Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Uvod
Karburator ili rasplinja predstavlja dio sistema za napajanje motora gorivom. Ostali dio sistema za napajanje sastoji se od rezervoara, cjevovoda, pumpe i filtera za gorivo.Karburator je veoma vaan sklop na motoru i konstruisan je tako da mjea gorivo i vazduh,u odgovarajuim odnosima, kako bi se dobila ispravna smjesa za date radne uslove.Odnos goriva i vazduha se kree u zavisnosti od zadatog reima rada,odnosno datog gasa,od 8:1 do 20:1,premda je najei omjer 15:1, tj. na jedan kilogram benzina dolazi petnaest kilograma vazduha. Kod neispravnog karburatora odnos goriva i vazduha nije u odreenom odnosu,i takav karburator ima nepravilan rad i veliku potronju goriva.U ovom seminarskom radu,obraena je tema servisiranje karburatoranjegova funkcija,prednosti,nedostatci,nain servisiranja,uzroke,odnosno probleme vezane za neispravnost karburatora,kao i mogua rjeenja.
2. Karburator (rasplinja)
1
Zadatak karburatora je da za razliite radne uslove motora pripremi odgovarajuu,lako zapaljivu mjeavinu gorivo- zrak,pod uslovom da motor razvije maksimalnu moguu snagu uz minimalmu potronju goriva i minimalno zagaenje okoline.Uz sve to,podrazumijeva se obezbjeenje to vee sigurnosti i vijeka trajanja motora. Osnovni zadaci karburatora su:
da obezbjedi doziranje goriva i da vri regulaciju mjeavine; da obezbijedi propisani nivo goriva u rezervoaru karburatora; da omogui regulisanje smjese za reime rada kada je to predvieno sa to je manje moguim posljedicama; obezbjedi startovanje motora na niskim temperaturama; da obezbjedi stabilan rad na praznom hodu;
Najvei problem vozaima priinjava nekvalitetno(prljavo) gorivo,zbog ega strada karburator,a kod sistema sa ubrizgavanjem goriva dolazi do zaepljenja elektrinih dizni.Potrebe za gorivom motora su prvo odreene za prazan hod,za vonju vozila pri osrednjim brzinama i onda za punu snagu motora.Karburator mora da udovolji zahtjevima vozaa tako da motor razvije snagu koju voza zahtijeva komandom za gas.Karburator to mora da obavi to je mogue ekonominije,i da ispuni zahtjeve u pogledu izduvnih gasova.Karburator se ne smije dirati dok se definitivno ne utvrdi da problemi u radu motora nastaju uslijed neispravnosti karburatora.Problemi vezani za neispravnost karburatora iskazuju se na slijedee naine:
poveava se potronja goriva, a to se manifestuje najee tako to se u izduvnim gasovima na veem broju obrtaja pojavljuje crni dim, i crne svjeice, a motor nema dovoljno snage;
loe funkcionisanje sauga (nemogunost ili oteano paljenje u hladnim uslovima; ) nemiran rad motora u praznom hodu; prelivanje goriva;
Takav karburator je neispravan i pristupa se generalnom remontu i servisiranju karburatora. Da bi se postigla maksimalna ekonominost motora na manjem i veem broju obrtaja, svo gorivo mora da sagori, a to se postie pravilnom smjesom goriva i vazduha.
gorivo za 5 do 8 mm pod provrtom mlaznice, ali podtlak moe podii gorivo do provrta mlaznice i sitno rasprena ga usisati u difuzor.Osim usisavanja zraka i goriva zadaa usisnog sistema je da gorivo dobro raspri u maglu, da ga temeljito pomijea sa zrakom i jednakomjerno podijeli po cilindrima. Gorivo je pri ulasku u difuzor ve raspreno na male i najmanje kapljice. U rasplinjau na tlani zrak je gorivo unaprijed pretvoreno u pjenu s dovodom zraka ispod razine, a kod rasplinjaa s igliastom mlaznicom se nakon to ga zrak povue, raspri u difuzoru.Okretanjem leptira, kapljice goriva pomijeane sa zrakom dolaze u podruje podtlaka, koji uzrokuje usisavanje klipa, i raspre se u maglu. Kojom brzinom e se gorivo pretvarati u maglu, ovisi o podtlaku u usisnom razvodniku, koji opet ovisi o okretima motora i poloaju leptira.
3.Servisiranje rasplinjaa
Rasplinja je potrebno servisirati, bar svakih 50 000 kilometara. Ljudi esto mijeaju pojmove, servisirati i oistiti rasplinja. Za ienje rasplinjaa i nije potreban nekakav strunjak. Priueni mehaniar, moe rastaviti rasplinja i nanovo ga sastaviti. No, rezultat takvog posla je obino nikakav ili ak gori nego prije. to hoe rei, kako rastavljanje i ienje rasplinjaa, bez adekvatne strunosti, nema efekta, dapae, moe imati samo negativan uinak.
Rasplinja je vrlo sloen aparat, te je potrebno potpuno znanje njegovog principa rada, kako bi se moglo upustiti u servisiranje. Servis rasplinjaa podrazumijeva, kompletno rastavljanje, pranje i ienje, to je samo popratna radnja servisa, te nanovo kompletiranje sa podeavanjem svih komponenata rasplinjaa po njegovim specifikacijama. Prilikom sastavljanja, mijenjaju se potroni dijelovi po potrebi, kao to su: brtve, dijafragme (membrane) i ventil dovoda goriva, to se moe mijenjati pojedinano ili u za taj rasplinja, predvienom setu. Prilikom sastavljanja rasplinjaa, potrebno je provjeriti eventualnu devijaciju nalijegajuih povrina, te ih po potrebi obraditi (tuirati). Tek nakon ovih radnji, mogue je korektno podesiti rasplinja nakon montae. Nikako ne podlijeite savjetima nadri strunjaka, kako je potrebno smanjiti nekakve dize ili smanjiti nivo goriva i kojekakve sline kaubojtine, kako bi se postiglo bolje sagorijevanje ili manja potronja goriva. Svaki rasplinja, tvorniki je proraunato dizajniran prema motoru na koji se ugrauje, pri emu je voeno rauna o postizanju objektivnih performansi motora u skladu sa njegovom konstrukcijom i dakako o potronji goriva. Zato, samo pravilno servisiran rasplinja, imajui u vidu i stupanj istroenosti motora, moe vratiti motoru pravilne performanse i potronju goriva. Kod vozila sa rasplinjaom a bez elektronskog sistema paljenja, prilikom ugaanja, potrebno je podesiti i platinski prekida kao i moment paljenja. Takav kruni postupak, sigurno e rezultirati, najboljim performansama vozila i najumjerenijoj potronji goriva.
Na gornjim skicama, sa lijeva na desno, vidimo tri faze rada rasplinjaa. U prvoj fazi, prikazan je rad rasplinjaa u mrtvom hodu motora (poznatom kao ler gas). Ovdje vidimo, kako gorivo ulazi u rasplinja posebnim kanalom i mijea se sa zrakom, koji ulazi mimo leptirnog otvaraa zraka a iju koliinu podeavamo. Kako bismo dobili pravi odnos smijese, odnosno zraka i benzina (optimalno 14.7:1), podeavamo koliinu goriva. Regulator (vijak) vidljiv na skici. Vraajui se na prethodni tekst, ovakva regulacija je mogua, samo ako je rasplinja u besprijekornom stanju, odnosno pravilno servisiran. Na narednoj skici, prikazan je rad rasplinjaa u vonji. Ovdje vidimo, poluotvoreni leptir za ulaz zraka i na suenom dijelu rasplinjaa, radi poveanja brzine ulaza zraka, nalazi se otvor za ulazak benzina ili tonije reeno, mjeavine benzina i zraka. Zapravo, prije ulaska benzina u grlo rasplinjaa, moemo vidjeti, kako se benzin u tkzv. mijealici ili difuzoru, mijea sa zrakom i tako u finom spreju, uslijed jakog pod tlaka ulazi u motor. Za razliku od prethodne situacije, ovdje nemamo mogunost podeavanja smijese, ve se ona sama podeava na osnovu precizne konstrukcije rasplinjaa, njegovih kanala i sapnica te pravilno postavljenog nivoa goriva. Ve kroz ovu kratku edukaciju, moe se konstatirati, kako nikakve preinake i nadri modifikacije unutar rasplinjaa nisu mogue. Samo strunjak, prilikom servisiranja rasplinjaa, obratiti e panju na blokadu pojedinih kanala u difuzoru a ne na takozvanim diznama kroz koje prolazi gorivo i rijetko su zaepljeni. Trea skica, prikazuje pumpicu za dodatno upricavanje goriva. Dodatna koliina goriva, potrebna je u momentu naglog ubrzavanja vozila. Naime, naglim dodavanjem gasa, dopustili smo nagli ulazak velike koliine zraka u kojem momentu, dolazi skoro do izjednaavanja tlaka i pod tlaka na suenom dijelu rasplinjaa, radi ega, motor ostaje za trenutak bez benzina. U tom momentu, pumpica ubrizgava dodatnu koliinu goriva, kako automobil ne bi za tren posustao. U sluaju neispravnosti brizgaljke, moemo govoriti o zamijeni dijafragme ili neistoom blokiranim kanalima. Na donjim skicama, prikazan je klasini jednostruki rasplinja, cijeli i u presjeku. Na skici u presjeku vidljiv je nivo goriva, koji je precizno
7
definiran, za svaki pojedini rasplinja. Preveliki nivo, prouzroiti e prelijevanje goriva u rasplinja, dok e premali onemoguiti pod tlaku u rasplinjau, da povue dovoljnu koliinu goriva. Tek prilikom rastavljanja rasplinjaa, moe se zakljuiti, da li je potrebno mijenjati prije napomenute dijelova. No, u praksi se pokazalo, da otprilike u osam od deset rasplinjaa to nije potrebno ili samo djelomino ali pod uvjetom, da rasplinja nije prije rastavljan a specijalno nestruno. I na kraju. Servisiranje rasplinjaa, uvijek je isplativo i to prvenstveno kroz utedu na gorivu te na produavanju vijeka motora, na koji znatno utjee neispravnost rasplinjaa.
ne vrati u krajnji poloaj, ili poslije neke krae vonje. Podeavanje se vri samo na novijim karburatorima koji imaju poseban araf za ler-gas a poseban za graninik leptira. Ovo ne spada u rutinska podeavanja, ali ponekad je potrebno podesiti i to. Prije podeavanja sve poluge i stepenasta ploica moraju biti potpuno iste i lako pokretne, i podmazane sa vrlo malo motornog ulja u svojim leitima. Procedura je jednostavna. 1. araf graninika leptira za gas (slika 2, pozicija 1) odvrnuti toliko da se vrh arafa vidljivo odmakne od stepenaste ploice sauga. (Sada leptir gasa nema uopte zazor i lezi vrsto u grlu karburatora.) 2. araf zavrtati polako sve dok vrh ne dodirne vrsto stepenastu ploicu. 3. Sada araf zavrnuti za kruga (odnosno za 90). Ovim je podeavanje zavreno. Napominjem da je ova procedura vaea za potpuno ispravan karburarator, to je na dananjim kolima, poslije stotina hiljada preenih kilometara i nekoliko dececnija upotrebe rijedak sluaj. Naime, osovinica leptira za gas esto ima zazor u svojim leitima, pa tuda ulazi fal-vazduh i ovo podeavanje tada donekle gubi smisao, odnosno procedura tada ne odgovara. Ako je zazor veliki karburator bi trebalo popraviti (razbusiti tijelo i napraviti odgovarajuu ahuru biksnu i time smanjiti zazor.
Slika 1. arafi za telovanje na starijim tipovima karburatora 1. araf-graninik leptira za gas 2. araf za smjeu na leru (vazduh) Noviji karburatori (kao to je na primjer 30 PICT-3) imaju potpuno izmjenjen sistem praznog hoda. Ovdje se ler gas nikako ne smije telovati pomou arafa-graninika leptira za gas, ve za to postoji poseban araf.
vri na unaprijed opisani nain. to je smjea bogatija benzinom, usljed nepotpunog sagorjevanja dolazi do poveanja potronje, poveanja zagaivanja ulja (ulje brzo pocrni), a time i do poveanog habanja motora. Ako je smjea previe siromana, motor se esto gasi (naroito kad je nedovoljno zagrijan) to je prilino neprijatno. Zato je vano dobro podesiti smjeu. Ljeti smjea moe da bude i malo siromanija, ali zimi treba da bude neto bogatija jer se motor teko zagrijava. Hladan motor zahtjeva malo bogatiju smjeu jer benzin tee isparava. Osnovni princip podeavanja smjee je slian za sve karburatore, bez obzira na model. Motor mora da bude dobro zagrijan, i karburator ne smije da ledi. Zato ne treba ostaviti motor da dugo radi na leru prije telovanja, jer se tada brzo zahladi karburator i pone da mrzne (naroito ako je vrijeme hladno). Prethodno treba podesiti ler-gas. araf za vazduh (uobiajen mada ne uvijek taan naziv bogatstva smjee na leru) treba polako zavrtati sve dok motor ne pone da radi neravnomjerno i nemirno. Onda ga treba veoma paljivo i sporo odvrtati sve dok se motor ne smiri. Kad rad motora postane ravnomjeran i miran, ne treba dalje odvrtati araf. Odvrtanjem arafa dobija se bogatija smjea, a zavrtanjem siromanija. Kasnije se mogu izvriti manje korekcije - na primjer ako se motor gasi na leru, treba malo odvrnuti araf (npr. za 30) pa probati.
saug da otvara prije, a zimi da otvara kasnije. Poklopac dre tri arafa njih treba popustiti, poklopac zakrenuti i arafe opet pritegnuti. Podeenost automatskog sauga je veoma vana za normalan rad motora. Ako je saug podeen tako da prerano otvara leptir, odnosno prerano se iskljuuje, primjetie se slabija vua hladnog motora, eventualno gaenje, prekidanje i trokiranje dok je motor hladan. Kada se motor zagrije svi simptomi nestaju i motor radi normalno.
12
13
Nedostaci: Moe doi do smrzavanja. Nemaju preciznu kontrolu mijeanja zraka i goriva kao injektori. U ljetnim mjesecima gorivo moe ishlapiti ili se vrlo jako ugrijati te tako oteati paljenje. "Venturijeva" teorija ograniava protok zraka to rezultira smanjenjem maksimalne snage Injektori su u dananje vrijeme gotovo u svakome automobilu novije proizvodnje. Najvei razlog tome jest zakon o emisiji tetnih plinova koji zahtjeva katalizator. Stoga su se oni vrlo brzo proirili po itavoj automobilskoj industriji, no naalost nisu se mogli "uklopiti" sa karburatorom. Naime, karburator ne moe postii vrlo preciznu smjesu (zraka i goriva) kao injektori, pa je uvijek bogatija smjesa prolazila katalizatorom i unitavala ga. Primjenom moderne elektronike u automobilima te pomou injektora mogla se je dobiti zadovoljavajua smjesa. Prednosti: Bolja smjesa;
Nije potreban ok;
14
Nedostaci: Kompliciranost; Manje mogunosti za prilagoenje; Promjena injektora je nemogua; Uz injektore je potrebna i elektronika, pumpa za gorivo, regulator itd. Manja mogunost pronalaska kvara. Poznatiji proizvoai karburatora su: Weber, Dellorto, Holley, SU, Pierburg, Mikuni, Stromberg, Bing, Solex, zenith i Edelbrock. Neke od navedenih proizvoaa danas prizvode i injektore.
15
Zakljuak
Iako se danas veinom koriste sistemi za ubrizgavanja goriva poznatiji kao injektori, s obzirom na prosjenu starost automobila koja je kod nas jo uvijek vea od 10 godina, na naim prostorima jo je mnogo automobila koji za pripremu gorive smjee koriste karburator ili rasplinja, a takoer ga koristi i velik broj motora i skutera. Kako karburator predstavlja dio sistema za napajanje sistema gorivom,on ima znaajnu ulogu za rad motora a samim tim i za kretanje vozila. Da bi ispunio zahtjeve koji su pred njega postavljeni karburator se mora servisirati i to bar svakih 50 000 kilometara. Budui da je karburator vrlo sloen aparat, potrebno je potpuno znanje njegovog principa rada,kako bi se moglo upustiti u servisiranje. Ljudi esto mjeaju pojmove,servisirati i oistiti karburator. Rastavljanje i ienje karburatora bez adekvatne strunosti nema efekta,moe imati samo negativan uinak. Servis karburatora podrazumjeva,kompletno rastavljanje,pranje i ienje to je samo popratna radnja servisa,te nanovo kompletiranje sa podeavanjem svih komponenata karburatora po njegovim specifikacijama. Svaki karburator je tvorniki proraunato dizajniran prema motoru na koji se ugrauje,pri emu je voeno rauna o postizanju objektivnih performasni motora u skaldu sa njegovom konstrukcijom,kao i potronji goriva. Zato,samo pravilno servisiran karburator,imajui u vidu i stepen istroenosti motora,moe vratiti motoru pravilne performanse i potronju goriva.
16