UDK 624.5.012.46:624.

043

Primljeno 24. 7. 2009.

Proraun prednapetih provjeenih mostova

Ivan Kalafati, Jure Radi, Zlatko avor
Kljune rijei provjeeni most, pjeaki mostovi, prednapinjanje, proraun, zahtijevana geometrija, natega, montaa Key words stress-ribbon bridge, footbridges, prestressing, analysis, required geometry, tendon, construction Mots cls structure catnaire, passerelle, prcontrainte, analyse, gomtrie requise, trier, assemblage , , ,, , , I. Kalafati, J. Radi, Z. avor Izvorni znanstveni rad

Proraun prednapetih provjeenih mostova

Prikazuje se postupak prorauna prednapetih provjeenih mostova s ciljem postizanja zahtijevane geometrije rasponskog sklopa pod djelovanjem vlastite teine prema uvjetu uporabljivosti pjeakih mostova. Optimizira se potreban broj nosivih natega za montau mosta i dodatnih natega za naknadno prednapinjanje. Rezultat toga je definiranje postupka montae kojim je odreena potrebna duljina natega, njihov oblik i sila na mjestu sidrenja pod djelovanjem njihove vlastite teine. I. Kalafati, J. Radi, Z. avor Original scientific paper

Analysis of stress-ribbon bridges

The analysis of stress-ribbon bridges, aiming at attaining the required bridge superstructure geometry under dead weight action, based on the serviceability criteria for footbridges, is presented. The required number of tendons for the construction of the bridge and the number of additional tendons needed for post-tensioning, is optimized. The final result is the choice of the appropriate construction procedure, which defines the required tendon lengths, tendon shapes, and the prestressing force at the anchoring point under the action of their self-weight. I. Kalafati, J. Radi, Z. avor Ouvrage scientifique original

Analyse des ponts catnaires

Les auteurs prsentent l'analyse des ponts catnaires qui sont utiliss pour obtenir la gomtrie requise de la superstructure soumise l'action de son poids propre, et cela dans les conditions d'emploi applicables aux passerelles. Le nombre des triers ncessaires pour l'assemblage structurel, ainsi que le nombre des triers additionnels ncessaires pour la post-tension, ont t optimiss. Le rsultat final est la procdure d'assemblage dans laquelle la longueur des triers, la forme des triers, et la force au point d'ancrage, sont dtermines, compte tenu de poids propre. . , . , . Op

, . a . coco , , , . I. Kalafati, J. Radi, Z. avor Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Schlsselworte Spannbandbrcke, Fussgngerbrcken, Vorspannung, Berechnung, verlangte Geometrie, Vorspannkabel, Montage

Berechnung von Spannbandbrcken

Dargestellt ist ein Berechnungsverfahren fr Spannbandbrcken mit dem Ziel die verlangte Geometrie der berbau unter dem Einfluss des Eigengewichts zu erreichen, nach der Bedingung der Nutzbarkeit von Fussgngerbrcken. Man optimiert die notwendige Anzahl der Vorspannkabel fr die Montage und der zustzlichen Vorspannkabel fr das nachtrgliche Vorspannen. Das Ergebnis ist das Definieren des Montageverfahrens womit die notwendige Lnge der Vorspannkabelt, deren Form und die Vorspannkraft an der Stelle der Ankerung unter dem Einfluss deren Eigengewichtes bestimmt sind.

Autori: Mr. sc. Ivan Kalafati, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Jure Radi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zlatko avor, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836 827

Proraun prednapetih provjeenih sklopova 1 Uvod Provjeeni mostovi ubrajaju se u najstarije tipove nosivih konstrukcija. Arheoloki nalazi potvruju da su drevne civilizacije u Aziji, Junoj Americi i ekvatorijalnoj Africi gradile jednostavne provjeene mostove nekoliko stoljea prije nae ere. Suvremeni provjeeni mostovi poinju se graditi 60-ih godina dvadesetog stoljea. Sastoje se od uzdunih provjeenih elinih natega ili elinih vrpca koje nose kolniku plou male debljine. Redovito su namijenjeni samo pjeakom i biciklistikom prometu iz dva osnovna razloga: 1) osjetljivi su na dinamika djelovanja, naroito na vibracije uzrokovane brzim prijelazom teeg vozila 2) lom nivelete na upornjacima nije pogodan za brzu vonju automobila. Uzduni nagib nivelete na krajevima mosta ne moe se proizvoljno smanjiti jer je neophodan provjes konstrukcije, kako bi se horizontalne sile u nosivim nategama zadrale u dopustivim granicama. Standardni odnos provjesa i raspona f/L kree se izmeu 1/50 i 1/60.

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor na takvih konstrukcija sagraena je od prednapetog betona. Sastoji se od armiranobetonske kolnike ploe koja visi na nosivim nategama. Mogue je premostiti jedan ili vie raspona. U prvoj fazi gradnje nosive se natege kontinuirano vode preko stupova i sidre u upornjacima. Na njih se vjeaju predgotovljene armiranobetonske ploe (montani sklopovi) ili se na nategama izvodi armiranobetonska ploa na licu mjesta (monolitni sklopovi). Natege se nakon zavretka svih radova nalaze u poprenom presjeku kolnike ploe. Krutost i stabilnost provjeenih mostova ponajvie ovisi o geometrijskom obliku konstrukcije, a manje o irini i debljini kolnike ploe. Njihovi su osnovni nedostaci velika horizontalna sila koju moraju preuzeti upornjaci i osjetljivost na dinamike uzbude. Horizontalna sila na upornjacima prenosi se u tlo geotehnikim sidrima, temeljenjem na pilotima ili dijafragmama. Zbog velikih trokova preuzimanja horizontalnih sila, njihovo je graenje opravdano za raspone vee od 50 m. Strasky [1] polumontanu je metodu izvedbe prednapetoga armiranobetonskog provjeenoga sklopa usavrio

Raspon

Upornjak Provjes f

Upornjak

Slika 1. Uzduni presjek konstrukcije jednorasponskoga provjeenog mosta

Prema tipu nosive konstrukcije dijele se u dvije osnovne skupine. Jednostavniji tip konstrukcije sastoji se od dviju ovjeenih natega ili eline vrpce na kojima lei kolnika ploa. Karakterizira ga zanemariva krutost na savijanje. Njegov osnovni nedostatak jest velika fleksibilnost, odnosno veliki pomaci pod djelovanjem vjetra i pojava vibracija pri malom dinamikom optereenju. Teina rasponske konstrukcije i unutranje priguenje ograniavaju deformabilnost nosivih natega ili elinih vrpca. Kod drugog su tipa konstrukcije nosive natege kontinuirano povezane s kolnikom ploom, ime se postie krutost du itave rasponske konstrukcije. Stoga je manje osjetljiv na dinamika i horizontalna optereenja. Vei828

sedamdesetih godina prolog stoljea. Montana je izvedba ekonomski isplativija zbog znatno manjeg udjela ljudskog rada i angairane opreme na samom gradilitu u odnosu na gradnju monolitne konstrukcije jer se rasponski sklop izvodi bez uporabe skele. Stoga se danas provjeene prednapete armiranobetonske ploe uglavnom izvode polumontanim postupkom. 2 Izvedba prednapetoga provjeenoga rasponskoga sklopa Postupak izvedbe jednorasponskoga provjeenog mosta: 1.) izvedba upornjaka i geotehnikih sidara 2.) montaa nosivih natega 3.) montaa predgotovljenih armiranobetonskih ploa rasponskoga sklopa GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor 4.) provlaenje natega za naknadno prednapinjanje kroz otvore u predgotovljenim ploama 5.) sprezanje nosivih natega sa predgotovljenim elementima rasponskog sklopa betoniranjem in situ 6.) prednapinjanje i injektiranje Rasponski se sklop prednapinje kada beton izveden in situ za sprezanje nosivih natega i kolnike ploe dostigne zahtijevanu vrstou. Preporuljivo je izvriti djelomino prednapinjanje nekoliko sati nakon betoniranja, ime se smanjuje raspucavanje betona in situ.
Natege za prednapinjanje Nosive natege

Proraun prednapetih provjeenih sklopova petoga mosta uzimajui u obzir stvarnu duljinu rasponske konstrukcije i razliite visine sidrenja kolnika u upornjake. Osnovni je cilj postizanje zahtijevanog provjesa konstrukcije pod djelovanjem vlastite teine nakon zavretka gradnje mosta i optimizacija broja nosivih natega i natega za naknadno prednapinjanje. U ovom radu izmijenjene su jednadbe za provjeenu nategu, prikazane u [1], ime je omogueno praenje naprezanja u pojedinim elementima poprenog presjeka tijekom gradnje. Prema uvjetu uporabljivosti maksimalni je uzduni nagib nivelete pjeakih mostova 12 %. Nosive natege pod djelovanjem vlastite teine q poprimaju oblik lananice. Uad pod djelovanjem jednolikoga kontinuiranoga vertikalnog linijskog optereenja q na horizontalnoj projekciji natege poprima oblik parabole. Odnos provjesa u sredini raspona i horizontalne udaljenosti sidrita za parabolu iznosi f/L = 0,25(12 %) = 0,03. Horizontalna sila H za oblik parabole i lananice gotovo je identina za maksimalno doputeni uzduni nagib kolnika.
H/q L/2 10 5 2 1

Slika 2. Popreni presjek kolnika provjeenog mosta

m=

Slika 3. Armiranje mokrog vora na spoju predgotovljenih segmenata

0.5 parabola 0.2 katenoida

3 Prethodno dimenzioniranje Prema dostupnim je podacima Japan jedina zemlja na svijetu s definiranim dokumentom za dimenzioniranje i izgradnju provjeenih mostova [2]. Pojednostavnjeni postupak dimenzioniranja provjeenih kolnika, prikazan u navedenom dokumentu, temeljen je na teoriji Eibla [3] zanemarujui razliite visine sidrenja kolnika na upornjacima. Stvarna duljina provjeenog kolnika zamijenjena je horizontalnom udaljenou sidrita na upornjacima. Krutost konstrukcije na savijanje u vertikalnom smjeru vrlo je mala te se zanemaruje. Promatra se duljina rezultirajue natege pod djelovanjem vlastite teine, promjene temperature i prednapinjanja. U prilogu dokumenta [2] prikazan je primjer dimenzioniranja. Nedostatak je navedenog postupka nemogunost postizanja eljenog provjesa pod djelovanjem vlastite teine konstrukcije nakon zavretka gradnje mosta. Prethodni proraun zapoinje pretpostavljanjem provjesa nosivih natega te odreivanjem vlanih sila pod djelovanjem njihove vlastite teine. Slijedi proraun po fazama gradnje te odreivanje provjesa u konanom stanju koji odstupa od projektirane vrijednosti. U ovome se radu prikazuje postupak prethodnog statikog prorauna jednorasponskoga provjeenoga prednaGRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

0.1

0.02

0.05

0.1

0.2 0.5 nf= f / L

10

Slika 4. Dijagram bezdimenzijskih koeficijenata za parabolu i katenoidu (lananicu) [4]

Uspostavlja se analogija izmeu horizontalne slobodno oslonjene grede i natege optereene identinom vertikalnom silom. Horizontalna komponenta sile H jednaka je u svakome poprenom presjeku natega.
q (x)
H
y

C MHG B Q L H R B1 H

x x tg y

R A1

Slika 5. Sile u natezi sa hvatitima na razliitoj visini

Iz uvjeta ravnotee slijedi jednadba linije natege:

=0 y=

MHG + x tg H

(1)

829

Proraun prednapetih provjeenih sklopova gdje je: y visinski poloaj natege u odnosu na ishodite MHG moment savijanja u horizontalnoj slobodno oslonjenoj gredi H horizontalna komponenta vlane sile u natezi x horizontalna udaljenost promatranog presjeka kut izmeu pravca koji spaja sidrita i horizontale Provjes natege u pojedinom presjeku ovisi o horizontalnoj komponenti H vlane sile, a H je funkcija provjesa y. Vlana sila u natezi moe se odrediti promatranjem promjene duljine natege prije i nakon nanoenja dodatnoga vertikalnog optereenja i promjene temperature. Duljina natege pod djelovanjem vertikalnog optereenja i promjene temperature iznosi: s = s0+s+st gdje je: s duljina natege pod promatranim optereenjem s0 duljina neoptereene natege s promjena duljine natege zbog vertikalnog optereenja st promjena duljine natege zbog promjene temperature Uvrtavanjem odgovarajuih vrijednosti u izraz (2) dobivamo: (2)

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor Princip superpozicije ne vrijedi zbog nelinearnosti jednadbe (4). Potrebno je promatrati sva vertikalna optereenja i promjenu temperature u svakoj fazi gradnje mosta. Izraz (4) moe se upotrijebiti samo u sluaju poznavanja duljine neoptereenih nosivih natega i pod uvjetom jednakoga poprenog presjeka mosta u svakoj fazi gradnje. Tijekom izvedbe provjeenog mosta, plotina poprenog presjeka rasponskog sklopa mijenja se kako slijedi: 1) ukupna plotina nosivih natega AS1 prenosi vlastitu teinu, teinu predgotovljenih odsjeaka sklopa i beton in situ koji povezuje nosive natege sa predgotovljenim elementima 2) spregnuti popreni presjek AC1 = AC0 + (ES1/ EC)AS1, koji se sastoji od nosivih natega AS1, armature, betona kolnikih ploa AC, preuzima silu prednapinjanja 3) spregnuti popreni presjek AC2 = AC1+(ES2/ EC)AS2, koji se sastoji od nosivih natega, armature, betona i natega za naknadno prednapinjanje, preuzima dodatno stalno optereenje i promjenjiva optereenja u fazi uporabe. Plotina betona in situ u presjeku je relativno mala te se zanemaruje. gdje je: AC0 plotina betona predgotovljenih kolnikih ploa i armature AS1 ukupna plotina nosivih natega AS2 ukupna plotina natega za prednapinjanje (3) EC modul elastinosti betona ES1 modul elastinosti nosivih natega ES2 modul elastinosti natega za prednapinjanje Zbog promjene poprenog presjeka kolnika tijekom izvedbe, potrebno je transformirati jednadbu (4) uzimajui u obzir silu u natezi prije nanoenja dodatnog optereenja. Poetna duljina natega iznosi:

L cos H L + Q 2 dx = s 0 + + 2 cos 2 H 0 E A cos 2 + 1 Q 2 dx + s 0 t t EAH 0

L

Transformiranjem (3) dobivamo sljedeu jednadbu koja ovisi o horizontalnoj komponenti vlane sile u nategi:
L L H3 + H 2 s 0 (1 + t t ) + 2 E A cos cos 1 L 2 cos L 2 +H Q dx = Q dx 2 0 EA 0

(4)

s0 =

L cos + Q0 2 dx cos 2 H 0 2 0

(5)

gdje je: H0 horizontalna komponenta sile u natezi prije nanoenja dodatnog optereenja Q0 funkcija vertikalne poprene sile na zamjenskoj horizontalnoj gredi prije nanoenja dodatnog optereenja Duljina natege nakon nanoenja dodatnog optereenja:

gdje je: H horizontalna komponenta vlane sile L horizontalna udaljenost sidrita E modul elastinosti A plotina poprenog presjeka t promjena temperature t toplinski koeficijent Q funkcija vertikalne posmine sile na ekvivalentnoj horizontalnoj gredi 830

s1 =

L cos + Q12 dx cos 2 H12 0

(6)

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor gdje je: H1 horizontalna komponenta sile u natezi nakon nanoenja dodatnog optereenja Q1 funkcija vertikalne poprene sile na zamjenskoj horizontalnoj gredi nakon nanoenja dodatnog optereenja Uvrtavajui (5) i (6) u (3) dobivamo:
cos L 2 L L 3 2 H1 + H1 Q 0 dx + t t + 2 2 cos E A cos 2 H0 0
+ t t
L 1 L 2 H0 L cos 2 Q0 dx + H1 Q1 dx 2 2 2 H0 0 E A cos EA 0 L

Proraun prednapetih provjeenih sklopova Silu prednapinjanja nakon poetnih gubitaka za prvu iteraciju primjereno je procijeniti izrazom: Pt = AC1 (0,25 fck) gdje je: Pt sila prednapinjanja fck karakteristina tlana vrstoa betona rasponskog sklopa Unos sile prednapinjanja u kolnik ovisi o odnosu provjesa i raspona (slika 6). Prilikom prednapinjanja kolnika jednakog raspona s razliitim poetnim provjesom, vei unos tlane sile u spregnuti kolnik postie se u sklopu s veim provjesom. Pritom se uneseni dio sile raspodjeljuje na beton, armaturu i natege spregnute betonom in situ u odnosu njihovih krutosti. Stoga je teko unaprijed procijeniti potrebnu silu prednapinjanja. Plotina natega za naknadno prednapinjanje u prvoj iteraciji odreuje se: AS2 = Pt / (0.50 fpk) (11) Poradi puzanja i skupljanja betona dolazi do smanjenja provjesa i poveanja vlane sile u kolniku. Prema DIN 1045-1 [6] zbog opasnosti od korozije elika za prednapinjanje za djelovanje nazovistalnog optereenja i srednje vrijednosti prednapinjanja za vrijeme t = , maksimalno doputeno naprezanje u eliku za prednapinjanje iznosi 65 % vlane vrstoe. Gubitak sile zbog trenja se zanemaruje.
SLUCAJ A Pt (natege) Pt (natege)

(10)

H cos Q12 dx 0 Q12 dx = 0 2 EA 0 0

(7)

Osnovni je zahtjev postizanje odabrane nivelete pod djelovanjem ukupnoga stalnog optereenja. Za odabrani raspon L i provjes fVT iz jednadbe ravnotee odreuje se ukupna horizontalna silu HVT koju preuzima spregnuti popreni presjek kolnika AC2 : M (8) H = VT
VT

f VT

gdje je : MVT moment savijanja u sredini raspona ekvivalentne horizontalne grede pod djelovanjem stalne teine

fVT = (y x tg) provjes u sredini raspona Zatim je potrebno odrediti silu prije nanoenja dodatnoga stalnog optereenja HPR uvrtavajui H1 = HVT i H0 = HPR u izraz (7). Potrebno je transformirati (7) u polinom treeg stupnja s nepoznatim lanovima H0 i odrediti koeficijente uz pojedine lanove polinoma. Traene sile odreuju se Newtonovom metodom tangente. Pritom je potrebno unaprijed pretpostaviti plotinu poprenog presjeka rasponskog sklopa te odabrati plotinu nosivih natega, natega za naknadno prednapinjanje i silu prednapinjanja. Plotinu nosivih natega prema [5] za prvu iteraciju preporuljivo je odrediti prema izrazu:
AS1 = g spr g VT H VT 0.55 f pk

Pc (betonski kolnik) SLUCAJ B

Pt (natege)

Pt (natege)

Pc (betonski kolnik)

Pt (natege)

SLUCAJ C

Pt (natege)

Pc (betonski kolnik) = 0

Slucaj A

(9)
Pc / P t

1.0

gdje je: gspr ukupna teina rasponskog sklopa nakon betoniranja in situ fpk vlana vrstoa elika za prednapinjanje gVT - ukupno stalno optereenje GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

0.5

0.0 8 0.0 Raspon / Provjes

Slika 6. Odnos omjera unesene tlane sile u kolnik i sile prednapinjanja prema odnosu kvocijenta raspona i provjesa [2]

Slucaj B

Slucaj C

831

Proraun prednapetih provjeenih sklopova Prednapinjanje se simulira ekvivalentnim padom temperature: tP = -PT / (t EC AC2) 4 Odreivanje unutarnjih sila 1. Potrebno je odrediti HVT , plotine nosivih natega AS1 i natega za prednapinjanje AS2 , te geometrijske karakteristike poprenog presjeka rasponskog sklopa za pojedine faze gradnje AC0, AC1, AC2. 2. Proraun sile u rasponskom sklopu nakon prednapinjanja HPR koristei (7) se vrijednostima: H1 = HVT ; H0 = HPR ; E = EC gdje je: q0 ukupno jednoliko kontinuirano optereenje na ekvivalentnoj slobodno oslonjenoj gredi prije nanoenja dodatnog optereenja q1 ukupno jednoliko kontinuirano optereenje na ekvivalentnoj slobodno oslonjenoj gredi nakon nanoenja dodatnog optereenja Za jednoliko kontinuirano optereenje du mosta integral poprene sile iznosi:
q 2 L3 1 Q02 dx = 0 2 0 24
L

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor Sila H1N je ukupna sila kojom se moraju prednapeti nosive natege u fazi montae za osiguravanje projektiranog provjesa rasponskog sklopa nakon zavretka gradnje. Duljina neoptereenih nosivih natega s0 odreuje se iz (4) uvrtavajui: H = H1N ; q = gnosivi ; E = ES1 Ukupna sila na mjestu sidrenja nosivih natega nakon njihove montae:

(12)

S = H12N + Q12N
gdje je:

(14)

q0 = gspr ; q1 = gVT ;

Q1N poprena sila na promatranom osloncu ekvivalentne slobodno oslonjene grede, tj. upornjaku. Provjes nosivih natega nakon njihove montae mogue je geodetski pratiti i iznosi:
f1N = M1N H1N

(15)

gdje je : M1N moment savijanja u sredini raspona ekvivalentne horizontalne grede pod djelovanjem vlastite teine nosivih natega. 5 Odreivanje naprezanja Nakon odreivanja sila po fazama gradnje u pojedinim nosivim elementima, mogue je odrediti naprezanja u poprenom presjeku u sredini raspona. Promjena sile u rezultirajuoj natezi raspodjeljuje se na elemente poprenog presjeka (nosive natege, armaturu, beton i natege za naknadno prednapinjanje) prema odnosu njihove uzdune krutosti u svakoj fazi gradnje i uporabe. U poprenom presjeku u sredini raspona provjeenih mostova s hvatitima natege u istoj horizontalnoj ravnini djeluje samo horizontalna sila H. Faze gradnje: 1.) Montaa nosivih natega: Naprezanja u nosivim nategama:

(13)

Identian se izraz (13) primjenjuje za q1 . Sila djeluje na spregnutom poprenom presjeku AC2. 3. Odreivanje sile HM prije prednapinjanja nakon izvrenog betoniranja in situ, uvrtavajui ekvivalentni pad temperature tP<0 zbog prednapinjanja u (7): H1 = HPR ; H0 = HM ; q0 = q1 = gspr ; E = EC Sila djeluje na poprenom presjeku AC1 . 4. Odreivanje sile H2N nakon montae svih predgotovljenih ploa u presjeku AS1 prema jednadbi (7): H1 = HM ; H0 = H2N ; q0 = gmont ; q1 = gspr ; E = ES1 5. Odreivanje sile H1N nakon montae svih nosivih natega u presjeku AS1 prema jednadbi (7): H1 = H2N ; H0 = H1N ; q0 = gnosivi ; q1 = gmont ; = ES1 gdje je: gmont teina rasponskog sklopa nakon montae kolnikih ploa ukljuujui teinu nosivih natega gnosivi teina nosivih natega 832 E

S1 ( N1) = H N 1 / AS1

(16)

2.) Montaa predgotovljenih segmenata na nosive natege:

S 1 ( N 2) = H N 2 / AS 1
3.) Betoniranje In situ:

(17)

S 1 ( M ) = H M / AS 1

(18)

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor 4.) Prednapinjanje: Prednapinjanje se simulira ekvivalentnim padom temperature:

Proraun prednapetih provjeenih sklopova Za odreivanje unutarnjih sila i naprezanja kod provjeenih jednorasponskih mostova s hvatitima na razliitoj visini, izraze (14) do (26) potrebno je izmijeniti. Umjesto horizontalne komponente sile H potrebno je uvrstiti silu

H PR = H PR H M > 0

(19)

Promjena tlane sile u betonu zbog prednapinjanja iznosi:

S=

2 H 2 + Q SR

(29)

H C ( PR ) =

EC AC 0 E A H PR + C C 0 ( PT ) EC AC 2 EC AC 2

(20)

gdje je: H horizontalna komponenta sile u natezi

Promjena sile u nosivim nategama zbog prednapinjanja jest:

QSR poprena sila u sredini raspona na ekvivalentnoj slobodno oslonjenoj gredi Za stanje uporabe beton mora biti u tlaku. Raspucavanje betona zbog pojava vlanih naprezanja izazvalo bi znatno smanjenje uzdune krutosti rasponskog sklopa te znatno poveanje vlanih naprezanja u nosivim nategama i nategama za naknadno prednapinjanje. 6 Izravni proraun uinka prednapinjanja Proraun uinka prednapinjanja prikazan u prethodnom poglavlju, koristei se ekvivalentnim padom temperature, te raspodjela sile na pojedine elemente poprenog presjeka preuzet je iz [2]. Slijedi izvod izraza za izravni proraun uinka prednapinjanja [7].
q0
H0 Q0

H S 1( PR) =

E S 1 AS 1 E A H PR + S 1 S 1 ( PT ) EC AC 2 EC AC 2

(21)

Vlana sila u nategama za naknadno prednapinjanje nakon prednapinjanja jest:

H S 2( PR ) =

ES 2 AS 2 E A H PR ( PT ) C C1 (22) EC AC 2 EC AC 2

Potanje objanjenje preraspodjele unutarnjih sila zbog prednapinjanja definirano u (20) do (22) prikazano je u [2]. Naprezanje u nosivim naategama nakon prednapinjanja iznosi:

S 1 ( PR ) = (H M + H S 1( PR) )/ AS 1

(23)
dy
ds

Naprezanje u betonu nakon prednapinjanja jest:

ds

C ( PR) = H C (PR) / AC 0

Q 0+ dQ 0 H0

(24)

dx w w + dw u dy + dy u + du ds + ds dx + dx
H 0+ H q M

Naprezanja u nategama za naknadno prednapinjanje nakon prednapinjanja iznosi:

q0 + q
ds +

S 2 ( PR) = H S 2(PR) / AS 2

(25)

ds Q + dQ

H 0+ H q

Injektiranje cijevi natega za naknadno prednapinjanje, zavretak radova na gradnji mosta: Naprezanja u nosivim nategama:
E A H PR ) ( S 1 S 1 ) / AS 1 EC AC 2 (26)

M + dM

Slika 7. Unutarnje sile i deformiranje na infinitezimalnom dijelu provjeenog sklopa

S 1 (VT) = S 1 ( PR ) + ( H VT
Naprezanje u betonu:

Na infinitezimalnom dijelu provjeenog sklopa mogue je postaviti sljedeu jednadbu:

E I w IV ( H 0 + H q ) w = H q y + q
gdje je: E modul elastinosti I krutost na savijanje rasponskog sklopa w progib H0 horizontalna komponenta vlane sile prije nanoenja dodatnog optereenja

(30)

C (VT) = C ( PR ) + ( HVT H PR ) ( AC 0 / AC 2 ) / AC

(27)

Naprezanja u nategama za naknadno prednapinjanje:

S 2 (VT ) = S 2 ( PR) + ( HVT

E A H PR ) ( S 2 S 2 ) / AS 2 EC AC 2 (28)

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

833

Proraun prednapetih provjeenih sklopova Hq promjena horizontalne komponente vlane sile nakon nanoenja dodatnog optereenja q dodano jednoliko kontinuirano vertikalno optereenje y vertikalna koordinata poloaja sklopa prije nanoenja optereenja Pretpostavljajui jednoliko kontinuirano optereenje zbog vlastite teine konstrukcije, zanemarujui krutost na savijanje sklopa i pretpostavljajui da je horizontalna komponenta sile prednapinjanja konstantna na itavom rasponu kao to je pretpostavljeno u [5] dobivamo: 7 Primjer prorauna Projektni zadatak:

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor

Rapon L = 85 m Upornjaci se nalaze na istoj visini. Korisna irina kolnika iznosi 2,00 m. Odabrane dimenzije kolnike ploe: Debljina ploe: h = 0,20 m Ukupna irina kolnika b = 2,50 m Provjes nakon zavretka gradnje: fVT = 2,50 m Plotina poprenog presjeka kolnike ploe: A = 0,50 m2 Karakteristike gradiva: Beton: C 40/50 Armatura : B500B Nosive natege i elik za prednapinjanje: Sustav BBR St 1660/1860 Natege CONA Compact Plotina jedne natege: A = 7 10-4 m2 Djelovanja: Vlastita teina rasponskog sklopa [m']gspr = 12,50 kN/m' Dodatno stalno optereenje: = 3,75 kN/m' Ukupno stalno optereenje: gVT = 16,25 kN/m' Horizontalna sila u kolniku za provjes: fVT = 2,50 m HVT = MVT/ fVT = 5870,31 kN Nosive natege: Procjena povrine nosivih natega za 1. iteraciju:
AS1pr = g spr g VT H VT = 4.44 103 m 2 0.55 f pk

( H 0 + H q + PT ) w = ( H q + PT ) y + q

(31)

Uvrtavajui H 0 y = q0 u (31) te pod pretpostavkom da su sile H0, Hq i PT konstantne:

1 2 ( H q + PT ) q0 q H0 x( L x) + x tg H 0 + H q + PT

w=

(32)

Promjena horizontalne komponente unutarnje sile zbog nanoenja dodatnog optereenja definirana je sljedeim izrazom:

Hq =

L y w dx 2 0 3 f L 1 + 8 + tg 2 2 L (33)

E C AC1

Uvrtavanjem (32) u (33) dobivamo konanu jednadbu za izravno odreivanje uinka prednapinjanja Hq na provjeenom sklopu:

H + H q ( H 0 + P ) T
2 q

q L2 1 EC AC1 0 2 H 0 12 f 3 2 1 + 8 + tg L 2

Potrebna broj nosivih natega: nS1 = AS1pr / (povrina 1 natege) = 6.34 6 komada Ukupna povrina nosivih natega: AS1 = 6 7 10-4 = 4.2 10-3 m2 Natege za naknadno prednapinjanje: Procjena naknadnog prednapinjanja: Pt = AC1 (0.25 fck) = 5000 kN Procijenjena povrina natega za naknadno prednapinjanje: AS2pr = Pt / (0.50 fpk) = 5,38 10-3 m2 Potrebna broj natega za naknadno prednapinjanje: nS2 = AS2pr / (povrina 1 natege) = 7,68 7 komada Ukupna povrina natega za naknadno prednapinjanje: AS2 = 6 7 10-4 = 4.9 10-3 m2 Geometrijske karakteristike poprenog presjeka: Plotina uzdune armature 14 / 15 cm uz plohe ploe, ukupno 40 komada: A S= 5.07 10-1 m2 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

q L2 L2 tg EC AC1 0 PT 2 H 0 12
L2 tg ( H 0 + PT ) = 0 2
(34)

Jednadba (34) ima jedno pozitivno i jedno negativno rjeenje. Negativno rjeenje predstavlja tlanu silu koja djeluje na spregnuti popreni presjek koji se sastoji od betona, armature i nosivih natega, to je ujedno i traeni rezultat. Sila Hq raspodjeljuje se na beton, armaturu i nosive natege u odnosu njihove uzdune krutost. Pritom u nategama za prednapinjanje djeluje sila PT. 834

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor

25 200 Natege za naknadno prednapinjanje 25

Proraun prednapetih provjeenih sklopova 8 Zakljuak U radu se opisuje postupak preliminarnog dimenzioniranja provjeenoga rasponskog sklopa. U obzir je uzeta stvarna duljina provjeenog sklopa te oslonci na razliitim visinama za razliku od postupka opisanog u [2]. Cilj predloene metode je postizanje zahtjevanog geometrijskog oblika rasponskog sklopa pod djelovanjem vlastite teine prema uvjetu uporabljivosti pjeakih mostova. Proraun zapoinje od projektiranog stanja konstrukcije u suprotnom smjeru od tijeka izvedbe. Postupno se uklanjaju pojedina optereenja do odreivanja sile u nosivim nategama nakon njihove montae te njihova provjesa rjeavajui izraz (7). Zatim se, slijedei faze gradnje, odreuju naprezanja u pojedinim nosivim elementima. Opisanim postupkom u nekoliko iteracija mogue je optimizirati broj nosivih natega i natega za naknadno prednapinjanje. U postupku najvei problem jest rjeavanje izraza (7). Kako bi se izbjegla sloena transformacija izraza te rjeavanje Newtonovom metodom tangente po varijabli, u sklopu rada [9] priloen je upis u programski paket MATHEMATICA. U programskom je paketu mogue

250

Nosive natege

Slika 8. Popreni presjek kolnike ploe

Plotina betona: AC = 4.80 10-1 m2 Plotina betona i armature: AC0 = 5.13 10-1 m2 Povrina betona, armature i nosivih natega: AC1 = 5.34 10-1 m2 Plotina betona, armature i svih natega: AC2 = 5.66 10-1 m2 Optereenje: Teina nosivih natega: gnosivi = 0.32 kN/m' Teina montane ploe i nosivih natega: gmont = 9.58 kN/m' Teina ploe, nosivih natega, in situ betona: gspr = 12.33 kN/m' Tablica 1.
Faze gradnje rasponskog sklopa: 1.) Montaa nosivih natega 2.) Montaa predgotovljenih ploa 3.) In situ betoniranje 4.) Prednapinjanje 5.) Zavretak gradnje

Unutarnje sile i naprezanja u nosivim elementima po fazama gradnje

Ukupna sila H [kN]: 2163.02 3780.94 4267.99 4533.81 5942.56 Naprezanje u nosivim nategama [MPa]: 515.01 900.22 1016.19 958.81 974.87 1023.44 1039.50 Naprezanje u nategama za prednapinjanje [MPa]: Naprezanje betonu [MPa]: -8.34 -6.01 u

Ukupno stalno optereenje: gVT = 16.25 kN/m' Iz rezultata prorauna vidi se znatno poveanje naprezanja u nosivim nategama tijekom gradnje do betoniranja in situ. Prednapinjanje se unosi u spregnuti popreni presjek AC1 tako da dolazi do relativno malog smanjenja naprezanja u nosivim nategama. Nanoenjem dodatnoga stalnog tereta poveava se ukupna sila H za 23 %, ali dolazi do malog poveanja naprezanja u nategama jer promjena sile djeluje na presjeku AC2. Potrebno je provjeriti naprezanje u natezi na spoju s upornjakom nakon zavretka gradnje te dimenzionirati sklop na uporabna optereenja to je prikazano u [9]. LITERATURA
[1] Strasky, J.: Stress-ribbon and cable-supported pedestrian footbridges, Thomas Telford Books, 2005.

zadati izraz (7) u izvornom obliku i traiti rjeenje po varijabli H0. U programski kod ukljueno je i puzanje i skupljanje betona nakon betoniranja in situ i prednapinjanja, kao i proraun rasponskog sklopa na savijanje pod djelovanjem koncentriranih sila [9]. Izvedena je kvadratna jednadba za izravan proraun uinka prednapinjanja koristei se pretpostavkama definiranim u [5]. Dobivena unutarnja sila raspodjeljuje se na nosive natege, beton i armaturu u odnosu uzdune krutosti, dok u nategama za prednapinjanje ostaje sila PT za razliku od prorauna s ekvivalentnim padom temperature.

[2] Japan Prestressed Concrete Engineering Association: Standard of Design and Construction of Stress-Ribbon Bridge (Draft), Japan, 2000.

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836

835

Proraun prednapetih provjeenih sklopova

[3] Eibl, J.; Pelle, K; Nehse, H: Zur Berechnung von Spannbandbrcken Flche Hngebnder, Werner-Verlag, Dsseldorf, 1973. [4] Petersen, C.: Stahlbau Grundlagen der Berechnung und baulichen Ausbildung von Stahlbauten, Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft, 3. Auflage, 1993. [5] Cobo del Arco D.; Aparicio A.C..: Preliminary Design Procedure of Prestressed Concrete Stress Ribbon Bridge, Journal of Bridge Engineering, July August 2001. [6] DIN 1045-1 : 2008-08.: Tragwerke aus Beton, Stahlbeton und Spannbeton Teil 1:Bemessung und Konstruktion, 2008.

I. Kalafati, J. Radi, Z. avor

[7] Kalafati, I.; Radi, J.; Medak M.; Kuer, A: Calculation of stress-ribbon bridge prestressing, Concrete structures stimulators of development, fib Symposium Dubrovnik 2007, Radi J. (Ed.), Dubrovnik, (2007), 633-638 [8] Kalafati, I.; Radi, J.; Medak, M.: Preliminary design procedure for one span post-tensioned stress-ribbon bridge, DAAAM International Scientific Book, B. Katalinic (Ed.), Vienna, Austria, (2006), 313-328 [9] Kalafati, I.: Analiza nosivosti pjeakih provjeenih mostova, Magistrarski rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2006.

Organizatori:

Poziv za sudjelovanje na struno znanstvenom skupu:

DANI BETONA
Zagreb, 20. 21. studeni 2009.
U Zagrebu e se 20. i 21. studenog 2009. odrati skup DANI BETONA na kojem e se odrati predavanja vezana uz primjenu TPBK na projektiranje betonskih konstrukcija. Prisustvovanjem na navedenom skupu obveznik strunog usavravanja osigurava prikupljanje bodova. Prisustvovanjem na svim predavanjima moe se skupiti 21 bod od ega 14 iz graevinske regulative, svi sudionici dobiti e po jedan udbenik. Predavanja na ovom skupu prate gradivo udbenika Betonske konstrukcije Prirunik, Rijeeni primjeri, Graenje i Sanacija. Na taj e nain biti detaljno prikazana primjena novih propisa za projektiranje betonskih konstrukcija.

Predavanja na skupu poinju u petak, 20.11. u 10:00 i traju do subote, 21.11. do 20:00 sati. Kotizacija:
Za sudjelovanje na skupu potrebno je izvriti uplatu* kotizacije u iznosu 2.200,00 kn i popuniti i poslati prijavu koja se nalazi na www.grad.hr/hdgk. Osim sudjelovanja u radu skupa svi sudionici u okviru kotizacije dobivaju jedan od etiri ponuena udbenika. Kotizacije se plaaju nakon to organizator pismeno (e-mailom ili fax-om) potvrdi prijavu. Dodatne potrebne obavijesti mogu se dobiti na: tel.: 385 1 46 39 424, Alex Kindij

836

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 827-836