DETERMINANTA MATRICE

INDUKTIVNA DEFINICIJA DETERMINANTE (I.) Determinanta 1. reda je funkcija koja na broju a11 ima vrijednost a11 , tj. | a11 | = a11 . (II.) Determinanta n-tog reda je jednaka sumi umnoaka elemenata 1. retka s algebarskim komplementima (LAPLACE-ov RAZVOJ

odgovarajuim

DETERMINANTE po elementima prvog retka) :

a11 D= a 21 M a n1

a12 a 22 M

L a1n L a 2n M = a11 A11 + a12 A12 + L + a1n A1n ,

a n 2 L a nn

gdje je algebarski komplement Aij elementa a ij (koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu determinante):

Aij = (1) i + j Dij .

Pri tom je
Dij

determinanta (n-1)-og reda koju dobijemo iz determinate D kojoj

izbacimo i-ti redak i j-ti stupac.

Naimo determinantu 2. reda po definiciji:

a11 a 21

a12 = a11 A11 + a12 A12 = a11 (1)1+1 a 22 + a12 (1)1+ 2 a 21 = a11 a 22 a12 a 21 . a 22

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.

Primjer: Odredimo sljedee determinante po definiciji: 2 1 3 6 3 , b) 5 3 2 . a) 7 4 1 4 3

a)

6 3 = 6 4 (3) 7 = 24 + 21 = 35 7 4

2 1 3 b) 5 3 2 = 2 A11 + 1 A12 + 3 A13 = 1 4 3

= 2 (1)1+1 3 2 5 2 5 3 + 1 (1)1+ 2 + 3 (1)1+ 3 = 4 3 1 3 1 4

= 2(3 3 2 4) 1(5 3 2 1) + 3(5 4 3 1) = 2 13 + 51 = 40

Za praktino raunanje determinanti reda

svojstva determinanti:

n 2 korisno je prethodno znati neka

a) ravnopravnost redaka (determinantu moemo razviti po bilo kojem retku) b) ravnopravnost stupaca s recima (determinantu moemo razviti po bilo kojem stupcu) c) determinanta u kojoj su svi elementi nekog retka (stupca) jednaki nuli, jednaka je nuli d) ako u determinanti zamijenimo dva susjedna retka (stupca), vrijednost

determinante mijenja predznak e) ako elemente nekog retka (stupca) pomnoimo istim realnim brojem i dodamo odgovarajuim elementima nekog drugog retka (stupca), vrijednost determinante se ne mijenja

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.

Zadatak 1. Naite vrijednost determinanti:

2 1 3 a) 5 3 2 , 1 4 3
Rjeenje:

2 3 5 0 7 3 b) 3 7 4 , c) 2 3 1 , 1 2 2 3 2 0

1 2 d) 3 4

1 0 0 4

3 0 0 7

4 8 . 2 5

a) Budui da 2. stupac sadri na mjestu a12 broj 1, lako moemo "stvoriti" 0 na mjestima

a 22 i a 32 pomou svojstva e):

2 1 3 (3)(4) 5 3 2 = (pomnoimo elemente 1.reda s -3 i dodamo odgovarajuim 1 4 3
elementima 2.reda, te na isti nain mnoimo elemente 1.reda s -4 i dodamo 3.redu) =

2 1 3 1 0 7 = (razvijamo determinantu po 2. stupcu) = 1 A12 + 0 A22 + 0 A32 = 7 0 9 = 1 (1)1+ 2 1 7 = (1) (9 49) = (1) (40) = 40 . 7 9

b) 2 3 5 3 7 4 1 2 2
(2)

2 1 1 1 1 1 2 = (razvoj po 3.redu) = 1 (1) 3+1 = 1 ( 2 1) = 1 . = 3 1 2 1 0 0

c) 0 7 3 6 2 0 2 3 1 3 = 2 3 1 = (razvoj po 3.stupcu) = 3 2 0 3 2 0

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.

= (1) (1) 2 + 3

6 2 = (1) (1) (12 + 6) = 6 . 3 2

d) 1 2 3 4

1 0 0 4

3 0 0 7

4 (4) 8 = 2 5

1 2 3 0

1 3 4 0 0 8 = (razvoj po 2.stupcu) = 0 0 2 0 5 11 2 0 8 3 0 2 = (razvoj po 2.stupcu) = 0 5 11 2 8 = 5( 4 24) = 100 . 3 2

= 1 (1)

1+ 2

= (1) (5) (1) 3+ 2

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.

INVERZNA MATRICA
Dvije kvadratne matrice A i B su meusobno inverzne ako je

A B = I

B A = I .

U ovom sluaju vrijedi: B = A 1 i A = B 1 .

Za kvadratnu matricu B kaemo da je adjunkta kvadratne matrice A, ako su elementi matrice B dani formulom

bij = A ji

(i, j = 1,2,..., n) ,

gdje je A ji algebarski komplement elementa a ji matrice A.

Teorem. Neka je A kvadratna matrica reda n.

1. Matrica A je invertibilna, tj postoji A 1 akko je A regularna, tj. det A 0. 2. Inverzna matrica A 1 regularne matrice A, jednaka je
A 1 = 1 B, det A

gdje je B adjunkta matrice A. 1 2 Primjer 1. Naimo inverznu matricu, ako postoji, matrice A = . 1 1 det A = 1 2 = 1 2 = 1 0 matrica A je regularna postoji A 1 1 1

A11 Odredimo adjunktu matrice A: B = A12

A21 . A22

A11 = (1)1+1 1 = 1 , A21 = (1) 2+1 2 = 2 ,

A12 = (1)1+ 2 1 = 1 , A22 = (1) 2+ 2 1 = 1 .

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.

 A 1 =

1 1 1 2 1 2 B= = 1 1 1 1 1 det A

1 2 1 Primjer 2. Naimo inverznu matricu, ako postoji, matrice A = 0 1 1 . 1 2 2

1 2 1 (1) 1 2 1 1 1 =0 1 1 = (1) 1+1 = 1 + 1 = 2 0 A 1 . det A = 0 1 1 1 1 0 1 1 1 2 2

A11 = (1) 1+1 A21 = (1) 2 +1

1 1 = 0, 2 2 2 1 = 2 , 2 2 2 1 = 1, 1 1

A12 = (1)1+ 2 A22 = (1) 2 + 2 A32 = (1) 3+ 2

0 1 = 1, 1 2 0 1 = 1 , 1 2 1 1 = 1 , 0 1

A13 = (1) 1+ 3

0 1 = 1 , 1 2 1 2 = 0, 1 2 1 2 =1. 0 1

A23 = (1) 2 + 3 A33 = (1) 3+ 3

A31 = (1) 3+1

1 0 2 1 1 B = 1 2 1 A = det A 2 1 0 1
1

Primjer 3. Zadane su matrice

0 1 0 A = 0 m m 0 m m 1

0 1 0 B = 0 2m 1 . Za koju 0 1 1

vrijednost parametra m su te matrice meusobno inverzne? Da bi matrice A i B bile meusobno inverzne mora vrijediti A B = I , tj.

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.

0 1 0 0 0 1 0 1 0 0 2 m 1 = 0 1 0 0 m m 0 m m 1 0 1 1 0 0 1

0 0 1 0 0 1 0 2 2m + m 0 = 0 1 0 0 2 m 2 + m 1 1 0 0 1
Iz definicije jednakosti matrica:
1 1 1+ 8 1 3 = m1 = 1, m 2 = . 4 4 2

2m 2 + m 1 = 0 m1, 2 =

Financijska matematika 7. vjeba Josipa Perkov, prof.