Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
2.1.
KONSTRUKTIVNI SUSTAVI
Prof.dr.sc. Jasenka Bertol-Vrek, d.i.a.
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
KONSTRUKTIVNI SUSTAVI
su sustavi rasporeivanja konstruktivnih elemenata
S njima se postie: preuzimanje svih optereenja i njihov prijenos do temeljnog tla stabilitet cijelog konstruktivnog sklopa.
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
Izbor sustava ovisi o: - namjeni zgrade i potrebnoj prostornoj dispoziciji - optereenjima - vrsti materijala konstruktivnih elemenata - odabranom oblikovanju
Uspjena analiza svih pojedinih ovisnosti dovodi do OPTIMALNOG KONSTRUKTIVNOG SUSTAVA za odreenu zgradu.
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 3
PODJELA KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA U odnosu na nain prijenosa optereenja razlikujemo: 1. SUSTAVE PUNIH NOSIVIH STIJENA 2. SKELETNE (OKVIRNE) SUSTAVE 3. PROSTORNE (TRODIMENZIONALNE) SUSTAVE
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
Nedostatak ovog sustava: due proelje zgrade je s manjim otvorima (prozorima) ogranienje dubine prostorija (rasponi izmeu stijena) ogranienje u fleksibilnosti prostora
Kod veih tlocrta je, zbog ekonominosti izvedbe, povoljan ritam istih raspona, odnosno ritam najvie dva do tri razliita raspona.
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 6
Prednost u odnosu na sustav uzdunih stijena: maksimalna mogunost otvaranja (prozora) dueg proelja zgrade organizacija prostora s poprenim prozraivanjem
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 7
KONSTRUKTIVNI SUSTAVI UZDUNIH I POPRENIH PUNIH NOSIVIH STIJENA Kombinirani sustavi s rasporedom nosivih stijena u dva meusobno okomita smjera. Izvode se kad to zahtijeva organizacija prostora.
Ovakav raspored moe proizai i iz potrebnog ukruivanja sustava za postizanje stabiliteta cijelog konstruktivnog sklopa. Naime, kod sustava punih nosivih stijena ukrute za preuzimanje horizontalnih optereenja (na pr. od vjetra) izvode se sa stijenama u smjeru okomitom na smjer nosivih stijena.
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 8
Povoljan je ritam istih raspona, odnosno ritam najvie dva do tri razliita raspona. Materijali za izvedbu skeletnih i okvirnih sustava su: armirani beton, elik i drvo.
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 9
Obzirom na vrstu stropne konstrukcije, poloaj greda i raspone izmeu nosivih elemenata skeletni sustavi se mogu izvoditi: - s primarnim gredama (ogranieni rasponi)
Skeletni sustavi bez vidljivih greda (grede postoje unutar stropne ploe)
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
10
Primarne grede se mogu pruati: - uzduno s duom stranicom tlocrta - popreno na duu stranicu tlocrta - u oba smjera
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
11
Posebnost skeletnog sustava je izvedba konzole (greda s prepustom) gdje dio grede izlazi konzolno izvan sustava stupova, a to daje veu slobodu u rjeavanju vanjske opne zgrade (na pr. ostakljena fasada).
GREDE U JEDNOM SMJERU (grede popreno na pruanje tlocrta) GREDE U DVA SMJERA
GREDE S KONZOLAMA
Prednosti skeletnog sustava: vei rasponi fleksibilan prostor manja teina konstrukcije vea mogunost oblikovanja maksimalna otvorenost svih proelja vea visina zgrade
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 12
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
13
Uobiajene vrste zgrada s okvirnim i lunim konstruktivnim sustavom: hale, mostovi, tornjevi, nadstrenice i sl.
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
14
OBLICI PROSTORNIH SUSTAVA: - reetkaste konstrukcije - plone ravne konstrukcije (nabrane konstrukcije) - plone zakrivljene konstrukcije (ljuske) - lananice - atori
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 15
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
16
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
17
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
18
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
19
LANANICE
(materijal: elik)
ATORI
(materijal: elik i tekstil/plastika)
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
20
To se postie: dovoljnom krutou na savijanje vertikalnih konstrukcija mogunou da horizontalne konstrukcije (stropovi) preuzmu i horizontalna optereenja te ih prenesu na vertikalne nosive elemente.
konstruktivni sustavi 21
AK I. 2008/09
SPOJEVI KONSTRUKCIJA Spojevi konstrukcija trebaju biti konstruirani na nain da se deformacije svedu na minimum.
DEFORMACIJE Ukoliko su deformacije vee od doputenih moe doi do gubljenja ravnotee (prevrtanja), loma ili jakog savijanja.
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
22
Meurazmak stijena za ukrutu ovisi o krutosti nosivih stijena, t.j. o njenoj vitkosti. Vitkost stijene je odnos visine i debljine stijene. to je vitkost nosive stijene vea to razmaci izmeu stijena ukrute trebaju biti manji.
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 23
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
24
Kod skeletnih sustava u eliku prostorna krutost se najee postie dijagonalnim elinim elementima (dijagonalni elini tapovi). Kod sustava u drvu postie se s drvenim dijagonalnim elementima (kosnici).
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
26
primjeri
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
27
primjeri
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
28
Osim nosivih elemenata, prostorna dispozicija sadraja zgrade zahtjeva i izvedbu pregradnih stijena unutar zgrade, pregrada prema vanjskom prostoru, te elemente potrebnih zatita i elemente za komunikaciju (vrata i prozori). Ovi se elementi ovdje ne prikazuju. U odnosu na odreeni konstruktivni sustav zgrade pruaju se vee ili manje slobode u projektiranju.
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
29
STIJENE
Su vertikalni elementi zgrade koji ograuju ili pregrauju prostor.
PODJELA STIJENA
1. U ODNOSU NA PREUZIMANJE OPTEREENJA: a) konstruktivne stijene b) nenosive stijene Konstruktivne stijene preuzimaju optereenja. nosive stijene vertikalna optereenja nosive stijene ukrute horizontalna i kosa optereenja Nenosive stijene nose samo svoju vlastitu teinu i imaju funkciju pregraivanja.
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
30
2. U ODNOSU NA POLOAJ U ZGRADI a) vanjske stijene b) unutarnje stijene Stijene trebaju pruati odreenu zatitu od utjecaja kojima su izloene (vanjskih ili unutarnjih). Utjecaji: vanjski: unutarnji: vlaga, toplina, hladnoa, buka, ... buka, poar, ev. hladnoa ili toplina, ...
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
31
3. U ODNOSU NA NAIN IZVEDBE a) zidane stijene (zidovi) b) monolitne stijene (homogene) c) montane stijene (sastavljene)
4. U ODNOSU NA VLASTITU TEINU a) masivne (teke) stijene (opeka, kamen, teki beton, ...) b) lagane stijene (lagani beton, drvo, metal, ...)
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
32
b) stijene od betona
(zidane od betonskih elemenata ili monolitne s ugraenim betonom)
c) stijene od kamena
(zidane od kamenih elemenata)
d) drvene stijene
(montane stijene sastavljene od drvenih nosaa i obloga)
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
33
Zgrada istog konstruktivnog sustava: Prikaz sa svim nosivim i nenosivim elementima: konstruktivnim i pregradnim (zidovi s prozorima i vratima) AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 34
Zgrada istog konstruktivnog sustava: Prikaz varijanti sa svim nosivim i nenosivim elementima - konstruktivnim i pregradnim (unutarnji pregradni zidovi, vanjski zidovi ispune, prozori, vrata) AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 35
Zgrada istog konstruktivnog sustava: Prikaz varijanti sa svim nosivim i nenosivim elementima: konstruktivnim i pregradnim (unutarnji pregradni zidovi, vanjski zidovi ispune, prozori, vrata)
AK I. 2008/09
konstruktivni sustavi
36
U odnosu na tip konstruktivnog sustava i vrst materijala konstruktivnog sustava mogu se definirati sljedee prostorno konceptualne i oblikovne znaajke svakog sustava:
konstrukcija s punim nosivim armirano betonskim stijenama omoguava veu prostornu slobodu u projektiranju. Na proeljima se mogu projektirati velike ostakljene stijene.
skeletna konstrukcija je u prostornom smislu najpovoljniji sustav. Doputa veliku slobodu u projektiranju prostora i naknadnim adaptacijama. Omoguava maksimalno ostakljenje proelja. AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 37