You are on page 1of 40

UNVERZTET U TUZL

Rudarsko-geolosko-gradevinski fakultet
Univerzitetska br.2
- M O S T O V I I - vjezbe br.7
..
- Zasvedeni i lucni mostovi -
Najprirodniji tip masivnog mosta je zasvedeni ili lucni most, kod koga se
uglavnom nosacusvodu ( savijena ploca ) ili luku ( savijena greda ) javljaju
pod opterecenjem uzduzne pritiskujuce sile. Momenti savijanja u lucnom
nosacu nastaju u slucaju kada se potporna linija od nekog opterecenja ne
poklapa sa njegovom osovinom. Bitna razlika u naponskom stanju izmedu
grednog i lucnog nosaca je u cinjenici da se u lucnom nosacu pojavljuju
uglavnom samo naponi pritiska. To omogucava da sa lucnim nosacima
mozemo premostiti znatno vece raspone nego sa grednim nosacima.
U zasvedenim sistemima pojavljuju se horizontalne sile koje se obicno
predaju direktno na tlo preko odgovarajucih stubova, upornjaka i njihovih
temelja.
U nekim lucnim sistemima horizontalne sile se preuzimaju pomocu posebnih
zatega. Kartakteristika zasvedenih mostova je da su oni osjetljivi na pomake
i zaokretanje oslonaca i to tim vise sto su im rasponi veci a strelica manja.
ijelovi zasvedenih mostova
Zasvedeni mostovi obicno sadrze slijedece dijelove :
Svod ili luk, kao glavni nosac mosta
Upornjaci i stubovi sa njihovim sastavnim dijelovima
Nadlucka konstrukcija (dio izmedu ekstradosa i kolovoza), koja se moze
sastojati kod
masivnih zasvedenih mostova od:
ceonih zidova,
olaksavajucih (rasterskih) otvora, ,
sekundarnih stubova ili vertikala,
sekundarnih nosaca nad olaksavajucim otvorima koji mogu biti svodovi,
lukovi ili grede,
te konstrukcije kolovoza;
armirano betonskih zasvedenih mostova
od stubova nadlucne konstrukcije,
poduznih i poprecnih nosaca nadlucne konstrukcije
te kolovoznih ploca sa konzolama pjesackih staza.
JELOV SVO ZSVEENH LUCNH KONSTRUKCJ
Ekstrados je linija gornjeg ruba svoda u vertikalnom presjeku
Osovina svoda je linija koja prolazi raspolovicama debljine svoda
Otvor svoda ( Li ) je horizontalni razmak izmedu tacaka intradosa mjeren
u peti svoda
Raspon svoda ( Lr ili Lo ) je horizontalni razmak sredina lezisnih povrsina
ili zglobova u petama svoda
Tjeme svoda je dio svoda oko njegove najvise tacke
Peta svoda je krajnji dio svoda na mjestu njegovog oslanjanja
ebljina svoda (d) je visina njegovog presjeka mjerena u radijalnom
smjeru. Karakteristicne su debljina u tjemenu (dt) i debljina u peti (dp)
Bok svoda je predio oko cetvrtine njegove duzine
Sirina svoda (b) je njegova dimenzija u smjeru sirine mosta
Unutrasnja odnosno vanjska povrsina svoda su povrsine po intradosu
odnosno ekstradosu svoda
Strelica svoda (f) je visinska razlika izmedu pete i tjemena svoda.
Postoji strelica intradosa (fi), strelica osovine svoda (fo) i strelica
ekstradosa (fe)
Radijus zakrivljenosti svoda (R) moze se odnositi na radijus
zakrivljenosti intradosa (Ri), osovine svoda (Ro) i ekstradosa (Re).
Radijus zakrivljenosti se obicno mjeri duz svoda.
uzina svoda (S) je obicno duzina njegove osovine (So) ali imamo i
duzine intradosa (Si), odnosno ekstradosa (Se)
Celo svoda je prednja vidljiva povrsina svoda
Centar zakrivljenosti svoda (C) moze se odnositi na osovinu (Co),
intrados (Ci) odnosno ekstradosa svoda (Ce)
Potporna linija je spojnica tacaka u presjecima svoda kroz koje prolazi
rezultanta sila u tim presjecima. Za razne kombinacije opterecenja ta je
linija razlicita
Zglobovi svoda su mjesta u presjeku svoda kroz koja mora proci
potporna linija. Moment savijanja u zglobu je jednak nuli.
Splostenost (stinjenost) svoda je odnos njegove strelice prema rasponu
P = f/L,
Smjelost svoda (S) je odnos dat izrazom S = L
2
/f
Tipovi zasvedenih mostova
Masivne lucne mostove obicno djelimo prema sistemu njihovih glavnih
nosivih sklopova. Pri tome u prenosu opterecenja postoje dva nacina
proracuna i to :
-Citavo opterecenja na glavnom rasponu prima samo svod ili luk bez
ucesca ostalih dijelova mosta
- U prenosu opterecenja pored svoda odnosno luka, ucestvuje i nadlucna
konstrukcija koja je povezana sa glavnim lucnim nosacem.
Pored toga i sama glavna nosiva konstrukcija moze biti konstruisana kao
jednostavni ili slozeni sistem.
Prema tipu konstrukcije imamo:
Svodovi izvedeni kao pune savijene ploce ( tu spadaju svi zidani stari
zasvedeni mostovi)
Lukovi izvedeni kao savijeni puni stapovi raznih oblika u poprecnom
presjeku
Svodovi od ploca i rebara, tj. Sistemi koji su sastavljeni od nekoliko
lukova i svoda medusobno povezanih
Lukovi stijene (zidovi) odnosno sistemi sa ravnim vertikalno postavljenim
plocama ciji je intrados lucnog oblika
Suplji lukovi ili svodovi, koji u sebi sadrze supljine. ako se danas rade svi
lukovi velikih raspona
Prema statickom sistemu luka imamo:
Uklijesteni lukovi , bez zglobova, sa razlicitim promjenama presjeka duz
luka
Jednozglobni lukovi sa zglobom u tjemenu
Elasticno uklijesteni lukovi tzv. valetovi lukovi
vozglobni lukovi sa razlicitim promjenama presjeka duz luka
Trozglobni lukovi
KOLOVOZN KONSTRUKCJ MOZE BT: LUK, PLOC L REBRST
KONSTRUKCJ
MOSTOV VECH RSPON SU RSCLNJENOG TP
OSNOVN STTCK SSTEM SU: UPET LUK, VOZGLOBN TROZGLOBN
LUK
ko je dovoljna gradevna visina, kolovoz se postavlja iznad luka a ako nije kolovoz
moze biti upusten ili smjesten ispod luka.
UPET LUK
Je najjednostavniji i najjeftiniji jer nama skupih zglobova, pa ne smeta ako
donji dio luka dode pod vodu. Visina im se obicno povecava od tjemena
prema peti. Za duze mostove izvode se lukovi u nizu tada se horizontalni
potisci susjednih lukova ponistavaju (ako su lukovi istih raspona).
Postoji izvedba kada iznad lukova nema stubica, nego se luk i kolovozna
konstrukcija spajaju u tjemenu. Tada luk ima ulogu razupore.
VOZGLOBN LUK
PRMJENJUJE SE Z MOSTOVE S VELKOM STNJENOST (VELK
VRJENOST OMJER STRJELE f RSPON L). OTN MOMENT
ZBOG SKUPLJNJ PUZNJ T SU NJMNJ.
ZGLOBOV SU SMJESTEN U PETM LUK. EBLJN LUK JE
KONSTNTN L SE POVECV UC PREM TJEMENU, NLOGNO
NVELOP MKSMLNOG MOMENT.
KOLOVOZ MOZE BT ZN LUK, UPUSTEN SPO LUK.
K JE KOLOVOZ ZN LUK KONSTRUKCJ SE OSLNJ N
STUBOVE K JE UPUSTEN L JELMCNO UPUSTEN ON
JELMCNO N STUBOVM JELMCNO N VJESLJKM.
STUBOV VJESLJKE SU OBCNO VERTKLN L MOGU BT KOS.
TROZGLOBN LUK
POGON Z MLE GRlEVNE VSNE K POSTOJ OPSNOST
O SLJEGNJ UPORNJK STUBOV.
ZGLOBOV SU SMJESTEN U OBJE PETE LUK U TJEMENU LUK.
BUUC JE SSTEM STTCK ORElEN, ZNTNO SU SMNJEN
OTN UTCJ USLE STEZNJ, PROMJENE TEMPERTURE
RZMCNJ UPORNJK.
VSN PRESJEK JE KONSTNTN L SE MJENJ KO NPR. U
MLLRTOVM LUKOVM, GJE JE NJVEC VSN U
CETVRTNM LUK.
LUK S SPONOM
GR SE Z SV TR POLOZJ KOLOVOZ.
BT JE TOG SSTEM POTSK LUK PREUZM SPON, KOJ JE
OBCNO SMJESTEN UNUTR KOLOVOZNH PLOC.
Zbog toga na lezaje djeluje samo vertikalna sila pa je zato luk sa sponom
pogodan kada su stubovi visoki ili kada je tlo slabo.
NLSENOV LUK
OBO JE NZV PO SVOME PRONLCU NLSENU. SSTEM JE S KOSM
VJESLJKM. U TKVOJ KONSTRUKCJ MOMENT ZNOSE ql
2
/250, OK
KO KONSTRUKCJE S VERTKLNM VJESLJKM ZNOSE ql
2
/64, sto je
cetiri puta vise. USTE BETON JE 15%
POPRECN PRESJEC LUKOV OLKUJU SE RZNOVRSNOSCU.
KORK LJE SL SU PRESJEC S JENOM L VSE CELJ, STO ZVS O
SRNE MOST.
ebljina svoda iznosi 1/60 do 1/100 raspona. Pri odabiru lukova mora se paziti na
stabilnost. Luk se moze izviti u vertikalnoj ili , ako je uzak u horizontalnoj ravnini.
Zbog toga sirina jednodjelnih svodova ne bi smjela biti manja od 1/20 duzine mosta
a svodova blizanaca manja od 1/32 duzine mosta.
Usteda u betonu postize se lucnim nosacima male sirine. Zbog male bocne krutosti
potrebno je izmedu takvih lukova ugraditi spregove za vjetar u obliku resetkastih
nosaca.
EBLJN LUKOV JENOSTVNH SSTEM ZNOS 1/40 O 1/60 RSPON.
K SE ZVO NLSENOV LUK LNGEROV GRE, EBLJN LUK
MOZE ZNOST 1/120 RSPON LUK.
KOLOVOZN KONSTRUKCJ ZN SVO, ONOSNO LUK MOZE BT
PUN L RSCLNJEN.
RSCLNJEN KOLOVOZN KONSTRUKCJ SSTOJ SE O PLOCE L
REBRSTE KONSTRUKCJE POUPRTE STUBOVM. PONEK SE
UMJESTO GRENH SSTEM GRE SVOOV. PLOC MOZE BT PUN
L S SUPLJNM, STO ZVS O RSPON.
REBRST KONSTRUKCJ SE KORST Z VECE RSPONE. SSTOJ SE
O KOLOVOZNE PLOCE, POUZNH POPRECNH NOSC. K SU
LUKOV L SVOOV SROKO RZMKNUT POTREBN SU JK POPRECN
NOSC N KOJE SE OSLNJ SSTEM POUZNH NOSC.
T SE N STUBOVE PRENOSE MOMENT SVJNJ JER POPRECN
NOSC STUBOV SCNJVJU OKVRNU KONSTRUKCJU.
U STTCKOM POGLEU STUBOV MOGU BT ZGLOBNO OSLONJEN
GORE OLE, N JENOM KRJU UPET N RUGOM ZGLOBNO
OSLONJEN L UPET N OB KRJ.
K SE KOLOVOZN KONSTRUKCJ NLZ SPO LUK, NJEN
KONSTRUKCJ OVS O TPU NOSVE KONSTRUKCJE.
KO JE LUK KRUT KOLOVOZN KONSTRUKCJ GPK, PRMJENJUJU
SE CESTO POPRECN NOSC OVJESEN VJESLJKM.
UZUZN NOSC OSLNJJU SE N POPRECNE NOSCE NOSE
KOLOVOZNU PLOCU. KRJNJ UZUZN NOSC SU UJENO ZTEGE
LUKOV.
ZGLOBOV
ZGLOBOV SE GRE U TJEMENU U PETM LUKOV. ON OPUSTJU
ZOKRETE ELEMENT LUKOV ORElUJU MJESTO POTPORNE LNJE.
UPORNJC LUCNH MOSTOV
UPORNJC LUCNH MOSTOV PREUZMJU VERTKLNE HORZONTLNE
SLE O LUKOV PRENOSE N TLO.
NJHOVE MENZJE ZVSE O NTENZTETU SL, KVLTETU TL UBN
TEMELJENJ.
ONJ PLOH TEMELJ JE OBCNO HORZONTLN L BLGO NGNUT
B SE POVECL STBLNOST PREM KLZNJU.
UZN MSVNH UPORNJK ZNOS U SLBJEM TLU 1/3......1/5
RSPON, VEC PREM STNJENOST LUK, U BOLJEM TLU UZN ZNOS
1/8.....1/10 RSPON.
STUBOV LUCNH MOSTOV
SU NEK BL MSVN, KOMLKOVNH PRESJEK PROMJENJVH
NGB PLOH. U TEZNJ Z RCONLNOSCU, NJHOV OBLC
VREMENOM POSTJU JENOSTVNJ, PRLGOlEN NCNU GRNJE.