Вы находитесь на странице: 1из 11

Dinko imac

NADREALIZAM u fotografiji

MEDIJSKA FOTOGRAFIJA Veleuilite u Varadinu Varadin, 2012.

Uvod
Nadrealizam kao pokret u umjetnosti slubeno je zapoeo 1924. godine, kad je pjesnik Andr Breton izdao prvi Manifest nadrealizma. [1] Manifest ovako definira nadrealizam: Psihiki automatizam u svom sutinskom obliku, pomou kojeg pojedinac nastoji izraziti verbalno, pisanom rijei ili na bilo koji drugi nain pravo funkcioniranje misli. Diktiran milju, u odsustvu bilo kakve kontrole kakvu namee razum, osloboen od bilo kakvih estetskih ili moralnih briga. [2 op.a. slobodan prijevod] Za to vrijeme prilino precizna definicija, ali danas se nadrealizmom vie ne smatra samo takva vrsta umjetnosti, a posebno kad je rije o temi ovog seminara fotografiji.

La Reproduction Interdite

Ren Magritte

Povijest
Tako se nadrealisti nisu oslanjali na ikakve svjesne analize bistre glave, ba nasuprot; shvaali su sile razuma kao sile koje blokiraju i sprijeavaju pristup mati kao nosiocu onih najprirodnijih ideja ljudske bti. Njihovi napori da barem okrznu kreativne moi podsvjesti, Bretona i ekipu poslali su putem prepunim snova, nadrogiranosti uma, rizika, seksualne ekstaze, halucinacije i ludila. Slike postignute tim kriterijima su, bile postignute vizualnim ili literalnim jezikom, uspjele, vie ili manje uspjeno, zarobiti te trenutke psihikog intenziteta u provokatnim oblicima neobuzdane, nekontrolirane i grevite ljepote. [1] Prije slubene objave nadrealizma, on se ve razvijao, s centrom u Parizu, i to iz dadaistikih aktivnosti tokom Prvog svjetskog rata koje su svojom anarhijom usmjerenom prema sveprisutnim standardima promijenile mnoga shvaanja i dogme umjetnosti. Od 1920., nadrealistiki se pokret poeo iriti kroz svijet, postepeno obuhvaajui vizualne umjetnosti, knjievnost, film, glazbu i fotografiju, ali i politike stavove, filozofiju i socioloka promiljanja. Ono to razlikuje nadrealne oblike umjetnosti od konvencionalnih jest to to nemaju neku odreenu formu ili ideju. One su izraz surovog ljudskog instinkta i prouavanja podsvijesti. Ovo se ini kao neto to je nemogue ostvariti fotografijom, barem se inilo tada, kad su fotografije jednostavno bile zaustavljeni trenutak stvarnosti. Ipak, Man Ray je uspjeno promijenio takva razmiljanja i otvorio vrata nadrealizma prema fotografiji.

Man Ray Marquise Cassati


Fotografija je od tada polako poela dobivati sve znaajniju ulogu u nadrealistikom pokretu. Man Ray je 1922., fotografirajui francusku aristrokratkinju Marquise Casati [3], uinio malu grekicu koju i nije bilo teko uiniti s tadanjim fotoaparatima, to je rezultiralo dvostrukom ekspozicijom s blago promijenjenom perspektivom, te je dobio krajnje zanimljiv rezultat: Portret s dva para oiju. Tako se nadrealizam zavukao i u fotografiju i mnogi su se umjetnici pronali u tome, to je rezultiralo ubrzanim razvojem nadrealistike fotografije. Man Ray je nastavio s svojim radom u tom podruju, a pridruili su mu se i Lee Miller, Maurice Tabard, Hans Bellmer, Rene Magritte, Dora Maar i drugi.

Tehnike kojima se u to vrijeme najee dobivao nadrealni tih u fotografijama su viestruka ekspozicija (viestruko fotografiranje bez premotavanja filma na drugi okvir), kombinacijsko printanje (razvijanje vie negativa ili dijelova negativa na isti papir [4]), montaa (spajanje dijelova razliitih fotografija nakon razvijanja), solarizacija (razvijanje u negativu) i sami motivi koji ponekad mogu biti nadrealni (primjer je Hans Bellmer koji je opsesivno fotografirao mehanike lutke koje je sam izraivao). Sve te tehnike su uvelike doprinjele fuziji snova i stvarnosti. [1] Tako su i mnogi umjetnici pokazali da ak i obine fotografije mogu pretvoriti u nadrealne, koristei tehnike manipulacije (danas popularno zvane fotomontaa ili fotoopiranje).

Man Ray

Jacqueline Goddard

Man Ray je bio jedan od zaetnika dadaizma u New Yorku oko 1910. godine. Ubrzo nakon njegovog dolaska u Pariz 1921, nasuminost i iracionalnost dadaizma su polako prerastale u fantaziju nadrealizma. Kroz svoje inovativne metode uporabe fotografskog medija, Man Ray si je izgradio lijepo utoite u krugovima nadrealizma i pridonio distinktivni vizualni karakter pokretu koji je bio vrsto utemeljen u knjievnoj i psihoanaltikoj teoriji. U ovoj je slici fotograf defamilizirao svoj subjekt jednog od svojih najdraih modela, Jacqueline Goddard na nekoliko naina izobliavanja normi: Crno je pretvorio u bijelo, sjene svjetle i gravitacija je nadmaena. Iako je tehnika dobivanja ovog efekta nadasve jednostavna i lako shvatljiva fotografija je razvijena u negativu i rotirana za 90 stupnjeva, jo uvijek uspijeva biti dezorijentirajua i zbunjujua.

Od svojih primitivnih poetaka, Nadrealna je fotografija napredovala na svim razinama; kamere su dostupne svima, izraziti i podijeliti svoje ideje je nevjerojatno lako aplikacije za obradu fotografija i montau su dostupne svima, a internet omoguuje brzo dijeljenje izuzetno irokoj publici, na nain koji prije nije bio zamisliv.

Maurice Tabard
Composition
Ova je fotografija je nastala na temelju umjetnikovih iskustava kao reklamnog fotografa, rendgenskog tehniara i asistenta Man Raya. Razvijajui sendvi nekoliko negativa, Tabard je stvorio akt koji ne prikazuje ikakvo odreeno vrijeme ili prostor. Za nadrealiste, ensko je tijelo bilo izvor beskrajne, opsesivne inspiracije. [5]

Otto Umbehr

Mystery of The Street

U tekim trenucima posilje 2. svjetskog rata, kad su mnogi aspekti Europskog drutva bili izvrnuti naglavake, avangardni umjetnici su poeli istraivati fotografiju s novopronaenom fleksibilnou, da bi prikazali vie od samo onoga to se nalazi ispred objektiva koritenjem ranije spomenutih tehnika, u kombinaciji s istraivanjem novih perspektiva koje su postale ostvarive zbog manjih, (za tadanje vrijeme kompaktnijih) fotoaparata. Meu njima je bio i samouki fotograf slobodnog duha, Otto Umbehr. Uiti je poeo u Weimarskom Bauhausu 1921. i dvije godine kasnije se preselio u Berlin, gdje je radio kao fotoreporter i portretski fotograf. Ova fotografija ne predstavlja ono to je vidio gledajui kroz prozor u Berlinu, ve ono to je otkrio kad je pogled na ulicu iz ptije perspektive okrenuo naopako.

Hans Bellmer
The Doll
Bellmerova opsesija s lutkama njegova vjena izgradnja, rekonstrukcija i fotografska prezentacija istih bio je njegov trud da stvori objekte koji bi oslikavali njegove mune udnje u materijalnom obliku. Bizarna, robotska dama u njegovom negativnom printu doima se kao da ima blagu elektrinu auru oko sebe. Pjesnik Pierre Reverdy je ukazao na apsurdnost ovakve opsesije rijeima Da bi ju volio, netko bi zaista morao imati kratki spoj u srcu. [7]

Fotografski nadrealizam danas


Od prvih nadrealistikih fotografija do danas, fotografski je nadrealizam na neki nain promijenio svoju definiciju, ali se i proirio i na podruja van umjetnosti, te pronaao svoju upotrebu u raznim kampanjama, marketingu i reklamiranju. Ipak, iako ga je danas lako postii jednostavnim fotomanipulacijama, uspjenih nadrealistikih fotografa nema mnogo. Ono to je danas postalo najvanije za fotografski nadrealizam jest ideja, simbolika i poruka fotografije, budui da je malo tko impresionian fotomanipulacijama kakve su u njegovim poecima iznenaivale i okirale ljude.

Koje se fotografije onda sada mogu nazvati nadrealnima? Definitivno ne samo onakve kakve su opisane u prije citiranom Manifestu nadrelizma Andr Bretona. Budui da su i zaetnici fotografskog nadrealizma shvaali da poeziju podsvjesti teko mogu otpjevati koristei neto to stvara preslike stvarnosti, fotografski je nadrealizam od svojeg poetka bio traenje dubljeg znaenja i zanimljivijeg oblika stvarnosti, a ne bijeg od iste. Stoga, nadrealna je fotografija svaka koja prikazuje bilo kakvu stvarnost koja je na neki nain drugaija od one koju percipira veina ljudi, izmanipulirana ili prikazana na neobian, nesvakidanji nain. Takve fotografije imaju jak utisak na ljudsku percepciju i stoga su idealne za reklamiranje bilo ega, od prozivoda do ideje ili ideala. To je zato to nadrealizam privlai panju, i to na nain da uvue promatraa u fotografiju, jasno pokazujui da je neto na njoj nestvarno, pozivajui ljudski mozak da ju proui i na neki si ju nain objasni, to je teko izvedivo i samim time nadrealne fotografije privlae mnogo panje i ostavljaju jak i pamtljiv dojam na promatraa. To je idealno u ratu panje koji vode razni plakati i reklame kojima smo svaki dan obasuti.

Danas se znatno proirio u svijetu oglaavanja, i to na nain da izaziva ok, provocira ili primamljuje publiku, uz eljenu posljedicu da na njih prenese informacije o brandu. Mnoge industrije koriste nadrealizam u oglaavanju od modne do autoindustrije. [9]

MODA

Nadrealistike reklame poznate su po tome to okiraju, iznenauju ili pak zgauju gledatelja a modna industrija nije izuzetak. Nekonvencionalni modni oglaivai se nadaju da e stvaranjem nestandardne reklame dodati vrijednost brandu i uiniti ga pamtljivijim. Nadrealne reklame ne moraju uvijek biti okantne, umjesto toga mogu sadravati osobu ili stvar van svog normalnog konteksta. Primjerice, proizvoa trapera stvorio je reklamu s modelima u trapericama, izvrnutima naopako. Tako im je nebo bilo pod nogama, a smea zemlja iznad njih. [9] Upeatljivo i nekonvencionalno, ba kako je i zamiljeno.

POLITIKA
Nadrealne reklame esto obrauju dobro poznate prie, drutvene ikone ili stvarnost da bi piknule u tono odreenu subkulturu ili segment zajednice. Primjer toga je bila socijalistika partija (ljeviari) koji su eljeli zadrati ili pridobiti mlae glasae koritenjem surealizma za predoavanje partijskih ciljeva. Uzevi scenu opepoznatog Shakespearovog djela Romeo i Julija, predstavili su se kao suosjeajna lijeva strana (Romeo) nasuprot konzervativne desne (Julijina obitelj). Cilj je bio da gledatelj suosjea s Julijinim neprilikama i nagne se prema socijalistikoj strani Romeu, koji je prestavljen kao jedini kojem je bilo stalo do umirue Julije. Postavljena na pozornicu iste crvene i plave, reklama naglaava svjetonazor stranke na nadrealistian nain. [9]

POTROAI
Ponekad se surealistike slike mogu koristiti i za primamljivanje publike. Koritenje seksa za prodaju proizvoda je uobiajena praksa kod oglaavanja, pa nije neobino da se koristi za, primjerice, prodaju alkoholnog pia. Nadrealizam je ponekad prepoznatljiv po tome to pretvara svakodnevni objekt u neto drugo, izazivajui gledatelja na bolji pogled i razmiljanje. Jedna je alkoholna kompanija u svojoj reklami iskrivila limenku s piem kako bi liila na donji dio enskog tijela od trbuha do nogu. Na prvi pogled, publika je mogla vidjeti samo ambalau pia, ali kad se bolje promotrila, uoila se druga, primamljivija slika.

TEHNOLOGIJA

Nadrealizam i tehnologija ine se kao idealan par za reklamiranje, budui da nova tehnologija, zajedno s video igrama, pametnim telefonima, tabletima i slinim u biti prikazuju alternativan, tehnoloki napredniji poogled na stvarnost kakva bi po njima trebala biti. Jedna je mobilna kompanija kod lansiranja novog ureaja odabrala jezivu reklamu. U toj nadrealnoj reklami, mlada, blijeda gotova pa svjetlea ena stajala je ispred zelenog panjaka pozadina je oigledno koristila prepoznatljive boje branda. Cijela scena izgledala je blago jezivo, i time istaknula reklamu.

AUTOINDUSTRIJA
Nadrealizam esto na sliku dodaje metaforike motive kako bi slici pridodao jo vee znaenje. Koristei ideje Salvadora Dalija, jednog od najpoznatijih nadrealista, autokompanija je stvorila seriju plakata za lansiranje svog novog, energetski efikasnog automobila u kojjima su se nalazili poznati Dalijevi motivi poput razlivenog i deformiranog sata.

Zakljuak
Nadrealna fotografija predstavlja granu fotografije koja je kroz godine dobila velik znaaj u svijetu umjetnosti, ali i medija. Ve je prije napomenuto koliko je upotreba nadrealistikih fotografija dobra investicija kod reklamiranja i privlaenja panje, ali one imaju i izuzetan umjetniki znaaj i simboliku kakvu je teko postii konvencionalnijim oblicima fotografije i predstavlja prikaz onog neeg dubljeg, to see dalje od fizikog i na neoekivan nain prikazuje ljudski osjeaj, instinkt ili ideju koja je van granica stvarnosti. Ironino, medij koji preslikava stvarnost postao je medij koji see i van njenih granica, to mu je znatno proirilo granice i mogunosti, do mjere da mu se vie ne vjeruje doslovno kao nekad. Budui da je fotomontaom mogue postii bilo to, tako je postalo mogue i vizualizirati svaku ideju i osjeaj koja se provlai kroz sve razine ljudske svijesti, naravno uz uvijek potrebnu matu, ali i talent za postizanje i predoavanje neeg nematerijalnog.

Progresivna umjetnost moe pomoi ljudima da naue ne samo o objektivnim silama koje djeluju drutvu u kojem ive, ve i uvelike o socijalnom karakteru svojih nutranjih ivota.. Surealizam je destruktivan, ali unitava samo ono to smatra okovima koji ograniavaju nau viziju. Salvador Dali

Stepenite do Pakla

Dinko imac

Literatura
http://www.metmuseum.org/toah/hd/phsr/hd_phsr.htm [1] Andr Breton The surrealist Manifesto, 1924. [2] http://www.photorails.eu/articles5.html [3] http://en.wikipedia.org/wiki/Combination_printing [4] http://www.metmuseum.org/toah/works-of-art/1987.1100.141 [5] http://www.metmuseum.org/toah/works-of-art/2005.100.141 [6] http://www.metmuseum.org/toah/works-of-art/1987.1100.15 [7] http://www.answers.com/topic/surrealism-and-photography [8] http://www.ehow.com/list_6803661_examples-surrealism-advertising.html [9] http://www.trendhunter.com/slideshow/surrealistic-ads http://www.trendhunter.com/trends/surreal-ad-photography-creative-works-by-romain-laurent http://browse.deviantart.com/photography/abstract/ http://www.brainyquote.com/quotes/authors/s/salvador_dali.html

We meet again, Yellow Scarf

SubterfugeMalaises gnato

Workman

Вам также может понравиться