Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Mitohondrije
I
Plastidi
Endosimbiotska teorija
}Endosimbioza simbioza u kojoj unutar jednog organizma zivi drugi organizam. }Endosimbiotska hipoteza (simbiotska teorija) govori o tome da plastidi i mitohondrije eukariotski elija vode poreklo od slobodno ive ih prokariota.
Celovitosti endosimbiotske teorije prethodili su nau ni radovi i saznanja odre enog broja nau nika od ega treba svakako izdvojiti: otkri e da se ribozom i nalaze u mitohondrijama; prvi put konstatovani u embrionalnim elijama sa ubrzanim deobama (Rendy, 1959), a kasnije i u drugim elijama (Wafson i Aldridge, 1964; Nadre i Marinozi, 1965); tuma enja da je citoplazma unutar elijskih simbionata uvek od citoplazme elije doma ina odvojena membranom, pa je tako simbiontska bakterija obavijena dvostrukom membranom: unutra nja je bakterijska, dok je spolja nja elije doma ina (Rudzinska i Tager, 1961; Ludwik, 1963; Rudzinska i ostali, 1964);
radove koji su pokazali da se DNK jedra i DNK mitohondrija razlikuju po mnogo osobina (Luck i Reich, 1964; Rabinowitz i ostali, 1965; Suyama i Preer, 1965); podatke da je mitohondrijalna DNK prstenasta i svaka mitohodrija ima 5-6 takvih prstenastih (kru nih) molekula DNK (Nass, 1966); prstenasta DNK u mitohondrijama mo e da bude i ne to izmenjena (Nass, 1966; Rittenberg i ostali, 1968); spoznaja da je spolja nja membrana mitohondrija sli nija membranama mitohodrija nego to je to unutra nja (Huet i ostali, 1968).
} prva amino kiselina u sintezi polipeptidnih lanaca u plastidima i mitohondrijama je formilmetionin isto kao i kod prokariota; } kada se eukariotskoj eliji odstrane mitohondrije ili plastidi, ona ih ne uspeva da nadoknadi; } danas postoje prokariote koje ive unutar krupnijih eukariotskih elija kakva je npr. Mixotricha paradoxa, protozoa koja je u simbiozi sa bakterijama;
} poreklo ostalih elijskih struktura, poput Gold ijevog aparata i jedarne membrane, se ne mo e objasniti ovom teorijom; oni su verovatno postali od proliferisane elijske membrane; } sli nost mitohondrija i plastida sa prokariotama mo e se objasniti time to eukarioti, prema op te prihva enom mi ljenju, vode poreklo od prokariota
Na taj na in su nastali prvi organizmi koji su sposobni da vr e fotosintezu, odnosno da se fotoautotrofno ishranjuju. Zna aj pojave fotosinteze za odr avanje i dalju evoluciju ivog sveta ogleda se u stvaranju prakti no nepresu nog izvora organskih jedinjenja i produkciji molekulskog kiseonika, prvo u hidrosferi, a potom i atmosferi. Na taj na in ostvareni su uslovi za pojavu prvih aerobnih organizama na Zemlji koji su bili autotrofni i heterotrofni.
Tradicionalna teorija
Prema ovoj teoriji eukariote vode poreklo od cijanobakterija (Cyanobacteria) koje su evoluirale akomuliraju i mutacije. Organele, kao to su mitohondrije i hloroplasti, nastale su u toku te evolucije kao posebne oblasti unutar prokariotske elije koje su se od ostatka elije odvojile membranama. Na taj na in su postale nezavisne od citoplazme. Kasnije u toku evolucije su neki od ovih prvobitnih organizama izgubili sposobnost fotosinteze i plastide.
Plastidi
} Plastidi su organele karakteristi ne za fotoautotrofne organizme. } U matriksu plastida se nalazi dvolan ani kru ni molekul DNK koji se nalazi u vi e kopija i predstavlja vlastiti geneti ki kod ovih organela. } U matriksu se pored DNK nalaze jo i ribozomi sli ni prokariotskim, odnosno bakterijskim ribozomima } Ove organele imaju zna ajnu ulogu u fotosinteti koj asimilaciji i metabolizmu ugljenika i u sintetskim procesima elije.
Postoje dvije hipoteze o razvi u plastida: } 1. Po jednoj, oni imaju kontinuitet i postaju samo od proplastida, koji se dijele istovremeno sa dijobom elije, tako da svaka mlada elija nasle uje proplastide od majke elije. Ova hipoteza je vi e prihva ena u savremenoj literaturi i odraz je teorije o endosimbiotskom postanku plastida. } 2. Po drugoj hipotezi, proplastidi mogu da nastanu evaginacijom nuklearne membrane, to ne zna i da ne moraju nu no poticati od plastida roditelja. Ova hipoteza se u novijoj literaturi odbacuje i odraz je teorije o postepenom razvoju plastida unutar citoplazme.
MITOHONDRIJE
} Mitohondrije su elijske organele prisutne u elijama skoro svih eukariotskih organizama. Smatraju se centralnim mestom metabolizma elije. Mitohondrije su mesto aktivnosti ciklusa trikarboksilne kiseline kao i mesto sinteze ATP-a oksidativnom fosforilacijom. Mitohondrije su cilindri ne strukture dimenzija 0,3-0,1 mikrometara sa 10-5 mikrometara.
} Mitohondrije su organele sa najve om koli inom membrana. Njihov sadr aj je obavijen dvema membranama spolja njom i unutra njom, izme u kojih se nalazi me umembranski prostor. Spolja nja membrana je glatka i u kontaktu je sa citoplazmom. Unutra nja membrana gradi mnoge uvrate ozna ene kao kriste ili tubule, usled ega je njena povr ina oko pet puta ve a od povr ine spolja nje membrane.
} Na njoj se nalaze enzimi transportnog lanca elektrona koji omogu uju stvaranje ATP u procesu elijskog disanja. Zbog produkcije ovog visokoenergetskog jedinjenja mitohondrije se popularno nazivaju i 'elektri ne centrale' elije.
Unutra nji sadr aj mitohondrija naziva se matriks. U njemu se nalaze: ribozomi, koji su sitniji od onih u citoplazmi obele eni su kao 70S; mitohondrijalna DNK (m-DNK) koja je prstenasta (sli na prokariotskoj) i ima sposobnost da se replikuje nezavisno od replikacije DNK u jedru; time i mitohondrije mogu da se udvajaju (samoduplikacija) nezavisno od deobe same elije; enzimi Krebsovog ciklusa.
Organizacija mitohondrija
Mitohondrije su prvi put opisane 1893.g. od strane Altmana. Posmatraju i ih pod svetlosnim mikroskopom on je uo io neke specifi ne osobine kao to su sposobnost deobe i duple membrane, koje naziva dve razli ite ivice. Zbog toga im daje naziv bioblasti i smatra ih elijskim parazitima to se poklapa sa dana njom endosimbiotskom teorijom o nastanku mitohondrija sa kojom je saglasna ve ina nau nika.
Samo pet godina kasnije, odnosno, 1898. g., Benda uo ava da se ove organele mogu u eliji videti u dva strukturna oblika: 1. kao konci, fibrile - mitos; 2. kao loptice, granule - kondriome. Spajanjem ova dva naziva uvodi se pojam mitohondrija koji se zadr ao do danas.
Pronalaskom elektronskog mikroskopa ustanovljena je prava struktura mitohondrija po kojoj su one izgra ene od: 1. spolja nje membrane koja je glatka, ravna; 2. unutra nje membrane koja gradi nabore (evaginacije) ime se njena povr ina uve a oko pet puta u odnosu na spolja nju membranu:; 3. me umembranski prostor ija se zapramina mo e da menja zavisno od same funkcije mitohondrije; 4. matriksa koji predstavlja unutra nji sadr aj;
Neki od najuo ljivijih funkcionalnih tipova mitohondrija su: 1. ortodoksni tip, koji je ranije bio ozna avan kao krista tip (tip u ivotinjskim elijama) i koji kada mu je uve ana funkcija postaje kondezovani tip; ovaj tip je karaktristi an za hepatocite u kojima pri poja anoj funkciji mitohondrija produkti ne mogu da pro u kroz spolja nju membranu ve se zadr avaju u me umembranskom prostoru; to nagomilavanje potiskuje matriks koji usled toga postaje kondezovan i taman;
2. nabubrele mitohondrije su suprotne od prethodnog kondezovanog tipa; zbog ulaska vode one uve avaju zapreminu i njihov matriks postaje svetliji, a unutra nje membrane se smanjuju i dezorganizuju; nalaze se u elijama koje umiru; 3. tip mitohondrijama u mrkim adipocitama koji ima duga ke nabore unutra nje membrane koji se pru aju od jednog do drugog pola mitohondrije; 4. tubulo-vezikularni tip za koga se ranije smatralo da postoji samo u biljnim elijama, otkriven je i u ivotinjskim i to samo u jednom tipu elija, tzv. steroidogenim elijama; najbolje su prou ene me u humanim elije nadbubre ne lezde