 EI z l 2 (1 + y ) 0 0 0 (2 + y )EI z l (1 + y ) 0 6 EI z 2 (1 + y ) l 0 (1.77) 0 (4 + y )EI z l (1 + y ) 0

(4 + z )EI y l (1 + z )

(4 + )EI l (1 + )
y y

(2 + z )EI y l (1 + z )
0 0 0 l 2 (1 + z ) 0 6 EI y

0 EAx l

(4 + z )EI y l (1 + z )

vektor pomaka

s = {u 0 , v0 , w0 , 0 , v0 , w0 , ul , vl , wl , l , vl , wl}
te vektor sila upetosti
f=
1 x 3 y 3 z 1 x 4 y 4 z 2 x 5 y 5 z

(1.78)
T

{ n f dx, n f dx, n f dx, n m dx, n f dx, n f dx, n f dx, n f dx, n f dx, n m dx, n f dx, n f dx}
2 x 6 y 6 z

(1.79).

1.1.7 Lokalno otputanje tapa

POPUNITI.

1.2 PRESLIKAVANJE VEKTORA U PROSTORU 1.2.1 Preslikavanje iz lokalnog u globalni sustav

Prethodno izvedene veze izmeu sila na rubovima pomaka i optereenja obraene su u lokalnom sustavu samog tapa. U analizi sloeneg sustava pojavljuje se potreba preslikavanja vektora iz lokalnog sustava u globalni i obratno. Na jednom kraju tapa postoje translacijske veliine poput pomaka i sila te rotacijske veliine poput kutova zaokreta i momenata. Svaka skupina ima trokomponentni vektor a svaki od njih se preslikava na identian nain. Neka je jednostavnosti radi promatarni vektor lokalnog sustava postavljen na lokalnu os x kao to je prikazano na crteu 1.15. Slika jednokomponentnog vektora x u globalno sustavu imati e oblik

Graevna statika II

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

21

X cos 1 Y = cos 1 x Z cos 1

Sukladno tome slika trokomponentnog vektora u globalnom sustavu biti e:

(1.80)

Crte 1.15 Preslikavanje iz lokalnog u globalni sustav

X cos 1 Y = cos 1 Z cos 1

ili skraeno

cos 2 cos 2 cos 2

cos 3 x cos 3 y cos 3 z

(1.81)

V = T3 v
Preslikavanje rubnih pomaka i sila Sile i pomake jednog ruba moemo prikazati kao diname

(1.82)

s s= t s r
gdje je

u , u= t u r

(1.83)

N M x u s t = Ty , s r = M y , u t = v , u r = w T M w v z z
Slika diname u globalnom sustavu imati e oblik

(1.84)

T Si = 3 0

0 s = T6 s , U i = T6 u T3

(1.85)

Neka su P i K poetni i krajnji vor tapa tada su sile i pomaci na krajevima

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II

22

1. Neodreeni punostijeni nosai

S S = p S k T S= 6 0

U , U = p U k

(1.86)

Te zakljuno preslikavanje sila i pomaka jednog tapa iz lokalnog u globalni sustav

0 s=Ts , U =Tu T6

(1.87)

1.2.2 Preslikavanje iz globalnog u lokalni sustav

Neka je vektor u globalno sustavu postavljen na globalnu os X, kao to je prikazano na crteu 1.16.

Crte 1.16 Preslikavanje iz globalnog u lokalni sustav

Slika jednokomponentnog vektora X u lokalnom sustavu imati e oblik

x cos 1 y = cos 2 X z cos 3

Slika trokomponentnog vektora V u lokalnom sustavu biti e

(1.88)

x cos 1 y = cos 2 z cos 3

ili skraeno

cos 1 cos 2 cos 3

cos 1 X cos 2 Y cos 3 Z

(1.89)

v = T3T V
Slika diname u globalnom sustavu imati e oblik

(1.90)

T3T si = 0
Graevna statika II

0 S = T6T S , u i = T6T U T T3

(1.91)

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

23

Dok e preslik sila i pomaka atapa iz globalnog u lokalni sustav imati oblik

T T s= 6 0

0 S = TT S , u = TT U T T6

(1.92)

1.2.3 Jednadbe ravnotee u preslikanom globalnom sustavu

Ravnotea tapa u lokalnom sustavu opisana je relacijom

s = ku f
Preslikavanje lijeve i desne strane donosi a nakon sreivanja dobiva se

S = T (ku f ) = T(kTT U f ) S = TkTT U Tf

(1.93) (1.94) (1.95)

odnosno

S = k gU f g
T

Iz matematike je poznato da umnoak TkT daje simetrinu matricu ako je matrica k simetrina.

1.2.4 Otputanje veza na rubovima nosaa

U uobiajenim numerikim primjerima predvia se mogunost oslobaanja neke od veza na rubovima nosaa s okolinom. Ovim zahtjevom se eliminira (nulira) pripadajua sila na rubovima. Postupak kojim se to provodi naziva se lokalna eleiminacija. Unaprijed treba naglasiti da se moe osloboditi vie od jedne veze ali ne bilo koja kombinacija. Iz opisa postupka slijedi to je kinematiki dopustivo. Jednadba ravnotee KE (1.75) moe se zapisati kao

s = ki , j {ui } {Fi }

[ ]

(1.96)

Ako je zadano otputanje odreenog broja veza, tada se gornji izraz moe napisati u obliku

s n k nn = o k on

k no u n Fn k nn u o Fo

(1.97)

Gdje indeksi n i o oznaavaju neotputeno i otputeno respektivno. U gornjoj relaciji zamijenjen je slijed jednadbi. Iz gornje grupe jednadbi mogue je izraziti otputene pomake kao funkcije neotputenih to dovodi do relacije
1 u o = k oo (Fo k on u n ) {Fi }

(1.98)

Ova relacija je provediva ako je koo regularna matrica. U suprotnome odabrani sustav otputanja od KE ini mehanizam. Od ukupno m veza najvie moe biti otputeno m/2.
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II

24

1. Neodreeni punostijeni nosai

Meu otputenima ne smiju biti veze koje prenose translacijske sile na dva kraja u istom smjeru niti dva momenta uvrtanja. Sile u neotputenim vezama dobiva se iz gornje grupe jednadbi izraza (1.97)

s n = k nn u n Fn k no u 0
Uvrtenjem relacije (1.98) u (1.99) moe se eliminirati otputene pomake prema
1 1 s n = k nn u n k no k oo k on + k no k oo F0 Fn

(1.99)

(1.100)

ili skraeno

s n = k nn + k nn u n Fn + Fn
odnosno

(1.101)

sn = k un F

(1.102)

Posljednja relacija predstavlja kondezirane jednadbe ravnotee KE. One su nepraktine za usporedbu i slaganje globalne ravnotee. Rjeenje je u rastezanju kondeziranih jednadbi tako da se pojedinu jednadbu vrati na poziciju neotputene veze a ostale jednadbe popune se nulama tako da se konano dobije poznati puni oblik jednadbi. Primjer otputanja sile na rubu. Potrebno je napisati jednadbu ravnotee grednog nosaa s crtea 1.17. Nosa je izlien samo savojnim deformacijama.

Presloena jednadba ravnotee prema (1.97) ima oblik

T0 12 12 6l T 12 6l l EI = 3 4l 2 M l l 0 sim.

6l v0 ql / 2 6l vl ql / 2 2 2 2l vl ql / 12 4l 2 v0 ql 2 / 12

(1.103)

Matrica koo je zapravo koeficijent 4EI/l, dakle regularna je. Veliina otputenog pomaka mora biti

vo = l / 4 EI ql 3 / 4 EI (3 / 2l * v0 3 / 2l * vl + 1 / 2 * vl )
3 3 3l v0 3ql / 8 3 3l vl 5ql / 8 sim. 3l 2 vl ql 2 / 8

(1.104)

Nakon eliminacije otputenog pomaka prema (1.100) izlazi

T0 EI Tl = 3 l M l

(1.105)

Razvueni oblik jednadbe ravnotee postaje

Graevna statika II

Mihanov, Trogrli

1. Neodreeni punostijeni nosai

25

T0 0 EI = 3 l Tl M l

3 0 3 3l v0 3ql / 8 0 0 0 0 0 0 vl 5ql / 8 3 3l 3l 2 vl ql 2 / 8

(1.105)

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika II