FIT

MOSTAR

OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA

TEZE ZA PRIPREMU I PARCIJALNOG

januar 2005.

EKONOMIJA

oikos - kua, domainstvo, gazdovanje nomos - zakon dati ulazi

Ekonomija ili Domainsko gazdovanje je

I Kompleks raznih pravila koji nas upuuju kako dobiti maksimalne izlaze ili krae II Nastojanja ljudi da uz data ulaganja, tj. inioce proizvodnje ostvare maksimalno mogue rezultate

izvorna rje OIKONOMIA moe se prevesti sa PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA

maksimalni izlazi

Ekonomija je privredna aktivnost iji je predmet izuavanja: UTVRIVANJE NAINA, METODA I POSTUPAKA KAKO SE STVARAJU, ZATIM UVEAVAJU I NAJZDA REPRODUJUJU MATERIJALNA DOBRA, A SA NJIMA I BOGATSTVO DRUTVA, ZAJEDNICE ILI NEKE ZEMLJE Disciplina koja u fokus stavlja rjeavanje sloenih problema gazdovanja u mikro sistemu Na primj. u okviru nekog preduzea Kako optimalno koristiti resurse
Poznata i kao EKONOMIKA PREDUZEA

Ekonomika EKONOMIJA

Ekonomska politika u svim zemljama

ili

Politika ekonomija Franc, SSSR, biva SFRJ

U Njemakoj se u XX vijeku spominje i termin nacionalna ekonomija - termin Politika ekonomija se i kod nas naputa jedino je ostao na pravnim fakultetima - termin prvi upotrebio francuz Monkretijen - novu terminologiju EKONOMIKA

Disciplina koja se ekonomskim pitanjama bavi sa aspekta drutva ili drave Usmjeravaju se privr. i drutv. tokovi Osnovni cilj je reprodukovanje i stalno uveavanje materijalnog bogatstva datog drutva

poeo koristiti Alfred Maral u djelu Principles of Economics Grki filozof Ksenofon prvi objevio knjigu Pravila kunog gazdovanja OIKONOMIKUS

PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA

U to doba Domainstvo je bilo - temeljni subjekt ekonomskih aktivnosti ovjeka - subjekt iji je zadatak da rjeava probleme materijalnog obezbjeenja porodice Porodica se smatrala - zaokruenom grupom ljudi - teila pribavljanju materijalnih dobara Ksenofon je tvrdio da svako domainstvo treba da porizvodi sve to mu je potrebno, a da trgovinu i novanu razmjenu treba svesti na najmanju moguu mjeru

DRUTVENI KARAKTER PROIZVODNJE

U pribavljanju elemenata za neki proizvodni proces pojedinac mora koristiti produkte drugih * Ako pravi cipele mora imati kou, konac, farbu, alat i drugo ** Da bi se obratio drugom za ove elemente mora i ti imati neto da ponudi *** Da bi se stvorila dobra nuna je odgovarajua spoznaja i iskustvo drugih ljudi ili itavih civilizacija OVDJE RAD ISKAZUJE DRUTVENI KARAKTER Za izradu nekog sloenog proizvoda mora se uspostaviti odnos izmeu vie ljudi, ak i mimo njihove namjere i elje ak se i Ksenofon ne bazira na pojedinca nego na porodicu - RAD JEDNIH NASLANJA SE NA RAD DRUGIH *** ak vlasnici sredstava za proizvodnju mogu, ali ne moraju biti ukljueni u proces proizvodnje Drutveni karakter rada vidi se i u DRUTVENOJ NADGRADNJI ( obrazovanje, zdravstvo, sport, kultura .... )

Ranija iskustva

Sredstva za rad

Tekui rad

Ranija iskustva (samo za poluproizvode )

Predmeti rada

PROIZVODNJA
Poduzetnitvo

Ranija iskustva

Drutvena nadgradnja (obrazovanje, zdravstvo, izvrna vlast, sport... )

NUNOST PROIZVODNJE

Proizvoditi je nuno da bi se preivjelo, odnosno zadovoljile razliite potrebe

* dio dobara nalazi se u prirodi slobodan i ovjek ga moe koristiti **sva dobra koja nam trebaju, a nisu slobodna moramo stvoriti ( proizvesti ) Slobodna u prirodi nema ih puno Dobra - potrebe Dobra koja moramo proizvesti

DA BI SE MOGLO IVJETI - MORAJU SE ZADOVOLJAVATI RAZLIITE POTREBE Line ( pojedinane ) POTREBE Zajednike stanovanje, osvjetljenje, grijanje, koritenje kuanskih aparata .... javni prevoz, bolbica, sortski tereni, vjerski objekti, putevi ... hrana, pie, obua, obrazovanje

Definicija POTREBA 1. SA ASPEKTA POJEDINCA definisao ih Von Herman Osjeaj nedostatka povezan sa nastojanjem da se taj nedostatak ( psihofizioloki aspekt ) otkloni 2. SA ASPEKTA DRUTVA definisao ih L. Gomas definic. dopunio Dragoljub Dragii Potrebe su zahtjev za odravanjem ovjeka u prirodnoj sredini Potrebe su zahtjev za odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj i drutvenoj sredini

1 potrebe iz nagona za odravanjem ivota 2 potrebe iz nagona za proirenjem ivota 3 potrebe iz nagona za podizanjem ivota Osnovna podjela potreba Muller i Freinfelsov definisali podjelu potreba 4 potrebe iz nagona za osiguranjem ivora 5 potrebe iz nagona za pripadanjem drutvu 6 potrebe iz nagona za odbranom ivota 7 potrebe iz nagona za nastavkom ljudske vrste

INIOCI PROIZVODNJE
4 najvanija inioca - rad ( ljudi ) - sredstva za rad ( maine, alati ) - predmeti rada ( sirovine i poluproizvodi ) - poduzetnitvo

1. RAD
Djelatnost ljudi koja je usmjerena na stvaranje razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje njihovih brojnih potreba Moe biti fiziki ili umni rad ljudi Primjer sa predavanja erpasi na Himalajima ( fiziki rad to nosi teret, a umni to se opredjelio za razuman teret) Kod rada su vrlo bitna iskustva, znanja i vjetine ljudi

PROIZVODNE SNAGE To su - sredstva za rad i - ljudi koji se mogu u datom trenutku ukljuiti u proizvodnju SREDSTVA ZA PROIZVODNJU To su - sredstva za rad i - predmeti rada
koji su raspoloivi i kojim se odmah moe poeti proizvodnja samo ih treba spojiti sa radom ( radnom snagom ) i proizvodnja moe poeti Poreenje Kina - Japan

2. SREDSTVA ZA RAD
To je ono ime ovjek radi - ovjek ih je stvorio ranijim ili tzv. minulim radom Srestva za rad povezuju RAD i PREDEMETE RADA Sredstva za rad su - -maine, alati, graevinski objekti, putevi

INIOCI PROIZVODNJE

Sredstva za rad nastaju vie umnim ( bitna iskustva, znanja i vjetine ), a manje fizikim radom

3. PREDMETI RADA
Predmeti rada je sve ono na to ovjek djeluje sredstvima rada Sirovine ( zamlja, nafta, rude, drvo ... ) ili poluproizvodi koje ovjek nalazi slobodne u prirodi i prerauje u oblike i forme koji mu najvie odgovaraju za upotrebu ovjek ih prerauje ili dorauje i koristi

4. PREDUZETNITVO ( PODUZETNITVO)
engeski - ENTERPRENEUR Posebna vrsta rada aktivnost na pokretanju biznisa PODUZETNIK SPAJA rad, srestava za rad i predmete rada tako da njihov spoj da odgovarajue rezultate Ako se spajanje inilaca proizvodnje ne izvri na pravom mjestu stvara se gubitak i to je drutveno nekoristan rad Zato se prije rade poduzetniki planovi i investicioni programi koji istrauju i trite i raunaju povrat sredstava

POTRONJA I PROIZVODNJA
Spajanjem inilaca proizvodnje ili njihovim aktiviranjem realizuje se proizvodni proces - proizvodni proces je troenje ljudske energije. Proizvodnja i potronja SU KAO SPOJENE POSUDE U procesu samog rada ovjek troi inioce proizvodnje. Prvo - moe to da bude troenje s ciljem da se stvore dobra koja su neophodna za osiguravanje proizvodnih dobara.Tim radom se stvaraju dobra poput maina, alata, sirovina, energije, objekata i slino Cilj te proizvodnje su otuda stvaranje dobara za proizvodnu potronju. Drugo - moe to da bude potronja proizvodnih inilacaa ija je svrha obezbjeivanje razliitih dobara neophodnihh za podmirivanje ovjekovih linih potreba. Dobra koja se koriste za podmirivanje ovjekovihh linih potreba koriste se na tri naina. I - kao dobra koja se koriste za podmirivanje potrebaa ovjeka kao pojedinca to su odjevni predmeti, obua, hrana i pie,drugo II kao dobra za zajednike potrebe kao to je stanovanje, upotreba kuhinjskog pribora i namjetaja, kupatila,televizor... III- drutvena potronja u koju spada troenje razliitih materij. dobara neophodnih za kolstvo, zdravstvo, komunalije, vojsku, upravu i sl.

Svrha tog troenja proizvodnih inilaca moe da bude dvostrana

DRUTVENA PROIZVODNJA I NJEN OBIM

Ako su dostatni sredstva za proizvodnju i radna snaga, njihovim spajanjem omoguuje se proizvodni proces. Oslanjanjem u radu jednih na druge, a uz to jo i radei neprestano jedni za druge, proizvodnja dobiva drutveni karakter. VANO DRUTVENI PROIZVOD DRUTVENI PROIZVOD JE SVE TO JE PROIZVEDENO U JEDNOJ ZEMLJI ( DRUTVU )

Glavno Je Pitanje - Koji je to obim proizvodnje koji bi trebao zadovoljiti potrebe datog drutva i od ega obim zavisi? Odgovor Potrebe ljudi i stepen njihova zadovoljenja nije mogue ( izmjeriti ) kvantificirati. Ljudi na razliit nain osjeaju snagu i veliine pojedinih potreba, oni, isto tako, daju i razliit prioritet pri njihovu zadovoljavanju. Stepen zadovoljenja potreba najbolje je sagledati kroz nivo ivotnog standarda ljudi. . Visok ivotni standard, a sa njim i vei nivo zadovoljenja potreba mora da pretpostavlja i veliku proizvodnju.. Koji faktori omoguavaju vei obim proizvodnje 1 - prirodno bogatstvo, 2 - sredstva za proizvodnju i stepen njihove razvijenosti, 3 - radno-sposobno stanovnitvo, 4 - duina vremena provedena na radu, 5 - intenzivnost i produktivnost rada. 1. Prirodno bogatstvo je temeljna pretpostavka bilo kakve proizvodnje. Resursi ( drugi izraz za prirodno bogatstvo ), ne moraju istovremeno biti i pokazatelj adekvatne mu proizvodnje.Zemlje, sredine i drutva koja ne raspolau sa znatnim prirodnim bogatstvom najee nisu u mogunosti da ostvare veu proizvodnju, pa je u veini takvih sredina proizvodnja nedovoljna.. Treba naglasiti kako imamo dosta i primjera gdje nedostatnost prirodnog bogatstva nije obavezno vodila i nedovoljnosti proizvodnje.Zemlje poput Japana, Tajvana, Hongkonga, Singapura i dr. nemaju velika prirodna bogatstva.Ali te zemlje su dostigle nesluene proizvodne sposobnosti. Nedostanost prirodnih resursa,rjeava se putem uvoza, tj. kupovinom od onih koji raspolau s veim koliinama od onih koje su im samim potrebne. Treba naglasiti kako nisu rijetki ni primjeri gdje zemlje sa relativno velikim prirodnim bogatstvom imaju nedovoljnu proizvodnju, a samim tim i relativno veliko siromatvo. Takve su, primjera radi zemlje poput: Tanzanije, Nigerije, Ugande,Indonezije,Burme, Indije,Rusije, Iraka. 2. Sredstva za proizvodnju - ( sredstva za rad + predmeti rada ) Sredstva za rad kao inilac proizvodnje zajedno sa predmetima rada, nazivamo sredstvima za proizvodnju. Predmete rada posmatrane u kontekstu osnovnih inilaca proizvodnje ine materije koje nalazimo slobodne u prirodi Osim sirovina koje slobodno nalazimo u prirodi,predmetima rada se smatraju i dobra koja su kao materija bile uzete iz prirode i na koje su ljudi ve djelovali svojim radom i sredstvima za rad ( poluproizvodi ).To su, npr.drvena graa daske, grede, vrata ili prozori, gvoe ili elik od kog e se praviti finalni proizvodi, cement. Treba naglasiti da je za proizvodnju i njen obim od izuzetnog znaaja i tehniko-tehnoloka razvijenost sredstava za rad. to su ta sredstva na viem tehniko-tehnolokom nivou, proizvodne mogunosti zemlje su vie i obrnuto. Sredstva za proizvodnju su najznaajniji faktor rasta proizvodnje, a time i bogatstva drutva.Otud se savremena drutva danas i trude da sredstva za proizvodnju podignu na nivo koji im moe obezbijediti proizvodnju.To su zemlje poput Japana, Tajvana, Hongkonga, June Koreje, Singapura i Malezije. Sve te zemlje svoju ogromnu proizvodnu mo i razvoj duguju,ogromnoj moi samih sredstava za proizvodnju. 3. Stanovnitvo - ovjek i njegov rad temeljni su inilac svih ljudskih aktivnosti. Ljudi su osnovni subjekt proizvodnje. to je vie ljudi ukljueno u proizvodni proces, bit e omoguena i vea proizvodnja. Ljudi ukljueni u proizvodni proces istovremeno su i potroai. injenica da se velikim brojem proizvoaa moe stvoriti velika proizvodnja ne znai bogatstvo i izobilje. To se odnosi na zemlje u Albaniji,Vijetnamu,Koreji. Kada je, rije o stanovnitvu kao faktoru proizvodnje, tada na umu imamo injenice koliko je radno sposobnog stanovnitva, da li je sve radnosposobno stanovnitvo zaposleno,koji je prosjeni radni i ivotni vijek ljudi,i tome slino. Ukoliko navedeni elementi zauzimaju najpovoljnije mjesto, tada je stanovnitvo izuzetno znaajan faktor visoke proizvodnje.Zemlje poput Hongkonga, Singapura, ali i mnogih zemalja Zapadne Evrope u mogunosti su da proizvode mnogo vie dobara od zemalja koje imaju i po nekoliko puta vie stanovnika.

Pitanje

Odgovor:

4. Vrijeme provedeno na radu-procesom spajanja sredstava za rad i predmeta rada sa radnom snagom poinje proizvodnja. Sve dokle su proizvodni inioci rad, predmeti rada i sredstva za rad meusobno spojeni, trajat e radni proces.Imajui na umu injenicu da se tek po spajanju sredstava za proizvodnju sa radnom snagom obezbjeuju uslovi za stvaranje nove vrijednosti, izvodimo i zakljuak kako je idealno ono stanje u kome spajanje neprekidno traje-tim spajanjem se, naime, obezbjeuje neprekidna proizvodnja to znai: stalno stvaranje novih vrijednosti i uveavanje drutvenog bogatstva. ovjekove fizike i umne mogunosti nisu neograniene. Bez sistematskog i redovnog odmora, odnosno obnove energije ljudi nisu u mogunosti da obavljaju proizvodni proces.Historija nam govori kako je u tom antagonizmu radni dan od nekadanjih 16 sati sveden na 8 sati dnevno, uz jo i dva dana odmora u toku radne nedjelje, a sve uveano i za dane obaveznog godinjeg odmora za sve zaposlene.To to je dolo do drastinog smanjivanja radnog dana, a da ipak, nije ugroen rast proizvodnje i standarda ljudi, treba zahvaliti djelovanju ostalih faktora uvoenju savremenih sredstava za rad, novih tehnologija, veoj produktivnosti itd. 5 Intenzivnost rada - kao faktor proizvodnje, intenzivnost se iskazuje kroz troenje ovjekove energije u toku radnog procesa. Da bi se proizvela to vea koliina dobara, ljudi se maksimalno napreu, tj. troe veu koliinu svoje radne energije. Intenzivnost je, zahtjev da se u istom vremenskom periodu obavi vei posao zahvaljujui veem troenju radne energije ovjeka. Na intenzivnost rada moe da utie tehnika, odnosno tehnologija koja se koristi pri radu.U tom je pogledu posebnu ulogu imalo otkrie pokretne trake za neke proizvodne procese.Pokretna traka je,nametnula brzinu pokreta radnika u procesu rada. Time je automatski odreen i sam stepen intenzivnosti svakog radnika ponaosob. Na intenzivnost rada utie takoer i odnos zaposlenog prema poslu koji obavlja.Vea intenzivnost rada koja dolazi iz fizike prinude relevantan je faktor proizvodnje bila u robovlasnikom drutvenom sistemu. Intenzivnost rada moe biti izuzetno znaajan faktor rasta proizvodnje u onim sluajevima kada se rad obavlja sa zadovoljstvom i iz ljubavi prema poslu koji se obavlja. Takvu pojavu imamo uvijek kada zaposleni radi na poslovima za koji sam pokree inicijativu pokree vlastiti biznis, realizuje projekte koje je sam osmislio, poslove koje obavlja kao svoj hobi. Produktivnost rada- se identifikuje sa stvaralakom moi zaposlenih. Rije je, o sposobnosti pojedinca da u datoj jedinici vremena stvori veu ili,manju koliinu materijalnih dobara. Kod intenzivnosti rada poveani uinak,ostvaruje se zahvaljujui veem naprezanju radnika, tj.veem troenju raspoloive energije. Kod produktivnosti imamo, meutim, da rast uinaka zaposlenih poiva na njihovu znanju i iskustvu.Na rast produktivnosti utie vei broj faktora - radno iskustvo, - razvijenost sredstava za proizvodnju, - stepen naune spoznaje i mogunost primjene dostignutog znanja, - sposobnost organizovanosti proizvodnje i sl. Radno iskustvo je prva temeljna pretpostavka veeg proizvodnog uinka. Iskustvo se, stie procesom uenja. Nije od posebnog znaaja da li se do znanja dolazi putem redovnog kolovanja ili, pak, uenjem u toku samog rada. Bitno je da je radnik vjet u poslovima koje obavlja i da mu rad, odnosno, pokreti koje prilikom obavljanja svog posla ne prave kakve smetnje. Komplikovaniji poslovi zahtijevaju dui proces poduavanja, prakse i usavravanja i obrnuto. to je vei nivo iskustva (znanja) u poslovima koji se obavljaju, vea je produktivnost, tj. uinak. Razvijenost sredstava za proizvodnju takoer je jedan od faktora produktivnosti. Radi se,o injenici da je s razvijenijim i savrenijim sredstvima za proizvodnju mogue stvoriti vie materijalnih dobara. Kada se govori o sredstvima za proizvodnju, tada se uz njih uvijek nalazi neki rad koji se desio ranije minuli rad. Da bi se,stvorila razvijena sredstva za rad, iza toga se uvijek mora da nalazi relativno visoko iskustvo. Tehniko-tehnoloki savrenija sredstva za rad po svojoj izradi su veoma komplikovana. Izrada takvih sredstava nije mogua bez visokih, uz to posebnih, esto usko specijalizovanih znanja. Razvijena sredstva su najee i skup znanja i rada timova najvieg stepena obrazovanja. Treba naglasiti kako su se sredstva za proizvodnju kroz relativno dugu historiju svjesno organizovane proizvodnje stalno razvijala i unapreivala. Otuda se i moe zakljuiti da su sredstva za proizvodnju, odnosno visoke tehnologije samo nagomilano znanje i iskustvo mnogih generacija ljudi. Nauna spoznaja i mogunost njene primjene imaju takoer znaajan uticaj na produktivnost rada. Tehnoloka otkria ne moraju uvijek biti i primjenljiva. U nekim sluajevima za primjenu visokih znanja nee biti dovoljno materijalnih pretpostavki, u drugim prilikama desit e se da ne postoji dovoljno ljudi koji su sposobni da masovnije operacionalizuju ta znanja,

ponekad to moe da bude i problem izgradnje skupe infrastrukture koja bi trebala da daje novu tehnologiju i tome slino. Sve to zajedno treba da bude relevantan inilac primjene onog to je nauka ve otkrila i spoznala. Sve do momenta masovnije primjene dostignutog nivoa znanja nije mogue ni oekivati djelovanja tog faktora na rast produktivnosti. Organizovanost kao inilac produktivnosti u direktnoj je vezi sa znanjem i iskustvom proizvoaa. Organizacione sposobnosti stiu se,iskustvom,odnosno uenjem.Rije je,o onoj ovjekovoj sposobnosti da pri istim ulazima,zahvaljujui veoj i boljoj organizovanosti, ostvari vee izlaze tj.stvori vie materijalnih dobara. injenica da bolja organizovanost u radu u mnogim sluajevima doprinosi veoj produktivnosti uticala je da se tom problemu danas pridaje izuzetna panja.Istini za volju, organizacione sposobnosti su prirodni talenat. Ne smije se zaboraviti da se ta sposobnost moe uveati i do 70% zahvaljujui uenju. Tako da se u svijetu osnivaju kole u kojima se izuava organizacija. Ostali faktori drutvene proizvodnje ( uticaj drutvenog ureenja )- knjige iz oblasti ekonomije nastale u periodu nakon II svjetskog rata,govorile su o uticaju drutvenih odnosa na produktivnost, a time i na sam obim drutvene proizvodnje. Pritom se uvijek isticala prednost socijalistikog sistema privreivanja nad zapadnoevropskim, tj. kapitalistikim. Pokazalo se,da je stanje potpuno obrnuto. Proizvoai u zapadnoevropskim zemljama, Americi i Aziji,bili su daleko produktivniji od onih iz zemalja socijalistikog svijeta. injenica da se u socijalizmu daleko manje proizvodilo i da je takvom stanju ponajvie doprinosila niska produktivnost uinilo je da je socijalizam, onakav kakvog ga pamtimo vie zbog ekonomije, a manje zbog ideologije, naprosto nestao.

IZVORI (PODSTICAJI) RASTA

Govorei o obimu i faktorima drutvene proizvodnje, ukazali smo na relevantne odrednice koje su znaajne da bi se proizvodnja mogla obavljati i stalno uveavati. Ako namjeravamo ostavrivati stalni rast, a sa njim i stralno uveavanje materijalnih dobara postavimo pitanje Pitanje ta su izvori rasta???

Odgovor - Najprihvatljivije je tumaenje amerikog ekonomiste Roberta Solowa koji je dao izvore i ciljeve rasta Prva grupa - broj ljudi koji se mogu zaposliti. Unutar ove odrednice bitne inioce predstavljaju broj sati koji su oni spremni da rade, zatim nivo i raspored vjetina, obrazovanje, zdravlje i sklonost prema radu. U ovu grupu se mogu ukljuiti i rukovodna i poduzetnika znanja i sposobnosti Druga grupa - ini je opseg osnovnih sredstava i njihova raspodjela prema dotrajalosti, granama industrije i lokaciji. Trea grupa - je nivo tehnolokih dostignua. etvrta grupa- ine je uslovi pod kojima neka privreda ima pristup prirodnim resursima ( nije bitno da li su resursi domai ili iz uvoza ). Peta grupa - ini djelotvornost s kojom se resursi rasporeuju za zadovoljenje razliitih ekonomskih ciljeva. Primjedba koju je iznio R. Solow potvrdio je razvoj privrede nekoliko zemalja azijskog pacifikog podruja. Rije je o zemljama kao to su: Japan, Hongkong, Tajvan, Singapur, Juna Koreja i Malezija. Te zemalje pokazuju tehnoloki napredak, tj. razvijenost osnovnih sredstava, slobodan pristup izvorima resursa, dakako uvozom iz drugih zemalja, slobodno kretanje kapitala.

DRUTVENA PROIZVODNJA I UKUPNI FOND RADA

Pod drutvenom proizvodnjom ( drutveni proizvod ), podrazumijevamo proizvodnju svih materijalnih dobara u jednoj zajednici ili u jednoj dravi. RR - raspoloivi rad AR - raspoloivi rad raspoloivi angaovan i rad rad RR AR idealno je RR = AR

Materijalna dobra koja se stvaraju u jednoj zemlji rezultat su ukupno angaovanog rada. Ukupna proizvodnja materijalnih dobara je, dakle, posljedica ukupno angaovanog rada, ali idealno je ono stanje ako je u proizvodnju ukljuen sav raspoloivi rad. Raspoloivi rad je odrednica za stanje u kome se posmatra sve radnosposobno stanovnitvo jedne zemlje, odnosno jednog drutva koje se moe ukljuiti u stvaranje materijalnih dobara najee to nije sluaj jer je ukljueno manje ljudi od raspoloivih.

Kada je rije o ukupnom fondu rada, onda imamo na umu njegove dvije dimenzije. 1- minuli rad 2- tekui rad

Prva je - ona koja ukazuje kako u stvaranju materijalnih dobara uestvuje stanovita koliina sredstava za proizvodnju.Da bi bila stvorena odgovarajua koliina materijalnih dobara, neophodne su razliite maine i alati, zatim graevinski objekti, pripremljene sirovine, osigurana mogunost za koritenje energije i sl. Ako se posmatraju svi ti inioci koji su neophodni za obavljanje proizvodnje, lahko emo uoiti kako je rije o onoj vrsti rada koji je ranije uinjen. Druga je - u stvaranju materijalnih dobara u jednom drutvu osim sredstava za proizvodnju ili minulog rada, uestvuju i proizvoai sa svojim tekuim radom. Rije je,o spajanju rada,odnosno radne snage sa sredstvima za rad i predmetima rada.Tako spojeni proizvodni inioci obezbjeuju novu vrijednost. Rad kojim se spajaju sredstva za rad i predmeti rada sa ciljem stvaranja materijalnih dobara u jednom drutvu zovemo ivim ili tekuim radom. Otuda se moe i zakljuiti da se u strukturi ukupnog fonda rada drutvene proizvodnje nalaze minuli rad i tekui rad. Kategorije minuli rad i tekui rad su, dakle, dvije osnovne komponente ukupnog fonda rada. Bez te dvije komponente ne bi ni bilo drutvene proizvodnje, a time ni materijalnih dobara neophodnih za podmirivanje svakodnevnih ovjekovih potreba. Ukupnim fondom drutvenog rada obuhvaeni su svi materijalni i ljudski faktori proizvodnje jedne zajednice.

SRAZMJERNA RASPODJELA DRUTVENOG FONDA RADA

Da bi ljudi mogli preivjeti moraju,stalno zadovoljavati svoje potrebe.Stalno zadovoljavanje potreba podrazumijeva posjedovanje razliitih vrsta materijalnih dobara i usluga. Poto veine tih dobara nema slobodnih u prirodi, njih je,nuno proizvodnjom pribavljati. Sve ono to se tom proizvodnjom stvori u jednom drutvu predstavlja vlasnitvo tog drutva - nazivamo ga drutvenim proizvodom. Iza datog drutvenog proizvoda krije se odgovarajui fond drutvenog rada. Drutveni fond rada nam pokazuje koliko je rada utroeno u stvaranje odgovarajueg drutvenog proizvoda,a iza svakog drutvenog proizvoda potrebno je utroiti odgovarajuu koliinu drutvenog rada,a iza svake vrste usluga, stoji i odgovarajui fond drutvenog rada. Veliina,vrsta i intenzitet ispoljavanja potreba temeljna su odrednica raspodjele ukupnog fonda rada na pojedine djelatnosti. Veliina potreba, tj. njihov kvantitativni ( koliinski ) iskaz je temeljni osnov rasporeda drutvenog fonda rada Za svaki proizvod mogue je iskazati potrebni rad ( ukljuuje se i minuli i tekui ) Srazmjerna raspodjela drutvenog fonda rada, tj. pridruivanje ( alociranje ) odgovarajue koliine rada na pojedina materijalna dobra, karakteristina je za sve zajednice - rije je o opem zakonu drutvene proizvodnje. Taj zakon djeluje autonomno, bez volje, elje i uticaja pojedinaca. Srazmjeran raspored drutvenog fonda rada upravo i osigurava ljudima uravnoteenost svih dobara koja su im neophodna za preivljavanje, tj. obezbjeivanje nastavka vrste

Proizvodna i potrona dobra kao osnov srazmjere

Ukupni fond drutvenog rada stvara drutveno bogatstvo jedne zemlje to bogatstvo se sastoji iz velikog broja materijalnih dobara i usluga koji slue za zadovoljavanje potreba ovjeka. Proizvodnja, podrazumijeva angaovanje razliitih inilaca. Rije je o aktivnosti spajanja sredstava za rad i predmeta rada sa radnom snagom. Za otpoinjanje procesa proizvodnje potrebno je angaovanje razliitih sredstava za rad, dakle maina, alata, objekata i sl. proizvodna dobra ( recimo sredstva za rad ) DOBRA potrona dobra ( na primjer line potrebe I (prva) odrednica rasporeda ukupnog drutvenog fonda rada Vrsta,koliina,stepen razvijenosti sredstava za rad Po istom principu angauju se predmeti rada i sam rad. I ta dva inioca ostaju bitne odrednice rasporeivanja ukupnog drutvenog fonda rada. II (druga) rasporeda ukupnog drutvenog fonda rada Radi se, o strukturi dobara koja uestvuju u zadovoljenju potreba proizvodne potronje ( zadovoljavanje svakodnevnih potreba ). Raspodjela ukupnog fonda drutvenog rada mora biti izvrena srazmjerno potrebama proizvodnje jedne ili druge vrste dobara.Ukoliko se ta raspodjela ne izvri na optimalan nain,dolazi do razliitih poremeaja u samom procesu drutvene reprodukcije.Poremeaji u procesu odvijanja samog toka drutvene reprodukcije prvi su indikator naruenosti srazmjera u raspodjeli ukupnog fonda drutvenog rada.

Promjene jednom ustanovljenih srazmjera

Veliina,vrsta i intenzitet ispoljavanja potreba temeljna su odrednica raspodjele ukupnog fonda rada na pojedine djelatnosti.

Raspodjelu ukupnog drutvenog fonda rada definie drutvo-drava Treba naglasiti da mnoge potrebe, nisu statine. Ljudske potrebe su podlone stalnim promjenama. Otuda imamo da je koliina rada uloena u stvaranje pojedinih vrsta dobara podlona stalnim promjenama. ak i onda kada nema promjena u traenim koliinama pojedinih dobara moe doi do promjena postojeih srazmjera u raspodjeli ukupnog fonda drutvenog rada. To e se uvijek deavati pod uticajem rasta,odnosno pada produktivnosti, zatim promjena prirodnih uslova vee ili manje dostupnosti izvora snabdijevanja, rasta stanovnitva, poveanja ili smanjenja vremena provedenog na radu i tako redom .Sve to zajedno vodi promjenama postojeih i stvaranju novih srazmjera.

Nain alociranja drutvenog fonda rada

Pretpostavka funkcionisanja ukupnog toka drutvene reprodukcije u jednoj zemlji je optimalna raspodjela ukupnog fonda drutvenog rada na pojedine djelatnosti - rije je o alokaciji rada. Dva su pristupa alokacije drutvenog fonda rada na pojedine djelatnosti. 1. svjesni ili planski pristup 2. stihijni ili trini pristup.

1. Svjesni ili planski pristup je onaj gdje ljudi sami procjenjuju koliko je svakog od dobara neophodno za zadovoljavanje pojedinih ovjekovih potreba i shodno tome vre alokaciju rada. Karakteristian je za male zajednice ( plemena pa ak i domainstva ) Centralno-planski sistem kao nain alociranja ukupnog drutvenog fonda rada pokazao se relativno neefikasnim. Problem je taj kada ljudi nisu htjeli da uzmu dobra koja su upravo za njih proizvedena.Iako bi planom bio korektno utvrivan broj potencijalnih potraivaa, problem je nastajao kad,ljudi nisu eljeli da odu po dobra koja su za njih pravljene.Nije bilo mogue prodrijeti do svijesti potroaa.injenica da alokacija rada nije mogla osigurati optimalno zadovoljavanje svih ljudskih potreba pa se moralo prei na nove metode. Primjer u knjizi sa proizvodnjom cipela 2. Prelo se na nove trine sisteme i metode.Metoda se koristi na nain to trite putem cijena reaguje tako da, kada odreenih dobara ima previe,odnosno premalo,neminovno dolazi do rasta,odnosno pada njihovih cijena.Kada je,nedovoljno pojedinih dobara,tada dolazi do rasta njihovih cijena. Rast cijena podstie proizvoae da poveavaju njihovu proizvodnju,a sa njom i ponudu.Obrnuta je situacija u sluajevima kada nekih dobara ima previe.Previe roba vodi smanjivanju njenih cijena,a smanjivanje cijena destimulie proizvoae da ih nastave dalje proizvoditi.

DRUTVENI PROIZVOD,NJEGOVI DIJELOVI

Drutvenim proizvodom zovemo ukupnu koliinu materijalnih dobara koji se proizvedu u jednoj zajednici,u odreenom vremenskom periodu. Budui da se radi o relativno velikom broju, uz to jo i veoma razliitih roba, ostaje pitanje njene strukture te naina mjerenja i iskazivanja njenog kvantiteta. U principu, dva su naina koji se koriste za iskazivanje veliine,odnosno kretanja drutvenog proizvoda. Prvi je: naturalni struktura ( kom, kg, m2 .... ) Naturalna struktura drutvenog proizvoda Naturalna struktura drutvenog proizvoda ukazuje od ega se sastoji materijalna proizvodnja jedne zemlje. Rije je o svim robama i uslugama koje proizvodi neka zemlja. Neke od proizvedenih dobara iskazujemo u kilogramima,tonama, vagonima npr.sluaj s proizvodnjom uglja, eljeza ita,voa i povra,zatim u litrima,hektolitrima npr.to je sluaj sa mlijekom,vinom,uljem,benzinom, komadima,kao to je sluaj s vozilima,razliitim vrstama namjetaja,opreme, kubnim metrima,prostornim ili kvadratnim metrima kao npr.uraeni putevi. Naturalni pokazatelji drutvenog proizvoda o vrsti i koliini dobara i razuenost po granama proizvodnje Naturalna struktura drutvenog proizvoda ukazuje nam da li je zemlja preteno agrarna, industrijska, turistika i tako redom. a drugi: vrijednosna struktura ( rad u asovima ili vrijednost dobara u novxcu ) Vrijednosna struktura drutvenog proizvoda
Naturalna struktura drutveniog porizvoda iskazuje se razliitim mjerama. Moe se,kvantificirati veliina svakog dobra ponaosob. Premda iz naturalne strukture drutvenog proizvoda moemo spoznati brojne injenice o stanju i kretanju u privredi neke zemlje, ta struktura nam ne prua dovoljno podataka za utvrivanje njegove ukupne veliine.To to naturalna struktura ne prua mogunost za kvantificiranje drutvenog proizvoda razlog je posve jednostavan. . OVO Da bi se kvantificirao drutveni proizvod, morale bi se, naravno, koristiti one mjere koje su u stanju da na jedinstven nain iskau sve ono to je stvoreno u jednoj zajednici u datom periodu. Postoje dva inioca koja su nedvosmisleno zajednika svim dobrima koja ljudi u procesu proizvodnje stvaraju. To su, I- rad iskazan u asovima provedenim u proizvodnji svakog dobra ponaosob i II- to je vrijednost proizvedenih dobara iskazana u novcu. Za iskazivanje ukupnog drutvenog proizvoda danas se koriste novani pokazatelji.Kao novana jedinica uzima se valuta same zemlje koja utvruje tu veliinu,ali i svjetska valuta. Svjetska valuta iju danas ulogu obavlja ameriki dolar je svakako pogodniji parametar budui da prua mogunost uporedivosti drutvenog proizvoda s drugim zemljama.

Bruto i neto proizvod

Drutveni proizvod se sastoji od minulog i tekueg rada. DRUTVENI PROIZVOD minuli rad tekui ( ivi ) rad

DRUTVENI BRUTO PROIZVOD ( ukljuuje i minuli i tekui rad ) DRUTVENI NETO PROIZVOD ( samo tekui rad ) zove se i NACIONALNI DOHODAK NOVOSTVORENA VRIJEDNOST Ako se posmatra drutveni proizvod sa aspekta rada koji je utroen u njegovo stvaranje,tada emo uoiti da se on sastoji od onog rada koji je ostvaren kroz koritenje sredstava za proizvodnju ( minuli rad ) i upotrebom ivog ili tekueg rada. injenica da je u stvaranju ukupnog drutvenog proizvoda troen minuli rad on se prilikom raspodjele drutvenog proizvoda mora posebno izdvojiti a potom i nadoknaditi. Nadoknada minulog rada u proizvodnji utroenih sredstava,pretpostavka je zapoinjanju novog,tj. narednog proizvodnog procesa. Tekui ili ivi rad, je onaj dio rada u drutvenom proizvodu koji se ne mora nadoknaivati za naredni proizvodni proces.On je onaj dio rada koji ini tekuu potronju,tj.za obnavljanje radne energije kako bi se proizvodni proces mogao nastaviti. Drutveni proizvod se sastoji od minulog i tekueg rada. Takva njegova struktura posmatrana zajedniki zove se drutvenim bruto proizvodom. Tekui ili ivi rad sadran u strukturi drutvenog proizvoda zove se drutveni neto proizvod. Drutveni neto proizvod zove se jo i novostvorena vrijednost ili nacionalni dohodak.

Funkcionalna struktura drutvenog proizvoda

Funkcionalna struktura drutvenog proizvoda govori nam u koje se svrhe koriste proizvedena dobra. Da bi se proizvodnja mogla,neprekidno obnavljati, drutveni proizvod mora u sebi da sadri odgovarajuu koliinu materijalnih dobara koji e se upotrijebiti u narednom proizvodnom procesu. To,znai da se u okviru ukupnog fonda drutvenog rada mora izdvojiti rad koji e se upotrijebiti za stvaranje sredstava za rad,maina,alata,objekata i kao i predmeta rada,tj. sirovina. Minuli rad se mora izdvajati da bi se mogli zapoeti slijedei ciklusi proizvodnje-reprodukcije. Sredstva za rad i predmeti rada ine materijalnu osnovu koja osigurava narednu,tj.novu reprodukciju.Da bi se reprodukcija nesmetano odvijala, nije dovoljno raspolagati samo sa sredstvima za rad i predmetima rada, potrebni su nam jo i ljudi koji e pokretati maine i hraniti ih odgovarajuim sirovinama. Potreban je rad.Rada ne bi,bilo bez obnavljanja energije ljudi koji uestvuju u procesu proizvodnje.Poto se obnavljanje energije obezbjeuje troenjem razliitih vrsta potronih dobara,ona se,moraju nai kao dio drutvenog proizvoda. Funkcionalnu strukturu drutvenog proizvoda ine,oni njegovi dijelovi koji se koriste za osiguranje temeljnih pretpostavki nesmetanog obavljanja permanetnog proizvodnog procesa. Rije je o proizvodnim i potronim dobrima. Znaajno je napomenuti da ta struktura mora biti i funkcionalno usklaena.To znai da u okviru drutvenog fonda rada moraju postojati odgovarajue proporcije rasporeda rada na dio koji se koristi za stvaranje proizvodnih dobara i dio koji se troi za obezbjeivanje neophodnih potronih dobara.

POTREBAN PROIZVOD I VIAK PROIZVODA

Da bi bilo koja zajednica, ili ljudsko drutvo u cijelosti, moglo opstati, mora permanentno zadovoljavati razliite potrebe. Svo lanstvo datog drutva nije niti pak moe biti ukljueno u proces proizvodnje.Tu su, prije svega, djeca i stari ljudi.Obje te kategorije u odreenom ivotnom dobu nisu sposobne za rad.Tu su zatim,invalidi,bolesnici i druge sline osobe koje se ne mogu ukljuiti u proizvodni proces.

Sve kategorije koje su angaovane u proizvodnom procesu moraju da stvaraju raliita dobra daleko vea od onih dobara koja su potrebna samo njima Pekari npr. moraju da proizvedu mnogo vie hljeba od koliine koja je neophodna da bi se zadovoljile potrebe svih onih koji rade u neposrednoj proizvodnji.Oni hljeb moraju da proizvode i za one koji rade izvan proizvodnog procesa kao npr.za ljekare, profesore, policiju,vojsku,djecu, penzionere,bolesnike,invalidna lica i tako redom. potreban proizvod Zato sve to se stvara u okviru drutvenog proizvoda moe se posmatrati kroz potreban proizvod DRUTVENI PROIZVOD viak proizvoda potrebe drutvene nadgradnje potrebe neposrednih proizvoaa

Potreban proizvod
Potreban proizvod je koliina dobara koja je neophodna za zadovoljenje potreba neposrednih proizvoaa .To je,ona koliina hljeba, mlijeka mesa,odjevnih predmeta,obue i tako redom koji su neophodni da bi se zadovoljile potrebe svih koji su ukljueni u neposrednu proizvodnju. Proizvoai hljeba - e sami proizvesti njima potreban hljeb do mlijeka, mesa, odjee obue doi putem meusobne razmjene. Razmjenjujui meusobno dobra koja stvaraju, neposredni proizvoai dolaze do razliitih upotrebnih vrijednosti koja im koriste za preivljavanje, tj. obnovu radne energije.Rad koji se u okviru ukupnog fonda rada izdvaja da bi se stvorio potreban proizvod naziva se potreban rad. Vrijeme koje neposredni proizvoai provedu radei u proizvodnji da bi se stvorio potreban proizvod nazivamo potrebnim vremenom.

Viak proizvoda
U procesu proizvodnje neposredni proizvoai su angaovani vie od vremena koje je neophodno da bi se stvorio potreban proizvod. Vrijeme koje oni provedu u procesu proizvodnje iznad vremena neophodnog za stvaranje potrebnog proizvoda naziva se vikom vremena. Radei vie od vremena koje je neophodno da se stvori potreban proizvod, oni time stvaraju dodatna dobra.Rad utroen u stvaranje tih dobara zove se vikom rada,a dobra koja se tako stvore zovu se viak proizvoda. Kada je rije o dobrima koja se stvaraju u okviru vika radnog vremena, njihova naturalna struktura se ni po emu ne razlikuje od onog to se stvara u vremenu koje je oznaeno kao potrebno vrijeme.

potrebno vrijeme UKUPNO VRIJEME viak vrijemena

potreban proizvod UKUPAN PROIZVOD viak proizvoda

Neposrednim proizvoaima NAMJENA PROIZVODA Za drutvenu nadgradnju penzioneri, djeca, invalidi...

Viak proizvoda iju naturalnu stukturu ine potrona dobra koriste se za zadovoljavanje potreba kategorija koji rade i institucijama drutvene nadgradnje, tj. obavljaju koristan rad u okviru institucija zdravstva, obrazovanja, uprave (vojska, policija, sudstvo, administracija i sl.). Dio potronih dobara vika proizvoda koriste se isto tako za podmirivanje linih potreba nesposobnih za rad,djece,starih ljudi.Kao to je sluaj sa potrebnim proizvodom,i viak proizvoda je promjenljiva kategorija.to su drutva razvijenija,potrebe za vikom proizvoda su sve vee i obrnuto. Razvijena drutva i sredine su osposobljene da sa manjim vremenom, odnosno manjim potrebnim radom, stvaraju vei rast potrebnog proizvoda a samim tim i jaaju materijalnu osnovu drutva.

Potreban proizvod i viak proizvoda u drutvenom proizvodu

Drutveni bruto proizvod je sve ono to se u materijalnoj proizvodnji stvori u odreenom vremenu. Sastoji se iz prenijete ( minuli rad ) i novododate vrijednosti ( tekui rad ) . Drutveni neto proizvod je novododata,ili novostvorena vrijednost.To je,ivi rad koji je troen u procesu materijalne proizvodnje.Zove se jo i nacionalni dohodak. Potreban proizvod i viak proizvoda isto kao i nacionalni dohodak mogu se troiti bez posljedica na tok drutvene reprodukcije.

Kada se iz drutvenog proizvoda uzima vie od onog to ini vrijednost iskazanu kroz potreban proizvod i viak proizvoda,tada dolazi do potkopavanja osnova reprodukcione supstance. Rije je,o potronji koja neminovno vodi umanjivanju materijalnog bogatstva jednog drutva.Umanjivanje materijalnog bogatstva jednog drutva smanjuje njegove reprodukcione sposobnosti, a samim tim vodi ga opem siromatvu, padu ivotnog standarda i bijedi svake vrste.

REPRODUKCIJA I NJENE ZAKONITOSTI

Pitanje ta je reprodukcija

ovo ovo

Stalno obnavljanje proizvodnog procesa nazivamo reprodukcijom.

Poto je proizvodnja drutveni proces, tada je mogue izvesti i novu odrednicu drutvene reprodukcije koja je proces stalnog obnavljanja proizvodnje. Drutvena reprodukcija - Rije je o procesu u okviru kojeg ta aktivnost prolazi kroz vei broj meusobno povezanih i uslovljenih faza. Faze Drutvene Reprodukcije ( CIKLUS ) I faza - proizvodnja Prvu fazu procesa drutvene reprodukcije ini proizvodnja. II faza - raspodjela Faza raspodjele u proizvodnji stvorenih dobara. III faza - razmjena Zatim dolazi razmjena.Razmjena je nain da se pribave i druga dobra koja su neophodna za zadovoljavanje razliitih potreba ovjeka. IV faza - koritenje Nakon to su kroz razmjenu pribavljena i druga neophodna dobra,tek tada poinje njihovo koritenje, tj. zadovoljavanje potreba.

Proizvodnja

Koritenje Razmjena

Raspodjela

POSLIJE ZAVRETKA CIKLUSA IDE NOVI CIKLUS SA ISTIM FAZAMA

Da bi nova proizvodnja mogla zapoeti, moraju se prethodno okonati sve etiri faze drutvene reprodukcije. I - da bi se reprodukcija mogla odvijati,prvo,neophodno je obezbijediti odgovarajuu koliinu materijalnih dobara koja e kao dobra proizvodne potronje osigurati stvaranje novih vrijednosti. Rije je o potrebi obezbjeivanja neophodnih sredstava i predmeta rada koji su u prethodnom proizvodnom procesu bili utroeni. II - drugu pretpostavku ini osiguravanje materijalnih dobara neophodnih za linu potronju neposrednih proizvoaa. Nije mogue poinjati novu proizvodnju bez obnavljanja radne energije. Neposredni proizvoai moraju prethodno raspolagati odgovarajuom koliinom proizvoda namijenjenih ishrani,za odijevne predmete,ogrjev,stanovanje itd. - proizvodnja se ne bi mogla odvijati ukoliko je ne bi podravale institucije kao to su zdravstvo, obrazovanje, uprava,te svi oni koji se objektivno smatraju nesposobnim za rad. I za takve je kategorije, takoer, nuno osigurati odgovarajua potrona dobra. III- tree,osiguravajui nune pretpostavke relevantne za otpoinjanje nove reprodukcije, mora se uvaavati i injenica o neophodnosti uspostavljanje potrebnih srazmjera izmeu dobara koja se angauju u novom proizvodnom procesu.Unutar svake grupe dobara koja se ukljuuju u proizvodni proces mora se,uspostaviti odgovarajui odnosi. Ako bi kod proizvodnih dobara bile dostatne, maine,alati i sirovine,a ne bismo imali spremne graevinske objekte u kojima e se proizvodnja obavljati, nju ne bismo mogli otpoeti.Slina je situacija i kod potronih dobara.Obezbijedili smo,proizvode pia, prijevoz, obuu odijevne predmete,a nismo obezbijedili dovoljno proizvoda ishrane,prostora za stanovanje.Tada novu proizvodnju ne bismo mogli zapoeti.

Vrste reprodukcije
Kada se govori o reprodukciji kao procesu stalnog obnavljanja proizvodnje, to njeno obnavljanje moe biti razliito. prosta Ako se reprodukcija obavlja na istim osnovama,zovemo je prostom ili jednostavnom reprodukcijom Kada se radi o prostoj reprodukciji, to je pokazatelj da jedno drutvo zajednica, narod ili drava nemaju dovoljno vika proizvoda,odnosno da viak rada i viak proizvoda koji ostvaruju neracionalno rasporeuju. Prosta reprodukcija nije normalno stanje,ona je prije pokazatelj sistema koji dominira tim drutvom Umanjena ili opadajua reprodukcija je takvo stanje u kom je veliina drutvenog proizvoda manja od prethodnog Umanjena reprodukcija je posljedica razliitih problema u kojima se jedna zajednica. Rije je o elementarnim, poplavi,sui,zemljotresima,ali isto tako i o revolucijama,ratnim razaranjima,bolestima itd.Kod reprodukcije koja se obavlja na umanjenim osnovama,drutvu se uvijek namee problem obezbjeivanja dovoljnih koliina dobara namijenjenih linoj, odnosno zajednikoj potronji.

umanjena REPRODUKCIJA

Obnavljanje proizvodnje na uveanim osnovama nazivamo proirenom reprodukcijom. Da bi se reprodukcija mogla odvijati na uveanim osnovama,nuno je da tekua proizvodnja stvori vie dobara od obima koji je dovoljan za obnavljanje reprodukcije,tj.njeno reprodukovanje na postojeim osnovama.To,znai da viak proizvoda mora biti vii od iznosa koji je potreban za zadovoljavanje linih i zajednikih potreba kategorija koje nisu ukljuene u neposrednu proizvodnju.to je taj dio vika proizvoda vei,bit e svakako i vei obim proirene reprodukcije i obrnuto.

proirena

PROIZVODNJA
Proizvodnja je temeljna i prva faza drutvene reprodukcije. Kada ne bi bilo proizvodnje, ne bi bilo ni ostalih faza. Proizvodnja,moe postojati bez drugih faza drutvene reprodukcije. Kao fazu drutvene reprodukcije, proizvodnju moemo posmatrati sa razliitih aspekata. Moemo je posmatrati,s tehnikotehnolokog aspekta, organizacionog, upravljakog, sistemskog, sa aspekta vlasnitva sredstava za proizvodnju i tako redom. Proizvodnja ona faza drutvene reprodukcije u okviru koje se stvara nova vrijednost. Kakva je razlika izmeu slijedeih definicija 1. 1 - proizvodnje kao stvaranje dobara za zadovoljavanje potreba ljudi i 2 - proizvodnje iji je karakter stvaranje dobara- roba

2.

Kada se govori o svrsishodnosti proizvodnje,uvijek imamo na umu njenu ulogu u stvaranju dobara radi zadovoljavanja potreba ljudi neke zajednice. Proizvodnja ija je svrha stvaranje dobara radi zadovoljavanja potreba polazi od toga da se potrebe lanova drutva moraju zadovoljavati bez obzira da li pojedinac uope, na koji nain i koliko uestvuje u stvaranju tih dobara. Kada se radi o stvaranju dobara-roba, tu se neminovno vodi rauna koliko se vremena utroi na stvaranju potrebnih dobara, ko je i na koji nain uestvovao u tom procesu,kolika je i kakva participacija pojedinaca u stvaranju odreenog dobra i koliko mu od stvorenog pripada.Stvaranje dobara radi podmirivanja potreba posmatra zajednicu samo kao potroaa.To je tipian odnos drutava koja su utemeljena po modelu prvobitne zajednice.Proizvodnja dobara-roba dozvoljava,da pojedini lanovi zajednice polau vea prava na tako stvorena dobra, a drugi manja. Oni koji vie doprinose stvaranju nekog dobra imaju i vea prava pri njegovoj raspodjeli. Pri tome se ne obazire na injenicu da li su njegove potrebe, vee, manje ili, pak, jednake ostalim lanovama zajednice.

ROBNA PROIZVODNJA I ROBA

Proizvodnja dobara za zadovoljavanje potreba ljudi i proizvodnja dobara roba nije, niti moe biti, definicija robe i robne proizvodnje. Robna proizvodnja je onaj oblik stvaralakih aktivnosti u okviru kojih se dobra ne proizvode da bi se zadovoljavale potrebe onih koji su ih stvarali ve za zadovoljavanje potreba drugih. Tom proizvodnjom se stvara nova vrijednost.Rad koji se za takvu proizvodnju troi je koristan rad i kao takav uveava drutveni proizvod i bogatstvo naroda uope. Robna proizvodnja u procesu drutvene reprodukcije ukljuuje i fazu razmjene to nije sluaj kod proizvodnje, gdje se dobra koriste za zadovoljavanje potreba onih koji su ih proizvodili. mamo dva sistema uspostavljanja odnosa. Prvi je naturalni,tj. direktni i drugi,robno-novani ili kako ga jo zovemo indirektni nain. Tada se moe i govoriti o dva oblika robne proizvodnje: o naturalnoj i robnoj.

Naturalna proizvodnja
Pitanje ta je naturalna proizvodnja? OVO Naturalna proizvodnja predstavlja onaj oblik proizvodnje u okviru koje sami proizvoai, tj.neposredni stvaraoci materijalnih dobara postaju potroai.

Cilj naturalne proizvodnje je neposredna potronja stvorenih materijalnih dobara. Sva stvorena dobra se na licu mjesta dijele i odmah potom i troe. Naturalna proizvodnja nije imala ozbiljniju ulogu u podsticaju razvoja proizvodnje i napretku drutva uope.Dominirala je ekonomskim sistemom prvobitne zajednice. Robovlasniki drutveno-ekonomski odnosi isto kao i feudalni sistem takoer su utemeljivani na modelu naturalne proizvodnje.U okviru tih drutvenih sistema su, meutim, stvarani preduslovi za prelazak na robnu proizvodnju. Naturalna proizvodnja nije u potpunosti iezla.Primjenjuje se najee u manje razvijenim zemljama, prije svega u privredi seoskog gazdinstva.

Robna proizvodnja
Pitanje ta je robna proizvodnja?

OVO

Robna proizvodnja predstavlja onaj oblik aktivnosti u kojem se dobra ne proizvode da bi se istim zadovoljavale potrebe neposrednih proizvoaa ve se proizvode za zadovoljavanje potreba drugih.

Kontakti izmeu proizvodnje i potronje,tj.razmjena meu proizvoaima razliitih materijalnih dobara vri se na dva naina. 1. Prvo,neposrednim razmjenjivanjem jednog dobra za drugo i drugo,kroz kupoprodajne odnose,tj.upotrebu novca.Naturalna proizvodnja nije imala ozbiljniju ulogu u razvoju proizvodnje i drutva uope. Ona je mogla da bude samo prelazno rjeenje u razvoju pojedinih dutveno-ekonomskih formacija. 2. Robna proizvodnja i njoj sljedstvena razmjena roba uz upotrebu novca do maksimuma su pojednostavili proces razmjene. Time su bile stvorene sve pretpostavke za nove drutveno-ekonomske odnose i nove drutvene formacije. Sa robnom proizvodnjom dolo je do nesluenog rasta proizvodnje, a sa njom i do sve ubrzanijeg razvoja ljudskog drutva i civilizacije u cijelosti. Naturalna proizvodnja oblik proizvodnje u okviru koje sami proizvoai, tj.neposredni stvaraoci materijalnih dobara postaju potroai. Robna proizvodnja predstavlja aktivnost u kojoj se dobra ne proizvode da bi se istim zadovoljavale potrebe neposrednih proizvoaa ve se proizvode za zadovoljavanje potreba drugih.

Robna proizvodnja

ZAKON VRIJEDNOSTI
- Proizvodnja kao proces stvaranja razliitih dobara,ne mora uvijek biti istovremeno i stvaranje dobara ili roba. - Svaka proizvodnja nije i ne mora biti i robna proizvodnja. - Tada dobra nastala u kakvom proizvodnom procesu nisu, odnosno ne moraju, nuno biti robe. Osnova svojstva robe Cilj svake proizvodnje je stvaranje dobara za zadovoljavanje ljudskih potreba. Svako dobro koje se stvara u procesu proizvodnje mora da ima nekakvu upotrebnu vrijednost. Ono mora,da prui mogunost za zadovoljavanje neke ljudske potrebe. I Upotrebna vrijednost je prva pretpostavka,koja se zahtjeva da bi se za neko dobro moglo rei da je roba.Ako neko pravi cipele i napravi recimo br.55, cipela sa tom veliinom oito nee nikom trebati poto ne postoje ljudi s tom veliinom stopala. -Taj proizvod nema svoju upotrebnu vrijednost premda je nastao kao posljedica proizvodnje i zalaganja u tom procesu procesu. - Ako je proizvedene cipele proizvoa poeo sam da koristi, proizveo ih dakle za sebe, tada one, takoer, nisu roba II Da bi cipele mogle biti roba,proizvoa ih mora praviti za druge,a ne za sebe.Da bi one bile roba,on ih mora odnijeti na pijacu i prodati ih. Ako ih je na pijaci prodao,novcem dobivenim prodajom cipela sada e moi kupiti materijal za izradu drugih cipela i tako redom.U primjeru s cipelama ispunjene su sve pretpostavke da se taj proizvod ljudskog rada moe smatrati robom.Cipele su,proizvod osmiljenog ljudskog rada,one imaju upotrebnu vrijednost i,proizvedene su za druge.Rije je,o dobru za ije je stvaranje troena ljudska energija,imaju korisno svojstvo i to njihovo svojstvo je postala upotrebna vrijednost za druge. Roba mora imati svojstva 1 - proizvod osmiljenog ljudskog rada ( za proizvodnju se troi ljudska energija ) 2 - da ima upotrebnu vrijednost ( ima korisno svojstvo ) 3. - da je proizvedena za druge (korisno svojstvo je upotrebna vrijednost za druge)

Upotrebno i prometno svojstvo robe

Upotrebna vrijednost ma kog materijalnog dobra utvruje se raznim ulima, opipom, pogledom,okusom,praktinim probama, upotrebom, odnosno koritenjem. Upotrebna vrijednost je egzaktno svojstvo i svako je,sposoban da ocijeni upotrebnu vrijednost nekog dobra .Nakon to je utvreno da neko dobro posjeduje korisno svojstvo,ostaje da se utvrdi i drugo njegovo svojstvo,tj.slui li zadovoljavanju potreba onih koji su ga proizveli ili koristi zadovoljenju potreba drugih.Ovo svojstvo provjerava se prometnom vrijednou. Prometna vrijednost je pokazatelj ima li proizvod svog kupca,odnosno da li je on prodat. Prometna vrijednost je,izraz oba njegova svojstva .inom prodaje potvruje se da je on ba bio pravljen za druge,dok je sama kupovina istovremeno i potvrda njegove upotrebne vrijednosti,tj. korisnosti.

Vrijednost robe
Nastajanje vrijednosti je neto na emu poiva cjelokupni ekonomski sistem.Vrijednost pokazuje ono to je nevidljivo.Rije je o onoj sadrini kroz koju uoavamo kako je neki proizvod vrijedniji od drugog. Motocikl je vrijedniji od bicikla,automobil od motocikla,kua od automobila i tako redom. Zato je bicikl manje vrijedan od motocikla? Iskljuivo zbog injenice to u proizvodnju bicikla treba uloiti manje rada nego u proizvodnju motocikla. Sam model utvrivanja vrijednosti je posve jednostavan: vea koliina uloenog rada odrednica je vee vrijednosti, a manja koliina manje vrijednosti. Iako je model utvrivanja vrijednosti posve jednostavan, s nastajanjem vrijednosti to nije sluaj. Stvaranje vrijednosti podrazumijeva takve aktivnosti koje je teko predstaviti i kroz jednu kompletnu naunu disciplinu.

Konkretan i apstraktan rad

U procesu stvaranja ma kog materijalnog dobra nije teko uoiti dvostruki karakter rada koji se ulae prilikom njegova nastajanja. APSTRAKTAN RAD sami rad kao fiziko naprezanje proizvoaa ili troenje ljudske energije i velika razliitost uinjenih radova.Sama injenica da smo radili,pokazuje zato takav rad nazivamo apstraktnim. Upravo je taj rad i stvaralac vrijednosti. Vrijednost odreuje koliina apstraktnog rada uloena u stvaranje nekog dobra. Rad koji doprinosi stvaranju konkretnih proizvoda nazivamo konkretnim radom. Troenjem vlastite ovjekove energije,tj.fizikim ili psihikim naprezanjem stvaraju se razliita materijalna dobra.Tim radom stvaramo odjevne predmete, obuu,hljeb,bicikl,kuu.Rije je o velikom broju razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje brojnih ovjekovih potreba. temeljna odrednica VRIJEDNOSTI ROBA konkretan pokazatelj UPOTREBNE VRIJEDNOSTI ROBA

KONKRETAN RAD

APSTRAKTAN RAD KONKRETAN RAD

Prost i sloen rad

Kako se vrijednost roba iskazuje - KAO VRIJEME PROVEDENO NA RADU S obzirom da je uobiajena jedinica mjerenja vremena sat, broj sati provedenih u izradi svakog materijalnog dobra pokazatelj je, odnosno mjera je njegove vrijednosti. Ako recimo deset sati provedemo na radu,stvorit emo upola manju vrijednost od rada koji je trajao dvadeset sati.Uz pripremljena sredstva za rad za deset sati rada ovjek je,sposoban da napravi jedne pantalone, a za dvadeset radnih sati jednu jaknu.Otuda imamo da je jakna dvostruko skuplja od pantalona. Uzmimo jo jedan primjer:recimo da su u pitanju radovi drvosjee i radnika koji radi na iskopavanju zemlje za kakav kanal.U toku osmosatnog radnog dana,radnik uz pomo alata kakvi su kramp i lopata iskopa dva metra kanala dubine jedan metar.Kada je u

pitanju rad drvosjee,tada imamo da je za isto vrijeme,tj.za osam sati rada i upotrebu sjekire kao glavnog alata u mogunosti nacijepati etiri kubna metra drva.Otuda e vrijednost dva duna metra iskopanog kanala biti jednako vrijedna kao i etiri metra iscijepanih drva. Ovim primjerima nije mogue objasniti - zato je rad ljekara vredniji od rada frizera ( ianje za 20 minuta plati se 5 KM, a pregled kod ljekara 30-50 KM ) - zato je rad radnika na proizvodnji cigle manje vrijedan od rada naunika, informatiara i sl. U ovim primjerima vidimo da isto vrijeme provedeno na radu nema istu vrijednost. prost rad ( manja vrijednost ) Posao za koji se ne trai visok stepen znanja smatra se prostim radom sloen rad ( vea vrijednost ) Svaki posao za koji se trai visok stepen znanja smatra se sloenim radom Da bismo mogli pristupiti izradi kakvih komplikovanih proizvoda, neophodno je imati relativno visoko znanja To je razlog to je rad jednog ljekara sloeniji od rada frizera U poslu ljekara veliki je minuli rad na uenju SLOENI RAD JE UMNOENI PROSTI RAD

Preneseni i tekui rad kao stvaraoci vrijednosti

Stvaranje vrijednosti podrazumijeva fiziko i umno naprezanje. U stvaranju vrijednosti jednako uestvuju kako minuli, tj. prenijeti rad, tako i tekui, odnosno ivi rad. Treba uz to na umu imati i injenicu da razliiti proizvoai u stvaranju jednog te istog proizvoda imaju potpuno razliito vrijeme. Razliiti proizvoai troe razliitu koliinu radnog vremena u stvaranju istog proizvoda. Pri takvom stanju ostaje i pitanje ije se utroeno vrijeme priznaje, te kako se od drutva prihvaeno radno vrijeme verifikuje MINULI (PRENESENI) RAD Minuli ili preneseni rad,predstavlja onu koliinu rada koji je trebalo utroiti da bi se proizvela ona vrsta materijalnih dobara bez kojih se proizvodnja ne bi mogla zapoeti. Rije je o onom radu koji je uloen u stvaranje neophodnih sredstava za proizvodnju.Da bismo stvorili novu vrijednost,neophodno je angaovati odgovarajue maine, alate, poslovne objekte kao i odgovarajuu koliinu sirovina,pomonih materijala, energije.Svi ti faktori postaju bitna odrednica vrijednosti svakog novog proizvoda.Sredstva za rad i predmeti rada predstavljaju, prenijeti ili minuli rad Minuli rad utie na vrijednost proizvoda dvostrano: 1. kroz koliinu rada da se stvore sredstva za rad 2. koliine sredstava koja se koriste za rad TEKUI (IVI) RAD Tekui ili ivi rad je neposredno ukljuen u stvaranje vrijednosti svih materijalnih dobara.On je i najznaajniji inilac vrijednosti roba.Rije je,o onoj odrednici koja se,ispoljava kao ukupno vrijeme provedeno na radu,to je temeljni pokazatelj vrijednosti, ali isto kao i sposobnost optimalne upotrebe sredstava za rad i predmeta rada.. Pod pretpostavkom da je koliina uloenog minulog rada data veliina i da su ti uslovi jednako i unaprijed poznati svim proizvoaima, koliina tekueg rada uloena u stvaranje nekog materijalnog dobra postaje osnovna odrednica vrijednosti.Sa padom ili rastom koliine uloenog rada pada,odnosno raste vrijednost proizvedenih dobara. U drutvu gdje vie proizvoaa,uestvuju u stvaranju istog proizvoda, javljati e se razliito vrijeme pri izradi jednog te istog proizvoda.

Drutveno potrebno radno vrijeme injenica je da dva ili vie proizvoaa mogu ostvarivati razliito vrijeme u proizvodnji jednog te istog proizvoda. Tada se mogu pojavljivati i razliite vrijednosti tih proizvoda. Uzmimo za primjer proizvoae hljeba.Recimo da tri pekare proizvode hljeb i da prva kilogram hljeba proizvede za 50,druga za 60,a trea za 70 minuta rada.U prvoj pekari vrijednost kilograma hljeba e se odreivati na osnovu 50 minuta rada,u drugoj na osnovu rada od 60 minuta i tree 70 minuta rada..Nae li se hljeb ne u istoj,ve i u tri razliite prodavnice sigurno je da nee biti onih koji e htjeti da uzmu hljeb u iju je proizvodnju utroeno 70 minuta rada. Svi e htjeti da dou do hljeba ija je vrijednost odreena pedeset minutnim radom.Tranja hljeba iju je vrijednost odredilo 50 minuta radnog vremena napravilo bi u prodaji takav haos da se ni na koji nain ne bi moglo regulisati kojem od potroaa,odnosno graana treba pripasti prvenstvo da nabave hljeb ija je vrijednost odreena pedeset minutnim radom.

Praksa to rjeava na nain to potroaima nudi neku srednju vrijednost, tj. onu vrijednost koju je ostvario proizvoa sa prosjenim vremenom.U naem primjeru bio bi to proizvoa koji je ostvario vrijeme od 60 min.rada.Graani e tom vrijednosti upotpunosti biti zadovoljni. Drutvo mora ocjeniti okvire utroenog vremena odnosno vrijednost robe Vrijeme uloeno u proizvod definie i njegovu vrijednost Drutveno potrebno radno vrijeme vrijeme koje je neophodno da se uz prosjene uslove privreivanja stvori odgovarajue dobro.

Uticaj produktivnosti na vrijednost

Rastom ili padom koliine apstraktnog ljudskog rada uloenog u proizvodnju nekog dobra,poveava se ili smanjuje njena vrijednost rije je o individualnoj vrijednosti. Kada se radi o proizvodu iste vrste koji proizvode razni subjekti vrijeme se u okviru institucije drutveno potrebnog radnog vremena svodi na jedinstveno drutvo definie potrebno prosjeno vrijeme Produktivnost je stvaralaka mo

Sposobnost da uz manji rad ili proizvedemo isto proizvoda Stvaralaka mo je sposobnost da uz isti rad proizvedemo veu koliinu proizvoda,odnosno da uz manje rada proizvedemo istu koliinu proizvoda. - S obzirom da je produktivnost manje rada u proizvodnji nekog dobra, ona uvijek vodi do smanjivanja njegove vrijednosti. - Pad produktivnosti ima obrnute efekte. Poto u istom vremenskom periodu stvaramo manje proizvoda, troimo vie rada za njihovu proizvodnju. Pad produktivnosti znai rast vrijednosti tako proizvedenih dobara. Ako rast produktivnosti vodi smanjivanju vrijednosti,a pad njenom poveanju,moglo bi se zakljuiti ima li smisla podsticati rast produktivnosti ako njen rast vodi smanjivanju vrijednosti robe. Rast produktivnosti utie na smanjivanje individualnog vremena u proizvodnji date robe.Rast produktivnosti najee vodi rastu proizvodnje, tj. rastu koliine proizvedenih jedinica.Sve to zajedno vodi uveanju ukupnog drutvenog proizvoda.

Sposobnost da uz isti rad proizvedemo vie proizvoda

Uticaj intenzivnosti na vrijednost

Intenzivnost je fiziko,odnosno umno naprezanje ovjeka u procesu rada troenje ovjekove energije u procesu rada Pitanje - Kako promjene u intenzivnosti utiu na promjene vrijednosti proizvedenih roba Odgovor - 1. Ako intenzivnost, tj.vee umno ili fiziko naprezanje znai i vei broj proizvedenih jedinica, vrijednost tako proizvedenih dobara se nee promijeniti. Vee naprezanje obezbjeuje samo vei broj proizvedenih jedinica. 2. Manje naprezanje odnosno manji utroak energije zaposlenog,vodi manjoj koliini proizvedenih dobara.Sa manjom intenzivnosti imat emo,samo manju koliinu proizvedenih jedinica. Stanje je potpuno drugaije u sluajevima kada dolazi do opeg prosjenog rasta intenzivnosti i kad taj njen rast u istom omjeru ne prati i rast ukupne mase proizvedenih dobara. 3. Ako opi prosjean rast intenzivnosti ne prati u istom omjeru rast mase proizvedenih dobara,takav rast vodi poveavanju vrijednosti robe.U ovakvim sluajevima intenzivnost podrazumijeva vei utroak radne snage,pri emu to troenje ne doprinosi jednakom rastu broja proizvedenih jedinica. 4. Slina je situacija i u sluajevima gdje opi prosjeni pad intenzivnosti vodi smanjivanju mase proizvedenih jedinica pri emu smanjivanje intenzivnosti ne vodi adekvatnom smanjivanju proizvedenih jedinica.U takvim sluajevima pad intenzivnosti vodi smanjivanju vrijednosti proizvedenih dobara Krae SLIKOM Ove 4 take mogu se ovako predstaviti 1 vie proizvoda vrijednost proizvoda ista manje proizvoda vrijednost proizvoda ista isto proizvoda vrijednost proizvoda vea isto proizvoda vrijednost proizvoda manja

poveanje intenzivnosti

3 pad intenzivnosti

MJERENJE VRIJEDNOSTI ROBA

Koliina apstraktnog ljudskog rada je jedina odrednica vrijednosti robe. U uslovima kada vie samostalnih robnih proizvoaa uestvuju u proizvodnji iste robe,vrijednost se ne odreuje individualnim vremenom ve veliinom prosjenog vremena koje je utroeno u njenom stvaranju. Rije je o vrijednosti koja se utvruje u okviru institucije drutveno potrebnog radnog vremena. Premda vrijednost proizvedenih dobara odreuje koliina vremena koje se utroi u proizvodnji svakog konkretnog proizvoda,u praksi se tako vrijednost ne iskazuje. U prodaji vrijednost robe niko ne iskazuje brojem asova utroenog rada.Da se asovima utroenog rada vrijednost robe ne iskazuje,vie je razloga. Sistem je dosta komplikovan.On zahtijeva precizno mjerenje vremena kako prenijetog tako i novododatog rada koji se troi u proizvodnju svakog dobra, zatim evidentiranje podataka o utroenim asovima rada,uvanje podataka, ili dugotrajno pamenje svih tih podataka itd. U praksi se vrijednost robe definie njenom prometnom ( relativnom ) vrijednosti

Prometna ili relativna vrijednost robe

Proizvodnja za druge to je jedna od pretpostavki koja mora biti zadovoljena da bi neko dobro bilo roba. Da bi se razmjena izmeu neposrednih proizvoaa mogla neometano odvijati,predmet razmjene moraju biti dobra razliite upotrebne vrijednosti. Prometna ili relativna vrijednost ispoljava istovremeno obje te pretpostavke. Srazmjenski odnos koji pokazuje koliko se jednog dobra mora osigurati da bi se dobilo neko drugo pokazatelj je prometne vrijednosti. Ovdje jedna roba slui za iskazivanje vrijednosti drugoj. Otud se uz naziv prometna vrijednost kao sinonim koristi jo i izraz relativna vrijednost. Ako nastojimo da razmijenimo jednu robu za neku drugu,roba koja se nudi u relativnom je odnosu naspram svih drugih roba koje elimo za nju da dobijemo. Na primjer - da raspolaemo sa vreom od 45 kilograma brana i da isto elimo razmijeniti za ulje.Za brano,moe se dobiti 15 litara ulja. Ove dvije robe su meusobno mjerljive imaju prometnu vrijednost - da je brano trebalo mijenjati za bicikl,vrea od 45 kilograma,nije u mogunosti da se razmjeni za bicikl poto ponuene robe nisu meusobno mjerljive veliine ( nemaju prometnu vrijednost ).

Prometna vrijednost i vrijednost

Apstraktni ljudski rad je temeljna odrednica vrijednosti. Vrijednost robe definie koliina uloenog rada ( asova rada ) Iskazujui vrijednost robe kroz instituciju prometne vrijednosti,taj nam proces razotkriva nekoliko zanimljivih posebnosti. I Prva nas posebnost upozorava na injenicu kako u procesu razmjene jedna roba slui da iskae vrijednost nekoj drugoj. Otuda imamo da se jedno dobro stalno nalazi u relativnom obliku, a drugo u obliku ekvivalenta. U naim primjerima brano 45 kg 45 sati rada 1 kg =1 sat rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik
moe razmjena ukupno isto sati rada

ulje 15 l 45 sati rada 1 kg =3 sata rada roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

II Druga svojevrsna vrijednost koja se ispoljava u okviru prometne vrijednosti odnosi se na injenicu da odgovarajua koliina nekog konkretnog rada slui da se iskae sam apstraktni rad. III Trea najznaajnija posebnost iskazivanja vrijednosti kroz prometne vrijednosti je u injenici da rad samostalnih proizvoaa dobiva karakter drutvenog rada tek kroz proces razmjene.Meusobnom razmjenom samostalni proizvoai jedni druge time priznaju.Tako se njihov rad od privatnog pretvara u drutveni.U procesu razmjene dolazi do verifikovanja rada od strane drutva. Verifikacija rada pojedinaca podrazumijeva dvije vrste priznanja. Meusobna razmjena verifikuje upotrebnu vrijednost robe Zatim se verifikuje njegova koliina asova rada koja je uloena u njegovo stvaranje.

Nain promjene prometne vrijednosti

Prometna vrijednost jednog dobra utvruje se uz pomo drugog. Imamo stanje gdje se jedna roba nalazi u relativnom obliku. Dva samostalna proizvoaa, meusobno su razmijenili brano i ulje.Razmijenjena je,vrea brana za 15 litara ulja.Razmjena je bila mogua poto je vrea brana ekvivalentna 15 litara ulja. Do promjena prometne vrijednosti dolazi uvijek kada se mijenjaju uslovi privreivanja u proizvodnji roba kojom se mjeri vrijednost. Znai kad se promjene uslovi kod brana prometna cijena se ne mijenja Do promjene e doi ukoliko se uslovi privreivanja kod obaju roba mijenjaju pri emu te promjene mogu ii u suprotnim smjerovima ili istom smjeru ali sa neproporcionalnim kretanjima. kad se promjene uslovi privreivanja robe kojom se mjeri ( u primjeru ulje ) kad se promjene uslovi privreivanja obje robe i koja se mjeri i kojom se mjeri ( u primjeru i brano i uljeulje )

prometna vrijednost se mijenja

Promjene kod roba u relativnom obliku

Vrijednost e se mijenjati ako dolazi do promjena uslova privreivanja kod robe koja se nalazi u relativnom obliku, tj. robe kojoj mjerimo vrijednost. I Pretpostavimo da su u primjeru s branom uslovi privreivanja pogorani i da je za jedan kilogram brana potrebno utroiti dvostruko vie vremena,umjesto jednog,2 sata rada,a da su uslovi proizvodnje ulja ostali nepromijenjeni. U novim uslovima prometna vrijednost e biti odreena kao:u ovom primjeru srazmjera je uspostavljena kao 45 kilograma brana naspram 30 litara ulja. ulje 30 l moe razmjena brano 45 kg 90 sati rada ukupno isto sati 90 sati rada 1 kg =3 sata rada rada 1 kg =2 sata rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik U ovom primjeru poveala se prometna vrijednost brana roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

II Moemo uzeti i stanje u kom su uslovi proizvodnje poboljani pa je tako kilogram brana mogue proizvesti za pola sata rada.Kod takvog stanja imali bismo slijedeu situaciju:u ovom primjeru prometna vrijednost 45 kilograma brana je tek 7,5 litara ulja.Koliina utroenog rada kod obje robe je ostala nepromijenjena. brano 45 kg 22,50 sati rada 1 kg =0,5 sati rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik U ovom primjeru smanjila se prometna vrijednost brana U oba ova primjera prometna vrijednost se mijenja kad se mijenja vrijednost robe kojoj mjerimo vrijednost

moe razmjena ukupno isto sati rada

ulje 7,5 l 22,50 sati rada 1 kg =3 sata rada roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

Promjene kod roba ekvivalenta

Pitanje - ta se deava sa prometnom vrijednosti u sluajevima kada dolazi do promjene uslova privreivanja u proizvodnji roba koje su u funkciji mjerenja vrijednosti ( ekvivalent - ulje iz primjera ) Odgovor - Poimo od pretpostavke da su uslovi privreivanja proizvoaa brana ostali neizmijenjeni,dok je u proizvodnji ulja dolo do promjena ranijih uslova.

Ako u proizvodnji ulja umjesto ranija 3 sata rada sada troimo dvostruko vie,tj.6 sati, prometna vrijednost sada e se iskazati na nain kako sljedi:u ovom sluaju uspostavljen je odnos izmeu 45 kilograma brana naspram 7,5 litara ulja. Iz primjera vidimo da se prometna vrijednost robe moe mijenjati nezavisno od promjene njene sopstvene vrijednosti.Prometna vrijednost se mijenja i onda kada se mijenja vrijednost robe kojom se mjeri vrijednost, tj. robe ekvivalenta. brano 45 kg 45 sati rada 1 kg =1 sat rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik
moe razmjena ukupno isto sati rada

ulje 7,5 l 45 sati rada 1 kg =6 sati rada roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

Ovo dvoje je ekvivalent zato to se za proizvodnju i brana i ulja troi 45 sati rada Primjer 2. uslovi proizvodnje ulja poboljani

Promjene vrijednosti koje ne utiu na prometnu vrijednost

Poemo li sada od pretpostavke da i kod jednih i kod drugih dolazi do promjena uslova privreivanja treba vidjeti ta se tada deava sa prometnom vrijednou. Kada dolazi do promjena uslova privreivanja obaju roba,same te promjene mogu biti potpuno razliite. One mogu da idu u istom smjeru,pri emu je to kretanje proporcionalno,a mogu da idu i u potpuno suprotnim smjerovima. Bilo da se radi o istosmjernim, ali neproporcionalnim promjenama uslova privreivanja,prometna e se vrijednost mijenjati.

OVO OVO

Kada dolazi do identinih promjena uslova privreivanja,tada nee doi do promjene prometne vrijednosti. Prometna vrijednost e u takvim sluajevima ostati nepromijenjena.

U naem osnovnom primjeru to se moe pokazati A Poetna vrijednost brano 45 kg 45 sati rada 1 kg =1 sat rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik
moe razmjena ukupno isto sati rada

ulje 15 l 45 sati rada 1 kg =3 sata rada roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

B Ako su se uslovi dvostruko pogorali kod oba proizvoda ( promjena identina ) vrijednost ista brano 45 kg 90 sati rada 1 kg =2 sat rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik
moe razmjena ukupno isto sati rada

ulje 15 l 90 sati rada 1 kg =6 sata rada roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

B Ako su se uslovi dvostruko poboljali kod oba proizvoda ( promjena identina ) vrijednost ista brano 45 kg 22,50 sati rada 1 kg =0,5 sati rada roba kojoj se odreuje vrijednost relativni oblik
moe razmjena ukupno isto sati rada

ulje 15 l 22.5 sati rada 1 kg =1,5 sata rada roba koja mjeri vrijednost ekvivalent

NOVAC I NJEGOVA ULOGA U RAZMJENI

Vrijednost robe se utvruje koliinom rada uloenog u proizvodnju nekog dobra. Prometna vrijednost je realni iskaz vrijednosti neke robe.

Prometna vrijednost nam ukazuje da vrijednost nekom dobru nije mogue utvrditi sve dok se one ne pojave u prodaji, tj. prometu.Kada se neko dobro nae u prometu, ono e i nadalje ostati to sve do obavljene razmjene. Tek po izvrenoj razmjeni razmjeni to postaje roba. Mnogo je vremena proteklo prije no to se novac poeo koristiti u procesu razmjene. Utvrivanje vrijednosti RAZMJENA

proizedeno dobro

proizedeno dobro POSTALO ROBA

Nastanak novca
Niko ne zna kada se novac poeo korisiti.Pretpostavke su bile ispunjene onog momenta kada su se kod pojedinih grupa proizvoaa poeli javljati vikovi kakvih roba. Proizvodnja ljudi prvobitne zajednice bila je veoma oskudna. Nisu mogli ak da zadovolje svoje osnovne potrebe lanova drutva.Tada se moglo oekivati da su i vikovi mogli biti neoekivani i gotovo uvijek sluajni. a ako se kod nekog plemena jo i naao viak kakve upotrebne vrijednosti, trebalo je nai neko drugo pleme sa kojim bi razmjenili ta dobra. A Prosta ili sluajna razmjena Oni su npr.razmjenjivali 1 motika = 1 pile. Iz ovog se moglo zakljuiti da su pile i motika ekvivalentni. B Razvijeni oblik razmjene S ubrzanijim razvojem drutava vikova pojedinih dobara bivalo je sve vie,pa i razmjena bila sve ea pojava. Mijenjat e se npr. 1 motika = 1 pile. 1 motika = 10 kg ita 1 motika = 4 kg sira 1 motika = 25 jaja 1 motika = 3 kg meda Jedna roba je u relativnom obliku (motika) svoju vrijednost moe iskazati bilo kojom robom koja se nae u prometu ak se moe mjenjati i 1 konj = 50 motika C Opi ili univerzalni oblik vrijednosti Zamjenom pozicija roba u razvijenom obliku dobije se opi oblik Ako u gornjem primjeru motiku postavimo kao ekvivalent ( ide na desnu stranu ) 1 pile = 1 motika 10 kg ita = 1 motika 4 kg sira = 1 motika 25 jaja = 1 motika 3 kg meda = 1 motika dobijemo sasvim opi ili univerzalni model Proteklo je mnogo vremena dok se nije dolo do stanja u kom je jedna upotrebna vrijednost preuzela funkciju opeg ekvivalenta. Nastajanje novca nije bio jednostavan proces. Evolucija je bila postepena i dugotrajna. Opi ekvivalent bila su Poslije su za ekvivalent uzimani -----sitna stoka , ivotinjska koa, alatke, razni metali

------ plemeniti metali ( prvernstveno srebro i zlato )

Pitanje ----- zato je za ekvivalent uzimano zlato? Odgovor ----- zato to - relativno male koliine imaju veliku vrijednost ( puno rada se troi u proizvodnji ) - relativno se lahko transportuje i uva - djeljivo je, a moe se i spajati - ne podlijee uticaju vremena - ne haba se Zlato kao ekvivalent poinje vriti fukciju novca

Nastajanje novca nije bio jednostavan proces. Evolucija je bila postepena i dugotrajna.

Novac i izraavanje vrijednosti

Razmjena u kojoj je jedna te ista roba stekla status mjerila vrijednosti obavljala se bez problema zahvaljujui injenici to je u obje robe sadrana kvalitetno jednaka i meusobno uporediva veliina.I jedna i druga roba u sebi sadre odgovarajuu koliinu apstraktnog rada Postojanje samjerljivosti meu razliitim robama neto je poput utega na vagi. Jednim se utegom mjeri teina i ita,mesa,voa,stoke,vagona,ovjeka. No teg je nain mjerenja teine objekata u vrstom stanju Ovako se ne moe odrediti vrijednost frizerske usluge, iskopanog kanala i drugo. Mjerenja nekom robom ( na primjer ZLATOM ) mogue je. Manje ili vee koliine robe ( ovog ekvivalenta ) mogu u njenim manjim ili veim koliinama izraavati vrijednost Iskazivanje vrijednosti neke robe daje njenu cijenu Novac je mjera vrijednosti koji ima mo da svim dobrima ( robe i usluge ) na jedinstven,jednostavan nain utvrdi i iskae vrijednost.Za mjerenje raznih roba i u njihovim razliitim koliinama neophodno je raspolagati veim ili manjim koliinama novca. NOVAC JE SAMO SPOLJANJE OBILJEJE MEUSOBNE SAMJERLJIVOSTI RAZLIITIH ROBA STVARNU SAMJERLJIVOSTI RAZLIITIH ROBA INI APSTRAKTNI LJUDSKI RAD ULOEN ZA NJIHOVU PROIZVODNJU

Cijena i tehnika mjerenja vrijednosti

Rei da je cijena u novcu izraena vrijednost robe ne daje uvijek sliku sistema mjerenja vrijednosti. Iako se mjerenje vrijednosti roba utemeljuje na identinim principima razlike postoje. Recimo da elimo utvrditi vrijednost kilograma meda,jednog jajeta,odijela itd,te da njihove vrijednosti mjerimo zlatom. U ulozi novca zlato bi se moralo izdijeliti u male komade.Uzmimo da je to i uraeno i da svaki komad ima teinu od po 0,5 miligrama. - za kilogram meda trebalo bi obezbijediti naprimjer 12 komada zlata - 6 miligrama ( vrijednost utroenog rada je ista ), - za 1 jaje 1komad zlata 0,5 mg ( vrijednost utroenog rada je ista ) - za 1 kg ita 4 komada 2 mg ( vrijednost utroenog rada je ista ) za odijelo 600 komada 300 mg ( vrijednost utroenog rada je ista ) Iskazana vrijednost navedenih roba u zlatu prua nam mogunost da sagledamo i njihovu meusobnu vrijednost.Iz navedenog primjera vidimo da - 1 jaje vrijedi kao komad zlata, - 12 komada kao kilogram meda itd. Ako pretpostavilo da se za 1 mg zlata utroi 1 sat rada iamemo slijedei model 6 mg zlata ( 6 sati rada ) = 1 kg meda ( 6 sati rada ) 0,5 mg zlata ( 0,5 sati rada ) = 1 jaje ( 0,5 sati rada ) 2 mg zlata ( 2 sata rada ) = 1 kg ita ( 2 sata rada ) 300 mg zlata ( 300 sati rada ) = 1 odijelo ( 300 sati rada ) ***** Zlato je praktino preuzelo ulogu novca ***** Iz navedenih primjera moe se vidjeti da se preko vrijednosti u zlatu moemo sagledati i samjerljivost drugih roba meusobno 4 jajeta = 1 kg ita 12 jaja = 1 kg meda 1 odijelo = 50 kg meda 1 odijelo = 150 kg ita Treba naglasiti da svaka promjena uslova privreivanja vodi promjeni vrijednosti roba.

Novac i moneta
Zlato u funkciji novca cirkulie u komadima od 0,5 mg to smo se mi odluili u primjeru. To ne znai da svaka zajednica zlato dijeli u komadie sa po 0,5 mg.

Razliite zajednice koje zlato koriste kao novac ne sijeku ga na komade teine 0,5 mg.Negdje su ti komadi vei,a u drugim manji.Svaka drava koja odreuje po svom veliinu isjeenih komada zlata koji funkcioniu kao novac.Ona sama vri sjeenje,mjerenje,distribuiranje i kontrolu zlata tj.novca u opticaju. Iza itavog procesa nalazi drava,ona je sa svojim upravnim aparatom istovremeno i uvar zlatnih apoena koji funkcioniu kao novac. Kada je drava utvrdila koliinu zlata koje e sadravati zlatni apoeni,tj. novanice tada vie nije nuno u opticaj putati same zlatnike.Umjesto zlatnika u opticaj se mogu pustiti npr.metal,papir,elektronski novac itd. Svaka drava je odredila imena za novane jedinice kao to su:marka,franak, funta,dolar.Svaka zemlja uz to odreuje jo ime i vrijednost niih apoena novanica koje su u njenom sastavu pfening,centim,para kao i vrstu materijala u kojim e se isti emitovati.Moneta je novana jedinica jedne zemlje. Moneta BiH je konvertibilna marka,SAD dolar, Britanije funta itd.I kao to drava odreuje vrijednost svoje monete, isto tako ona sama utie i na promjenu njene vrijednosti.. Drava moe koristiti ZLATO KAO NOVAC Drava odreuje zlatnici TEINU ZLATNIH APOENA koji funkcioniu kao novac Drava moe koristiti Drava je garant i uvar ustanovljene KAO NOVAC teine ( vrijednosti ) putem trezora, zakona, sudstva, policije metal, papir, elektronski novac Drava odreuje ime novca ( monete) - osnovne novane jedinice - nie apoene (eurocent, lipa) Drava utie i na promjenu ( poveanje ili smanjenje ) vrijednosti uvedene monete

VANO - koliko god drava emituje novca njegova virjednost treba biti pokrivena u zlatu koje se uva u dravnom trezoru Ostale funkcije novca
Osnovna funkcija novca je mjerenje i na jedinstven nain iskazivanje vrijednosti svih roba koje se nalaze u prometu. To nije i njegova jedina funkcija. OVO OVO Osim mjerenja vrijednosti postoje jo 4 njegove funkcije,a to su funkcije - prometa, - sredstva plaanja, - nagomilavanja blaga i - funkcija svjetskog novca.

Sredstvo prometa 1. Prije pojave novca razmjena se obavljala putem trampe. Razmjenjivala se roba za robu.Taj se oblik razmjene moe iskazati modelom R-R ( roba-roba) Razmjena prema modelu je stvarala bezbroj razliitih problema.Trebalo je pronai partnera koji je imao elju da kupi neku robu.Kupac je morao imati takvu vrstu robe koju je istovremeno elio. Trebalo je privatni rad svakog pojedinca verifikovati kao drutveni tek razmjenom 2. Razmjena uz pomo novca bila je posve drugaija.Roba se prodaje za novac (robu) Za novac mogue je dobiti svaku drugu robu. Proces kupoprodaje odvija se kroz dvije potpuno neovisne metamorfoze. raba za novac R N proces prodaje novac za robu N R proces nabavke

Sredstvo plaanja Iskazivanje veliine vrijednosti robe vri se putem cijena - cijena u novcu iskazana vrijednost robe. Mjerenje vrijednosti moe se obaviti i bez prisustva novca. Drugaije je kada se radi o novcu kao sredstvu plaanja.U momentu kupoprodaje novac mora biti prisutan. - Trampa je razmjena robe za novac. - Moe se dati novac uz sporazum da se roba naknadno isporui. ( avans ili plaanje neke robe unaprijed ). U poslovnoj saradnji privrednih subjekata plaanje se uvijek obavlja putem bankovnih rauna.Takvu kupoprodaju ne prati istovremeno i davanje novca. - Kupci se mogu sporazumjeti da se kupovina obavi i uz prodaju robe na kredit. Ta prodaja na kredit oslobaa kupca obaveza plaanja robe pri njenom preuzimanju.Tek kada obaveze dospiju,kupac e obaviti plaanje.

Koliina novca u opticaju

U robnonovanim uslovima privreivanja,efikasnost tog ukupnog procesa zavisit e od optimalne koliine novca koja se nalazi u opticaju. VANO - Osnovna odrednica kreiranja potrebne koliine novca je sam obim proizvodnje. Veliina proizvodnje iskazana kroz sumu robnih cijena polazna je pretpostavka za utvrivanje neophodne koliine novca u opticaju. JEDNIM TE ISTIM NOVCEM MOE SE OBAVITI VELIKI BROJ KUPO-PRODAJNIH TRANSAKCIJA Treba napomenuti da neko ko je prodao svoju robu moe odmah otii u kupovinu i za dobiveni novac nabaviti razliite robe koje su mu.Ponekad nam se u rukama nau novanice iji nam izgled govori da po izlasku iz kovnice gotovo i nisu bile u opticaju,a ima onih koje su stare. Za robe koje e se prodati na kredit novac nije potrebno emitovati.Te e se robe zamijeniti bez upotrebe novca kao sredstva plaanja.Prodaja na kredit ne znai i oslobaanje plaanja kupljene robe,ve samo njeno odgaanje do roka plaanja.

OVO OVO OVO

Formula za utvrivanje optimalne koliine novca u opticaju je: Src - Kp + Dp - TI Okn = ------------------------Br. ob.

Okn Src Kp Dp TI Ob -

optimalna koliina novca u opticaju, suma robnih cijena ( godinja proizvodnja materijalnih dobara zemlje ) , kreditna prodaja ( suma robnih cijena robe prodate na keredit ) , dospjela potraivanja ( suma robnih cijena kredita dospjelih na plaanje ), trampa i interno troenje ( suma robnih cijena trampe i interne potronje ) prosjean obrtaj neke novanice.

Navedena formula je idealno postavljeni model. Na ovaj model destruktivno utii slijedei faktori: Kvazi novac - se moe objasniti kao pojava gdje neki subjekti u poslovanju koriste odreene forme novca koji slubeno to i nije. Rije je o koritenju eka, mjenice i sl.u meusobnom regulisanju nastalih obaveza. Mjenica - U pitanju je vrijednosni papir koji se koristi kao zamjena novcu pri regulisanju nastalih obaveza.Ako firma za kupljenu robu umjesto plaanja u novcu izda svom dobavljau mjenicu,imalac takve mjenice moe kupiti kakvu drugu robu i nju platiti putem njenog indosiranja. ek - Imalac eka moe isti naplatiti odmah ako ga odnese u banku njegovog izdavaoca. On taj ek moe koristiti i za plaanje robe koju sam kupuje. Akceptni nalog predstavlja vrijednosni papir koji uvijek glasi na odreeno lice i ne moe se prenostiti na druge. Kupovina bez pokria Imamo i stanje gdje pojedini subjekti katkad kupuju robe,a da nisu u stanju osigurati novac za izmirenje obaveza ( kupovina sa narudbenicom ). Kvazi novac poput eka i mjenica podstiu promet roba i usluga,a tim i rast obima proizvodnje i drutvenog proizvoda uope.

Zlatni ili papirni novac

Zlato je samo po sebi roba. Zbog svojih osobenosti ono je postalo univerzalna roba koja svim ostalim robama mjeri vrijednost. Ako je zlato u funkciji novca samim njegovim opticajem dolazi do troenja novanica.Poslije odreenog vremena pojedine kovanice se toliko mogu potroiti da u sebi vie nee sadravati prvobitnu koliinu zlata.Takvo nam stanje ukazuje da se prometna vrijednost nesmetano moe obavljati ak i u sluajevima kada roba koja vri funkciju mjere vrijednosti sama ne posjeduje tu vrijednost.Spoznaja da kovanica koja u sebi vie ne sadri prvobitnu koliinu zlata,jednako moe obavljati promet Papirni novac je samo predstavnik zlatnog novca poslije povlaenja iz upotrebe papirni novac je bezvrijedan

Nastala je ideja da se umjesto zlata u promet pusti neto to bi ga predstavljalo. Na taj je nain dolo do zamisli da se umjesto zlatnog uvede papirni novac koji je postao predstavnik zlatnog novca. A da se u promet pusti papirni novac umjesto zlatnog dolo se zahvaljujui dugogodinjem iskustvu. Ma koliko male koliine zlata imale veliku vrijednost, za kupovinu trebalo je katkad raspolagati s barem hiljadu kilograma zlata koje je trebalo nositi.Umjesto zlata trgovci su sa sobom nosili potvrde da u odreenoj banci imaju ostavljenu odgovarajuu koliinu zlata i te potvrde su poele da funkcioniu kao sredstvo plaanja.

Inflacija i devalvacija
Papirni novac je predstavnik zlata koje bi trebalo da se nae u opticaju. Koliko bi zlata,odnosno papirnog novca koji ga predstavlja,trebalo da bude u opticaju utvruje se na poseban nain. Ako se u opticaj pusti vie novca od mase kojaustanovljena kao optimalna,tada dolazi do inflacije. Inflacija je,drugim rijeima,viak novca u opticaju. Drava je,najodgovornija institucija za pojavu inflacije.Njeno je pravo i obaveza da u ime drutva utvruje,emituje i kontrolie koliinu novca u opticaju. Ukoliko se zbog loih prorauna ubacuje vea koliina novca od optimalne mase pogreke je mogue izvriti lako i brzo.Subjekti koji kreiraju kvazi novac su odgovorni za veu emisiju novca od optimalnih. Ubacivanje vee koliine novca u opticaj od optimalno ustanovljenih veliina ima za posljedicu pad njegove vrijednosti i stvara drutvu velike i ozbiljne probleme. Visoka inflacija,pogotovo ona koja biljei godinje stope iznad 50%,pokazatelj je bolesne privrede pred kolapsom.

Inflacija Ubacivanje u opticaj koliine novca vee od optimalno utvrene potrebne koliine - Samo drava tampa novac - I firme koje kupuju a znaju da ne mogu platiti Drava je odgovorna

Devalvacij a Posljediva inflacije Ubacivanje vee koliine novca u opticaj dovodi do obezvreivanja novca Ako smo primjera radi odredili da je 1 marka = 1 g zlata t.j. za 1000 kg zlata puteno 1000000 novanica Ako pustima u opticaj jo 1000000 novanica Imamo 2000000 maraka - sad je 1 marka=0,5 g zlata

Inflacija do 4 % moe biti ak i poeljna jer izaziva blagi rast cijena to podstie subjekte da se brze oslobaaju novca Poveane kupovine izazivaju poveanje potranje, a ova rast proizvodnje. Visoko inflacija naraito iznad 50 % karakterie bolesne privrede

Deflacija i revalvacija
Deflacija je pojava koja upuuje da se u opticaju nalazi manje novca od optimalno potrebne i ona je suprotna pojava inflaciji. Kada se u promet puta manje novca od potrebne koliine novanice postaju vrjednije. Pri stanju deflacije istu koliinu roba potrebno je razmijeniti s manjom koliinom novca od one koju iskazuje suma robnih cijena.Do deflacije dolazi kada se emituje manje novca od optimalno potrebnih koliina ili kada se iz prometa novac privremeno, a nerijetko povue.Kada se radi o putanju u promet manje koliine novca od optimalno potrebne,to je najee posljedica opreza u emisiji novca. Smanjenju koliine novca u opticaju moe doprinositi i njegova imobilizacija.Do imobilizacije dolazi najee zbog punjenja kakvih fondova i njihovog postepenog ili sporog pranjenja.Pratea pojava deflacije je revalvacija. Revalvacija je pojava kada se sopstvenoj moneti u odnosu na monete drugih zemalja poveava vrijednost.

Deflacija
Pojava koja upuuje da se u opticaju nalazi manje novca od optimalno potrebne - Emituje se manje novca - Dio novca se privremeno povue ili - Imobilizacija novca Novanice su vrijednije

Revalvacij a
Posljedica deflacije Manja koliina novca u opticaj dovodi do poveanja vrijednosti novca novca Revalvacija je pojava kada se sopstvenoj moneti u odnosu na monete drugih zemalja poveava vrijednost

Iako su deflacija i revalvacija pokazatelji zdrave i stabilne privrede one nisu poeljne.Deflacija i revalvacija destimulativno djeluju na izvoz.Za izvezenu robu dobiva se manje nego da se prodaje u vlastitoj zemlji.

Novac kao blago

Ljudima je oduvijek bilo svojstveno da steeni novac povlae iz opticaja da bi ga gomilali i uvali kao blago. Ali taj imetak trebalo je sakrivati od drugih.Tako da su pojedini vlasnici svoje blago uvali na sigurnim i zatienim mjestima. Rije blago je u jeziku slavenskih naroda izraz za stoku. Zato zato to se prije bogatstvo mjerilo brojem grla stoke

S pojavom novca onog zlatnog,bogatstvo se predstavljalo koliinom zlatnih kovanica.Poto je pojam, odnosno veliina bogatstva kod obinog svijeta vezivan za broj i veliinu grla stoke,rije blago je zadrana i kad se bogatstvo gomilalo u novcu, tj.zlatnim kovanicama. Danas se bogatstvo mjeri u novcu,i uva se u bankama. Poslovne banke taj novac koriste kao - depozitni po vienju ili - kao sredstva s dugoronim oroanjem. U oba sluaja ono je i dalje u prometu obavljajui gotovo sve funkcije novca.

Svjetski novac ( zlato dolar )

Svaka zemlja ustanovljava vlastiti novac. Ona tom novcu odreuje - ime, - apoene u kojim ga emituje, - njegovu vrijednost, - od kojih se materijala novac izrauje itd. Razmjena se ne obavlja samo unutar jedne zemlje .Poto svaka zemlja ima razliite mjere vrijednosti i razliiti novac, meunarodna razmjena otvara mnoge probleme i trai odgovor na brojna pitanja.Ali uprkos svim problemima, meunarodna razmjena je stara gotovo koliko i ljudsko drutvo. I SVJETSKI NOVAC _ ZLATO Poto ulogu tog opeg ekvivalenta ima zlato ono je i u meunarodnoj razmjeni u funkciji i mjere vrijednosti i sredstvo plaanja. Kad se radi o razmjeni roba,tj.trgovini,izmeu razliitih zemalja, nametnulo se i pitanje kojih banaka ili u ije priznanice moemo vjerovati. Moglo se vjerovati bankama zemalja iza kojih stoji ogromna ekonomska mo, razvijena privreda,pravna drava,prije svih SAD. II SVJETSKI NOVAC _ DOLAR Sjedinjene Amerike Drave, odnosno njene banke su mogle da preuzmu,ne samo ulogu garanta,ve i kompletno servisiranje meunarodnog platnog prometa.Sve do poetka sedamdestih godina SAD su osiguravale zlatno pokrie svoje monete.Zemlje koje raspolau sa dolarima ostvarenim kroz meunarodnu razmjenu u SAD mogu da kupe u neogranienim koliinama istih ili razliitih roba ija je upotrebna vrijednost. ZNAI - EMISIJA NOVCA MOE BITI I ZBOG POTREBA MEUNARODNE RAZMJENE ROBA

SUBJEKTIVNE TEORIJE VRIJEDNOSTI

U evropskoj ekonomskoj misli, na rad kao temeljnu odrednicu vrijednosti robe prvi e ukazati William Petty. o tome je pisao i John Locke. Na postavkama dvojice autora KARL MARKS e uobliiti, a potom i objasniti sve bitne odrednice te teorije. Teorija radne vrijednosti svrstava se u grupu objektivnih ova teorija objenjava kako nastaje vrijednost. Teorija trokova proizvodnje kao odrednice vrijednosti Doan Robinson moemo uvrstiti u objektivne.Trokovi proizvodnje su izvedenica od utroaka inilaca proizvodnje. NASUPROT OBJEKTIVNOJ TEORIJI VRIJEDNOSTI,IMAMO I SUBJEKTIVNU. Radi se o nastojanjima pojedinih autora da se vrijednost objasni kao neto to nije mogue precizno utvrditi ve se ista odreuje prema individualnoj procjeni neovisnih pojedinaca. - Subjektivna teorija ne poiva na radu. Ona poiva na individualnoj procjeni svakog pojedinca koliko mu upotreba nekog dobra donosi uivanje.

- Vrijednost prema subjektivnoj teoriji odreuju principi upotrebne vrijednosti. - Vrijednost robe odreuje svaki pojedinac na osnovu individualno izgraenih kriterija Poto se ljudi po mnogo emu meusobno razlikuju i sam nain ispoljavanja,odnosno zadovoljavanja potreba potpuno je razliit.Neki ljudi npr. glad osjeaju intenzivnije od drugih,neki bi eljeli da glad utole hljebom,drugi,mesom,trei kolaima. Vrijednost nije nikakva objektivno utvrena veliina, ve se ona subjektivno odreuje.Odreuje je svaki pojedinac shodno kriteriju vlastitog vrednovanja pojedinih dobara koja mu mogu zadovoljiti nastalu potrebu.

Prvi teoretiari ( subjektivnih teorija vrijednosti )

Veliki je broj autora koji se bavio problemima subjektivne teorije vrijenosti. Teretiari se razvrstavaju prema pravcima kola ekonomske misli kojim su pripadali. Iz vremena prvih pojava razmatranja tih problema Galijani i Tirgo su od posebnog znaaja. ukazuje kako vrijednost odreuju Ferdinando Galiani - korisnost i - rijetkost.

Galijani konstatuje da se vrijednost odreuje korisnou,a korisnost vezuje za rijetkost,ali Galijani zapada u ozbiljen probleme problem vrijednosti rijeavao razmatrajui tri njena bitna odreenja. To su: - korisnost, Korisnost se odreuje linom ocjenom od strane
svakog ponaosob.Utvrivanje korisnosti je potpuno individualni in i ono se vri probom ili upotrebom

- rijetkost i - prometna vrijednost Tirgo

Za utvrivanje upotrebne vrijednosti dovoljan je pojedinac Za utvrivanje prometne vrijednosti neophodno je prisustvo dvije ili vie osoba ( najmanje 1 ponua i jedan potraiva ) .Rije je o potrebi da se na istom mjestu sretnu jedan ili vei broj ponuaa sa jednim ili veim brojem potraivaa. Prometna vrijednost se odreuje subjektivno i nju ini prosjena upotrebna vrijednost jer su je zajedniki odredili svi koji uestvuju u razmjeni

Marginalna korisnost
Marginalna ili granina korisnost polazi od ocjene,tj. vrednovanja svakog pojedinca o korisnom svojstvu granine,ili one posljednje jedinice dobra kojima on zadovoljava neku potrebu. Teoriju marginalne korisnosti postavili su: Stanley Yevons, Engleska, prihvatio ranije teoretske postavke u kojim se govori o uivanju i muci. U toj se postavci istie da svaki pojedinac tei maksimalno moguem uivanju uz minimalno ulaganje.to mu odreeno dobro prua vee uivanje,to mu je i njegova korisnost vea

Carl Menger,

Austrijanac Menger poznat jo i kao osniva beke psiholoke kole,svoje uenje temelji na ponaanju ovjeka podsticanog unutranjim osjeajima. On vrijednost utemeljuje na subjektivnim iniocima. Analiza vrijednosti poiva na sekundarnom odnosu:dobro potroa.On poiva na pretpostavci ta pojedinac misli o dobru kao mogunosti uivanja pri zadovoljavanju konkretne potrebe. On je sva dobra klasifikovao na ona vieg i ona nieg reda.U dobra nieg reda spadaju sredstva za potronju,a u dobra vieg reda spadaju sredstva za proizvodnju. Potroa je drugi relevantan inilac teorije granine korisnosti. Potroa e zadovoljiti svoje potrebe prema uspostavljenoj skali vajcarska. Walras osniva matematike, tj.lozanske kole,vrijednost posmatra kao usklaeno funkcionisanje ponude i tranje iji se odnosi mogu i matematiki iskazati. On ne pravi razliku izmeu cijene i vrijednosti ve nalazi da odrednicu ini rijetkost i korisnost.

Austrija

Leon Walras,

Walras razlikuje dvije trine strukture. 1. - Trite potpune konkurencije,tj.stanje neograniene konkurencije Sloboda protoka roba, novca i ljudi ( lases faire ) bez organienja Identine robe imaju samo jednu cijenu 2. - Trite ograniene konkurencije Struktura takvog trita i ponaanje subjekata u svemu je suprotna od neograniene.U takvoj trinoj strukturi iznesene odrednice vrijednosti vie ne funkcioniu.

Znaaj subjektivnih teorija

Iako se teorija subjektivne vrijednosti ne moe u svemu negirati njome nije mogue objasniti samu sutinu vrijednosti i nije mogue objasniti kako funkcionie privreda kao cjelovit i odreen sistem Odreene postavke ove terije imaju I svoje vrijednosti najvie u marketingu Subjektivna teorija s podruja makroekonomije uselila se u mikrosistem ( ak do pojedinca ). Kao osmiljeni teoretski pristup,ona se sve vie pozicionira na pitanja ponaanja i naina reagovanja pojedinaca u momentu donoenja same odluke o kupovini.

ZAKON VRIJEDNOSTI KAO REGULATOR PRIVREDNIH TOKOVA

Zakon vrijednosti je univerzalni ekonomski zakon, koji osim to govori kako nastaje vrijednost,govori i o tome ta utie na promjenu te vrijednosti. osnovni regulator privrednih tokova,kao i sveg drugog to iz toga proizilazi Zakon vrijednosti je i relevantan inilac alokacije kapitala, akcelator tehniko tehnolokog napretka

usmjeriva pravca privrednih kretanja,

Zakon vrijednosti nam govori kako je vrijednost objektivno data veliina i kako tu veliinu odreuje koliina apstraktnog ljudskog rada koji je uloen u proizvodnju ma kojeg konkretnog dobra. Poto jednu istu robu ne proizvodi samo jedan proizvoa ve relativno veliki broj njih,oni proizvoai koji u stvaranju nekog konkretnog dobra troe najmanje vremena,ostvarivat e najpovoljnije rezultate. Da bi zakon vrijednosti mogao potpuno i neometano djelovati neophodna je privredna struktura u kojoj je - neogranien broj proizvoaa, sa jedne strane i - isti takav broj kupaca,tj.potroaa tih roba i usluga, sa druge strane Zakon vrijednosti jednako djeluje kako na proizvoae istih roba, odnosno usluga, tako i na proizvoae drugih proizvoda, usluga. Zakon vrijednosti privatni rad ini drutvenim.

Trite i trina vrijednost

Robe se kupuju i prodaju jer imaju upotrebne vrijednosti za druge. Kupovina i prodaja namee nudu susretanja ljudi.Cilj tih susreta je predstavljanje,tj. nuenje vrednovanje i sporazumijevanje partnera o konkretnoj kupoprodaji. itav se taj proces obavlja na tritu.Uz pomo trinog mehanizma odreuje se drutveno potrebno radno vrijeme.Ovde po prvi put se istiu trite i trini mehanizam

Trite i trini mehanizam

Trite je prostor ( mjesto ) na kome se

- susree ponuda i tranja, tj.prodavai i kupci, - gdje se u meusobnom kontaktu vrednuje rad utroen u proizvodnju nekog dobra, - utvruje drutveno potrebno radno odreuje pojedinana vrijednost roba i usluga itd. Trite se vie ne vezuje za odreeni proctor - razmjena se moe obaviti,a da robe nisu prisutne na odreenom prostoru. Nekad se kupcu moe poslati roba s fakturom. I u takvom sluaju bez neposrednih ili posrednih kontakata moe se ostvariti razmjena. Ono bitno to se s tritem dovodi u vezu,tj.utvrivanje vrijednosti,odnosno priznavanje koliine utroenog rada u proizvodnju nekog dobra. Trita mogu biti i telefonom, putem oglasa, interneta I slino Slobodno trite Vezano ( regulirano ) trite - drava se ne mijea - drava definie neke odnose Regulirano trite Drava se mjea i regulie odnose Definie tarife i cijene

Pitanje - ta je trini mehanizam OVO OVO - Trini mehanizam je nain na koji funkcionie trite. Radi se o specifinoj upotrebi cijena i traenih koliina. - Kada cijene rastu,to je signal proizvoaima da proizvodnju treba poveavati. - Ako dolazi do pada cijena,signal je proizvoaima da proizvodnju i ponudu roba treba smanjivati.Pad cijena podstie povlaenje jednog dijela kapitala iz grana u kojoj je dolo do smanjivanja cijena i njegovo prebacivanje u druge,tj.unosnije grane. OVO OVO Pad i rast cijena je nain funkcionisanja trinog mehanizma. Manja ponuda izaziva rast cijena na tritu.

Vea ponuda od tranje iskazuje se neminovno kroz pad cijena

Sam proces funkcionisanja trinog mehanizma odvija se tako da - rast cijena govori kako su traene koliine odgovarajuih dobara vee od ponuenih.Posljedica takvog stanja trine strukture je prihvatanje utroka vee koliine rada u proizvodnju nekog dobra u odnosu na prethodno stanje. - kada dolazi do pada cijena,to je znak da su uslovi privreivanja u grani poboljani.Poboljani uslovi privreivanja vode smanjivanju prosjenog vremena u proizvodnji nekog dobra. Vea ponuda od tranje iskazuje se neminovno kroz pad cijena Manja ponuda izaziva rast cijena na tritu.

Utvrivanje trine vrijednosti Pitanje - ta je trina vrijednost

OVO CIJENA ROBE KOJA JE FORMIRANA DJELOVANJEM TRINOG MEHANIZMA

Trina vrijednost je cijena robe koja je formirana djelovanjem trinog mehanizma radi se o koliini individualnog rada utroenog u proizvodnju konkretnih roba.

Verifikaciju ( potvrdu ) te koliine utroenog rada iskazuje sama cijena. Za trinu cijenu se moe rei da je ona verifikovano drutveno potrebno radno vrijeme iskazano u novcu. Trina cijena nije nita drugo do vrijednost robe koja je utvrena na tritu. I ovde nailazimo na probleme pojmovnog razgraniavanja odrednica kao to su: - individualna vrijednost. Individualna vrijednost je ono utroeno vrijeme u proizvodnji neke robe koju ostvaruje svaki subjekt ponaosob.To se vrijeme uvijek razlikuje od jednog do drugog subjekta,ak i onda kada su u pitanju proizvoai identinih roba.. Trina vrijednost predstavlja vrijednost robe utvrenu djelovanjem trinog mehanizma iskazanu u egzaktnoj cijeni. Trite ne priznaje individualne ve prosjene uslove privreivanja. Vrijednost robe odreuje ona koliina rada gdje se proizvodnja obavlja uz prosjene uslove privreivanja. To je ono utroeno vrijeme koje predstavlja prosjek individualnih vremena veeg broja proizvoaa koji se bave proizvodnjom istih roba.

- trina vrijednost,

- vrijednost robe i

Primjer 3 fabrike eera u jednoj zemlji

Prva - proizvodi 10000 t eera - utroi 5500000 sati rada - 550 sati po toni Druga 7000 t 4550000 sati - 650 sati po toni Trea 12000 t 6000000 sati - 500 sati po toni Ukupna proizvodnja 29000 tona Ukupno vremena 16050000 sati Prosjeno sati za tonu 553,45 sati/t Vrijednost robe se utvruje na prosjeno vrijeme 553,45 sati

Zakljuci 1 - Iako je prosjeno vrijeme najblie I proizvoau njegovi uslovi privreivanja nisu i najbolji 2 - Veliinu trine vrijednosti definiu 2 faktora - ukupna koliina proizvedenih jedinica, odnosno ukupno vrijeme - broj proizvedenih jedinica proizvoaa

Trina vrijednost i raspodjela u okviru grane

Pojedinani proizvoai svoju aktivnost obavljaju u razliitim uslovima. Ambijent u okviru kojega posluju razlikuje se od jednog do drugog subjekta.U nekim sluajevima su za to odgovorni sami subjekti,dok su u drugim to nametnule okolnosti u kojim se proizvodnja obavlja.Bez obzira na to ta sve utie da neki proizvoai troe vie,a drugi manje sati rada po jedinici proizvoda,trite to ne prepoznaje pa samim tim i ne priznaje. Posredstvom trinog mehanizma uvijek e se formirati jedinstvena vrijednost za sve robe iste vrste. Rije je o priznavanju prosjenih uslova privreivanja.Ti se uslovi jedinstveno iskazuju u okviru institucije drutveno potrebnog radnog vremena.Trina vrijednost i trina cijena snaan su podsticaj subjektima da ine napore kako bi to je mogue vie unaprijedili proizvodnju i time postigli vrijeme, ako ne ispod drutveno potrebnog, barem do tog nivoa. Pitanje ta svaki proizvoa dobija u situaciji kad svoju robu mora prodavati po trino uspostavljenoj vrijednosti ( trina cijena po prosjeku )

Odgovor - OPET PRIMJER SA EEROM Prosjeno sati bilo je 553,45 sati / toni eerana PROIZVOAI I PROIZVODNJA proizvod stvarno ukupno tona sati sati 10000 7000 12000 29000 550 650 600 5500000 4550000 6000000 16050000 RASPODJELA proizvod tona 10000 7000 12000 prosjen o sati 553,45 553,45 553,45 553,45 REZULTATI ukupno po prosjeku sati 5534500 3874100 6641400 16050000 + gubitak - dobitak sati + 34500 - 675900 + 641400

I II III ukupno

Znai vrijednost 1 tone eera utvruje se na niovu prosjeka 553,45 sati / t Prvi proizvoa posluje sa malom dobiti Drugi proizvoa je ostavrio straan gubitak i njegov opstanak je nemogu. Zakljuak Trina vrijednost i trina cijena snaan su podsticaj subjektima da ine napore da unaprijede proizvodnju i da drutveno potrebno vrijeme ( prosjeno u grani napr. proizvodnji eera ) svedu na manje barem u granicu prosjenog

Transformacija trine vrijednosti u trinu cijenu

Dosad vrijednost roba smo iskazivali koliinom,tj.brojem sati rada koji je uloen u proizvodnju neke robe. U savremenom svijetu cijene se iskazuju u novcu. Umjesto sati utroenog rada novac se koristi za mjerenje i iskazivanje vrijednosti. Pitanje - Kako se to radi? Kako se vrijednost u satima iskazije kroz novac?

Odgovor

Uzmimo primjer eera i da neka zemlja ima 2900000 stanovnika Da svaki stanovnik troi 10 kg eera godinje Godinja proizvodnja 29000 tona Iz domae proizvodnje mogu se podmiriti sve potrebe Odredimo da 1 sat proizvonje eera vrijedi 5 KM / sat Ukupno utroeno sati 16050000 sati Ukupna vrijednost proizvodnje ( sati X 5 KM ) 80250000 KM mora biti izdvojena iz budeta kue Tona eera kota ( vrijednost : ukupna proizvodnja ) 2767,25 KM Kilogram eera kota ( cijena tone / 1000 ) 2,77 KM I eerana bi mogla eer prodavati po 2,75 KM II po 3,25 KM i III po 2,50 KM II eerana nee moi niko prodati mora svesti cijenu do 2,77 KM ovo je gubitak, ali goli opstanak Sa ovako utvrenom cijenom

CIJENA I RASPODJELA DRUTVENOG FONDA RADA

Raspodjela drutvenog fonda rada utroenog u proizvodnji eera vri se po kriteriju prosjenih uslova privreivanja. Pokazatelj tog prosjeka iskazuje se kroz drutveno potrebno radno vrijeme formirano unutar same grane. Iz primjera se vidi da proizvoai iz cijene ne dobijaju isto Proizvoai ije je vrijeme ispod prosjeka u grani dobivaju vie od onog to su utroili.Obrnuta je situacija kod proizvoaa ije je vrijeme iznad prosjeka te grane.Ti proizvoai dobivaju manje od utroenog vremena.

Zakon vrijednosti i raspodjela izmeu grana

Pitanje - Kako se raspodjeljuje drutveni fond po granama ima li prelijevanja dohotka iz grane u granu??? Odgovor: Ima Grane ( vrste proizvodnje ) koje imaju monopolski poloaj uvijek e prisvajati vie od onog to su utroili. Takav poloaj ima danas proizvodnja nafte,farmaceutska industrija, telekomunikacije. Kada neko uzima vie od onog to je utroio neko e morati da dobije manje.Grane koje nemaju monopolski poloaj raspodjelom dobivaju manje. Umanjenje e biti ravno iznosu koliko su ostale grane dobivale vie. Djelatnosti koje ostvaruju monopolski poloaj,cijene svojih roba podiu iznad njihove vrijednosti. Ako se za stanarinu,vodu,elektrinu energiju izdvaja relativno veliki dio budeta domainstva sve e manje novca ostajati za kupovinu hrane,odjeu itd. Preraspodjela fonda drutvenog rada putem cijena ima i svoje granice - okvir joj je sam drutveni proizvod. Oni subjekti koji su prisiljeni da robe prodaju ispod vrijednosti gube neminovno na samoj supstanici.Takvi subjekti ili e bankrotirati ili napustiti datu granu. Smanjivanje proizvodnje u tim granama vodi smanjivanju ponude ili nedostatnosti proizvoda te grane. Posljedica takvog stanja je rast cijena roba u toj grani,a sa rastom cijena dolazi i do nove preraspodjele drutvenog fonda rada. Preraspodjela drutvenog fonda rada moe se vriti i socijalnim argumentima kao to su: - sindikalni pregovori - socijalni buntovi - pritisci javnog mnjenja ( tampa, radio, TV... ) - dravna zatita socijalno ugroenih kategorija Zakon vrijednosti i raspodjela drutvenog fonda rada Srazmjerna ( objektivna ) raspodjela drutvenog fonda rada,diktirana je potrebama ljudi.Ostaje pitanje kako taj proces uistinu tee. Zemlje koje su sebe nazivale socijalistikim, pokuale su da ljudske potrebe unaprijed predvide i da prema njima izvre i raspodjelu drutvenog fonda rada i u tome nisu uspjeli. Problem srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada rijeava se putem zakona vrijednosti,koji je najznaajnija institucija rasporeivanja odgovarajue koliine rada na pojedine grane.

Ukupni drutveni fond rada

Manje alocirano rada na neku djelatnost

Vee cijene

Ukljuivanje novih proizvoaa Rast proizvodnje

Vie alocirano rada na neku djelatnost OVOOOO Zakon vrijednosti je jedan samoregulator.

Manje cijene

Odlazak proizvoaa iz grane Pad proizvodnje

On stalno vri ispravke pogreno alociranog rada. Proces regulacije se neprestano kree as u jednom as u drugom smijeru. Raspodjela drutvenog fonda rada ili ragulacija privrede i njenih tokova primjenom zakona vrijednosti mnogo je efektnija od sistema planiranja koji su svojevremeno koristile zemlje socijalistikog svijeta.

Propast socijalistikih privrednih sistema

Oktobarska revolucija je u Rusiji 1918. godine utemeljila novi sistem koji je do tada bio nepoznat, koji e se prozvati socijalizmom. Poslije II svjetskog rata mnoge su zemlje prihvatile socijalistiki put razvoja svog drutva i tada je socijalizam predstavljen kao alternativa kapitalizmu. Socijalizam se ispoljavao u - moim vojnim tehnologijama - istraivanju svemira, - proizvodnji nekih industrijskih roba ( satovi, fotoaparati, pumpe avioni ... ) Tada se inilo da je socijalizam drutveno ustrojstvo i da za njega nije bilo prepreka.Poetkom 70-tih poelo je sve bre zaostajanje za kapitalistikim zemljama i to zaostajanje nije bilo zbog materijalnih inioca ve je bio razliit odnos prema zakonu vrijednosti. Najvanije Socijalistika ideologija je utvrdila da je ovjek sposoban da izvri raspodjelu drutvenog fonda planiranjem rada bolje i efikasnije od zakona vrijednosti. Za razvoj te teorije input i output Rus Wassily Leontijev e 1973. godine dobio je Nobelovu nagradu. Leonid Kantorovi dobio je Nobelovu nagradu izmislio LINEARNO PROGRAMIRANJE Plansko utvren i rasporeeni fond rada nije mogao biti korigovan.U takvim uslovima nekih roba je uvijek bivalo vie ili manje od stvarnih potreba. Cijene su ostajale nepromijenjene bez obzira na stanje ponude. Troilo se i mnogo vie rada za proizvodnju roba nego to je objektivno to bilo potrebno. Kapital je bio u drutvenom vlasnitvu i taj odnos da firma i ako ne bi dobro poslovala ne bi dolazila pod steaj. Privreda sve vie proizvodila tart, loe i nekurentne proizvode, dubiozu i gubitke Da oba sistema ( socijalizam i kapitalizam ) nisu paralelno postojala ne bi se znalo o znaaju svakog ponaosob. socijalizam Znai kapitalizam zakon vrijednosti kod rasporeda drutvenog fonda planiranje kod rasporeda drutvenog fonda

KAPITAL I VIAK VRIJEDNOSTI

Potrebe ( u porodici, plemenu ) bile su pokretaka snaga poslovnih aktivnosti Potranja i prodaja,odnosno kupovina i prodaja su pokretake snage koje vode ka preduzetnikom naporu koji bi trebao da donese profit. Osnovni cilj pokretanja biznisa je oplodnja kapitala. Kapital se ulae u razliite oblike poslovnih aktivnosti s jednim jedinim ciljem da se uvea.Ali ima i onih koji pokreu poslove samo da pokau mo,ideje,spretnost itd,ali od takvih poslova nema uveavanja kapitala i taj e posao propasti.Da bi se obezbijedio rast kapitala njegov vlasnik mora da organizuje razliite poslovne aktivnosti. Pitanje - ta je motiv ulaganja KAPITALA
MOTIV JE OPLO OPLOIVANJE ( UVEAVANJE ) KAPITALA

Odgovor - OPLOIVANJE ( UVEAVANJE ) KAPITALA je motiv ulaganja kapitala U procesu proizvodnje sredstva za rad i predmeti rada se troe prenosei na novi proizvod onu vrijednost s kojom su uli u proces proizvodnje.Spajanjem sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom dobivamo potpuno novu vrijednost.

Kako se oplouje ( uveava ) kapital?

Moramo analizirati svaki proizvodni inilac ( radnu snagu, sredstva za rad, predmete rada i poduzetnitvo ) Primjer Ako u proizvodnji eera angaujemo proizvodnje inioce i dobijemo utroeni kapitak 1,60 KM / kg Ako eer prodajemo po 1,60 KM / kg KAPITAK SE NEE OPLODITI ( samo smo pokrili trokove ) Ako kaemo da emo ga prodavati po 1,80 KM / kg zato ne po 2,00 KM/kg ili ak 3,00 KM/kg Postupak Ako prikaemo kapitak koji smo utroili po vrsti troka - sredstva za rad ( maine, alati, zgrade, instrumenti.... ) - premeti rada ( eerna repa, voda, ... ) - radna snaga Ukupno utroeni kapital

1500 KM 900 KM 800 KM 3200 KM

Ako jedan turnus proizvodnje traje 4 sata utroiemo polovinu kapitala - sredstva za rad ( maine, alati, zgrade, instrumenti.... ) 750 KM - premeti rada ( eerna repa, voda, ... ) 450 KM - radna snaga 400 KM Ukupno utroeni kapital 1600 KM Kod slijedeeg turnusa proizvodnje trokovi e biti - sredstva za rad ( maine, alati, zgrade, instrumenti.... ) 1500 KM - premeti rada ( eerna repa, voda, ... ) 900 KM - radna snaga ( ve smo je platili za itav dan ) 0 KM Ukupno utroeni kapital 2400 KM Tokom proizvodnje stvorili smo vrijednost utroili smo kapital Razlika je VIAK VRIJEDNOSTI 3200 KM 2800 KM 400 KM

Zakljuak - VIAK VRIJEDNOSTI STVARA RADNA SNAGA Radnici koji su angaovani su 8 sati u toku radnog dana.Oni su plaeni npr.300 maraka za itav dan,a ne samo za 4 sata..Tada se od radnika i trai da nastave s radom i u smjenama.Oni su angaovani za osmosatno radno vrijeme i za to im se plaa 300 maraka dnevno. Sredstva za rad i predmeti rada,nemaju mo STVARANJA VIKA VRIJEDNOSTI. Viak vrijednosti i nije nita drugo do viak proizvoda.A bez vika proizvoda nije mogu napredak i ekonomski rast zemlje.

Roba i njena vrijednosna struktura

Vrijednosna struktura robe moe iskazati kroz 4 inioca: 1. 2. 3. 4. SREDSTVA ZA RAD (sr) PREDMETI RADA (pr) RAD ( r ) Odgovarajua koliina uloenog minulog rada,tj.utroeni kapital koji je angaovan za nabavku sredstava za rada. Odgovarajua koliinu uloenog rada u predmete rada ( sirovine ). Kapital koji je utroen za kupovinu radne snage.

VIAK VRIJEDNOSTI ( v ) Odgovarajua koliina vika vrijednosti ( dio rada koji stvori radna snaga iunad sopstvene vrijednosti.

Funkcija ( formula ) za strukture vrijednosti robe je

sr + pr + r + v = C

II

Utroena sredstva za rad i predmeti rada prenose vrijednost na novi proizvod. Njihova zajednika odrednica su sredstva za proizvodnju ( sp = sr +pr ). Tada imamo novu funkciju sp + r + v = C gdje su sp - sredstva za proz proizvodnju, r - radna snaga v - viak vrijednosti

Sredstva za proizvodnju ( sredstva za rad i predmeti rada ) uestvuju sa svojom stvarnom vrijednosti Rad je onaj inilac koji doprinosi nastajanju vee vrijednosti od njene sopstvene ova komponenta je viak vrijednosti

Utvrivanje vrijednosti radne snage

U svijetu kapitalistike proizvodnje marksizam i njemu bliska literatura radnu snagu vidi kao robu. Prema Marksu radna snaga je roba poput svih ostalih i ova tvrdnja ne moe da izdri ozbiljniju kritiku. Zato?? Robu odreuju tri inioca: - vrijednost, - upotrebna vrijednost i - prometna vrijednost. Veliinu vrijednosti odreuje koliina uloenog rada u stvaranje nekog dobra.Radna snaga se i kupuje i prodaje.Kupuju se fizike i psihike sposobnosti ovjeka. OVO OVO OVO Vrijednost radne snage utvruje se na osnovi: A - dobara kojim ovjek obnavlja svoju radnu snagu ( nadoknauje izgubljenu energiju ) Ovdje se raunaju potrebe po srednjoj vrijednosti ( ni najskuplja dobra ni najjeftinija ) - Prvo,vrijednost radne snage nije niti moe biti statika.Rije je o neemu to je podlono stalnim i brzim promjenama. - Drugo, razliite sredine, bilo da su one prirodne ili kulturne imaju razliite potrebe,navike i ponaanje. B reprodukcija radne snage ne podrazumijeva samo nadoknadu za radnika. Reprodukcija podrazumijeva jo i osiguranje radnikog potomstva. Otud u vrijednost radne snage moraju ui i potrebe njegovog domainstva. Viak i ekstraviak vrijednosti Viak i ekstraviak vrijednosti se stvara u procesu proizvodnje -- Stvara ga ivi rad,a ne kapital. Radna snaga koja je kupovinom angaovana u neposrednom procesu proizvodnje stvara viak vrijednosti. Stopa vika vrijednosti se utvruje po formuli v = gdje je V ---- x 100 ( % ) r

v - stopa vika vrijednosti, V - masa vika vrijednosti, r - vrijednost kapitala angaovan za kupovinu radne snage

Na veliinu stope vika vrijednosti utiu mnogi faktori kao npr.: - grana u kojoj se djelatnost obavlja - uticaj monopola - nivo produktivnosti subjekata i drugo VANO Kada su uslovi privreivanja ispod prosjeka date grane, tada e se ostvarivati maksimalni,tj.ekstraviak vrijednosti koji se moe objasniti jo i kao proizvodnja koja je obavljena u uslovima ispod drutveno potrebnog radnog vremena utvrenog i taj ekstraviak vrijednosti ostvaruju proizvoai koji imaju najbolje uslove privreivanja. Primjer Ako je prosjek u grani za 1 sat za proizvodnju 100 cigli Ako neko troi 45 min za proizvodnju 100 cigli on stvara ekstraviak

ta utie na stvaranje ekstra vika - savremene tehnologije - savrenija sredstva za rad - bolja organizacija procesa

KAPITAL I AKUMULACIJA
Kapital je sve ono to se nalazi u procesu proizvodnje Sam proces drutvene reprodukcije namee potrebu da angaovani kapital egzistira u velikom broju razliitih oblika.

- u sredstvima za rad - predmetima rada - gotovoj robi - potraivanjima za isporuenu robu i drugo Ako se radi o prostoj reprodukciji ( obnavljanje proizvodnje na istim osnovama ) nema razvoja ( stagnira se ). Proirena reprodukcije ( obnavljanje proizvodnje na uveanim osnovama ) je potreba i zahtjev U toku reprodukcije kapital se neprestano transformie.Ukoliko se radi o prostoj reprodukciji nabavka utroenih inilaca kretat e se prema naprijed utvrenim koliinama. Da bi se reprodukcija mogla obnavljati na stalno uveanim osnovama,neophodan je dodatni kapital. OVO OVO Znamo da se Vrijednost ( Cijena ) odreuje po formuli C = sp + r + v. Ako se eli obaviti proirena reprodukcija, trebae izdvojiti novi kapital za nabavku dodatnih sredstava za rad, predmeta rada i nove radne snage. Ako taj dodatni kapital traimo u sferi drutvene reprodukcije,njegov izvor moe biti samo viak vrijednosti. Koliko e se vika vrijednosti ( prihoda ) izdvojiti za potrebe proirene reprodukcije zavisi od razvojnih ciljeva drutva. Svaki proizvodni ciklus donosi odgovarajui iznos vika vrijednosti,a taj viak vrijednosti trebae se akumulirati ili skupljati i taj proces se naziva akumulacija.Sa akumulacijom mogue je pribaviti dovoljno novca za njegovo ukljuivanje u novi proizvodni ciklus. AKUMULACIJA je proces prikupljanja vika vrijednosti iz vie proizvodnih ciklusa Primer pitanje Ako neko ima kamion sa kojim radi Da li treba dio zarade ( viak virjednosti ) ostavljati akumulirati ta e se desiti poslije prolaska vijeka tog kamiona moe li kupiti drugi

Organski sastav angaovanog kapitala

Pokretanje proizvodnje namee potrebu obezbjeivanja odgovarajueg iznosa kapitala. Angaovanje kapitala podrazumijeva njegovo rasporeivanje na sredstvima za rad, predmete rada i radnu snagu. ZNAMO Sredstva za rad i predmeti rada novoj vrijednosti ne dodaju ni vie ni manje od njihove sopstvene vrijednosti. Radna snaga je sposobna da stvara veu vrijednost od sopstvene vrijednosti ona je izvor vika vrijednosti. VANO U procesu proizvodnje angaovani kapital ne uestvuje jednako u stvaranju vika vrijednosti.S jedne strane imamo kapital koji ne uestvuje u stvaranju vika vrijednosti,dok sa druge strane imamo kapital ije angaovanje doprinosi stvaranju vika vrijednosti. Odnos kapitala koji se angauje za nabavku sredstava za proizvodnju naspram onog dijela koji se koristi za pribavljanje radne snage, naziva se organskim sastavom kapitala. ORGANSKI SASTAV KAPITALA = KAPITAL U SREDSTVA : KAPITAL U RADNU SNAGU Ovo bi moglo znaiti da je katital najbolje uloiti u radnu snagu i storiti vei viak vrijednosti E NIJE TAKO VEA PRODUKTIVNOST SE POSTIE BOLJIM MAINAMA, ODNOSNO TEHNOLOGIJAMA ZNAI - VEI DIO KAPITALA MORA SE ULOITI U NABVAKU MATERIJALNIH INILACA Organski sastav kapitala treba da je to vei bolji su uslovi privreivanja pojavljuje se viak ili ekstraviak

Akumulacija uz nepromijenjeni organski sastav kapitala

Najee za ozbiljnjije ulaganje nije dovoljan Viak vrijednosti stvoren u jednom ciklusu. Da bi se obezbijedilo njegovo efikasno i funkcionalno ulaganje, potrebno ga je sakupiti iz vie ciklusa i s takvim kapitalom zapoeti veu reprodukciju. Kad je ve skupljeno dovoljno kapitala,on se moe uloiti na nain da se zadri postojea struktura ranijih ulaganja.Viak vrijednosti namee potreba iznajmljivanja nove radne snage.U sluajevima kada ne postoji armija nezaposlenih,tada se javlja rast najamnina.Tada se vri tranja za novom radnom snagom,koja e dovesti i do rasta majamnina. Primer akumulacije uz nepromjenjeni organski sastav kapitala Ulaemo 150000 KM u podizanje eerane i to - 80 % u nabavku sredstava za proizvodnju i

- 20 % u angaovanje radne snage uz stopu vika vrijednosti od 100 % ( platimo ih 4 sata,a rade 8 sati ) I ciklus II ciklus uloimo akumulaciju III ciklus uloimo akumulaciju IV ciklus Posmatramo 4 cikusa 150000 uloimo akumulaciju 30000 180000 36000 216000 43200 259200 120000sp + 30000r + 30000v 24000sp + 6000r 144000sp + 36000r + 36000v 28800sp + 7200r 172800sp + 43200r + 43200v 43560sp + 86400r 207360sp + 51840r + 518400v akumulacija 30000 akumulacija 36000 akumulacija 43200 akumulacija 51840

Zakljuci Kapital ostao u odnosu 8 :2 u svim ciklusima ulaganja Ni u jednom cikusu nismo mjenjali organski sastav kapitaka koji se 4 = 2400/6000=28800/7200=...... Pojavila se nova tranja radne snage. ** Akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav kapitala primjenjuje se u zemljama gdje postoji velika nezaposlenost jer se u ciklusima poveava angaovanje kapitala za radnu snagu Ako bi se primjenio ovaj model u zemljamagdje nema puno nezaposlenih ulaganja u radnu snagu nemonovno bi vodila poveanju najamnina smanjenju vika vrijednosti i stagnaciji razvoja

Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala

Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala prirodno je stanje razvojno orijentisanih drutava. To je poeljan model razvoja privrede i drutva u cijelosti,gdje se iz akumuliranog vika izdvaja vea suma za nabavku sredstava za proizvodnju od sredstava za radnu snagu. Ima primjer u knjizi Opet u eeranu 150000 KM u odnosu 8:2 i viak vrijednosti 100% samo se sad vei dio vika ulae u sredstva za proizvodnju u odnosu na ulaganja u rad odnos 9:1 ( raste organski sastav kapitala )

Poboljan ( vei odnos ) organski sastav kapitala utie na: - zapoljavanje, - tehniko-tehnoloki napredak, - produktivnost, - rast vika vrijednosti, - akumulaciju itd. - u nekim privrednim granama katkad dolazi do pada ope stope zaposlenosti Ali akumulacija uz porast organskog sastava kapitala ini se poeljnom razvojnom strategijom.Privreda i drutva koja su spremna da iz akumulacije izdvajaju vie za nabavku sredstava za proizvodnju. Visokoakumulativna preduzea su sposobna da izdvajaju vie sredstava za ulaganja i u nove kapacitete.Privreda je osposobljena da neprekidno poboljava organski sastav kapitala,prua mogunost za nova ulaganja,a sa njima i kreiranje novih radnih mjesta. U takve zemlje spadaju zemalje zapadne Evrope,Amerike, Japana,Tajvana itd.

Organski sastav kapitala i razvoj

Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala nezamjenljiva je pokretaka snaga razvoja privrede i drutva u cijelosti. Radi se o modelu koji poiva na tome da vrijeme koje se troi za izradu potrebnog proizvoda,spuste ispod drutveno potrebnog radnog vremena i to ulaganjem u znanje, tehnologije i sredstva za rad. Da bi snizili vrijeme na prosjek grane ili ispod prosjeka grane,jedini nain je rast produktivnosti.Akumulacija uz stalni porast organskog sastava kapitala strategija je ona koja obezbjeuje rast produktivnosti, i to je osnovna pretpostavka tehnikotehnolokog napretka.

OBRT KAPITALA
Drutvena reprodukcija pretpostavlja kontinuelno i funkcionalno angaovanje predujmljenog kapitala koji se mora rasporediti na nain da se dijelovi tog kapitala stalno nalaze u pojedinim reprodukcionim fazama. Svojim prelaskom iz jednog oblika u drugi,on se kree dajui pri tom novom obliku novi sadraj. Prelaskom kapitala iz jednog oblika u drugi zavrena je pretpostavljena mu funkcija i okonan jedan njegov ciklus. Novi ciklus podrazumijeva aktivnost u okviru naredne namijenjene mu funkcije i tako redom sve dok se ne vrati u svoje prvobitno stanje. Stalno kretanje angaovanog kapitala u procesu reprodukcije nazivamo kruni tok koji je njegovo kretanje od poetne faze kroz druge faze i njihove cikluse,da bi se poslije stanovitog vremena ponovo naao u obliku u kom je zapoeo svoj kruni reprodukcioni tok,koji zapoinje predujmljivanjem novanog kapitala. I ciklus proizvodnja raspodjela razmjena koritenja II ciklus nova proizvodnja raspodjela razmjena koritenja ...... i tako dalje
Sredstva za proizvodnju

Predujmljeni ( uloeni ) kapital

Spajanje Proizvodnja Nastala nova vrijednost

Predmeti rada Radna snaga

Gotovi proizvodi

Trite Prodaja Novac

Oplodnja kapitala Viak vrijednosti NOVI CIKLUS I ( prvi ) ciklus poinje kad se za novac se kupuju sredstva za proizvodnju i radna snaga. Predujmljeni kapital se angauje na nain to se on rasporeuje po pojedinim reprodukcionim fazama u omjerima koji osigurava kontnuitet proizvodnog procesa.Proizvodni proces se nastavlja odmah po zavretku ciklusa jedne faze s obzirom da je predujmljeni kapital rasporeen omjerima i koliinama kako bi reprodukcioni tok mogao ii neprekidno. Prodajom gotovih proizvoda kapital je proao jedan itav kruni tok i to kruenje kroz sistem reprodukcije moe se prikazati matricom sp N - R ..... P ..... R - N rs Kruni tok zapoinje s kapitalom koji se nalazi u obliku gotovine novca. Novcem se nabavljaju potrebne robe,tj.sredstva za proizvodnju i radna snaga. Tokom proizvodnog procesa nabavljena roba transformie se u konkretni proizvod. Gornja nam matrica pokazuje da kruno kretanje kapitala ima i vrijeme svog trajanja

Vrijeme obrta kapitala

OVO OVO Vrijeme obrta kapitala je onaj period u kom angaovani kapital iz svog poetnog oblika prolazi kroz niz razliitih transformacija da bi se na kraju ponovo vratio u poetno stanje.

Taj se kruni tok angaovanog kapitala i moe posmatrati u okviru dva relativno homogenizirana vremenska perioda. 1. prvi je vrijeme proizvodnje, Vrijeme proizvodnje podrazumijeva vezivanje kapitala u samom procesu rada i njegovo vezivanje s radnom snagom.Sve dok je radna snaga spojena s predmetima rada i sredstvima za rad traje i vrijeme proizvodnje.Sve dok je kapital vezan za proces proizvodnje,on je u cijelosti radno angaovan Vrijeme prometa je onaj period angaovanja kapitala koliko traje proces nabavke sirovina i prodaje gotovih proizvoda. Dijeli se na vrijeme nabavke i vrijeme prodaje. Vrijeme nabavke je onaj period vezivanja kapitala koliko traju aktivnosti usmjerene na nabavku predmeta rada, sredstava za rad i radne snage.Vrijeme prodaje je onaj period vezivanja u kojem

2.

drugi vrijeme prometa.

kapital nakon zavrene faze proizvodnje eka svog kupca.

Primjer

Ukupno angaovani kapital 1500000 KM rasporeen po fazama Kupovina sp N - R rs 30 dana 300000 KM Proizvodnja (P) 90 dana 900000 KM Prodaja ( R - N ) 30 dana 300000 KM Ukupno angaovano 1500000 KM

Reprodukcioni tok

Komentar

Trajanje pojedinih faza Angaovani kapital

Dnevna angaovanost kapitala je u prosjeku 10000 KM Ako skratimo vrijeme angavanja u nabavi i prodaji za duplo imamo Kupovina sp N - R rs 15 dana 150000 KM Proizvodnja (P) 90 dana 900000 KM Prodaja ( R - N ) 15 dana 150000 KM Ukupno angaovano 1200000 KM

Reprodukcioni tok

Komentar

Trajanje pojedinih faza Angaovani kapital Zakljuak

Skraivanjem vremena prometa kapitala u fazama nabavke i prodaje smanjeno je angaovanje kapitala na 1200000 KM Uteeni kapital moe se upotrijebiti u druge svrhe - proirenje kapaciteta firme - kupovinu vie robe iiiii ...........

Stalni i opticajni kapital

Kruni tok kapitala podrazumijeva njegovo stalno transformisanje iz jednog oblika u drugi.Transformacija kapitala iz jednog oblika u drugi ne deava se na isti nain kod svih njegovih dijelova. Imamo novac i za novac kupujemo robu,tj. sredstva za rad, predmete rada i radnu snagu.Roba se proda,a od kupca se dobije novac. Stanje je potpuno drukije kada je rije o transformaciji sredstava za rad,predmeta rada i radne snage STALNI KAPITAL Sredstva za rad,tj.maine,alati,svojom itavom supstancom ulaze u proizvodni proces i izlaze iz istog u neizmijenjenom stanju. U toku svakog proizvodnog ciklusa sredstva za rad se sve vie i vie troe. Nakon vie proizvodnih ciklusa ona se toliko istroe da postaju neupotrebljiva. Da bi se proizvodnja mogla nastaviti,ta se sredstva moraju zamijeniti novim. Taj dio kapitala nazivamo stalnim ili postojanim kapitalom.

OPTICAJNI KAPITAL Ali potpuno je drukiji nain transformisanja kapitala uloenog u predmete rada i radnu snagu. Poto se taj dio kapitala transformie,u svakom proizvodnom ciklusu zovemo ga opticajnim ili promjenjivim.

Stalni ili postojani kapital

Sredstva za rad tokom svoje upotrebe postepeno se troe. Stepen tog troenja nije mogue precizno utvrditi. Moe se procijeniti koliko e svako sredstvo imati svoj radni vijek ili radni uinak. Onoliko koliko se procijeni vijek trajanja sredstava za rad, toliko e ona i prenositi svoju vrijednost na novi proizvod. Amortizacija je postepeno smanjivanje vrijednosti sredstava za rad i njihovo prenoenje na novu vrijednost, odnosno novi proizvod.Kada se sredstva za rad potpuno istroe, uzima se novac iz amortizacionog fonda i za njega kupuju nova.

Postepeno troenje sredstava za rad naziva se rabaenje,ali imamo jo i moralno rabaenje,gdje sredstva za rad katkad i neistroena moraju da budu izbaena iz proizvodnog procesa i zamijenjena novim.U nekim sluajevima je neophodno da na novu vrijednost bude prenesena vea vrijednost od njihovog stvarnog troenja. Sitne opravke nee uveavati vrijednost datog sredstva za rad.

Opticajni ili promjenjivi kapital

Angaovani kapital u obliku predmeta rada i radne snage u cijelosti ulazi u proizvodni proces,a iz procesa izlazi utroen u cijelosti. Za novu proizvodnju nuno je pribaviti nove sirovine i materijale.Bez novih sirovina ne bi se mogla nastaviti proizvodnja. Kapital koji je u funkciji pribavljanja iznajmljivanja radne snage poslije svakog proizvodnog procesa,u cijelosti biva utroen. Iznajmljena radna snaga nakon obavljenog posla mora obnoviti svoju radnu energiju.Otud kapital koji se angauje za iznajmljivanje radne snage biva u cijelosti utroen. Za novi proizvodni ciklus mora se pribaviti novi.Utroeni angaovani kapital za iznajmljenu radnu snagu se prenosi u cijelosti na novu vrijednost. VANO Kapital koji se angauje za nabavku predmeta rada i iznajmljivanje radne snage nije postojan. On se u toku radnog procesa u cijelosti utroi prenosei pri tom itavu svoju vrijednost na novi proizvod.Poto je nepostojan za svaki proizvodni ciklus se mora uvijek iznova pribavljati pa ga zato zovemo promjenljivim, opticajnim ili varijabilnim kapitalom. Vezuje se za sredstva za rad Stalni ( postojani ) kapital
Ne prenosi svu svoju vrijednost na novi kapital Svake godine umanjuje se vrijednost sredstva za rad po amortizacionoj stopi kad se sredstvo istroi kupuje se novo iz amortizacionog fonda U toku radnog procesa ovaj kapital se u cjelosti utroi Za slijedei proizvodni ciklus mora se nabaviti novi kapital

Postojan je kapital isti je bez obzira na proizv. robe Vezuje se za predmete rada i radnu snagu U cjelosti se utroi u ciklusu Zavisi od koliine proizvodnje robe

KAPITAL

Promjenjljivi ( opticalni ) kapital

OPLOENI KAPITAL ISKAZ RENTABILNOSTI ULAGANJA

Svrha ulaganja u proces drutvene reprodukcije jeste oplodnja kapitala. Kapital uloen u proces drutvene reprodukcije preduzetniku mora biti vraen uvean. Motiv ulaganja zapravo i jeste oploivanje kapitala.Preduzima otud i razmilja gdje bi kapital mogao najunosnije uloiti.On uzima razliite pretpostavke. Meu pretpostavkama koje utiu na izbor ulaganja,od posebnog su znaaja trokovi proizvodnje.

Trokovi proizvodnje i cijena kotanja

Ulaganje kapitala podrazumijeva pribavljanje proizvodnih inilaca koji se troe prenosei svoju vrijednost na novi proizvod. Predmeti rada u cijelosti prenose svoju vrijednost na novi proizvod. Utroen kapital u procesu proizvodnje je onaj koji u cijelosti prenosi svoju vrijednost na novi proizvod.To je dio kapitala koji je angaovan za nabavku predmeta rada i za iznajmljivanje radne snage.Utroeni kapital u procesu proizvodnje zajednikim imenom nazivamo trokovima proizvodnje. VANO Trokovi proizvodnje predstavljaju utroeni kapital koji se u cjelosti prenosi na proizvod ( kapital za predmete rada i radnu snagu )

Ako znamo koliki su trokovi proizvodnje i kolika je novostvorena vrijednost dijeljenjem ukupnih nastalih trokova proizvodnje s brojem dobivenih proizvoda utvrdit emo cijenu kotanja.

Stalni kapital ( kapital angaovan za sredstva za rad ) nam pokazuje kako je njegov utroak nepromjenljiv bez obzira kolika je koliina proizvedene robe. VANO stalni kapital se ne mijenja sa rastom ili smanjenjem proizvodnje robe promjenjljivi kapital ( to su trokovi proizvodnje ) upravo proprc. zavisi od promjene proizvodnje

Rentabilnost poslovanja i profitna stopa

Svrha organizovanja proizvodnje jeste oplodnja kapitala, ali ta oplodnja zavisi od velikog broja faktora, kao to su - preduzetnika sposobnost menadera, - opi uslovi privreivanja, - nivo tehnolokih dostignua, - konkurencija. Stalni kapital ne utroi se sav u toku jednog proizvodnog ciklusa,ve on svoju vrijednost postepeno prenosi na novi proizvod.Angaovanje kapitala podrazumijeva njegovo radno vezanje.Ako je kapital radno-tehnoloki vezan,on se ne moe upotrijebiti za kakve druge svrhe. Za utvrivanje profita i profitne stope otud se u obzir i mora uzimati cijelokupan kapital. VANO Profitnu stopu, izraunavamo na sljedei nain: v v - viak vrijednosti ps = -------K K - cjelokupno angavani kapital

Ekstraprofit kao iskaz rentabilnosti

Ekstraprofit ostvaruju ona preduzea ije je individualno vrijeme ispod drutveno potrebnog ( prosjeno izraunatog za granu ) Uz novododatni kapital koji se koristi za nabavku novih, tj. dodatnih koliina sirovine,odnosno iznajmljivanje nove dodatne radne snage, fabrika e morati smanjiti trokove proizvodnje. VANO Profitnu stopu kad postoji ekstra profit izraunavamo na sljedei nain: v + ep ps = ------------K v - viak vrijednosti ep - ekstraprofit K - cjelokupno angavani kapital

RASPODJELA ( drutvenog proizvoda )

Proces proizvodnje je stvaranje nove vrijednosti, a znamo da je za stvaranje nove vrijednosti potrebno vezati sredstva za rad, predmete rada i radnu snagu. Da bi se proizvodnja mogla kontinuelno obnavljati, iz novostvorene vrijednosti je nuno izdvojiti u proizvodnji utroenih inilaca. Izdvajanjem za utroene inioce obezbjeuju se pretpostavke za nastavak novog proizvodnog procesa. Pitanje Odgovor ta je raspodjela NADOKNADA UTROENIH PROIZVODNIH INILACA

Raspodjela je nadoknada utroenih proizvodnih inilaca raspodjela se vri iz novostvorene vrijednosti Na primjer - kad se zavri I ciklus mora se izdvojiti * platiti najamnina ( radna snaga ) * platiti nove sirovine ( predmeti rada ) * izdvojiti dio za amortizaciju ( za sredstva za rad )

Bitan je i termin RASPODJELA DRUTVENOG PROIZVODA Koliina materijalnih dobara proizvedenih u jednom drutvu u datom vremenu predstavlja drutveni proizvod. Drutveni proizvod komponuju minuli i novostvoreni rad. Iz novostvorene vrijednosti raspodjelom moraju biti osigurana utroena sredstva - minulog rada i - utroeni ivi rad. - raspodjelom je neophodno osigurati nadoknadu utroenih predmeta rada i sredstva za rad,jer bez tih inilaca radna snaga ne moe zapoeti novu reprodukciju. P Proces raspodjele podrazumijeva i raspodjelu ukupnog fonda drutvenog rada po djelatnostima .Raspodjela podrazumijeva i diobu onog dijela novostvorene vrijednosti u kojoj je uestvovala radna snaga. Raspodjelom se utvruje veliina vika vrijednosti i njegovo prerasporeivanje za razliite namjene. Radi se o rasporeivanju vika vrijednosti na onaj dio koji ide za podmirivanje potreba ljudi.Dio vika vrijednosti odlazi za zdravstvo,kolstvo, uprava,itd. Najamnina ili lini dohoci najznaajniji je element raspodjele. Cilj svakog ulaganja je oploivanje kapitala.Predujmljeni kapital mogue je angaovati u razliite privredne grane.

Drutveni proizvod sve to proizvede drutvo drava Sa drutvenim proizvodom stvorena je Bruto DPNeto DP - vrijednost - viak vrijednsti

vri se R A S P O D J E L A DP

za utroena sredstva minulog rada za utroeni tekui rad za nakoknadu utroenih predmeta rada za nakoknadu utroenih sredstava za rad raspodjela vika vrijednosti za - irenje materijalne osnove - za potrebe sistema drutvene nadgradnje zavrena raspodjel a Moe novi ciklus

Raspodjela drutvenog fonda rada je tehniko pitanje POTREBNO JE UTVRDITI VELIINE I VRIJEDNOST DRUTVENOG PROIZVODA I IZVRITI NJEGOVU RASPODJELU Kad je rije o raspodjeli vika vrijednosti, najamnine i profita, problem je mnogo vei i dublji od onog to podrazumijeva tehnika

NAJAMNINA ISKAZ VRIJEDNOSTI RADNE SNAGE

Da bi se ovjek odrao u ivotu,mora stalno da zadovoljava razliite potrebe.Ali ta dobra je neophodno proizvoditi i proizvodni proces se mora organizirati. Moraju se pribaviti predmeti rada i sredstva za rad i s tim iniocima otpoeti stvaranje potrebnih dobara. Proizvodnja moe biti organizovana kao individualni ili kao grupni rad. - proizvodnja kao individualan rad poznata je i u najrazvijenijim zeljmama, - proizvodnja kao grupni ( zajedniki ) rad mnogo je ira i poznatija OVA JE NAJPRISUTNIJA Organizovanje proizvodnje u kojoj e biti ukljuen vei broj ljudi, podrazumijeva pribavljanje proizvodnih inilaca.Ti inioci moraju biti prikupljeni u istom vremenu i na istom prostoru. Pribavljanje radne snage i njeno ukljuivanje u proizvodni proces podrazumjeva prethodno utvrivanje: - cijene rada ( recimo satnice ) - vremenskog angaovanja radne snage ( neodreeno ili odreeno vrijeme )

kontrole obavljenog posla obrauna radnoh uinka ( utroenih sati ) zatite interesa radnika zatite interesa poduzetnika .......... i drugo bitno za angaovanje radne snage

Najamnina - pojam!
Ako je ovjek ukljuen u proizvodni proces,prvi problem koji se namee je utvrivanje njegovog doprinosa stvaranju vrijednosti novog proizvoda. Ukoliko ovjek eli da preivi,mora stalno da proizvodi.Proizvodnja je jedini nain stvaranja dobara neophodnih za zadovoljavanje njegovih svakodnevnih potreba. Pitanje 1 Odgovor ta je vrijednost radne snage?? koliina uloenog rada u zajedniki stvorenoj vrijednosti

Vrijednost radne snage je koliina uloenog rada u zajedniki stvorenoj vrijednosti. Utroena radna snaga je i umni i fiziki rad. Vrijednost radne snage pojedinca utvruje se njegovim konkretnim doprinosom zajednikoj vrijednosti.

Poto se vrijednost individualnog rada u zajednikom radu iskazuje novcem imamo novi pojam najamnine Pitanje 2 Odgovor ta je najamnina?? NOVANI ISKAZ VRIJEDNOSTI RADNE SNAGE

Najamnina je novani iskaz vrijednosti radne snage

Veliina najamnine
Vrijednost radne snage odreuje se koliinom radne energije koja se utroi u datom proizvodnom procesu ipak ova konstatacija je apstrakcija, jer nismo to izrazili u novcu ili materijalnom iskazu Odluke o organizovanju proizvodnog procesa donose se zbog fizioloke prinude.S obzirom da je neophodno obezbijediti dobra koja su potrebna za preivljavanje,do njih se moe doi zajednikim ili individualnim radom. OVO-OVO Neposredni proizvoa mora obnoviti radom utroenu energiju. Tek obnovom utroene energije on e moi zapoeti novi proizvodni proces. Visina najamnine je odreena koliinom, odnosno virjednou dobara koja se uztroe za obnovu energije proizvoaa.Na taj nain obnovljena energija omoguit e radniku nastavak proizvodnje. Razliite prirodne i drutvene sredine nameu razliite zahtjeve u zadovoljavanju potreba radnika. Npr. radnik u Kini e se zadovoljiti sa znatno manje dobara pri obnovi energije od radnika u Americi,on na posao dolazi biciklom,a Amerikanac dolazi sa kolima. Ili u sibiru radnik mora nosti toplu odjeu, a u Africi ne treba Otuda imamo da najamnina kao izraz vrijednosti radne snage nije jednaka u drutvenim sredinama. Najamninu ne odreuju samo potrebe radnika ukljuenih u proizvodni proces. Proizvoa mora da obezbijedi svoj bioloki opstanak,tj.reprodukuje one koji e nastaviti proizvodni proces kada njegov radni vijek prestane.Tu moraju ui i dobra koja su neophodna za preivljavanje njegovog domainstva.To su potrebe za preivljavanjem,kolovanjem, zdravstvenim zbrinjavanjem itd. POTROAKA KORPA MJESENE POTREBE DOMAINSTVA IZRAENE U VRSTI I CIJENI Najamnina je historijska kategorija. jednom utvrena najamnina nije statina mijenja se sa promjenom uslova

Promjena najamnine
Pad,odnosno rast najamnina, gotovo je uobiajena pojava. Najamnina nije statina ve promjenljiva kategorija, a promjene uzrokuju: I rast produktivnosti II promjene na tritu radne sbage III monetrane promjene ( inflacija-devalvacija, deflacija-revalvacija ) I Na prvom mjestu istiemo promjene vrijednosti radne snagezbog rasta produktivnosti VISOKA PONUDA radne snage na tritu MALA PONUDA radne snage na tritu Ako je ponudado rasta produktivnosti u proizvodnji hrane,odjevnih predmeta, obue to e dovesti do pada cijena pomenutih Ako doe radne snage na tritu relativno visoka,realno je oekivati pad najamnina proizvoda Kada je na tritu radne snage manja ponuda od njene

Potroaka korpa e biti jeftinija - ovo dovodi do smanjivanja vrijednosti radne snage PAD NAJAMNINA tranje,tada neminovno dolazi do rasta najamnina. II Kada se radii o smanjivanju najamnine uzrokovanom Ponuda tranja na tritu radne snage su relevantne odrednice stanja i kretanja najamnina. rastom ponude na tritu radne snage, smanjivanje moe ii Najamnina moe rasti do visine vika vrijednosti.Ako bi do granica ugroavanja egzistencije radnika. dolo do rasta najamnine iznad tog iznosa, tada bi se Ako se najamnina spusti ispod granice koje obezbjeuju obnovu ugrozila osnovna reprodukciona supstanca. energije radnika, proces proizvodnje se nee moi nastaviti

III

Monetrarne promjene utiu na pad ili rast najamnina. Kada dolazi do pada ( devalvacija ), odnosno rasta vrijednosti ( revalvacija ) novca, tada dolazi i do promjena vrijednosti radne snage, odnosno pada i rasta najamnina.

Ko i na koji nain odreuje iznos najamnine

Koliina dobara koja se utroe za obnovu energije okvirna su odrednica iznosa novca koja se isplauje radniku za obavljeni rad.

Poslodavac uvijek eli da najamnina bude to je mogue manja dok radnik nastoji da ona bude to vea Pitanje Odgovor Ko utvruje iznos najamnina??? Pa trebalo bi da poslodavac i zaposlenik sporazumno utvrde iznos najamnina. Ipak ne moe svaki pojedinac radnik to utvrivati odgovor je slijedei Udruenja radnika kroz sindikate i kolektivne ugovore utvruju iznose ispod kojih se najamnina ne moe smanjivati utvruju minimalnu cijenu rada. U sluajevima gdje se radnici,odnosno sindikat koji ih predstavljaju ne uspiju da dogovore s poslodavcima,intervenie drava. Nesporazumi sindikata i poslodavaca okonava se najee obustavama rada ili trajkovima.Poto trajkovi donose tetu ne samo poslodavcima ve i zaposlenim,drava obino posreduje u takvim sluajevima. Dravni pritisci idu u oba smjera i na sindikate radnika i na poslodavce. Drava obezbjeuje nadoknadu radnicima ako bez svoje krivice ostaju bez zaposlenja.Tu su jo i programi drave znaajni za obezbjeivanje zdravstvenog i penzionog osiguranja, invalidske zatite,socijalna pomo
da

Poslodavac Pregovor i

SPORAZUMNO Definisana minimalna cijena rada

Uspje ni

Zadovoljeni interesi obje strane

Radnici putem sindikata

ne

trajkovi Intervencija drave Pritisci na obje strane Odreivanje minimalne cijene rada

Jesu li zadovoljeni interesi obje strane Obje strane kukaju Interesi zadovoljeni arbitraom

OBRAUNAVANJE I PLAANJE NAJAMNINE

Obraunavanje i isplata najamnine u pojedinim razdobljima razvoja ljudskog drutva bilo je razliito. - u naturi ( proizvodu koji se proizvodi ili razmjenjenom robom i sad malo ima ) - u gotovini - bezgotovinski ( polaganje na raun ili ekom ) - upotrebom elektronskog novca I Imamo dva osnovna pristupa metoda obrauna najamnina II obraun prema koliini izvrenog posla - komadu obraun prema duini vremena provedenog na radu

Najamnina prema vremenu Najamnina prema vremenu je najstariji nain obrauna uinka radnika.
Rije je o obraunavanju uinka na osnovu duine vremena koju je radnik proveo na radu,koje se moe sagledavati kao

- jednodnevni, - nedjeljni i - mjeseni boravak na radu. Za najamninu koja mu se na taj nain obraunava,zahtijeva se od radnika da provede na poslu unaprijed utvreno vrijeme izvravajui odreene zadatke. Prednosti obrauna po vremenu - jednostavan - unaprijed utvren Mane obrauna po vremenu - namee se potreba dvostrane kontrole.

drugo,kontrola da li se na poslu radi u skladu s postavljenim radnim normama. Kontrola izvravanja poslova,odnosno kontrola intenziteta rada se obavlja u okviru posebno organizovane slube ili kroz sistem pokretne trake.Rije je o organizaciji posla gdje proizvod na traci prilazi radniku i obavezi radnika da na njemu obavi unaprijed utvrenu radnu operaciju. Ukoliko zaposlenik nije proveo propisano vrijeme na poslu,odnosno nije obavio odreene mu poslove,slijede odgovarajue sankcije,a moe doi i do otkaza.

Prva je,kontrola vremena dolaska,odlaska s posla,

Najamnina po komadu Najamnina po komadu polazi od teze da se radnik mnogo vie zalae ako se utvrdi cijena po jednoj operaciji koju obavi,
odnosno oko svakog proizvoda koji on izradi. Obraun prema komadu ne namee obavezu stroge kontrole dolazaka i odlazaka radnika na posao i sa posla. Ali namee obavezu evidentiranja uinka isto kao i pojaanu tehniku kontrolu proizvoda. Obraun po komadu se u nekim sluajevima moe pratiti kao uinak pojedinaca a u drugim kao kolektivni uinak. Nagraivanje prema broju proizvedenih komada ne iskljuuje kontrolu dolazaka i prisustvovanje radnika na poslu. Uz obraun uinka prema broju proizvedenih komada pojavljuje se jo i varijanta normi tako to se radniku odredi koliko komada mora dnevno da uradi i za tu normu njemu se obezbjeuje odgovarajua najamnina.

Drugi vidovi najamnine

Pored najamnine po vremenu i po komadu,imamo i veliki broj njihovi modaliteta, kao npr. za tednju utroka materijala, Uteda materijala kojem doprinose radnici vodi smanjenju trokova poslovanja i poveavanju dobiti.Poslodavac ima interes da kroz najamninu podstie na tednju Primjenjuje se metod primjene procenta za izvrenu tednju materijala podsticanje inovacija, angaovanje zaposlenih na inovacijama nagraivanje vjernosti Poveanjem najamnina firma takoer moe da podstie vee

Nagraivanje vjernosti je neto to je dugo poznato kao sistem dugogodinjeg rada u istoj firmi.Firma to ne stimulie samo kao povjerenje ve i steeno iskustvo a tim i sposobnost zaposlenih da vie stvaranja od onih koji imaju manji radni sta.Povjerenje se moe stimulisati kroz napredovanje u poslu a samim tim se postie i rast najamnina,poviice najamnina,jednokratne nagrade,diplome itd. Nepuai imaju veu produktivnost radaDa bi zaposlene odvikli od puenja, Neke japanske firme su radnicima puaima ponudile veu najamninu ako se odreknu puenja.Otuda su u projektu odvikavanja puenja uestvovale firme drava i lanovi radnikove porodice.

prestanak puenja itd.

Uee zaposlenih u profitu firme

U Americi i zapadnoj Evropi zaposleni postaju suvlasnici firmi u kojima rade. Akcije koje radnici dobivaju od firmi donose srazmjerni dio prihoda to poveava njihova ukupna primanja. Vlade pojedinih zemalja sve vie i sve ee podstiu firme da ustupaju zaposlenim dio profita i da ih na taj nain uine suvlasnicima kompanije. Ta je pojava naroito prisutna u SAD koja je donijela zakon koji stimulie firme da dodjelom akcija zaposlene uini suvlasnicima kompanije.Po tom zakonu firma se oslobaa poreza na profit za iznos koji se ustupi zaposlenim kao uee u vlasnitvu kompanije. Pitanje Odgovor - zato se ovo radi zato i vlade zemalja ovo stimuliu - radnici firmu doivljavaju kao svoju OBEZBJEUJE SE VEI PROFIT pozitivan uticaj prema radu i vee angaovanje na poslu

NAJAMNINA I KUPOVNA MO
Najamnina je novani izraz vrijednosti radne snage. S obzirom da prost rad u jedinici vremena stvara manju vrijednost od sloenog rada,normalno da sloeniji rad kao stvaralac vee vrijednosti mora da bude i vie plaen.Tada imamo da najamnina kao novani izraz vrijednost radne snage mora da odraava njenu donju granicu. Granica najamnine odreena je sloenou rada koju ona predstavlja. Najamninu emo posmatrati kroz tri njene dimenzije: - nominalnu, - realnu i - relativnu.

Nominalna najamnina
Nominalna najamnina je iznos novca koji radnik prima od poslodavca za svoj rad i taj nam iznos pokazuje koliko zaposleni u svakoj zemlji prima dnevno, nedjeljno,mjeseno ili godinje. Vrlo su razliita primanja u SAD,Njemakoj,BiH. Svaka zemlja ima svoje kriterije prilikom obrauna i isplate najamnine,razliit je nain isplaivanja najamnina zaposlenim. U SAD-a Evropa - se najamnina obino prikazuje kao godini iznos ( samo se iskazije godinja plata ) a - obraun i isplata se vri nedjeljno. najamnina se obraunava i isplauje kao mjeseni iznos.

Nominalna najamnina nam nita ne govori ta se sve za taj novac moe kupiti,odnosno moe li se s tim novcem preivjeti.

Realna najamnina
Realna najamnina je pokazatelj ta se za nominalnu najamninu moe kupiti. Realna najamnina je iskaz ivotnog standarda zaposlenih Ono to se moe kupiti za nominalnu najamninu je realni pokazatelj uslova u kojim zaposleni u jednoj sredini ive Realnom najamninom iskazuje se ta je to to se u jednoj zemlji smatra normalnim potrebama zaposlenih. Realna najamnina pokazuje strukture dobara koja su ula u vrijednost radne snage.Ona nam jo govori ta sve i po kojim cijenama se moe za nominalnu najamninu kupiti.

Najamnina od 1.500 dolara, koliko u prosjeku prima radnik zaposlen u nekoj amerikoj firmi, 6 puta je vea od najamnine koju prima zaposleni radnik u BiH. Ali zato Amerikanac mora izdvojiti mnogo vie novaca za stanovanje,za odlazak na posao,za komunalne usluge,za kolarinu itd. Ono to se moe kupiti za nominalnu najamninu je realni pokazatelj uslova u kojim zaposleni u jednoj sredini ive. U zemljama siromanog i nerazvijenog svijeta najamninom se mogu osigurati samo namirnice za odravanje egzistencije radnika i njegove porodice i u tim zamljama se oko 75% najamnine koristi za kupovinu proizvoda ishrane,a ostatak za sve ostale potrebe odijevanje,stanovanje.Drugaija je situacija kod zemalja bogatog i razvijenog svijeta gdje se 25% najamnine koristi za kupovinu hrane a ostatak odlazi na ostale potrebe stanovanje,sport itd.

Relativna najamnina
Pitanje Odgovor - ta je realtivna najamnina - Odnos najamnine i vika vrijednosti iskaz je relativne najamnine. VANO - Relativna najamnina je slika o RN = N : VV

- drutvu i vremenu, - privrednom sistemu, - razvoju - strukturi privrede - bogatstvu i siromatvu drutva

Ako neka zemlja vei dio vika vrijednosti koristi kao najamninu tada se radi o zaostalim, nerazvijenim zemljama Viak vrijednosti koji ne prua mogunost podsticaju razvoja institucija drutvene nadgradnje pokazatelj je siromatva i nerazvijenosti drutva. Zemlje razvijenog svijeta danas sve vie novostvorene vrijednosti koriste za podsticanje razvoja a sve manji za isplatu najamnine no najamnine ne opadaju i to je bitno Drutva i sredine koja vei dio vika vrijednosti koriste za potrebe zdravstva, obrazovanja,nauke itd. obezbjeuju jo bri rast privrede VANO Relativna najamnina je nabolji pokazatelj razvojne sposobnosti nekog drutva.

PROFIT, NAKNADA PREDUJMLJENOG KAPITALA

Svrha ulaganja jeste uveavanje kapitala znai kad se zavri neki ciklus proizvodnje kapital mora biti uvean u odnosu na kapital koji je uao u taj ciklus - u oblasti proizvodnje U ciklusu kapital se moe oploavati ( uveavati ) - u oblasti prometa Sfera proizvodnje i sfera prometa dvije su reprodukcione faze kojima se nalazi itav niz razliitih relativno homogeniziranih privrednih djelatnosti.Kapital se mora oploivati bez obzira u kojoj je drutvenoj djelatnosti. Uloeni kapital mora vlasniku da donosi profit. Pitanje - ta je profit? Odgovor - Profit je ono to se od ulaganja oekuje. Putem raspodjele novostvorene vrijednosti vlasniku se obezbjeuje odgovarajui dio oploenog kapitala.

INDUSTRIJSKI KAPITAL
Drutvena reprodukcija s institucijama osigurava produkovanje nove vrijednosti. Uloga pojedinih reprodukcionih faza unutar sistema su razliite.

Proizvodnja je impulsivna faza. VANO ZA INDUSTRIJU

- ona odreuje nivo aktivnosti ostalih faza. - to je faza u kojoj se stvara vrijednost i nova vrijednost Kapital angaovan u industriji ima karakter proizvodnog ulaganja,a proizvodnja je mjesto u okviru koje se stvara vrijednost i nova vrijednost,a gdje se stvara vrijednost stvara se i viak vrijednosti. Kapital koji se ulae u industriju ima karakter proizvodnog kapitala i on je stvaralac vrijednosti i vika vrijednosti.

U okviru industrije nalaze se grane koje su u prilici da stvaraju relativno visoke profite. - proizvodnja informatike opreme i tehnologija, - proizvodnja lijekova - proizvodnja cigareta itd, A nalaze se i djelatnosti sa najniom akumulacijom kao to su: - tekstilna industrija, - industrija obue, - drvna industrija itd. Industrija kao djelatnost koncentrie ogromni kapital. To je naroito karakteristino za grane koje ine dio infrastrukture kao npr. proizvodnja i distribucija energije,avioindustrija i dr.

Samofinansiranje-inilac novog rasta u industriji

OSNOVNO Industrijski kapital je u mogunosti da za razvoj koristi DODATNO ( samofinansiranje ) - sredstva amortizacije dok su ona na ekanju Sredstva amortizacije se izdvajaju i uvaju na posebnim raunima ona su na ekanju da se kupe nova sredstva za rad kad se postojea istroe - dravna politika u oblasti poreza moe da bude izvor samofinansiranja i novododatnog rasta u industriji. Porezi dvostruko utiu na rast i razvoj industrije.Rije je o politici drave gdje ona sa niim poreskim stopama nastoji podstaknuti firme da ostvarenu akumulaciju usmjeravaju u investicije. Visoke poreske stope tjeraju firme da sve vie i vie poveavaju amortizacione stope i dolazi do relativno velikih izdvajanja na sredstava za rad.Velika izdvajanja po osnovu amortizacije sredstava za rad stvaraju visoke trokove poslovanja i javlja se smanjivanje profita i umanjivanje poreske osnovice. Progresivno oporezivanje dohotka zaposlenih odvraa dioniare i akcionare da uzimaju pripadajue prihode.Tada se javlja dio profita koji se koristi za investiranje u nove kapacitete. Nove investicije se ne moraju uvijek koristiti za irenje proizvodnih kapaciteta koriste se i u nova istraivanja, nove tehnologije, informatiku opremu, menadment - sredstava akumulacije,

Karakteristike novog industrijskog rasta

Samofinansiranje i naunotehnoloka revolucija u industriji imaju svoja prepoznatljiva obiljeja. 1. U industriji nauka dobiva odluujuu ulogu. Ona postaje dominantna proizvodna snaga i nosilac sveopeg razvoja.U laboratorijama mnogih industrijskih kompanija vre se veoma ozbiljna istraivanja u oblasti biologije,genetike,atomske fizike itd. 2. Nauka, tehnika i tehnologija sainjavaju jedinstveni kompleks sposoban za mnoge naune izazove i otkria 3. Nauna otkria i spoznaje podstiu uvoenje nove tehnike i tehnologije u proizvodne procese ak i onih kompanija koje je same ne razvijaju. 4. I uloga ovjeka u proizvodnom procesu postaje posve drukija. 5. Nauka i tehnika zajedno sa novim informatikim tehnologijama sve vie prodiru u urede kod poslovnih ljudi,ali i u Iz fabrikih laboratorija nauna otkria odmah odlaze na provjeru i primjenu Posljedica toga je poveanje proizvodnje, smanjivanje trokova i rast profita Sa promjenom tehnike i tehnologije mijenja se i sistem menadmenta, upravljanja proizvodnim sistemima

On sve vie i sve ee postaje nosilac ideja, organizator,planer i kontrolor Sve zajedno stvara mogunosti za neprekidan rast produktivnosti i efikasnost ljudskog rada u cijelosti

raunovodstvo,skladita kao i druge slube 6. Nauna revolucija i sprega s industrijom su prekretnica od industrijskog ka postindustrijskom informatikom drutvu. Postindustrijsko se sve vie oslanja na prirodnu inteligenciju ovjeka i vjetaku inteligenciju maine.

Profit u industriji
Profit je oploeni kapital uloenu industruju odnosno neku proizvodnju iskaz efikasnosti angaovanja kapitala u nekoj industrijskioj grani.

Ulaganje u industriju proizvodno je angaovanje kapitala a proizvodni kapital, stvara jo i viak vrijednosti. OVO OVO Profit i viak vrijednosti predstavljaju jednu te istu pojavu. Podsjetimo se - Radna snaga svojim angaovanjem u toku procesa rada stvara viak vrijednosti Profit i nije nita drugo nego viak vrijednosti posmatran u odnosu na ukupno predujmljeni kapital.Profit nam tako pokazuje koliko se predujmljeni kapital u nekom proizvodnom ciklusu oplodio.

Prosjena profitna stopa

Pitanje - ta utie na veliinu profita? * viak vrijednosti * visina organskog kapitala * brzina obrta kapitala to su ovi faktori vei profit je vei

Odgovor - Na veliinu profita utiu

Ostaje pitanje ta je sa grana ( djelatnosti ) gdje su faktori, pa makar i jedan od njih ispod ostalih grana injenica da neke djelatnosti imaju manju stopu vika vrijednosti, nii organski sastav kapitala i nedovoljan obrt, uticat e da grane koje su u toj poziciji budu neinteresantne za ulagae, dok e grane i djelatnosti koje imaju povoljniji organski sastav i vei obrt privlait nove ulagae.Kada dolazi do veih ulaganja u te grane doi e i do vee proizvodnje,a sa proizvodnjom i do vee ponude roba. Kada su u pitanju grane u koje se nedovoljno investira tu emo imati nepovoljnu situaciju,zbog nedostatka kapitala i proizvodnja e biti manja.Manja ponuda vodi rastu cijena,a s rastom cijena dolazi i do rasta profitnih stopa.Bolji uslovi privreivanja u tim granama privui e sada pozornost novih ulagaa. Ako je rije o seobi kapitala iz niskoakumulativnih grana u grane gdje je stopa akumulacije relativno visoka, tu se ne radi ni o kakvom zatvaranju jedne fabrike. Najee se tu radi o promjeni proizvodnih programa,pri emu se postojea sredstva za rad koriste nove robe.Kretanje kapitala ka granama u kojima su profitne stope relativno visoke stalan je proces. 1. ZAKONITOST - KAPITAL SE UVJEK ALOCIRA ( PREMJETA ) U GRANE U KOJIMA SE NAJVIE I NAJBRE OPLOUJE ne radi se klasinom preseljavanju, nego o promjeni proizvodnih programa i maksimalnom koritenju postojeih objekata i sredstava za rad

1. ZAKONITOST

- KRETANJE KAPITALA KA GRANAMA U KOJIMA SU PROFITNE STPRE NAJVEE STALAN JE PROCES

VANO

Upravo stalno alociranje kapitala kroz grane dovodi do ujednaavanja ( uprosjeivanja ) profitnih stora u

privredi Profitne stope koje se kreu oko prosjenih obezbjeuju stalni rast privreda

OVO OVO

Prosjena profitna stopa

Model koji osigurava funkcionisanje ulaganja kapitala Kad se posmatra dui vremenski period jednaki kapital uloen u bilo koju djelatnost mora uvjek donositi jednak profit

Opa profitna stopa

Kako smo rekli Pitanje Odgovor - Cilj svake kompanije je uprosjeivanje profitnih stopa

ta je opa profitna stopa

- Opa profitna stopa je samo drugi izraz za utvrenu prosjenu profitnu stopu na nivou pribrede kao sjeline

Prosjenu profitnu stopu privrede kao scjeline utvrujemo po formuli ovaj obrazac je isti kao obrazac za izraun stope oplodnje angaovanog kapitala M PF = -------------C+R PF M C R opa profitna stopa ( prosjena profitna stopa na nivou privrede ) masa vika vrijednosti stalni kapital ( sredstva za rad ) na nivou privrede promjenjljivi kapital na nivou privrede

mala slova - koriste se za izraun prosjene profitne stope velika slova - koriste se za izraun ope profitne stope Pitanje - Imaju li razvijene privrede i drutva vee ope profitne stope, od nerazvijenih Odgovor - Imaju jer imaju privredu sa visokoakumulativnim granama ( visok organski sastav kapitala )

Cijena proizvodnje
Kao to smo rekli - Kapital se stalno premjeta iz grane u granu Znai na dui period nijedna grana nema ekskluzivitet stalnog ulaganja kapitala i visoke profite Podsjeanje - Cijena proizvoda se utvruje kao C = sp + r + v sp - sredstva za proizvodnju r - radna snaga v - viak vrijednosti NOVI POJAM CIJENA PROIZVODNJE je vrijednost robe koja se gormira pod uticajem 2 faktora 1. - uslovi privreivanja u okviru grane 2. uslovi na nivou privrede kao cjeline Cijena proizvodnje se utvruje prema formuli Cp = sp + r + pp sp +r pp - proizvodnja uz prosjene uslove na nivou grane - prosjena profitna stopa na nivou privredne kao cjeline Cijena proizvodnje se meusobno razilaze odreuje se na osnovi prosjenih uslova privreivanja na nivou privrede kao cjeline

VAAN ZAKLJUAK

Cijena proizvoda ( robe ) i

odreuje se na osnovi individualnih uslova privreivanja preduzea

Vrijednost robe i cijena proizvodnje

Dat primjer u knjzi izvodimo zakljuke 1. Grane koje imaju loiji organski sastav kapitala 2. Grane iji je organski sastav na prosjeku 3. Grane sa visokim organskim sastavom Upravo koliko gube 1. i 2. dobija 3. imaju skuplje robe od cijene proizvodnje imaju gubitke cijena robe = cijeni proizvodnje nema gubitaka, ali ni ekstra profita cijena robe < cijene proizvodnje imaju ekstraprofit

Cijena proizvodnje i raspodjela prema granama Grane su dosta razliite ro se tie poreenja cijene robe i cijene proizvodnje
Pitanje - ta se deava kod grana gdje se ne poklapa vrijednost robe i vrijednost proizvodnje

Evo odgovora tabelom Grupe Grana Odnos cijena robe : cijena proizvodnje Cr < Cp Cr > Cp Cr = Cp Uee u raspodjeli drutvenog Bruto proizvoda Uslovi privreivanja povoljnjiji Kroz raspodjelu DBP prisvajau vie Uslovi privreivanja loiji Kroz raspodjelu DBP dobijaju manje od vrijednosti koju one stvaraju Uslovi privreivanja povoljnjiji Kroz raspodjelu DBP ostvaruju vrijednost koju su i ostavrili proizvodnjom

Grupa Grupa

I II

Grupa III