Вы находитесь на странице: 1из 39

REPUBLIKA CRNA GORA MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE

ZAVOD ZA KOLSTVO

predmetni program VI i VII razred devetogodinje osnovne kole

GRAANSKO VASPITANJE

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA GRAANSKO VASPITANJE NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA GRAANSKO VASPITANJE

2. ODREENJE I STATUS PREDMETNOG PROGRAMA


Graansko vaspitanje obuhvata raznovrsne aktivnosti u nastavi, ali i van nje, koje pomau djeci i mladima da, mnogo prije nego to postanu graani u zakonskom smislu te rijei, usvoje znanja i razviju vrijednosti, stavove i vjetine u oblasti razliitih aspekata funkcionisanja zajednice, ivota u zajednici i ivota sa drugim ljudima u zajednici, koje e im pomoi da, ve u ranim periodima razvoja, aktivno uestvuju u demokratskom ivotu i da se u njemu ponaaju autonomno, odgovorno i kritiki. Za razliku od tzv. ueg odreenja graanskog vaspitanja koje naglaava sticanje tzv. politike pismenosti i znanja o razliitim oblicima politikih ustanova, a sam pojam graanjin definie prvenstveno kao zakonski status u okviru datog politikog sistema, savremena evropska iskustva u kreiranju ovih programa polaze od ireg, vie individualizovanog i instrumentalnog odreenja pojma graanin. Naime, pojam graanin implicira sposobnosti, vjetine i mogunosti koje se mogu usvajati i prenositi u procesu koji se oznaava kao cjeloivotno uenje i to u razliitim oblicima i institucijama formalnog i neformalnog obrazovanja. Time se eli naglasiti da je graanin pojedinac koji ivi sa drugima u razliitim situacijama, pojedinac koji se ponaa odgovorno, autonomno i kritiki, dakle pojedinac koji ima "prava i dunosti u demokratskom drutvu". Takvo odreenje pojma graanin, a time i prakse graanskog vaspitanja, mnogo je blie naim potrebama i nastojanjima da, nakon decenijske krize u svim sistemima drutva, obrazovanje da doprinos broj demokratizaciji drutva i podstakne uenike/ce i njihove nastavnike/ce da budu odgovorniji, tolerantniji i aktivniji sudionici u drutvenim promjenama. Predmet graanskog vaspitanja, iji su ciljevi i sadraji razvijeni u skladu sa pomenutim konceptima, moe biti osnov i podstrek za proces modernizacije i demokratizacije samog obrazovanja, ali i demokratizacije drutva i razvoja kulture prava, odgovornosti, pluralizma i drugih graanskih vrijednosti. U tom smislu, graansko vaspitanje je snano povezano sa optim reformskim ciljevima osnovnog i daljeg obrazovanja.
2

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Graansko vaspitanje se, u ovom odreenju, po prvi put uvodi u osnovno obrazovanje i obavezan je predmet u VI i VII razredu osnovne kole. Njegovi sadraji obuhvataju obavezne (24 asa) i izborne teme (6 asova). Teme u obaveznom dijelu podstiu uenike/ce da razumiju osnovne drutvene grupe u kojima ive, da razviju svijest o pripadanju istima, stavove i vjetine koji e im pomoi da aktivno uestvuju u drutvenom ivotu. Izborne teme nude prostor za otvaranje i razumijevanje linih i drutvenih fenomena za koje uenici/ce pokazuju posebno interesovanje, koji su aktuelni ili na koje se odgovori ne mogu nai na drugim mjestima. Izborne teme su i ansa da uenici/ce slobodno saoptavaju svoje potrebe i da zajedno sa nastavnicima/cama odluuju o njihovom izboru. Naravno, njih treba birati tako da su komplementarne sa obaveznim temama. Neke specifine izborne teme mogu se realizovati kroz saradnju sa profesionalcima u zajednici, referentnim nevladinim organizacijama, ustanovama i sl. Nastava je predviena u godinjem fondu od ukupno 30 asova, sa 1 asom nedjeljno. Takoe, est asova je predvieno za teme koje e kola oblikovati u saradnji sa lokalnom zajednicom. U tabeli 1. je predstavljen odnos teorijskih oblika nastave i vjebi. Kada je rije o teorijskim oblicima nastave onda se, prije svega, misli na oblike nastave tokom kojih nastavnik/ca uenicima/cama prezentuje osnovne informacije vezane za jednu temu i koje predstavljaju stimulans za njihovu aktivnu partcipaciju u razliitim oblicima (npr. traenje novih informacija, istraivanje, problematizovanje i sl.). Vjebe se odnose na one aktivnosti u nastavi koje direktno angauju uenike/ce (npr. rjeavanje problema u parovima, manjim grupama, diskusije, prezentacije i sl.) Tabela 1.

Razred
VI

Oblici nastave
T Edukativni blokovi - kratka uvodna predavanja; sumiranje rezimiranje uenikih produkata i ukupnog procesa u obradi svake pojedinane teme, povratna informacija uenicima/cama (odakle smo poli gdje smo stigli - kako smo to postigli ta nijesmo kakvi su rezultati itd.); pripremanje odgovora na nova tematska pitanja koja se mogu otvoriti (u grupi uenika/ca ili od strane pojedinaca). Edukativni blokovi - kratka uvodna predavanja; sumiranje rezimiranje uenikih produkata i ukupnog procesa u obradi svake pojedinane teme, povratna informacija uenicima/cama (odakle smo poli gdje smo stigli - kako smo to postigli ta nijesmo kakvi su rezultati itd.); priprema odgovora na nova tematska pitanja koja se mogu otvoriti (u grupi uenika/ca ili od strane pojedinaca). 30 - 40% V Participatorno uenje. Interaktivno uenje. Primjena razliitih iskustvenih, istraivakih tehnika. Evaluiranje.

VII

Participatorno uenje. Interaktivno uenje. Primjena razliitih iskustvenih, istraivakih tehnika. Evaluiranje.

UKUPNO

70 - 60%
3

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

3. OPTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA


Vaspitno-obrazovne aktivnosti u predmetu graanskog vaspitanja usmjerene su na sljedee opte ciljeve: - usvajanje osnovnih znanja o oblicima ivota u drutvu, drutvenim fenomenima i nainima na koje funkcionie drutvo u Crnoj Gori, koja e pomoi uenicima/cama da uoe kontinuitet i razviju osjeanje pripadanja drutvu, osjeanje sopstvenog nacionalnog i kulturnog identiteta, ali i potrebu za stalnim mijenjanjem i izgraivanjem drutva, zasnovanu na sposobnostima kontinuiranog informisanja, analitikog i kritikog miljenja, samostalnog traenja odgovora na drutvena pitanja, donoenja odgovornih odluka i rjeavanja etikih problema; - podsticanje razvoja demokratskih stavova i vrijednosti kod uenika/ca kao orijentira za formiranje pogleda na sopstveni ivot, ivote drugih osoba, sopstvenu zajednicu i globalni svijet, kroz razvoj i potkrepljivanje socijalno osjetljivog ponaanja, zasnovanog na poznavanju i potovanju ljudskih prava, odgovornog i autonomnog djelovanja, razumijevanju i prihvatanju drugih i drugaijih; - razvijanje vjetina (participatornih i intelektualnih) i ponaanja kod uenika/ca, putem iskustvenog uenja koje e im pomoi da uspjenije ovladaju linim i drutvenim ulogama, da praktikuju svoja prava i odgovornosti u razliitim drutvenim grupama, kao i da steknu pozitivna iskustva o nunosti povezivanja i saradnje meu pojedincima, grupama i narodima u cilju odranja svih ljudskih zajednica; - doprinos kontinuiranom unapreivanju demokratske kulture na svim nivoima obrazovnog procesa i u cjelokupnoj drutvenoj zajednici.

4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA


U izboru sadraja rukovodili smo se stalnom procjenom ravnotee izmeu ciljeva koji se ele postii, naina koji to mogu obezbijediti, razvojne faze uenika/ca i specifinih potreba te faze, kao i realnosti drutvenog konteksta u kojema ive nai uenici/ce. Izborom glavnih sadraja za nastavu graanskog vaspitanja eljeli smo da ukaemo ne samo na njihov prepoznati potencijal u socijalizaciji djece i usmjeravanju na demokratski razvoj, nego i na mogunost da se kroz nastavu, uenje i primjenu ovih znanja moe dati podstrek postepenom prevazilaenju realnih problema u drutvu (podijeljenost, netolerancija, konflikti, konfuzija identiteta linih i drutvenih, kulturna apatija i sl.). U realizaciji sadraja osnovni naglasak je na identifikaciji i razumijevanju problema i praktikovanju rjeenja.

Zavod za kolstvo 4.1. PREDMETNI PROGRAM ZA VI RAZRED A. Obavezne teme (24 asa) Uvod u predmet Porodica kola Lokalna zajednica Narod Drava

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

B. Izborne teme (6 asova) Odnosi izmeu mladih i odraslih Komunikacije u koli Konflikti i nasilje meu vrnjacima Tjelesno i duevno zdravlje Uzori i vrijednosti mladih Osobe sa posebnim potrebama Druge kulture Lijepo ponaanje - bonton Slobodno vrijeme Mediji Izrada uenikog projekta

4.2. PREDMETNI PROGRAM ZA VII RAZRED A. Obavezne teme (24 asa) Autoriteti i uzori Kulturne, etnike, generacijske i druge razlike i njihovo proimanje Ljudska djeja prava, slobode, odgovornost Demokratija, civilno drutvo, graanin Meuzavisnost i drutvo budunosti B. Izborne teme (6 asova) Kako se sporazumijevamo i odluujemo Odnosi meu polovima seksualno vaspitanje Biti ili imati Mir, dijalog, tolerancija Rjeavanje drutvenih problema Kako stei ljubav i povjerenje Prijateljstvo i iskrenost Tjelesno i duevno zdravlje Solidarnost na djelu Kako upoznati sebe i druge Odnos prema ljudima u nevolji Odnos prema nasilju i terorizmu

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

4.1. PREDMETNI PROGRAM ZA VI RAZRED


Tema: Uvod u predmetni program Graansko vaspitanje (2 asa)

Operativni ciljevi
Uenik/ca treba da: se upozna sa pojmom graanin, izvorom - porijeklom pojma, zna da to obrazloi; sazna o izvorima graanstva; koristi osnovne termine; analizira neke karakteristike graanina na njemu/njoj bliskim primjerima, u prolosti i sadanjosti; obrazlae ulogu graanina i ta se od njega oekuje; promilja o sebi u buduoj ulozi; uvidi korist od toga, za sebe i druge pojedince; razumije internacionalnu komponentu graanstva; navede ulogu - ciljeve ovog predmeta; upozna pravila rada u nastavi (za uenike/ce i nastavnika/cu) i meusobna oekivanja.

Socijalizacijski ciljevi
Razvijanje pozitivne motivacije i stavova prema nastavi ovog predmeta, kao i prema ulozi graanina; identifikacija sa ulogoma graanina; vjetine definisanja, usaglaavanja i potovanja pravila rada u buduoj nastavi u grupi; podsticanje line inicijative; konstruktivna komunikacija, ciljano, vremenski ogranieno govorenje, prihvatanje internacionalne komponente graanstva.

Pojmovi sadraji
Grad, graanin, graanstvo, graansko vaspitanje; ciljevi predmeta; osnovna pravila rada u grupi (uestvovanje, sluanje drugog, pravo na razliito miljenje, potovanje razliitosti itd.).

Aktivnosti
Kratki edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce sluaju izlaganje, biljee osnovne pojmove, podsjeaju se prethodno nauenog i povezuju sa istim, slobodno postavljaju pitanja i asociraju na osnovne termine kako ih oni/e razumiju, diferenciraju pojmove, koriste pojmove i termine, reprodukuju ih, diskutuju o pravilima rada u grupi, reprodukuju ih i objanjavaju.

Korelacije
Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (socijalne teme , odnosi u drutvu, borba za ljudska prava i sl.). Istorija: razvoj ljudskog drutva od niih ka viim oblicima zajednice, zaeci graanstva. Geografija: ovjek kao prirodno, drutveno i misaono bie ...

Zavod za kolstvo Tema: Porodica (4 asa + 1 izborni as) 1. Oblik, funkcije - uloge, obaveze, prava porodice (2 asa) 2. Komunikacije u porodici (2 asa) 3. Izborni asovi (tema po dogovoru nastavnika/ce i uenika/ca)

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: obnavlja prethodna znanja o porodici (pojam, funkcije, oblik - struktura itd.) i razlike izmeu porodica nekada sada; razumije i analizira promjenjljivost potreba lanova u porodici u razliitim razvojnim fazama porodice (npr. porodica sa malom djecom, porodica sa adolescentima); prepoznaje i obrazlae obaveze i odgovornosti svih lanova porodice; upoznaje ljudska prava vezana za porodini ivot. 2. Uenik/ca treba da: uoava, na primjerima, razliku izmeu demokratskog i nedemokratskog odluivanja u porodici (ko, kako, zato); identifikuje neravnopravnosti u porodici i pojanjava ih; saznaje ta povezuje, a ta razdvaja lanove porodice; uoava koje komunikacije (ne)podravaju dobre porodine odnose.

Socijalizacijski ciljevi
1. Motivisanost za ivot u porodici; pozitivna identifikacija sa porodicom i tradicijom porodinog ivota u naoj sredini; osjetljivost za druge uloge u porodici i potrebe koje iz njih proistiu; preuzimanje obaveza i odgovornosti; potovanje ljudskih prava.

Pojmovi sadraji
1. Porodica, oblici porodice, uloge, potrebe lanova porodice, periodi -faze porodinog ivota, obaveze odgovornosti i prava u porodici, vrijednosti porodinog ivota.

Aktivnosti
1. Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce - podsjeaju se na ranije naueno, sluaju izlaganje novih sadraja i biljee osnovne podatke, izvode zakljuke o promjenama (nekad i sad), povezuju sadraje sa sadrajima iz drugih predmeta, analiziraju primjere i uoavaju poznate i nepoznate pojmove, postavljaju pitanja, asociraju, navode argumente i diskutuju, upotrebljavaju pojmove, diferenciraju pojmove, izvode zakljuke.

Korelacije
1. Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (analiza porodica nekad i sad, analiza porodinih odnosa, komunikacija u porodici, poloaj djece u porodici, vrijednosti u porodici). Strani jezici: komparacija sa porodicama u drugim kulturama, nainom njihovog ivota, obiajima i sl. Istorija: porodica u starim civilizacijama, poloaj djece i mladih u njima i sl. Matematika: (porodica kao skup). 2. Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (odnosi meu polovima, odnosi mladi stariji, djeca u porodici, emotivni odnosi). Istorija: poloaj mukaraca, ena, djece u razliitim drutvima u istoriji. Strani jezici: (komparacija sa poodicama u drugim kulturama po slinim temama kao u maternjem jeziku).

2. Podrka razvoju vjetina odluivanja, razvoj asertivnosti (zastupanja svojih potreba bez ugroavanja potreba drugih), kritinost prema autoritarnim porodinim odnosima, pravinost, socijalna osjetljivost i solidarnost, empatinost, aktivno sluanje.

2. Odnosi u porodici; odluivanje u porodici - naini donoenja odluka u porodici; ravnopravnost neravnopravnost; povezanost nepovezanost lanova porodice

2. Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/cesluaju izlaganje, biljee osnovne sadraje, analiziraju primjere, uoavaju poznate i nepoznate pojmove i situcije, postavljaju pitanja, argumentovano vrednuju rjeenja problema u primjerima, uporeuju sa prethodnim znanjima i sadrajima iz drugih predmeta, primjenju termine, iznose sopstvena zapaanja i iskustva, asociraju, reprodukuju i objanjavaju osnovne pojmove.

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
3. Uenik/ca treba da: upoznaje neke osnovne poremeaje probleme u porodinom ivotu (kanjavanje, nasilje, alkoholizam, narkomanija itd.); saznaje o nainima za prevazilaenje istih; analizira primjere iz ivota porodica i uoava snage i slabosti porodica.

Socijalizacijski ciljevi
3. Prihvatanje realnosti, osjetljivost za poloaj drugih osoba, razvoj vjetina pomoi drugima i samopomoi, podrka zdravim stilovima ivota, pravinost, solidarnost, inicijativnost.

Pojmovi sadraji
3. Problemi u porodici, prestup, konflikt, nasilje, podrka i strpljenje, dogovor, uzajamno potovanje, uspostavljanje i potovanje pravila.

Aktivnosti
3. Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce - sluaju izlaganje, biljee bitne sadraje, asociraju iz sopstvenog iskustva, postavljaju pitanja, analiziraju primjere i uoavaju poznato nepoznato, koriste nove pojmove prilikom analize, vrednuju rjeenja i slobodno govore o osjeanjima, piu eseje o zadatim problemima, predlau rjeenja i meusobno ih testiraju, argumentovano raspravljaju.

Korelacije
3. Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (emocionalni odnosi u porodicama, vrste problema, rjeavanje konflikata, snage i slabosti u porodici). Strani jezici: (teme kao u maternjem jeziku). Istorija: (odnosi mukarac ena, djeca odrasli, pojam sukoba, konflikta, naina rjeavanja).

Tema: kola ( 8 asova + 2 izborna asa) 1. kola organizacija i uloga 2. Pravila, obaveze, odgovornost 3. Djeja prava 4. Uee uenika/ca u ivotu kole i zajednice Izborni asovi (tema po dogovoru nastavnika/ce i uenika/ca)

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: upozna nain na koji je organizovana kola (grupe u njoj: nastavnici/ce, uenici/ce, roditelji); prepozna i objasni osnovne funkcije ovih grupa, ali i svoju ulogu, da razumije njihovu meusobnu povezanost oko zajednikog cilja, objasni kako nastaje grupa (zajedniki ciljevi, potrebe, uzrast, vrijednosti i sl.); upozna i analizira iskustva poruke poznatih osoba u zemlji i svijetu o iskustvima kolskog ivota: razumije ulogu obrazovanja za zdrav razvoj pojedinca i drutva.

Socijalizacijski ciljevi
1. Pozitivna identifikacija sa kolom, sa svojom grupom odjeljenjem, podsticanje saradnje i solidarnosti, podrka razvoju afirmativnih vrijednosti ( obrazovanje kao univerzalna vrijednost), pozitivan stav prema budunosti, konstruktivna kritinost (snage i slabosti kole), inicijativnost.

Pojmovi sadraji
1. Grupa, organizacija - ustanova, rukovoenje, timski rad, dunost, odgovornost, obrazovanje, uzori.

Aktivnosti
1.Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce - sluaju izlaganje i biljee osnovne sadraje, uoavaju razloge povezanosti izmeu grupa zajedniki cilj, govore o sopstvenim iskustvima i stavovima prema koli; uporeuju sa saznanjima koja su stekli o drugim obrazovnim sistemima (npr. u nastavi str. jezika); postavljaju pitanja, argumentovano; diskutuju o snagama i slabostima kole; analiziraju poruke poznatih osoba i donose zakljuke.

Korelacije
1. Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (primjeri o iskustvima kolskog ivota u razliitim istorijskim periodima, iskustva poznatih osoba, organizacija obrazovanja, dostupnost obrazovanja, vrijednosti obrazovanja). Strani jeizici: (sline teme kao u maternjem jeziku, komparacija sa obrazovnim sistemima u drugim kulturama, ivot vrnjaka). Istorija: (stvaranje drutvenih grupa), Matematika: (prikazivanje podataka, sheme, grafika).

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
2. Uenik/ca treba da: se upoznaje sa kolskim i pravilima odjeljenske zajednice, prepriava ih, izvodi zakljuke o vezi izmeu potovanja pravila i dobrih odnosa u grupi (koli, odjeljenju), rangira pravila po vanosti i obrazlae to; predlae nova pravila i obrazlae zato; upoznaje i nabraja obaveze i odgovornosti pojedinaca; izvodi zakljuke o povezanosti prava i obaveza odgovornosti.

Socijalizacijski ciljevi
2. Razvoj samokontrole, prihvatanje pravila ne kao sankcija i ogranienja, nego kao naina boljeg regulisanja meusobnih odnosa i stvaranja dobre atmosfere u grupi i organizaciji, svijest o granici ja drugi, pravinost, odgovornost, tolerancija, razumijevanje pozicije drugog, vjetine timskog rada.

Pojmovi sadraji
2. Pravila, dogovor, potovanje, prekraj, odgovornost, obaveza, pravo, uestvovanje, pregovaranje, saradnja.

Aktivnosti
2. Kratak uvod u problem (nastavnik/ca). Uenici/ce - itaju pravila, vrednuju i rangiraju ih, glasaju, navode primjere koji se suprostavljaju pravilima, predlau rjeenja i argumentuju ih, predlau pravila koja nedostaju, debatuju za i protiv, zakljuuju o vezi prava i obaveze, razlikuju pojmove pravo i odgovornost, iskuavaju se u pregovaranju, izrauju odjeljenski portfolio o pravima i obavezama.

Korelacije
2. Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (primjeri konstruktivnih meuljudskih odnosa u grupi, analiza vrijednosti u grupi, snaga grupe, kako se odrava grupa, primjeri odgovornosti, dogovora, timskog rada, prijateljstva). Strani jezik: (teme kao u maternjem jeziku). Likovno vaspitanje: (kompozicija crtea, kola). Tehnika i informatika: (pravila ponaanja na javnim mjestima). Matematika: (prikazivanje podatakakorienje tabela). 3. Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (primjeri ostvarivanja krenja djejih prava, potreba djeteta, pismeni rad, esej). Strani jezik: (sline teme kao u maternjem jeziku). Istorija: (poloaj djece u istorijskim periodima,analiza prava djece u porodici i drutvu). Likovno vaspitanje: (portret).

3. Uenik/ca treba da: se upoznaje sa djejim pravima; zna da ih nabroji; neka obrazloi; na primjeru identifikuje ugroeno pravo; uoava povezanost prava i osnovnih potreba djeteta (biolokih, socijalnih, psiholokih).

3. Razvija osjetljivost za pravednost i ugroavanje prava, motivaciju da se zalae i bori za svoja prava, solidarnost sa vrnjacima irom svijeta, osjetljivost i solidarnost prema drugoj djeci, inicijativnost, vrijednosti mira i tolerancije.

3. Dijete, potrebe djeteta, prava djeteta, (kao i osnovna terminoloka pojanjenja punoljetstvo, zlostavljanje, zanemarivanje itd.) u cilju razumijevanja osnovnih prava djeteta.

3.Edukat. blokovi (nastavnik), uenici/ce: sluaju izlaganje, itaju ponavljaju prava po svom izboru i obrazlau takav izbor, analiziraju sluajeve krenja djejih prava u sredini i irom svijeta, govore o svojim osjeanjima i stavovima tim povodima, postavljaju pitanja, koriste termine, izrauju odjeljenski portfolij sa djejim pravima, piu eseje na zadate teme prava.

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
4. Uenik/ca treba da: upoznaje naine uea djece u odluivanju, zajedno sa odraslima; uoava elemente stvarnog uea djece u donoenju nekih odluka (podijeljene uloge odraslih i djece); predlae i planira zajednike aktivnosti odraslih i djece; identifikuje naine na koje dolazi do informacija u koli, porodici; upoznaje se sa vrijednostima dobrovoljnog rada.

Socijalizacijski ciljevi
4. Uenje drutvenih uloga, timski rad, svijest o pravima i odgovornostima, saradnja, meugeneracijska solidarnost, samopotovanje, vjetine ubjeivanja, motivacija za biranje i odluivanje, nalaenje informacija.

Pojmovi sadraji
4. Uee, preduzimljivost, dobrovoljni -volonterski rad u koli i zajednici, zajednike aktivnosti djece i odraslih, odluivanje, izvori informacija.

Aktivnosti
4. Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce - sluaju izlaganje, ponavljaju i objanjavaju naine uea djece ljestvicu uea, koriste osnovne termine, analiziraju sopstvena iskustva uestvovanja u odjeljenskoj grupi, koli, porodici i sl., uporeuju sa saznanjima iz drugih predmeta.

Korelacije
4. Tehnika i informatika: (pojam informacije i podataka). Strani jezici: (teme o ueu uenika/ca u ivotu kole, odnosi djece i odraslih, odnosi meu vrnjacima). Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (analiza primjera pomaganja drugim osobama, dobrovoljnog rada, odnosa djece i odraslih, odnosa meu vrnjacima).

Tema: Lokalna zajednica (6 asova + 2 izborna asa) 1. Lokalna zajednica (pojam i oblici) 2. Ljudske potrebe u zajednici 3. Kako odluujemo i biramo u zajednici Izborni asovi (tema po dogovoru nastavnika/ce i uenika/ca ili izrada uenikog projekta za rjeavanje identifikovanog problema u zajednici)

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: obnavlja pojmove optina, naselje, selo; upoznaje se sa pojmom lokalne zajednice; sakuplja osnovne podatke o svojoj zajednici (istorija, kultura, privredni razvoj, stanovnitvo, priroda, obiaji i sl.) i sistematizuje ih; uoava dobre strane i nedostatke u zajednici; predlae naine unaprijeenja ivota u njoj.

Socijalizacijski ciljevi
1. Pozitivna identifikacija sa zajednicom, kritiko miljenje, orijentacija prema razvoju i ouvanju zajednice, inicijativnost, drutveni aktivizam.

Pojmovi sadraji
1. Lokalna zajednica, ouvanje sredine, odgovornost prema zajednici, razvoj zajednice, zajednica u budunosti.

Aktivnosti
1. Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce: sluaju izlaganje, biljee osnovne sadraje, prezentiraju svoje zadatke, koriste osnovne termine, uporeuju stanje u zajednici nekad sad, uoavaju razlike, saoptavaju svoja iskustva i stavove o ivotu u zajednici (dobre i loe strane), rangiraju probleme djece u zajednici, argumentuju ih, predlau neka rjeenja za bolji ivot u zajednici, postavljaju pitanja, izrauju grb, amblem zajednice.

Korelacije
1. Istorija: (razvoj ljudskog drutva od niih ka viim drutvenim zajednicama, zajednice starih civilizacija); Geografija i biologija: (prirodni uslovi ivota, ovjek kao prirodno, drutveno i misaono bie, zagaenje prirodne sredine uzroci i mjere zatite). Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (obiaji, tradicija u zajednici). Strani jezici: (zajednice u drugim kulturama). Matematika: (mjerenje procjenjivanje i uporeivanje veliina). Likovno vaspitanje.

10

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
2. Uenik/ca treba da: se informie o razliitim potrebama koje ljudi mogu da zadovolje ivei u zajednici; prepoznaje sopstvene potrebe, odgovornost zajednice prema pojedincu i grupama; uoava razloge i prednosti udruivanja u grupe; uoava slinost razliitost ljudskih potreba; identifikuje marginalizovane pojedince - grupe.

Socijalizacijski ciljevi
2. Podsticanje grupnog identiteta, identifikacije sa zajednicom, osjetljivosti prema razliitim ljudskim potrebama, solidarnosti, socijalna osjetljivost.

Pojmovi sadraji
2. Odgovornost zajednice prema svojim lanovima i obratno, ljudske potrebe (bioloke, socijalne, psiholoke itd.); razvoj potreba, zanemarenost marginalizovanost.

Aktivnosti
2. Edukativni blokovi (nastavnik/ca). Uenici/ce: sluaju izlaganje, biljee osnovne sadraje, upoznaju osnovne ljudske potrebe, uoavaju koje su potrebne sline, a koje razliite, odnosno prepoznaju pojedince sa takvim potrebama, koriste osnovne termine, povezuju potrebe sa pravima, postavljaju pitanja, diskutuju o nekim etikim problemima npr. o zanemarenosti.

Korelacije
2. Biologija: (pojam i vrste ljudskih potreba, slinosti i razlike meu rasama). Maternji jezik i knjievnost: knjievna djela (primjeri ne/odgovornosti, zanemarenosti, marginalzacije, liavanja prava). Istorija: (razliite socijalne zajednice, poloaj mukaraca, ena, djece).

3. Uenik/ca treba da: upoznaje organizaciju ivota u zajednici osnovne organe zajednice, koga oni predstavljaju i zastupaju, njihove osnovne djelatnosti; kako se biraju, kako se odluuje u zajednici; zna da nabroji osnovne organe, osnovna predstavnika tijela; predlae promjene.

3. Edukativni blokovi 3. Istorija: (razvoj ljudskih (nastavnik/ca); zajednica, od niih ka viim, Uenici/ce - sluaju izlaganje, socijalne zajednice kroz biljee, posjeuju lokalnu istoriju). zajednicu, upoznaju se i Tehnika i informatika: razgovaraju sa njenim (komunikacija). predstavnicima, postavljaju Strani jezici: (odnosi u pitanja, iznose svoje probleme, zajednici). potrebe, stavove i ideje, Maternji jezik i knjievnost: predlau neka rjeenja, (dijalog, intervju). razmiljaju o zajednici u budunosti, piu eseje na tu temu. Napomena: Ve je reeno da je obradom svih prethodnih drutvenih zajednica vano da uenik/ca postigne ne samo njihovo elementarno razumijevanje i razvije osnovne vjetine, ve i da sagleda svoje mjesto u svakoj od navedenih drutvenih grupa (porodici, koli, lokalnoj zajednici). Zato se namee potreba da se, i pored bojazni od zgusnutosti sadraja, predloi da se na kraju ovog programa, makar u osnovnim crtama, uenici/ce upoznaju i sa pojmovima naroda i drave, u cilju razvijanja svijesti o pripadanju i ovim zajednicama i potpunog uoavanja vertikalnog ustrojstva drutva, poev od porodice do drave, ali i sopstvenog mjesta u tom kontinuumu.
11

3. Snalaenje u hijerahiji pojedinac ustanova; razvoj svijesti o vanosti ustanova za pojedinca, motivisanost za biranje, odluivanje i participaciju; kritiko miljenje, preuzimanje odgovornosti, orijentacija na razvoj zajednice.

3. Organi zajednice, biranje, predstavljanje, odluivanje u zajednici, osnovne funkcije zajednice, zajednica budunosti.

Zavod za kolstvo Tema: Narod (2 asa)

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: upozna i razlikuje pojam svog naroda, saznaje o osnovnim elementima kulture i kulturnog identiteta, uoi potrebu povezivanja ljudi u cilju ouvanja zajednice u prolosti, sadanjosti i budunosti, vrijednost tolerancije i saradnje, uoi nunost povezivanja i razmjene sa drugim narodima, razumije vertikalno ustrojstvo drutva i sopstvenu poziciju u istom.

Socijalizacijski ciljevi
1. Pozitivna identifikacija sa svojim narodom, razvoj tolerancije prema drugom i drugaijem, osjeanje pripadanja i nacionalnog identiteta, odgovornost prema zajednici, razvoj vrijednosnog sitema i prosocijalnog ponaanja, pozitivna orijentacija prema budunosti, samopouzdanje.

Pojmovi sadraji
1. Narod, narodi u Crnoj Gori, meusobna povezanost naroda u njoj, nacionalni identitet, kultura, povezanost naroda i kultura u Crnoj Gori, Evropi i svijetu, tolerancija, saradnja i razmjena.

Aktivnosti
1. Edukativni blok nastavnik/ca. Uenici/ce - sluaju izlaganje, biljee osnovne sadraje, postavljaju pitanja, ponavljaju sadraje, koriste pojmove, iznose sopstvena zapaanja i iskustva, povezuju sa prethodnim znanjima i sadrajima iz drugih predmeta, objanjavaju ustrojstvo drutva, diskutuju argumentovano o svojoj odgovornosti za ouvanje zajednice - naroda i nacionalnog i kulturnog identiteta, piu eseje.

Korelacije
1. Maternji jezik i knjievnost, geografija, istorija, strani jezici, umjetnost

Tema: Drava (2 asa + 1 izborni as)

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: upoznaje pojam drave, dravljanina i dravljanstva, razumije osnovnu funkciju i zadatke drave i odnos pojedinac drava, vanost saradnje i povezivanja meu dravama, svoju ulogu u tome.

Socijalizacijski ciljevi
1. Pozitivna identifikacija sa svojom dravom, osjeanje pripadanja i nacionalnog identiteta, odgovornost prema zajednici, razvoj vrijednosnog sistema i prosocijalnog ponaanja, pozitivna orijentacija prema budunosti i ouvanju zajednice, inicijativnost, samopouzdanje.

Pojmovi sadraji
1. Drava, dravljanstvo, dravljanin.

Aktivnosti
1. Edukativni blok: nastavnik/ca. Uenici/ce - sluaju izlaganje, biljee osnovne sadraje, postavljaju pitanja, ponavljaju sadraje, koriste pojmove, iznose sopstvena zapaanja i iskustva, povezuju sa prethodnim znanjima i sadrajima iz drugih predmeta, objanjavaju funkcije i zadatke drave, diskutuju argumentovano o svojoj odgovornosti za ouvanje zajednice drave, nacionalnog i kulturnog identiteta, piu eseje.

Korelacije
1. Maternji jezik i knjievnost, geografija, istorija, strani jezici, umjetnost

12

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

4.2. PREDMETNI PROGRAM ZA VII RAZRED


4. 2. 1. Autoriteti i uzori (4 asa + 1 izborni as) 1. 2. 3. 4. Korienje moi autoriteta s pravom i bez prava Autoritet u ivotu zajednica (porodica, kola, vrnjaci, lokalna sredina, drava) Pedagoki autoriteti i uzori u djetinjstvu i mladosti koji povezuju ljude sa slinim iskustvom, ukusom i ponaanjem Pravo na izbor uzora, sopstvene slike, ivotnog stila, prijatelja

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: se upoznaje sa pojmovima autoritetima i nainima korienja moi, s pravom i bez prava; razumije pojmove autoriteta iz sopstvenog iskustva i te pojmove umije da objasni i koristi u svakodnevnom ivotu.

Socijalizacijski ciljevi
1. Uspostavljaju se odnosi i zauzima pravilan stav prema autoritetetima, sa pravom i bez prava. Solidarnost sa onima koji koriste mo s pravom i protivljenje onima koji koriste mo bez prava. Umjesto podanikog razvijati odnos uvaavanja linosti nezavisno od njenog socijalnog poloaja i pripadnosti. 2. Radi na razvijanju egalitarnih odnosa izmeu nadreenih i podreenih subjekata kako ovi drugi ne bi bili u poniavajuem poloaju. Razvija odnose punog uvaavanja linosti u svim situacijama i ivotnim oblicima. Njeguje puno uvaavanje uenikih sklonosti, mogunosti, potreba i interesa.

Pojmovi sadraji
1. Autoritet s pravom, autoritet bez prava, potreba za autoritetima, sposobnost, opaanje, kritiko miljenje.

Aktivnosti
1. Uenici/ce: izlau svoja iskustva i vre njihovu sintezu, simuliraju uloge razliitih autoriteta i vode diskusiju o autoritetima, meusobno ih uporeuju; izvedene zakljuke i stavove ispisuju na zajednikom plakatu i u svojim sveskama.

Korelacije
1. Maternji jezik: dijelovi literarnih i neliterarnih tekstova koji govore o autoritetima. Teme iz istorije koje govore o autoritetima i uzorima.

2. Uenik/ca treba da: upoznaje i analizira likove autoriteta u porodici, koli, drutvu vrnjaka i iroj zajednici i u razliitim aktivnostima: rad, uenje, igra, slobodno vrijeme; nabraja, objaanjava, analizira i sintetizuje iskustva i steena znanja; uporeuje ponaanje u razliitim situacijama i suoava suprostavljene argumente i stavove.

2. Autoriteti i uzori: roditelji, nastavnici/ce, vrnjaci, nosioci vlasti, graani, destruktivne linosti.

2. Uenici/ce sluaju izlaganje nastavnika/ce, pamte, tumae, objanjavaju, sumiraju, klasifikuju i suoavaju miljenja o razliitim autoritetima i utvruju alternativne stavove koji se ispisuju na zajednikom panou i u sveskama.

2. Nastavnu jedinicu obraditi interdisciplinarno gdje e ravnopravno uestvovati nastavnik/ca maternjeg jezika i knjievnosti i istorije. Koristiti literalne i likovne priloge iz djeije i omladinske tampe.

13

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
3. Uenik/ca treba da: upoznaje autoritete i uzore koji svojim ivotom i radom vaspitno djeluju na mlade; osposobi se da uoava razliku izmeu pravih pedagokih autoriteta i uzora koji potuju dostojanstvo svojih vaspitanika, ponaaju se pravedno, kreativno, odgovorno i onih koji djeluju suprotno; uoava razlike i uvjerava se da uzori, ideali djeluju u grupama i zajednicama kao podsticajna i koheziona sila. 4. Uenik/ca treba da: se upozna s pravom na izbor uzora, sopstvene slike, ivotnog stila, prijatelja kao granicu svoje slobode i mogunou zloupotrebe tog prava; analizira autoritete iz djetinjstva i mladosti koji povezuju ljude sa slinim iskustvom, sklonostima i idejama ako se silom ne nameu; shvata kulturu kao neposredni izvor novih uzora i vrijednosti; upoznaje i shvata razlike izmeu javne slike i stvarnog ivota jedinke, izmeu opravdanog i neopravdanog suprostavljanja pravilima i autoritetima.
14

Socijalizacijski ciljevi
3. Pronalaze se niti koje povezuju ljude sa slinim vrijednostima, idealima i ponaanjem. Mladi ovog uzrasta najlake uspostavlaju odnose prijateljstva koji se temelje na meusobnom razumijevanju i povjerenju. Mladi se ue da razgovaraju i da u razgovoru uvaavaju jedni druge, da budu trpeljivi prema drugim osobama i da uvaavaju njihovu linost i razliitost. Druenje kao rezultat razgovora i trpeljivosti.
4. Izgrauje se kritian odnos prema autoritetima, uzorima i sopstvenoj linosti. Uspostavljaju se meusobni odnosi koji se temelje na pravednosti, socijalnoj ravnopravnosti i razumijevanju. Pronalaze se niti koje duhovno povezuju ljude: razgovor, solidarnost, trpeljivost, empatija. Stvaraju se situacije koje uvjeravaju mlade da pomaganjem sebi pomau i drugima, a pomaganjem drugima pomae se sebi. Razvijati osjeanje solidarnosti i meuljudske zavisnosti. Podsticati na aktivnosti: solidarnost, dobroinstvo, pomaganje.

Pojmovi sadraji
3. Uzori, pedagoki autoritet, dostojanstvo, kreativnost, odgovornost, prijateljstvo, dijalog, trpeljivost.

Aktivnosti
3. Uenici/ce sluaju nastavnikovo/cino uvodno izlagannje (5-10m.), razgovaraju, diskutuju, analiziraju likove autoriteta i portretiu ih, zapisuju kljune misli i utvruju pojedinane i zajednike stavove i utvruju njihov redoslijed.

Korelacije
3. Individualno i kolektivno iskustvo, maternji jezik i knjievnost, istorija.

4. Sopstvena slika, ivotni stil, sloboda i granice, zloupotreba prava, sklonosti, empatija, ideje, kultura.

4. Nastavnik/ca upoznaje uenika/cu sa scenarijom za igranje uloga, podijele uloge i poinju igru. U igru se ukljuuju druga i trea grupa itd. Uenici/ce vode raspravu, diskutuju, ocjenjuju likove, zapisuju misli koje je veina prihvatila, prave kolae po grupama, predstavljaju ih, vode raspravu i rangiraju.

Koriste se sadraji iz maternjeg jezika i knjievnosti, istorije, likovne kulture, muzikog vaspitanja.

Zavod za kolstvo 4. 2. 2. Kulturne, generacijske i druge razlike niti povezivanja ( 6 asova + 1 izborni) 1. 2. 3. 4. 5. 6. Kulturne, vjerske, etnike i generacijske razike i njihovo proimanje Odnosi zasnovani na principu multikulturalnosti i interkulturalnosti Kultura: skup ivotnih formi, stilova, uzora, vrijednosti Saveznitva i suprotnosti meu generacijama Razlike u kriterijumima generacija (starosne, vrijednosne, modne..) Mlada generacija kao kulturna pojava (govor, oblaenje, muzika, sport)

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: se upoznaje sa kulturnim, vjerskim, etnikim, politikim i generacijskim razlikama i na ivotnim primjerima se uvjerava da one nijesu sredstvo razdvajanja ve povezivanja; razvija sposobnosti shvatanja razlika i uoavanja slinog u razliitom i razliitog u slinom; uvaava razlike kao vrijednosne inioce meusobnog razumijevanja i povezivanja. 2. Uenik/ca treba da: se upoznaje sa odnosima koji se temelje na principima multikulturalnosti, interkulturalnosti i pluralizmu kultura; ui da ivot jednih protiv drugih, jednih pored drugih treba zamjenjivati ivotom jednih sa drugima; razvija svijest o potrebi suivota sa razlikama i komunikaciji sa ljudima drugih kultura i civilizacija.

Socijalizacijski ciljevi
1. Njegovati spremnost na saradnju sa pripadnicima drugih kultura, vjeroispovijesti, politikih uvjerenja, vrijednosnih orjentacija i sl. Na generacijskim razlikama uiti se razumijevanju, toleranciji razliitosti i uspostavljati razliite vidove saradnje. Predrasude i stereotipe postepeno prevazilaziti.

Pojmovi sadraji
1. Kulturne, vjerske, etnike, politike i generacijske razlike. Razlike kao inioci povezivanja i razumijevanja. Predrasude i stereotipi.

Aktivnosti
1. Uenici/ce: sluaju izlaganje nastavnika/ce, a potom se organizuje radionica po scenariju MRAVONCI I DEBELONCI (Andre Moroa); analiziraju i diskutuju o predrasudama i stereotipima kao iniocima sukobljavanja razliitosti. itaju se odabrani literarni prilozi i sl.

Korelacije
1. Navode se odgovarajui primjeri iz istorije, literature (knjievnosti veinskih i manjinskih naroda) i strane knjievnosti. Uporediti fotografije umjetnikih predmeta vizantijske, arapske i hrianske kulture. Likovno se predstavljaju i muziki osvjeavaju razlike i slinosti.

2. Razvijati osjeanje za trpeljiv odnos prema pripadnicima razliitih kultura i civilizacija. Stvarati povoljnu pedagoku klimu u svim situacijama koja e omoguavati razumijevanje, druenje i viestranu radnu, zabavnu i stvaralaku aktivnost. Njegovati suivot s povjerenjem.

2. Multikulturalnost, interkulturalnost, pluralizam razliitosti. Jedni protiv drugih, jedni pored drugih, jedni s drugima.

2. Uenici/ce: sluaju, prate i zapisuju objanjenje pojmova multikulturalnosti, interkulturalnosti i pluralizma, a zatim se podijele u 3 grupe i analiziraju ivot jednih protiv drugih, jednih pored drugih i jednih sa drugima; predstavnici grupa izvjetavaju, diskutuju, formuliu zajednike stavove i ispisuju ih na odjeljenjskom listu i u sveskama.

2. Maternji jezik i knjievnost, istorija, muzika kultura. Geografija Nastavna tema: stanovnitvo i naselja na Zemlji.

15

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
3. Uenik/ca treba da: se upozna sa osobenostima razliitih kultura, ivotnih formi, stilova i uzoraka i shvati da mladi sve to doivljavaju na specifian nain; uporeivanjem razliitih formi i stilova upozna naine proimanja i razlikovanja kultura i formi; razvija sposobnosti opaanja, doivljavanja, razlikovanja i razumijevanje promjena u razliitim kulturama. 4. Uenik/ca treba da: upozna generacije kao bioloke, istorijske i socijalne pojave; kriterijume, uloge mlade, srednje i starije generacije i inioce koje ih povezuju i razdvajaju; probleme koji se javljaju u vidu razliitih devijantnih pojava, generacijska usamljenost i podreenost i sl., a koje treba rjeavati zajednikim naporima; razvija sposobnost za meugeneracijsko razumijevanje i sporazumijevanje.

Socijalizacijski ciljevi
3. Motivisati mlade za saradnju sa drugima u odabiranju ivotnih stilova i formi kulturnog komuniciranja meu ljudima razliitih kulturnih opredjeljenja. Pronalaziti forme saradnje pri izgraivanju kriterijuma za procjenu pravih vrijednosti. Razvijati kriterijume i vjetine za uspjean izbor kulturnih vrijednosti.

Pojmovi sadraji
3. Specifinosti kultura: proimanja, razlike. ivotne forme i stilovi. Dijalog kao vid komunikacije.

Aktivnosti
3. Uenici/ce: rade kolae kojim predstavljaju razliite stilove i forme; posmatraju umjetnika djela razliita po formi, stilu i ukusu i o tome vode diskusiju, izvode sinteze i zapisuju ih u sveskama.

Korelacije
3. Maternji jezik i knjievnost, likovna i muzika kultura. Analizirati umjetnike slike razliitih kultura. Mizika kultura: kako muzika odrazava razliitost kultura Istorija - tema: Antika Grka.

4. Motivisati uenike/ce da o svim meugeneracijskim problemima i nesporazumima vode trpeljiv dijalog kako bi se bolje upoznali i sebe dopunjavali. Prihvatiti dijalog kao sredstvo za eliminisanje meusobne netrpeljivosti i sukobljavanja. Meugeneracijsku netrpeljivost i egoizam prevazilaziti: strpljivou, razumijevanjem, pravinou, solidarnou i spremnou za rjeavanje problema.

4. Generacije kao bioloke, istorijske i socijalne pojave. Generacijska usamljenost i podreenost.

4. Uenici/ce: u grupama diskutuju o karaktristikama mlade, srednje i starije generacije, a zatim o izvjetajima predstavnika grupa vode diskusiju i prave listu osnovnih osobina; ispisuju osobine formulisane na zajednikom plakatu, diskutuju o njima i potkrepljuju ih ili negiraju primjerima iz literature, likovne i muzike umjetnosti; utvruju zakljuke.

Maternji jezik i knjievnost, istorija, poznavanje drutva.

16

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
5. Uenik/ca treba da: se upozna sa injenicama da svaka generacija ima svoje pristupe sportu, razliitim anrovima umjetosti (knjievnost, slikarstvo, muzika, pozorite, film) vrijednostima, modi i razliita vienja ilustrovati primjerima iz ivota; razvija kompetenciju za meukomunikaciju razliitih vienja, miljenja, stavova, interesa, potreba bez obaveze njihovog prihvatanja. 6. Uenik/ca treba da: shvati svoju generaciju kao kulturnu pojavu (oblaenje, muzika, zabava, slobodno vrijeme) koju prate devijantne pojave (alkoholizam, narkomanija, nasilje, ljenarenje); razvija sposobnosti za interkulturalni i intergeneracijski dijalog i toleranciju.

Socijalizacijski ciljevi
5. Zainteresovati mlade za razliite pristupe sportu, umjetnosti, vrijednostima, modi, kulturi ivljenja. Razvijati sklonost kompropisu, fleksibilnosti, samopouzdanju, kritikom miljenju. Njegovati socijalna osjeanja i svoja vienja prezentirati na adekvatan nain, saraivati i iskazivati spremnost za rjeavanje svih spornih pitanja.

Pojmovi sadraji
5. Razliita vienja generacija. Najpoznatiji anrovi u umjetnosti. Vienja, miljenja, stavovi, interesi, potrebe. Kompromis, fleksibilnost, samopouzdanje.

Aktivnosti
5. Uenici/ce: saoptavaju lina iskustva, sluaju i pamte izlaganja drugih, uporeuju i sintetizuju izloeno, otkrivaju neloginosti pri suoavanju razliitih miljenja i izvode i zapisuju zakljuke na zajednikom panou.

Korelacije
5. Knjievnost, likovna i muzika kultura, istorija, poznavanje drutva.

6. Razvijanje osjeanja za dijalog izmei razliitih vienja mlade generacije kao kulturne pojave kada je u pitanju moda i slobodno vrijeme. Njegovanje osjeanja za lijepo i adekvatno u oblaenju, zabavi i nainu ivljenja. Motivisati mlade za izbor kulturnih vrijednosti po kriterijumu sopstvenog ukusa.

6. Mlada generacija kao kulturna pojava. Devijantne pojave: alkoholizam, nikotizam, narkomanija, siledijstvo.

6. Uenici/ce: sluaju nastavnikovo/cino izlaganje, diskutuju, izlau razliita vienja potkrijepljena primjerima, vre klasifikaciju i izvode zajednike zakljuke i zapisuju ih u sveskama i na zajednikom panou.

6. Maternji jezik i knjievnost, istorija, likovna kultura

17

Zavod za kolstvo 4. 2 . 3. Ljudska - djeja prava, slobode, odgovonost (7 asova + 2 izborna) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Drutvena pravda i pravo Opta Deklaracija o ljudskim pravima, nedjeljivost i univerzalnost ovjekovih prava Ljudska prava: ideal kojemu svi tee raskorak sa stvarnou Djeja prva Konvencija o pravima djeteta Primjena i krienje djejih prava u lokalnoj sredini Sloboda od i sloboda za Odgovornost

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: se upozna sa pravnim normama kao regulatorima drutvenog ivota; razvija interes za praenje primjene prava i sposobnost da se shvati ta se ini po pravu i na pravedan nain, a ta isto po pravu, ali na nepravedan nain, vjetinu efikasnog zastupanja svojih i tuih prava i da se shvati znaaj pravde za razvoj pojedinca i zajednice, da se nesporazumi rjeavaju na pravedan nain. 2. Uenik/ca treba da: se upozna sa Deklaracijom o ljudskim pravima i pravima koja ovjeku omoguavaju da ima i da ini; razvija svijest o univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, jer jednako vae za sve ljude nezavisno od materijalnog stanja, drutvenog statusa, boje koe, nacionalnosti i vjeroispovijesti; razvija sposobnosti za kritiki odnos prema kriocima ljudskih prava i prema njima zauzima lini i grupni stav. 18

Socijalizacijski ciljevi
1. Razvijati osjeanje kod mladih da se meusobni odnosi temelje na sklonosti da se svi sporovi i nesporazumi rjeavaju po pravdi, na pravedan nain. Saosjeati sa ljudima kojima je pravda uskraena i izraziti prema njima empatiju. Solidarisati se sa onima kojima je nepravda uinjena i pruati im viestranu pomo.

Pojmovi sadraji
1. Pravo, pravne norme, pravda. Primjena prava na pravedan i nepravedan nain. Rjeavanje sporova po pravdi.

Aktivnosti
1. Uenici/ce: sluaju uvodno izlaganje, a potom obrazuju manje grupe i prave spisak pravila kojima bi bili/e zatieni/e u porodici i koli; kada se spiskovi zavre itaju ih predstavnici grupa i dopunjuju novim predlozima; klasifukuju pravila u dvije grupe: koja se mogu primijeniti i koja se ne mogu primijeniti

Korelacije
Maternji jezik i knjievnost, poznavanje drutva, istorija. Bukvar djejih prava Strani jezici: razvijanje i njegovanje demokratskih vrijednosti, razvijanjenje odgovornosti i obaveza u okviru porodice i kole.

2. Razvijati solidarnost meu drutvenim grupama i pojedincima koji se istinski bore za potovanje ljudskih prava i izraziti solidarnost prema onima koji su doivjeli neprijatnost krenja prava nepravdu. Pronalaziti i analizirati primjere krenja koji ugroavaju ovjekovo dostojanstvo i dovode ga u poniavajui poloaj.

2. Deklaracija o ljudskim pravima. Univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava. Krioci ljudskih prava.

2. Uenici/ce: e po grupama upoznati i analizirati ljudska prava koja imaju univerzalan karakter i naznaiti primjere krenja ljudskih prava; u drugom dijelu e u novinama i drugim publikacijama pronalaziti tekstove koji govore o pozitivnim i negativnim primjerima iz primjene prava.

2. Predmeti drutveno jezike i estetske grupe: knjievnost, istorija, poznavanje drutva, muzika, likovno stvaralatvo.

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
3. Uenik/ca treba da: shvati da su ljudska prava ideal kojemu svi streme, ali se ne ostvaruju na pravi nain ni u razvijenim ni u zemljama koje se nalaze u razvoju; razvija interesovanja za ljudska prava i razvija sposobnosti koje e pomoi da se shvati sutina ljudskih prava i prekrioci urazume; zna kako pomoi institucijama sistema da se izbore za potovanja ljudskih prava. 4. Uenik/ca treba da: se upozna sa Konvencijom o pravima djeteta i osnovnim pravima djeteta: razvoj bez diskriminacije, da ima roditelje i nacionalnost, sopstveno miljenje i njegovo izraavanje, razvoj bez fizikog i mentalnog nasilja (iskoriavanje, zlostavljanje i sl.), zdravstvenu zatitu i obrazovanje u duhu mira, tolerancije i humanog razvoja. 5. Uenik/ca treba da: sazna kako se djeja prava uvaavaju i potuju u porodici, koli, drutvu vrnjaka, lokalna sredina, ira zajednica i sve vidove diskriminacije, zlostavljanja i eksploatacije; razvija sposobnosti i vjetine neposredne borbe za djeja prava svuda i uvijek, jer ona ne dolaze sama niti nam ih neko donosi na dlanu.

Socijalizacijski ciljevi
3. Analizom linog iskustva i iskustva drugih upoznati se sa primjerima gdje se ljudska prava uvaavaju i gdje se ne potuju. Posebno naznaiti primjere gdje ljudska prava nijesu svima priznata i gdje drutvena pravda nije svima dostupna u praktinom ivotu. Iskazati empatiju prema onima koji trpe ma koji vid diskriminanacije.

Pojmovi sadraji
3. Ljudska prava kao ideal. Ljudska prava u praksi ivljenja. Prekrioci ljudskih prava. Institucije sistema kao zatitnici ljudskih prava.

Aktivnosti
3. Uenici/ce: dobijaju informacije na kartama sa ulogama i oni/e simuliraju pojedince i grupe koji potuju i koji kre ljudska prava, potom se organizuje rasprava i na kraju se odluuje da se preduzmu aktivnosti koje bi mogle biti od pomoi da se nepravde isprave.

Korelacije
3. Maternji jezik, strani jezici, istorija, lektira.

4. Neposrednim kontaktima i dijalogom promovisati djeja prava u sredinama gdje djeca ive i rade: porodica, kola, vrnjaci, ulica, selo, grad kako bi se odrasli potpunije i funkcionalnije stavili u slubu potovanja i zatite djejih prava u svim situacijama i na svim mjestima. Solidarno se boriti za uvaavanje djejih prava.

4. Konvencija o pravima djeteta. Osnovna prava djeteta. Vidovi diskriminacije. Obrazovanje u duhu mira i tolerancije.

4. Uenici/ce: se upoznaju sa osnovnim pravima iz Konvencije, vodi se diskusija o mogunostima ostvarenja i zatite djejih prava; pravi se spisak povreda djejih prava i spisak njihove zatite; na kraju uenici/ce prave spisak mjera i aktivnosti radi njihove zatite.

4. Predmeti drutveno jezike i estetske grupe odabrati najpogodnije teme. Bukvar djejih prava

5. Izraziti osjeanje empatije i solidarnosti sa onima ija se prava ne uvaavaju i pruiti im ruku pomoi kako bi se nepravda ublaila ili potpuno ispravila. Uspostaviti prema njima altruistiki aktivan odnos i simpatiju.

5. Vidovi uvaavanja i krenja djejih prava. Metode borbe za ostvarivanje djejih prava.

5. Uenici/ce: dobijaju radne listove u kojima e se navesti konkretni primjeri zlostavljanja djece u porodici, koli, lokalnoj sredini; poslije itanja opisanih primjera vodi se diskusija i predlau aktivnosti koje bi se mogle organizovati radi rjeavanja svakog konkretnog primjera.

5. Maternj jezik, strani jezici, istorija, likovna i muzika kultura.

19

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
6. Uenik/ca treba da: se upozna sa djejim i ljudskim pravima koja im garantuju zatitu od oiglednih oblika nepravde diskriminacije pa i onih manje vidljivih: siromatvo, glad, zdravstvena zatita, ouvanje prirodne sredine, obrazovanja i sl; razvija sposobnosti za aktivnije ukluivanje u sve vidove borbe za zatitu ljudskih prava, za vladavinu pravde i potpuniji duhovni razvoj u sferi religije, kulture, slobode miljenja i korienja slobodnog vremena. 7. Uenik/ca treba da: sazna i shvati da sa svakim pravom ide i odgovornost - na primjer, onaj koji eli zdravstvenu zatitu nema pravo da svoje zdravlje unitava alkoholom, drogom i na druge naine, onaj ko hoe solidno obrazovanje nema pravo na zloupotrebu vremena za uenje; razvija svijest o odgovornosti kako za ono to se ini tako i za ono to se ne ini; bjeanje od odgovornosti je bjeanje od slobode, jer je svako odgovoran za ono to je izabrao
20

Socijalizacijski ciljevi
6. Razvijati solidarnost kao znaajan inilac za organizovanu borbu da ljudska sloboda bude zatiena od grubih oblika nepravde i da svaka jedinka svoju slobodu moe da iskae do granice koja ne ugroava slobodu drugih. Pozitivna identifikacija sa borcima za slobodu i pravo drugih, jer ako se borimo za slobodu drugog borimo se i za sopstvenu slobodu.

Pojmovi sadraji
6. Ljudska prava kao sloboda od. Ljudska prava kao sloboda za.

Aktivnosti
6. Organizovae se radionica gdje se uenici/ce upoznaju sa nainima zatite od oiglednih oblika nepravde: diskriminacija, siromatvo, zatita ivotne sredine. U drugom dijelu e izraditi kola kojim e se predstaviti vidovi nepravde i u zavrnoj fazi uenici/ce zauzimaju stavove i planiraju aktivnosti kojima mogu doprinijeti smanjivanju onih vidova diskriminacije koji se javljaju u dotinoj sredini.

Korelacije
6. Maternji jezik i knjievnostpogodni literarni sastavi, istorija, poznavanje drutva.

7. U periodu odrastanja ne odluuje se samostalno i odgovornost je na odraslima, ali uporedo sa razvojem odgovornost se prenosi na jedinku. U fazi pune autonomnosti preuzima se i puna odgovornost za donesenu odluku.

7. Odgovornost lina i kolektivna. Bjeanje od odgovornosti je bjeanje od slobode. Odgovornost i sloboda izbora.

7. Uenici/ce: se podijele u male grupe i dobiju po nekoliko listica u istoj boji i na tim listicama ispisuju svoja prava, po jedno na svakom listiu; nastavnik/ca im onda objasni da uz svako pravo ide i odgovornost i podijeli im listie u drugoj boji na kojima e ispisati svoje odgovornosti; na kraju uenici/ce vode raspravu i predlau aktivnosti, koje e se koristiti u svakodnevnom ivotu.

7. Maternji jezik i knjievnost, strani j

Zavod za kolstvo 4. 2. 4. Demokratija, civilno drutvo, graanin (4 asa + 1 izborni) 1. 2. 3. 4. Demokratija kao procedura, nain miljenja i ivljenja Civilno drutvo kao oblik demokratije i ostvarivanja ljudskih prava Autoritarna i demokratska vlast Uee graana u vrenju i kontrolisanju vlasti

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: saznaje da je demokratija procedura koju treba potovati, nain miljenja koji treba uvaavati; nain ivljenja u porodici, koli, sa susjedima, u lokalnoj sredini i iroj zajednici, na radnom mjestu u slobodnom vremenu, zadatak koji stalno treba rjeavati; razvija svijest o demokratskom kritikom odnosu prema drugima, institucijama drutva i sistemu vladavine. 2. Uenik/ca treba da: razvija svijest o civilnom drutvu kao populaciji graana slobodno organizovanih u raznorodne drutvene asocijacije (NVO), i druge, ali koji djeluju i kao pojedinci, o graaninu kao osnovnoj pogonskoj snazi civilnog drutva, aktivnom uesniku u svim drutvenim zbivanjima; razvija sposobnosti za aktivno ukljuivanje u sva zbivanja koja doprinose razvoju civilnog drutva.

Socijalizacijski ciljevi
1. Razvijati sposobnosti za razumijevanje demokratije kao procedure i procesa koji doprinose uspostavljanju humanih meuljudskih odnosa, svijest o jednakopravnosti, uvaavanju linosti drugoga i puno razumijevanje za njegove probleme. Uspostavljati ravnopravne odnose koji e omoguavati bolje razumijevanje meu mladima u svim vidovima zajednikog rada, rekreacije i kreacije. 2. Njegovanje osjeanja i sklonosti za demokratsko djelovanje i identifikuju se sa demokratskim nainom ivljenja i djelovanja, jer doivljavaju demokratiju ne kao neto gotovo ve kao stalni zadatak koji nikada ne moe biti do kraja rijeen i koji svakodnevno treba na novi nain rjeavati i primjenjivati u praksi ivljenja. Stvarati navike demokratskog miljenja, ponaanja i ivljenja.

Pojmovi sadraji
1. Demokratija. Demokratska procedura. Demokratsko miljene. Demokratski naini ivljenja. Demokratija i razvoj.

Aktivnosti
1. Uenici/ce: sluaju objanjenje pojmova: procedura, demokratsko miljenje i ivljenje, a potom se prelazi na grupni rad gdje e se saznanje o pojmovima produbiti i obogatiti novim sadrajima; predstavnici grupa podnose izvjetaj i vodi se zajednika rasprava; na kraju prave kratke zapise o najznaajnijim pojmovima iz rasprave.

Korelacije
1. Drutveno jezika grupa predmeta i mizika i likovna kultura. Geografija Tema: Juzna Evropa, prirodne i drutvene karakteristike

2. Civilno drutvo. Graanin. Drutvene asocijacije. NVO- nevladine organiazacije. Graanin kao pogonska snaga.

2. Uenici/ce se podijele u grupe u kojima se vodi diskusija o pitanjima koja su naznaena na listama koje su uenici/ce dobili im su se podijelili po grupama. Diskusija se vodi po sistemu arobni mikrofon i brejnstorming (oluja ideja). Potom e se zajedniki praviti lista osnovnih vrijednosti graanskog drutva to e se zapisivati na zajednikoj listi i u sveskama uenika/ca i sve se grafiki i likovno predstaviti.

2. Jezici, istorija, likovna i muzika kultura.

Literarni i likovni radovi.

21

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
3. Uenik/ca treba da: razvija svijest i sposobnosti da se shvati razlika izmeu autoritarne vlasti koja je iznad naroda, nekontrolisana i samovoljana i demokratske vlasti, koja je stvorena po volji naroda na demokratskim izborima, kontrolisana i smjenjiva; shvati da je autoritarna vlast iznad zakona i vri se po volji vlastodraca, a demokratska po zakonu i ustavu; shvati da se demokratska vlast dijeli na nezavisnu sudsku, parlamentarnu i izvrnu i da se sudska i parlamentarna vlast javlja kao zatitnik ljudskih prava i pravde. 4. Uenik/ca treba da: upozna neposredne i posredne vidove kontrole vlasti od strane graana: neposredni slobodni demokratski izbori; posredni preko svojih predstavnika u parlamentu i ombudsmanu, kritikim stavom javnog mnjenja preko politikih partija, nevladinih organizacija i sl. Osposobljavanje mladih za upoznavanje svih vidova kontrole vlasti i uestvovanje u nekim vidovima odluivanja.

Socijalizacijski ciljevi
3. Osposobljavati mlade da prihvate demokratski nain razmiljanja i djelovanja i naputaju autoritarno miljenje i ponaanje, da uoe slabe strane autoritarne i dobre strane demokratske vladavine i uspostave odnos prema nosiocima demokratske i autoritarne vlasti. Izgrauju odnos prema onima koji potuju ljudska prava i razvijaju kritian odnos prema nosiocima nasilnike vlasti. Da potoju pravila i pravo koja vae za porodicu, kolu, ulicu, u saobraaju. Da se dobri meuljudski odnosi uvruju potovanjem utvrenih pravila. 4. Motivisanje mladih za uee u
drutvenim asocijacijama koje se intenzivno bave pitanjima kontrole dravne vlasti. Razvijanje interesovanja za biranje u odgovarajue odbore i asocijacije mladih gdje se odluivanje o pitanjima koja su od znaaja za zajednicu kojoj se pripada. Dogovaranje o zauzimanju stava pri organizaovanju zajednikih akcija kontrole lokalne vlasti i vlasti na viim nivoima. Solidarnost u zjednikim aktivnostima. Razvijanje sposobnosti za pravilno zastupanje potreba i interesa.

Pojmovi sadraji
3. Autoritarna vlast. Demokratska vlast. Izvrna vlast. Sudska vlast. Parlamentarna vlast.

Aktivnosti
3. Uenici/ce prate objanjenja pojmova autoritarna, demokratska, sudska, izvrna, parlamentarna vlast i pripremaju se za igranje uloga. Odmah poslije upoznavanja scenarija i podjele uloga prelazi se na igru. Poslije igre vodi se rasprava o osjeanjima i doivljajima glumaca, a potom sasluaju i miljenja posmatraa. Uenici/ce se angauju na izradi odjeljenskog portfolija.

Korelacije
3. Drutveno jezika grupa predmeta: maternji jezici, strani jezici, istorija, poznavanje drutva, likovna umjetnost.

4. Neposredna kontrola vlasti: slobodni demokratski izbori. Posredna kontrola: parlament, drutvene organizacije, javno mnjenje.

4. Uenici/ce sluaju predstavnika vlasti gosta na asu, lice koje predstavlja lokalnu vlast. Zatim se po grupama radi ema mogunosti kontrole vlasti od strane graana, a potom se pravi skica istraivakog projekta koji bi se realizovao po unaprijed utvrenom planu.

4. Maternji jezik, strani jezici, istorija, likovna kultura.

22

Zavod za kolstvo 4. 2. 5. Meuzavisnost i drutvo budunosti ( 3 asa + 1 izborni) 1. Meuzavisnost u mikro i makro zajednicama 2. Promjene u tehniko tehnolokom razvoju i rizici koje donose 3. Kvalitet ivota i devijacije koje ga prate

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
1. Uenik/ca treba da: razvija svijest i osjeanje o povezanosti i meuzavisnosti ivog svijeta u prirodnim i drutvenim zajednicama: roditelji i djeca, stari i mladi, uenici/ce i nastavnici/ce, prozvodnja i potronja itd; da shvati da e za savremenog ovjeka sve manje biti vano ono to je samo po sebi vrijedno (sveto), a sve vie ono to je trenutno aktuelno. Osposobljavanje mladih za suptilnije upoznavanje sa silama globalizacije koje se iskazuju u industrijskoj, tehnolokoj, psiholokoj, informativnoj, zdravstvenoj, obrazovnoj, pravnoj, trgovinskoj i duhovnoj sferi. 2. Uenik/ca treba da: stie sposobnost da shvata i razumije promjene koje se deavaju u industrijalizaciji, tehnici, automatizaciji i informatizaciji koje donose dobro ovjeanstvu i poveavaju kvalitet ivota, ali donose i mnoge probleme: zagaivanje ivotne sredine, frustracije savremenog ovjeka, rasko na jednoj i siromatvo na drugoj strani, migracije, ratovi, prenaseljenost, nestanak tradicionalnih kultura, eksploatacija, terorizam i sl.

Socijalizacijski ciljevi
1. Meuzavisnost podrazumijeva pribliavanje i meusobno komuniciranje u svim situacijama i na svim mjestima, danas i ovdje kako bi se pronale one niti koje omoguavaju uspostavljanje odnosa uzajamnog pomaganja, solidarnosti i razumijevanja.

Pojmovi sadraji
1. Meuzavisnost, mikro zajednica, makro zajednica, globalizacija.

Aktivnosti
1. Uenici/ce vode diskusiju po sistemu koncentrinih krugova, a moe se postaviti i pitanje o kome uenici/ce diskutuju u parovima. Potom uenici/ce rade po sistemu velike slagalice. To je u stvari malo istraivanje koje se moe obaviti za nekoliko minuta, a uenici/ce rezultate biljee u sveskama. Na zajednikom plakatu ispisuju osnovne teze i prave sintezu.

Korelacije
1. Maternji jezik i knjievnost, strani jezici, istorija.

2. Promjene izazivaju osjeanje sigurnosti i nesigurnosti kako za pojedinca tako i za zajednicu kao cjelinu, zato je bitno da se doivi osjeanje meuzavisnosti i solidarnosti naroito u vrijeme velikih prirodnih i drutvenih katastrofa koje nijesu tako rijetke. Potreba za drugim postaje sve izraenija.

2. Industrijalizacija, tehnizacija, atomatizacija, hemizacija, informatizacija i sl. Frustracije, zagaivanje ivotne sredine, rasko, siromatvo. Tradicionalna kultura, prenaseljenost, eksploatacija, terorizam.

2. Uenici/ce e uz pomo nastavnika/ce raditi kola kojim e se predstaviti pojmovi: tehnizacija, automatizacija, informatizacija i sl., a potom e se organizovati rasprava o svakom kolau posebno. Nakon toga e se naznaiti pozitivne i negativne posljedice koje e se ispisati na zajednikom plakatu i u sveskama uenika/ca.

2. Maternji i strani jezici, istorija, likovno i literarno stvaralatvo.

23

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Operativni ciljevi
3. Uenik/ca treba da: razvija svijest i osjeanje o tempu promjena koje se deavaju u svim sferama i utiu na kvalitet ivota pojedinca i zajednice tako da se na jednoj strani javlja bogatstvo i rasko, a na drugoj siromatvo i bijeda ije su posljedice: stres, droga i sve to je prati; saznaje o uzrocima za negativne pojave i traenju mogunosti njihovog otklanjanja; shvati da se promjene prihvataju kao inioci koji poboljavaju kvalitet ivota, a nus proizvodi (razna psihika obolenja, alkoholizam, drogu), lini i socijalni problemi: siromatvo, nezaposlenost, zavisnost od roditelja podstiu na aktivnosti i pojedinca i zajednicu da se pozabave pitanjem njihovog rjeavanja ta moe da uradi pojedinac, porodica, firma, lokalna zajednica, drava, NVO.

Socijalizacijski ciljevi
3. Razvijati osjeanje za solidrnost predstavnika razliitih socijalnih grupacija i za rjeavanje linih i zajednikihi problema: siromatvo, nezaposlenost, zavisnost od roditelja i sl. Da se pojedinci i socijalne grupe ukljue u aktivnosti koje e uspjeno rjeavati osnovne ivotne probleme ugroenih drutvenih slojeva i tano precizirati ta moe da uradi pojedinac, porodica, firma, lokalna zajednica, drava, NVO.

Pojmovi sadraji
3. Promjene kao progres i kao konice razvoja. Pozitivne promjene i posljedice. Negativne promjene i posljedice. Kako sauvati kvalitet ivota?

Aktivnosti
3. Uenici/ce vode razgovor i diskutuju o promjenama i njihovim posljedicama. Kroz radioniki rad uenici/ce prezentiraju svoja iskustva, miljenja i stavove i predlau aktivnosti koje bi mogli koristiti u procesu uenja u koli i u vannastavnim oblicima rada.

Korelacije
3. Drutveno jezika grupa predmeta: maternji i strani jezici, istorija.

24

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

5. DIDAKTIKE PREPORUKE
Razvojni model vaspitno-obrazovnog procesa zahtijeva usmjerenost na ciljeve i na ishode obrazovanja. U nastavi ovog predmeta posebnu panju treba posvetiti socijalizacijskim ciljevima. Neke osnovne didaktike preporuke u tom cilju su: naglasak u nastavi ovog predmeta je na aktivnom ueu uenika/ca i konstruktivnim komunikacijama izmeu uenika/ca i uenika/ca i nastavnika/ce (pojedinano i u grupi), na podsticanju razliitih nivoa misaonih aktivnosti, ali i na uvjebavanju praktikovanju vjetina u razliitim situacijama, koje takoe dovode do specifinih misaonih i emocionalnih uvida. Mnogo manji naglasak je na frontalnoj nastavi; informacije koje se uenicima/cama nude i koje oni treba da razumiju (npr. kratko predavanje edukativni blok, problemski uvod), slue kao osnova za iniciranje razliitih misaonih i drugih aktivnosti kroz koje uenici/ce unapreuju znanja, ali i razvijaju postojee ili stiu nove vjetine, stavove, vrijednosti (npr. trae nove informacije od nastavnika/ce, druge izvore informacija, produkuju ideje, stiu iskustva u razliitim ulogama, kritiki prosuuju, sarauju, debatuju i sl.); frontalna nastava je uvijek krai dio asa, a njen cilj je da ponudi osnovne informacije i da podstakne razliite pristupe istom problemu zadatku, koji se postavlja pred sve uenike/ce. Problem treba da motivie, podstakne razliite misaone aktivnosti i doivljaje uenika/ca, a njihova razmjena u grupi (npr. izvjetavanje, prezentacije, grupna diskusija) ima za cilj novo, proireno saznanje, koje se integrie u postojeu kognitivnu strukturu i postaje iskustvo koje je primjenljivo u drugim situacijama. Nastavnik/ca nije samo izvor informacija, ve neko ko vodi uenike/ce kroz razliite aktivnosti uenja, u dobro strukturiranoj, sigurnoj i tolerentnoj atmosferi u grupi. Uenik/ca nije pasivan primalac informacija, ve neko ko uestvuje - djeluje; posebno je vano stvarati uslove i atmosferu na asu koji podstiu uenike/ce da postavljaju pitanja, jedni drugima ili uenici/ce nastavniku/ci, da problematizuju, iznose dileme (kako?zato?). Postavljanje pitanja, posebno kada ona nijesu formalna, treba razumjeti ne samo kao potrebu za dobijanjem informacija i voenjem dijaloga, nego i kao oblik misaonih procesa koji odslikavaju postizanje dubljih uvida sadraj pitanja moe da pokae nastavniku/ci koliko je uenik/ca radoznao/la, u kojim pravcima se kreu njegova/njena interesovanja, posebno njegova/njena spoznaja, koliko je dubok njegov/njen uvid u odreeni problem, koje su mu/joj potrebe i sl. Dakle, nastavnik/ca stalno treba da alje uenicima/cama jasnu i ohrabrujuu poruku o vrijednosti postavljanja pitanja i da im ukazuje na razliku izmeu oblika pitanja (npr. formalnih i razvojnih pitanja). Sam/a nastavnik/ca, nainom na koji postavlja pitanja, moe ponuditi uenicima/cama model i podsticaj da i oni razvijaju ovu intelektualnu vjetinu; zato je u nastavi i uenju neophodno primjenjivati participatorne tehnike, metode aktivnog uenja i nastave, interaktivnog uenja - to e uenicima/cama pomoi da razvijaju i stiu vjetine kritikog miljenja, odgovornosti, podrke, saradnje, tolerancije. Neke specifine tehnike koje se koriste u takvim pristupima su: rad u manjim grupama, simulacija, igranje uloga, uenike prezentacije, studije sluajeva, esej, kontinuum vrijednosti, debate za i protiv, korienje literature i medija, ueniki projekti, gost na asu, rad na terenu, mali ueniki projekti itd.; bez obzira na irok raspon metoda i tehnika u nastavi, neophodno je naglasiti da svaka posebna tema u predmetu graanskog vaspitanja zahtijeva od nastavnika/ce paljivo razraen scenario asa. To je vano zbog nekoliko razloga: jasnog definisanja cilja ciljeva, efikasnog planiranja i kontrole vremena, obezbjeivanja neophodnog materijala, stimulisanja aktivnosti uenika/ca, individualizovanog pristupa, neophodnih intervencija nastavnika/ce. Naravno, sve je to u funkciji stalnog praenja procesa nastave, ali i uenikih produkata
25

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

ime se obezbjeuje potpunije postizanje cilja. Scenario se ne mora slijepo slijediti ukoliko procjena nastavnika/ce i povratne informacije od uenika/ca govore da je potrebno zadrati se na nekom koraku, dati nove instrukcije, pojasniti, produbiti i sl.; pored postignua, panju treba posvetiti i izgradnji pozitivnog stava prema ovom predmetu. Naravno, to je proces! On se moe podsticati kako izborom sadraja, stimulisanjem aktivnosti uenika/ca, stalnim feed back-om ili povratnom informacijom koju nastavnik/ca treba da ponudi uenicima/cama da bi bolje razumjeli/e proces i svoje rezultate u istom, evaluiranjem od strane uenika/ca, modelima konstruktivne komunikacije nastavnika/ca i uenika/ca, uenika/ca meusobno, atmosferom u koli, podrkom porodice, lokalne zajednice i ire sredine; vano je da uenik/ca ima stalnu povratnu informaciju o svojim rezultatima, ali i da nastavnik/ca potkrepljuje (socijalno i simboliki) reakcije, odgovore i aktivnosti koje su u funkciji uenikovog/icinog intelektualnog i socijalnog razvoja. Takoe, uenicima/cama je potrebno pomagati i da samostalno procjenjuju svoja postignua; posebno se naglaava znaaj afirmacije ideja graanskog vaspitanja u nastavi i uenju ostalih predmeta (ueu i podrci svih subjekata u koli), ali i kao stila ivota u porodici, koli, vrnjakim grupama, lokalnoj zajednici. asovi odjeljenske zajednice mogu biti dodatni "resurs" - pristup sadrajima i problemima koji se rjeavaju u odjeljenskim zajednicama postaje jo jedno mjesto u koli gdje je mogue praktikovati sposobnosti i vjetine koje se afirmiu u nastavi graanskog vaspitanja; u skladu sa osnovnim ciljevima ovog predmeta, u procjeni postignua uenika/ca potrebno je odrediti realan balans izmeu procjene formalnih znanja i mnogo sloenije i za pomenute ciljeve vanije - procjene nivoa razvoja sposobnosti i vjetina (npr. inicijativnosti, kritikog miljenja, timskog rada, saradnje, komunikacija, potovanja pravila, tolerancije, odgovornosti - line i prema grupi itd.). Postizanje socijalizacijskih ciljeva se ne moe mjeriti na isti nain kao i nivo formalnih znanja, ali je u tome naglaena potreba za prilinom osjetljivou nastavnika/ce prema svim procesima i dogaanjima, kako na nivou odjeljenja, tako i na nivou pojedinca. Obuen/a i osjetljiv/a nastavnik/ca moi e da procijeni koliko je uenik/ca napredovao/la npr. u saradnji sa grupom ili potovanju pravila, a vaan podsticaj u tome pruie i reakcija grupe na svakog svog pojedinca; predloene metode uenja i nastave su zahtijevne, kao i ciljevi, ali i izazovne, kako za nastavnika/cu, tako i za uenike/ce. One podstiu konstruktivnu atmosferu za uenje, ali i sloene (intelektualne, emocionalne, socijalne) procese u grupi uenika/ca kojima je cilj elaboracija i transfer znanja i vjetina. Da bi nastavnik/ca mogao/la da podstakne, prati, strukturira i rezimira ove procese nije dovoljan samo jedan kolski as. Preporuka je da se nastava odvija u blok asovima (2 x 45 minuta), sedmino ili svake druge sedmice. Ovo potonje bi uenicima/cama omoguilo da imaju dovoljno vremena da se, pojedinano ili u grupama, pripreme za sljedee sadraje koji se zasnivaju na njihovom aktivnom ueu u nastavi (npr. da potrae, sakupe informacije, urade samostalni ili grupni rad, domai zadatak i sl.); uprkos zahtijevnosti ciljeva, neophodno je napomenuti da su oni meusobno jako ispreplijetani, da se stalno dopunjuju, nadograuju. Na primjer, razvoj sposobnosti za saradnju, timski rad, kritiko miljenje nijesu pojedinani ili strogo lokalizovani ciljevi za jednu temu; to su ciljevi koji su permanentni i koji se, realizacijom svake nove teme, podstiu i podiu na vii nivo funkcionalnosti; preporuuje se da nastavnik/ca, zajedno sa uenicima/cama, izlae razliite materijale koje uenici/ce sakupljaju ili proizvode na vidnom mjestu u uionici. To pomae ne samo da se lake sistematizuje gradivo, ve ima i motivaciono dejstvo na uenika/cu.

26

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

6. STANDARDI ZNANJA VI I VII RAZRED


6.0. Uvod u predmet Uenik/ca umije: - da nabroji osnovne pojmove graanskog vaspitanja, - da obrazloi porijeklo pojmova, - da navede ciljeve predmeta, - da navede i obrazloi pravila rada, - da pravilno koristi termine. 6.1. Porodica Uenik/ca umije: - da opie oblik, funkcije porodice, - da navede periode, faze porodinog ivota, - da navede i prepria osnovna prava i obaveze lanova porodice, - da navede zajednike potrebe porodice, - da nabroji neke osnovne poremeaje porodinog ivota, - da uoi razliku izmeu ravnopravnosti i neravnopravnosti u porodici, - da pravilno koristi termine, - da samostalno izlae ili pie na odreenu temu. 6.2. kola Uenik/ca umije: - da objasni osnovne termine, - da opie organizaciju ustrojstvo kole, - navede razliite grupe i funkcije grupa u koli, - da obrazloi kako nastaje grupa, - da nabroji prava i obaveze uenika/ca u koli, - da obrazloi neka od njih, - da nabroji i obrazloi neka djeja prava, - da identifikuje, na primjerima, ugroena prava, - da navede ustanove vezane za kolu, - da pravilno koristi termine, - da samostalno izlae ili pie na odreenu temu.
27

Zavod za kolstvo 6.3. Lokalna zajednica Uenik/ca umije: - da objasni osnovne termine, - da nabroji razliite zajednice, grupe u lokalnoj zajednici, - da nabroji i obrazloi osnovne ljudske potrebe, - da prepozna zanemarene potrebe pojedince ili grupe, - da navede osnovne zadatke funkcije lokalne zajednice, - da objasni zato kola treba zajednici i obratno, - da nabroji ustanove u lokalnoj zajednici koje su povezane sa kolom, - da navede osnovna prava i odgovornosti graana, obrazloi neke, - da uoi, na novim primjerima, ugroena prava, - da obrazloi vanost biranja, - da odredi i obrazloi svoju odgovornost prema lokalnoj zajednici, - da pravilno koristi termine, - da samostalno izlae ili pie na odreenu temu. 6.4. Narod Uenik/ca umije: - da objasni osnovne pojmove, - da obrazloi vanost ouvanja i povezivanja zajednice, - da objasni svoju odgovornost za ouvanje nacionalnog identiteta, - da pravilno koristi termine, - da samostalno izlae ili pie na odreenu temu. 6.5. Drava Uenik/ca umije da: - objasni osnovne pojmove, - da obrazloi svoju odgovornost prema ouvanju drave, - da pravilno koristi termine, - da samostalno izlae ili pie na odreenu temu.

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

28

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

6.6. Autoriteti i uzori Uenik/ca umije da: - objasni pojam autoriteta s pravom i bez prava, - navede primjere autoriteta s pravom i bez njega, - objasni ive primjere autoriteta iz neposrednog okruenja, - opie autoritete u porodici, koli, lokalnoj zajednici i ire, - predstavi autoritete koji svojim ivotom i djelovanjem zasluuju uvaavanje, - objasni zato mladi vie biraju autoritete i uzore iz svijeta zabave, sporta, muzike nego iz nauke, umjetnosti, obrazovanja, - opie vrijednosti autoriteta radi kojih su ih izabrali kao uzore, - naznai zato su privreni odreenim autoritetima-uzorima do mjere da im slue za formiranje sopstvene slike o sebi, - predstavi linosti koje su im sluile i koje im slue za ugledanje, - objasni zato mladi biraju negativne junake za svoje uzore, - objasni ulogu autoriteta i uzora i naine na kojima im se suprotstavljaju. 6.7. Kulturne, generacijske i druge razlike niti povezivanja Uenik/ca umije da: - naznai razlike izmeu kultura, vjera i etnosa, - objasni zato su razlike sredstva povezivanja, a ne razdvajanja ljudi, - objasni razliku izmeu ivota: jedni protiv drugih, jedni pored drugih i jedni s drugima, - navede primjere koji pokazuju da je svaka kultura zbir razliitih formi, stilova, uzoraka i odnos mladih prema njima, - objasni zato se kriterijumi razliitih generacija: mladi, odrasli, stari znaajno meusobno razlikuju, - objasni generacijsku podvojenost i puteve zbliavanja i povezivanja, - procijeni zato svaka generacija ima sopstvene pristupe sportu, kulturi, nainu ivljenja, - objasni razliita vienja i ilustruje ih ivim primjerima iz ivota, - naznai radi ega vie voli stilove ivljenja svoje generacije nego starijih generacija, - objasni zato se mladi odaju negativnim sklonostima: alkoholizam, puenje, nerad, narkomanija, siledijstvo i sl. 6.8. Ljudska djeja prava, slobode, odgovornost Uenik/ca umije da: - naznai norme koje reguliu drutveni ivot u uim i irim zajednicama, - objasni ta znai primjena normi na pravedan i nepravedan nain, - naznai znaaj Deklaracije o ljudskim pravima i njenu univerzalnost, - navede eklatantne primjere krenja ljudskih prava u lokalnoj sredini i ire, - objasni nedjeljivost ljudskih prava i njihovo jednako vaenje za sve, - objasni zato su ljudska prava jo uvijek vie ideal nego stvarnost, - objasni znaaj Konvencije o djejim pravima,
29

Zavod za kolstvo -

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

navede najznaajnija djeja prava i mogunosti njihovog ostvarenja, konkretnim primjerima ilustruje kako se djeja prava uvaavaju u porodici, koli i lokalnoj sredini, naznai vidove djeje diskrimanacije i njihove nosioce, naznai kako ljudska prava mogu postati tit od osnovnih oblika nepravde: nasilje, zlostavljanje, eksploatacija i manje vidljivih: siromatva, gladi, zdravstvene zatite, obrazovanja, - objasni da svako ima pravo na aktivnosti potpunijeg razvoja u socijalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj sferi, - naznai zato uz prava ide i odgovornost kako za ono to se radi, tako i za ono to se ne radi, - objasni i ilustruje konkretnim primjerima da onaj koji koristi zdravstvenu zatitu nema pravo da svoje zdravlje unitava: alkoholom, drogom i na druge naine. 6.9. Demokratija, civilno drutvo, graanin Uenik/ca umije da: - objasni demokratiju kao proceduru, nain miljenja i postupanja, nain ivljenja, - demokratija se ogleda u odnosu prema sebi i drugima: roditeljima, vrnjacima, komijama, na radnom mjestu, u slobodnom vremenu, - naznai da civilno drutvo ine slobodni graani okupljeni u razliite asocijacije (NVO) koji se aktivno ukljuuju u rjeavanje linih i drutvenih problema, - objasni kako je graanin osnovna pogonska snaga civilnog drutva kao aktivni uesnik, a ne kao pasivni posmatra, - uoi i objasni razliku izmeu autoritarne (samovoljne i nekontrolisane) i demokratski izabrane po volji naroda, - naznai osnovne odrednice vlasti koja se ostvaruje po volji vlastodraca i one koja se vri po ustavu i zakonu, - objasni osnovne atribute vlasti koja je iznad zakona i one koja vlada po zakonu, koja se pokorava zakonima, - naznai koji su posredni i neposredni vidovi kontrole vlasti i nabroji njihove nosioce, - objasni koji su to vidovi odluivanja u kojima on/a moe uestvovati i koji su od znaaja za razvoj demokratije. 6.10. Meuzavisnost i drutvo budunosti Uenik/ca umije da: - objasni globalizaciju u industrijskoj, informativnoj, socijalnoj, trgovinskoj, zdravstvenoj, obrazovnoj i kulturnoj sferi koje ine optu meuzavisnost, - naznai na obrazovni sistem kao dio meunarodnog sistema i koji se nalazi u zavisnom poloaju, - objasni da promjene koje se deavaju u svim razvojnim sferama poveavaju kvalitet ivota, ali i donose mnogobrojne probleme: zagaivanje prirodne i drutvene sredine, frustracije savremenog ovjeka, rasko na jednoj, siromatvo na drugoj strani, droga, opasne bolesti i sl., - naznai kako se pojedinac i zajednica mogu sauvati od negativnosti koje donosi razvoj, - objasni znaaj razvoja ljudske svijesti kao inioca uvaavanja demokratskih i etikih normi, - naznai ta moe uraditi pojedinac, grupa, firma, lokalna zajednica, drava, organizacije graana na zatiti i razvoju sebe, drugih i okoline.

30

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

7. ISPITNI KATALOG VI I VII RAZRED


Napomena: * - minimalni nivo, ** - srednji nivo, *** - zahtijevni nivo Uvod u predmet Uenik/ca umije da: * nabroji osnovne pojmove graanskog vaspitanja, ** objasni porijeklo pojma graanin, graanstvo, *** objasni proces nastanka gradova u starim civilizacijama, * obrazloi pojam graanin, ** obrazloi oekivana ponaanja od graanina, * navede ciljeve predmeta graanskog vaspitanja, * navede pravila timskog rada, ** obrazloi pravila timskog rada, *** prepoznaje, ukazuje na situacije u kojima se potuju ili naruavaju pravila rada, * pravilno koristi termine, *** da obrazloi zato je graanstvo univerzalni fenomen (internacionalna komponenta). Porodica Uenik/ca umije da: * definie pojam i funkciju porodice, * navede oblike i strukture porodice, *** obrazlae razvoj porodice kroz istoriju, *** analizira promjenjljivost potreba lanova u porodici u razliitim fazama, * nabraja prava i obaveze lanova porodice, *** analizira kvalitet porodinih odnosa, ** identifikuje neravnopravnosti u porodici, ** obrazalae svoju odgovornost za kvalitet odnosa u porodici, * navede osnovne poremeaje u porodinom ivotu, ** analizira neke sluajeve poremeenih porodinih odnosa uoava odlike, * navede konstruktivne odnose u porodici, ** analizira neke sluajeve konstruktivnih odnosa u porodici uoava odlike.
31

Zavod za kolstvo kola

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Uenik/ca umije da: * opie nain organizacije ustrojstvo kole, ** navede razliite grupe i funkcije grupa u koli, * navede prava i obaveze uenika/ca u koli, ** obrazloi prava i obaveze uenika/ca u koli, ** navede djeja prava iz Konvencije o pravima djeteta, ** obrazloi neka djeja prava, *** objasni ulogu obrazovanja za razvoj linosti, * obrazlae pravila rada u odjeljenskoj zajednici i njihovu funkciju, *** razlikuje situacije potovanja - krenja prava uenika/ca, ** obrazlae znaaj uea uenika/ca u donoenju odluka (u odjeljenju, koli, grupama uenika/ca), ** analizira poruke poznatih ljudi o njihovom iskustvu kolskog ivota, ** prepoznaje primjere dobre komunikacije i saradnje u odjeljenju, ** prepoznaje primjere konfliktne komunikacije u odjeljenju, *** razlikuje pojmove pravedno - nepravdeno. Lokalna zajednica Uenik/ca umije da: * obrazloi pojmove selo, naselje, optina, lokalna zajednica, ** obrazlae osnovne istorijske, kulturne, prirodne i dr. karaktersitike svog mjesta, * navede osnovne zadatke funkcije lokalne zajednice prema graanima, * navede osnovne obaveze graana prema lokalnoj zajednici, ** obrazlae osnovne potrebe pojedinca i grupe ljudi koji ive u zajednici, ** prepoznaje marginalizovane pojedince i grupe, *** analizira neki sluaj ugroenosti graanskih prava u lokalnoj zajednici, ** obrazloi znaaj povezanosti kole i lokalne zajednice, * navede neke ustanove sa kojima kola esto sarauje, ** navede organe upravljanja u lokalnoj zajednici, *** obrazloi naine izbora graana za organe upravljanja u optini, *** uoi i analizira neke probleme u ivotu lokalne zajednice, *** predlae i obrazlae mogua rjeenja problema u ivotu lokalne zajednice.
32

Zavod za kolstvo Narod

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Uenik/ca umije da: * definie osnovne pojmove, * navede narode u Crnoj Gori, nacionalne i etnike grupe, ** navede prava i obaveze pojedinca sebe, prema svom i drugim narodima, nacionalnim i etnikim grupama, ** navede osnovne elemente koji odreuju nacionalni, kulturni identitet, ** obrazlae svoju odgovornost prema uvanju nacionalnog i kulturnog identiteta svog i drugih naroda, *** uoava i analizira meusobnu povezanost naroda u Crnoj Gori, *** analizira istorijske i aktuelne primjere saradnje, potovanja i suivota meu narodima, nacionalnim i etnikim grupama u Crnoj Gori, *** analizira istorijske i aktuelne primjere povezivanja naroda i kultura u Crnoj Gori sa drugim zemljama, *** obrazlae uslove i univerzalne vrijednosti koje podstiu povezivanje i odranje naroda i zajednice naroda, na globalnom nivou. Drava Uenik/ca umije da: * definie osnovne pojmove (drava, dravljanin, dravljanstvo), ** obrazloi osnovne funkcije i zadatke drave, ** pojasni odnos pojedinac drava, ** navede prava i obaveze pojedinca prema dravi i obrnuto, *** analizira potrebu nastajanja prvih drava kroz istoriju. Autoriteti i uzori Uenik/ca umije da: * navede pojam autoriteta sa pravom i bez prava, * razlikuje primjere autoriteta sa pravom i bez prava, ** objasni ive primjere autoriteta iz neposrednog okruenja, *** obrazloi primjere autoriteta u porodici, koli, lokalnoj zajednici i ire, ** predstavi autoritete koji svojim ivotom i djelovanjem zasluuju uvaavanja, ** objasni zato mladi vie biraju autoritete i uzore iz svijeta zabave, sporta, muzike, nego iz nauke, umjetnosti, obrazovanja, * nabroji autoritete koje je izabrao/la kao uzore, ** objasni zato je privren/a odreenim autiritetima, uzorima, kao kopija sopstvene slike, * predstavi linosti koje su mu/joj sluile i koje mu/joj slue kao uzori, * objasni zato mladi biraju negativne junake kao uzore, ** obrazloi ulogu autoriteta i uzora i naine na koje se suprodstavlja istima.
33

Zavod za kolstvo Kulturne, generacijske i druge razlike niti povezivanja

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Uenik/ca umije da: * naznai razlike izmeu kultura, vjera i etnosa, ** objasni zato razlike treba da povezuju, a ne razdvajaju ljude, *** obrazloi razliku izmeu ivota: jednih protiv drugih, jednih pored drugih i jednih sa drugima, ** navede primjere koji pokazuju da je svaka kultura zbir razliitih formi, stilova, uzoraka, ** objasni kriterijume razliitih generacija, * navede primjere generacijske podvojenosti i puteve zbliavanja i povezivanja, ** procijeni zato svaka generacija ima sopstvene pristupe sportu, kulturi, nainu ivljenja, * saopti razliita vienja i ilustruje ih ivim primjerima iz ivota, * naznai zbog ega vie voli stilove ivljenja svoje generacije nego starije generacije, ** objasni zato se mladi odaju negativnim sklonostima (alkoholu, puenju, neradu, narkomaniji, siledijstvu). Ljudska djeja prava, sloboda, odgovornost Uenik/ca umije da: * naznai norme koje reguliu drutveni ivot u uim i irim zajednicama, * kae ta znai primjena normi na pravedan i nepravedan nain, ** naznai znaaj Deklaracije o ljudskim pravima i njenu univerzalnost, * navede ekletatantne primjere krenja ljudskih prava u lokalnoj sredini i ire, ** objasni nedjeljivost ljudskih prava i njihovo vaenje za sve, *** obrazloi zato su ljudska prava jo uvijek vie ideal nego stvarnost, ** objasni znaaj Konvencije o djejim pravima, ** navede najznaajnija djeja prava i mogunosti njihovog ostvarenja, * kae kako se djeja prava uvaavaju u porodici, koli i lokalnoj zajednici, ** naznai vidove diskriminacije djece i njihove nosioce, * naznai kako ljudska prava mogu postati tit od osnovnih oblika nepravde, * navede oblike zlostavljanja, eksploatacije: siromatvo, glad, lijeenje, obrazovanje, ** objasni da svako ima pravo razvoja u socijalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj sferi, ** naznai zato uz prava ide i odgovornost, *** obrazalae na konkretnim primjerima zato uz pravo ide odgovornost.

34

Zavod za kolstvo Demokratija, civilno drutvo, graanin Uenik/ca umije da: ** obrazlae demokratiju kao proceduru, nain miljenja, postupanja, nain ivota, * naznai da se demokratija ogleda u odnosu prema sebi i drugima, ** objasni da civilno drutvo ine slobodni graani okupljeni u razliite asocijacije (NVO), ** prepozna graanina kao osnovnu pogonsku snagu civilnog drutva, *** uoi i obrazloi razliku izmeu autoritarne i demokratski izabrane vlasti, ** naznai osnovne odrednice autoritarne i demokratske vlasti, ** definie atribute autoritarne i demokratske vlasti, ** naznai koji su posredni i neposredni vidovi kontrole vlasti i nabroji njihove nosioce, *** objasni vidove odluivanja u kojima moe uestvovati, na razliitim nivoima. Meuzavisnost i drutvo budunosti

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Uenik/ca umije da: ** objasni globalizaciju u svim sferama drutvenog ivota, ** definie na obrazovni sistem kao dio meunarodnog sistema, ** obrazloi promjene kao neminovnost vremena i uzajamnu povezanost, *** objasni uticaj promjena na kvalitet ivota, ali i na probleme koje sobom donose, ** naznai ta znai rasko na jednoj, a siromatvo na drugoj strani, ** naznai kako se pojedinac i zajednica mogu sauvati od negativnosti koje donosi razvoj, *** objasni znaaj razvoja ljudske svijeti kao inioca demokratskih i etikih normi, ** naznai ta moe uraditi pojedinac, grupa, firma, lokalna zajednica, drava, organizacije graana, na zatiti i razvoju sebe, drugih i okoline.

8. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA


Provjeravanje, evaluacija i ocjenjivanje predstavljaju jedinstveni sistem u kojem je provjeravanje trajni proces koji ini osnovu evaluacije i ocjenjivanja. Provjeravanjem se stie uvid u ovladavanje znanjima, vjetinama i navikama, prikuplja dokumentacija i obavljaju mjerenja kako bi se dolo do objektivne i pravine ocjene. Provjeravanjem se utvruje kvantitet i kvalitet znanja, ali i stepen razvijenosti sposobnosti i vjetina, stepen primjenjljivosti steenih znanja, stepen osposobljenosti za transfer znanja, odnos prema uenju, kolskim i drugim normama, stepen socijalizacije. Da bi se izbjegla subjektivnost u ocjenjivanju, uz usmeno i pismeno provjeravanje, koriste se i testovi.
35

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Razumijevanje prirode i sadraja predmeta graanskog vaspitanja upuuju na zakljuak da je njegov cilj ne samo uenje, ve unaprijeivanje uenja, u najirem znaenju pojma uenje. U tom smislu, opravdano je govoriti o dva nivoa evaluiranja: formativnom (evaluacija procesa nastave, kroz povratne informacije koje nastavnik/ca dobija od uenika/ca) i sumativnom (evaluacija produkata, odnosno rezultata uenja, kroz razliite oblike u kojima se rezultati mogu definisati i manifestovati). U nastavi ovog predmeta neophodno je, mnogo ee nego u tradicionalnoj nastavi, upoznavati uenika/cu sa rezultatima, dopustiti mu/joj da i sam/a, kada je potrebno, pokua da evaluira i procijeni svoj rad. U skladu sa tim, opravdano je razmiljati i o mogunostima samoevaluacije uenika/ce, odnosno o nainima na koje oni/e sami/e mogu procjenjivati svoja postignua, to je i u funkciji vanih socijalizacijskih ciljeva (uee u odluivanju, kritinost, odgovornost i sl.). Paljivi izbor i planiranje metoda, oblika i tehnika rada treba da omogui svakom ueniku i svakoj uenici da iskae sposobnosti, vjetine, stavove, oblikuje vrijednosti, procjenjuje dostignua. Dakle, nastavnik/ca procjenjuje ne samo formalna znanja, nego i stepen angaovanja, motivacije, oblike uee, spremnost na saradnju, redovnost pohaanja, snalaenje u grupnom izvravanju zadataka, rezultate grupnog rada i sl. Zato je predvieno je da se postignua uenika/ca u predmetu graanskog vaspitanja izraavaju na dva naina: numerikom ocjenom, uz opisno - standardizovano obrazloenje ocjene - koje je mnogo analitinije jer prua dublji uvid u razliite nivoe i vrste postignua, a takoe i bolju mogunost komparacije uenika/ce kao pojedinca sa njegovom/njenom referentnom grupom (bolje sagledavanje individualnih razlika, snaga i nedostataka, ali i mogunosti za postepeno prevladavanje ovih drugih).

9. RESURSI ZA REALIZACIJU
9.1. Materijalni uslovi Materijalna sredstva neophodna su za: obuku nastavnika/ca, opremanje radnog prostora - uionice, tampanje prirunika i udbenika, nabavku literature, biblioteke i medijateke, tehniko-tehnolokih sredstava 9.2. Standardi i normativi Prije definisanja standarda i normativa od strane Ministarstva i nadlenog Savjeta, ukazujemo na vanost sljedeih inilaca u njihovom definisanju: - osposobljenost, strunost i motivacija nastavnika/ca za realizaciju postavljenih ciljeva,
36

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

- planirana i kontinuirana obuka (kroz module) nastavnika/ca koji izvode nastavu, ostalih nastavnika/ca i uprave kole, - ukupan nastavni proces i ivot u koli trebalo bi da afirmie primjenu ideja i principa graanskog vaspitanja (otvorenost kole prema zajednici, stvarna kontinuirana participacija uenika/ca, efikasnija saradnja sa porodicom, podjela odgovornosti i sl.), - opremanje uionica u skladu sa zahtjevima radioniarskog naina rada, - tehniko-tehnoloko opremanje radnog prostora i kole, - fleksibilnost u kreiranju rasporeda asova (blok-asovi) 9.3. Okvirni spisak literature i drugih izvora Literatura o graanskom vaspitanju i demokratskom graanstvu je veoma obimna i raznovrsna. Jedan dio literature dostupan je na maternjem, a mnogo vie na stranim jezicima i u razliitim izvorima (udbenici, prirunici, Internet, video-materijali i sl.). Neophodno je paljivo selekcionisati i ciljevima ovog predmeta prilagoditi makar okvirnu, bazinu literaturu za svaki pojedinani sadraj ili cjelinu u predmetu graanskog vaspitanja. Takoe, neophodno je, nakon detaljne analize i prihvatanja programa graanskog vaspitanja, pristupiti izradi domaih udbenika i prirunika, po odgovarajuim standardima. Iskustvo u desetogodinjoj realizaciji projekata koji su se bavili graanskim obrazovanjem i vaspitanjem u Crnoj Gori, upuuje samo na neke osnovne, ali ni u kom sluaju i konane, izvore: Ivi, I. i sar.: AKTIVNO UENJE, Prirunik za primjenu metoda aktivne nastave, Beograd, 2001. Grupa autora: VASPITANJE ZA TOLERANCIJU, MIR I HUMANI RAZVOJ, Podgorica, 1997. Grupa autora: UVOD U GRAANSKO OBRAZOVAJE, Podgorica, 2002. Grupa autora: KOLA JE ODLUILA DA IVI, Podgorica, 2002. Grupa MOST: PAMETNIJI NE POPUTA, Vodi kroz sukobe do sporazuma, Beograd, 1998. Kova-Cerovi, T. i sar.: UINIOCA DOBRE VOLJE, Beograd, 1995. Kova-Cerovi, T. i sar.: IGROM DO SPOZNAJE, Beograd, 1995 Fountain, S.: OBRAZOVANJE ZA ODRIVI RAZVOJ, UNICEF KONVENCIJA O DJEJIM PRAVIMA UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA Center for Civic Education: MI, NAROD..., Projekat "Graanin", Prirunici za nastavnike i uenike/ce, Podgorica 2002. Libert, A.: Filosofija nastave, 1935. Dokumenta, prirunici, udbenici i preporuke Savjeta Evrope (Savjet za kulturnu sardanju CCDCC) o obrazovanju za demokratsko graanstvo.
37

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUNIH SARADNIKA/CA


Budui da se program graanskog vaspitanja po prvi put uvodi u osnovo obrazovanje, sada ne postoje kadrovi koji su ciljano obrazovani za nastavu istog. Predlaemo dva naina selekcije buduih nastavnika/ca ovog predmeta: 1. Predmet mogu da predaju nastavnici/e koji/e, pored ispunjenja zakonskih uslova, ispunjavaju i sljedee: - imaju diplomu jednog od studijskih smjerova u etvorogodinjem trajanju: sociologija, istorija, filozofija, politikologija, maternji jezik, geografija; - zavreno dopunsko obrazovanje iz najmanje jednog modula, odnosno onog koji e se odrediti specifino, za svaki studijski smjer; - najmanje jednogodinje iskustvo rada u realizaciji projekata iz oblasti graanskog obrazovanja. 2. Predmet mogu da predaju nastavnici/e ili struni/e saradnici/e koji/e, pored ispunjenja zakonskih uslova, ispunjavaju i sljedee: - imaju diplomu jednog od studijskih smjerova u etvorogodinjem trajanju: psihologija, pedagogiija, andragogija, umjetnost ...; - zavreno dopunsko obrazovanje iz najmanje 2 modula koja e se odrediti specifino, za svaki studijski smjer; - najmanje jednogodinje iskustvo rada u realizaciji projekata iz oblasti graanskog obrazovanja. Obavezni modul za obje grupe nastavnika/ca i strunih saradnika/ca je Specijalna didaktika znanja.

38

Zavod za kolstvo

predmetni programi za devetogodinju osnovnu kolu

Predmetni program GRAANSKO VASPITANJE za devetogodinju osnovnu kolu je izradila Komisija u sljedeem sastavu: prof. dr Rade Delibai, predsjednik prof. dr Radovan Radonji,lan Ana Backovi,lan Vidosava Kaelan,lan

39