Etika se odreuje kao nauka o moralu.

Postoje tri pristupa etici: - teorijski pristup podrazumijeva teorijsku analizu, objanjenje i razumijevanje morala, - normativni se odnosi na spoznaju normi dobrog, pravinog i ispravnog i - praktino-normativni znai njihovu aplikaciju u praksi. Mogue je razlikovati i: socioloki pristup, filozofski, psiholoki. Pod poslovnom etikom se podrazumijevaju i principi i pravila ponaanja zasnovani na optoj i poslovnoj kulturi, koji dominiraju u interpersonalnoj komunikaciji. 27 DRUTVENA ODGOVORNOST I POSLOVNA ETIKA Odgovornost je veoma je sloen pojam, jer ta sloenost obuhvata odnos ovjeka prema drutvu, ali i prema samom sebi. Po modelu iji je tvorac Carroll postoje tri dimenzije drutvenog djelovanja. To su: drutveni principi, drutveni procesi i socijalna politika, kao tri dimenzije istog fenomena, koji se naziva korporativno drutveno djelovanje. 1. SAVREMENO DRUTVO NA POETKU XXI VIJEKA Za 20. vijek ve sada se moe rei da je bio doba modernosti (ili postmodernosti). Sinonimi savremenog drutva sadrani su u: modernizaciji, potroakom drutvu, dravi blagostanja, post-industrijskom drutvu. Modernizacija se odreuje kao povezanost niza drutvenih promjena. 2. ELEMENTI PREDUZETNIKOG DRUTVA Drutvene promjene koje imaju uticaja na preduzetnitvo su: - nauno-tehnoloka revolucija - savremeno drutvo preduzetnitvo, - trini nain privreivanja i savremeno preduzetnitvo, - eksplozivno narastanje ekokih problema u planetarnim razmjerama. Odnos preduzetnitva i savremenog drutva moe se posmatrati kao problem tranzicije. uspostavljanje univerzalnih linih svojinskih prava, 3. PREDUZETNITVO I DRAVA BLAGOSTANJA Preduzetnitvo se vezuje za privatno preduzetnitvo, ali i druge oblike svojine koji omoguavaju profitabilnost trinog sistema. Ovaj drutveni koncept se bazira na slijedeim principima: - svaki graanin ima pravo na participaciju u socijalnoj zatiti, - principu minimuma nacionalnog standarda, - sve socijane usluge moraju biti dostupne svakom graaninu, - principu socijalne pravde i - principu nacionalne solidarnosti. Upravo ovaj pincip dravnog intervencionalizma treba da svakom graaninu dotine drave obezbijedi visok kvalitet ivljenja, pristojan stepen socijalne sigurnosti, kao i optimalan model zaposlenosti. 4. DRUKEROV KONCEPT POST-KAPITALISTIKOG, INFORMATIKOG DRUTVA Po Drukeru, postkapitalistiko drutvo ponovo e koristiti slobodno trite gdje se osnovni prirodni resurs ne ogleda vie u kapitalu. Osnovni resurs jeste, a i bie znanje. Vrijednost se sada stvara produktivnou i inovacijom, a i jedno i drugo su primjene znanja na rad. Druker dalje smatra da u modernom drutvu svaka organizacija mora da naui na inovira. 5. SAVREMENO INDUSTRIJSKO DRUTVO I PROBLEMI MENADMENTA ORGANIZACIJE I RUKOVOENJA Funkcija organizacije i rukovoenja menadmenta zavisi od: - modernizacijskih tokova, - karaktera potroakog drutva, - trendova u razvoju savremenog post industrijskog drutva. Svaka organizacija u postkapitalistikom drutvu mora da posjeduje sposobnost da kreira novo, odnosno da iskoriava i razrauje nove promjene iz sopstvenog uspjeha. 6. PREDUZETNITVO SOCIOLOKO I PRAVNO-EKONOMSKO ODREENJE Mogua su dva pristupa preduzetnitvu: - individualni pristup u analizi preduzetnitva polazi od nezamijenljive uloge pojedinaca u obavljanju biznisa i - znaaj socijalnog statusa, porodice, obrazovanja socijalnog okruenja koje utie na preduzetniki biznis.

Ciljevi preduzetnitva su: opstanak, samostalnost i fleksibilnost. Preduzetnitvo je povezano sa tritem i osnovnim institucijama trine privrede privatnim vlasnitvom, kapitalom i konkurentnom trinom strukturom. Preduzetnitvo zavisi od dravne struktuiranosti i vrednosnog modela. 7. TIPOVI PREDUZETNITVA Preduzetnitvo dijelimo na: strategijsko preduzetnitvo, inovativno preduzetnitvo i operativno preduzetnitvo. Opte karakteristike vezane za oblike upravljanja mogli bismo grupisati u slijedee tipine modele: - autokratski model gdje je cjelokupna vlast koncentrisana kod jednog ovjeka, - oligarhijski model gdje je vlast kod manje skupine vlasnika ili njihovih zastupnika, - poliarhijski model gdje se vlast rasporeuje na vie ljudi u strukturi organizacije, - demokratski model zasniva se na uvaavanju linosti svakog pojedinca koji uestvuje u obavljanju zajednikih radnih aktivonsti, - liberalni model je model slobodnog ponaanja lanova date organizacije. Preduzetnitvo je determinisano faktorima: linosti, preduzetnikog zadatka, organizacionog faktora i uticaja spoljanjeg okruenja. Razlikujemo dva tipa preudzetnitva shvaenog kao nove poslovne filozofije: individualno preudzetnitvo i interno preduzetnitvo. 8. TIPOVI I KARAKTERISTIKE PREDUZETNIKA Tipove preduzetnika moemo dijeliti na: tradicionalni tip linosti, autoritarnu linost, konformistiki i nekonformistiki tip linosti i autonomni tip linosti. Tip autonomne linosti se uglavnom vezuje za one pojedince koje odslikava samosvojnost, odsustvo slijepog potinjavanja, Tip autoritarne linosti je povezan sa pojmovima autoriteta, autoritarizma, korporativnog drutva, paternalizma. Veberove tipologije oblika autoriteta su: pravno-racionalni, tradicionalni i harizmatskom. Bazini tip linosti identifikujemo kao skup vrijednosnih ciljeva, temeljnih stavova, moralnih i etnikih vrijednosti, koje karakteriu odreenu drutvenu grupu. Socioloki profil modernog preduzetnika u mnogome zavisi od uticaja preduzetnike sredine, odnosno raspoloivog kapitala, ljudskog resursa i postojee infrastrukture, kao i preduzetnike aktivosti. 9. PREDUZETNITVO LINOST BIZNIS ETIKA Funkcija preudzetnitva obuhvata etiri podsistema aktivnosti: marketing, planiranje, finansije i razvoj ljudskih resursa. Poslovni plan treba da predstavlja odanost menadmenta poslovnoj ideji. Od mnotva ideja treba odabrati pravu. Dobar broj vodeih preudzea je poelo od malih poslovnih ideja koje su dobrim poslovnim planom i njegovim sprovoenjem u postali veliki poslovni poduhvati. Izrada dobrog poslovnog plana je neophodna da bi se razumjela sloenost i izvodljivost poslovne ideje i da bi se imao pristup eksternim izvorima finansiranja. Prilikom pisanja poslovnog plana treba se pridravati nekoliko pravila: biti kratak i izbjegavati pisanje plana na vie od 50 strana, biti eksplicitan u zahtjevu kredita i uravnoteiti ekonomsku i finansijsku projekciju. Biznis plan predstavlja dokument u kome su prikazani potencijali, perspektive i razvojni koncept preduzea. Sadraj biznis plana se odnosi na: - matine podatke o preduzeu, - funkcionalne i promjenljive veliine koje utiu na organizacioni sistem preduzea iz okruenja, i obratno, - razraene ciljeve poslovnog poduhvata u budunosti. 10. KULTURA I ORGANIZACIONA KULTURA Kulture se mogu diferencirati na: - meta (integrativne kulture), - mega (nacionalne kulture), - mikro (kulture preduzea ili organizacione kulture) i - profesionalne kulture poslovnih funkcija ili organizacionih jedinica u okviru preduzea. Kultura preduzea ukljuuje sistem vrijednosti, pravila, vijerovanja, stavove, motive percipiranje nagrada i sklonost promjenama lanova organizacije, kao i prie, rituale, heroje, simbole i jezik organizacije.

11. KORPORATIVNA KULTU-RA Porijeklo korporativne kulture datira od vremena Fauola. Jedinstvo duha nije nita drugo nego korporativna kultura. Izvori korporativne kulture lee u: nacionalnoj kulturi, karakteristikama sektora u kome se preduzee nalazi i prolost preduzea i mentalni sklop osnivaa. U kreiranju uslova plodnih za razvoj korporativne kulture znaajnu ulogu su odrigrali: prodor japanskih kompanija, problemi sa kojima su se suoile multinacionalne kompanije, pojava menadera, akvizicija, preuzimanja preduzea i organizacione transformacije. Najoigledniji primjer kako nivo obrazovanja utie na korporativnu kulturu ogleda se u jeziku i argonu pojedinanih profesija. Uzrok te slinosti ne lei samo u zajednikom obrazovanju, ve i prenjetim stavovima, vrijednostima i pretpostavkama koje su im prenjete tokom obrazovanja. Lider ili osniva moe da utie na korporativnu kulturu, a to mu omoguava mo koja je rezultat kontrole resursa. 12. ORGANIZACIONA KULTURA Sr svake organizacione kulture ini skup bitnih karakteristika koje postaju kolektivna vrijednost, i one obuhvataju: - spremnost da odgovore na potrebe kupaca i radnika, - podrka radnicima da planiraju sopstvene ideje, - spremnost za preuzimanje rizika, - otvoren pristup postojeim modusima komunikacije. Kultura ima tri vane funkcije: lanovima organizacije prue osjeaj identiteta, pomae da se izgradi osjeaj predanosti misiji organizacije i precizira i jaa norme ponaanja. Velike organizacije imaju po nekoliko kultura. 13. MENADMENT KORPORATIVNOM KULTUROM Korporativnu kulturu mogue je mijenjati svjesno, ali se postavlja pitanje sredstava, vremena i mjere u kojoj se kultura mijenja. Promjena korporativne kulture obuhvata promjenu kognitivnih i simbolikih sadraja. Strategije koje se koriste za promjenu korporativne kulture su: strategija indoktrincije, strategija kognitivne disonance i strategija zamjene ljudi. 14. KLASIFIKACIJA KORPORATIVNIH KULTURA Korporativna kultura moe biti muka i enska. U kulturi u kojoj preovlauju muke vrijednosti cijeni se postignue, rezultati i agresivnost. enske kulture su one u kojima su socijalni odnosi i status u drutvu preferirani u odnosu na sticanje materijalnog bogatstva. Miles i Snow su napravili klasifikaciju korporativnih kultura u odnosu na organizacione promjene, i to u: istraivae (izazivae promjena), analizatore (pratioce promjena) i branioce (inertne na promjene). 15. POSLOVNI OBIAJI U SVIJETU KAO JEDAN OD POKAZATELJA RAZLIKA U KULTURI Znaajno je poznavanje i razumijevanje razliitih kulturnih oblika. Kontakti sa strancima, sa drugim kulturama su uobiajeni za jednog menadera. Da bi oni bili to efikasniji, menaderi moraju da budu upoznati sa poslovnim obiajima zemalja sa kojima posluju. Ovi obiaji se razlikuju od zemlje do zemlje. Poslovni obiaji u Japanu: treba teiti formalnom upoznavanju, treba dozvoliti domainu da izabere temu razgovora, povesti prevodioca radi efikasnije komunikacije, uspostaviti to prisniji odnos, izbijegavati saoptavanje loih vijesti, ne treba dozvoliti japanskim menaderima da se osramote, ne treba se voditi samo logikom, jer Japancima su emocije esto vanije od injenica. 16. POSLOVNO PONAANJE Poslovno ponaanje je osnova poslovne efikasnosti. Rezultat meuljudskih odnosa je imid i ugled. Moramo poznavati i koristiti osnovna pravila i principe savremenog poslovnog ponaanja, kao to su: tanost, ljubaznost, strpljivost, efikasnost, prihvatanje kritike, tolerantnost i slino. 17. ORGANIZACIONO PONAANJE Organizaciono ponaanje zahtijeva i novu organizacionu i poslovnu filozofiju. U tradicionalno funkcionalnoj sredini nema jasnih relacija potroa isporuilac, s obzirom da

su kupci brojni i nedefinisani. Nadlenosti su ograniene. Vrlo je teko komunicirati. U prosjeku se, da bi se ostvarila veza izmeu dvije funkcije, eto mora ii po jedan nivo vee u hijerarhiji. 18. ORGANIZOVANJE Iz ekonomskih, drutvenih, politikih potreba izraslo je organizovano ljudsko ponaanje. Ljudi su utvrdili da im se isplati da sarauju sa drugim ljudima kako bi ostvarili svoje sopstvene ciljeve. O organizacijama se moe govoriti kao o proizvodno-operacionalnim sistemima. Resurs moemo definisati kao snagu ili sposobnost da se postigne neki cilj koji zadovoljava ljudske potrebe. 19. PLANIRANJE Planiranje je funkcija koja podrazumijeva izbor uspjenog toka akcije radi sticanja, raspodjele, korienja i zamjene resursa organizacije. Ciljevi organizacije zasnivaju se na analizi trinih i trokovnih mogunosti i pod uticajem su unutranjih i spoljanjih vrijednosti i prioriteta. etiri standardne metode predvianja su ekstrapolacija trenda, ekonomska analiza, istraivanje trita i miljenje strunjaka. 20. PRETPOSTAVKE ZA RAZVOJ PERSONALA Znaajan dio menaderskog posla je kadrovska politika kojom se pronalaze radnici za razliita radna mjesta u organizaciji. Dunost je efa kadrovske slube, da preduzme slijedee aktivnosti: - Pronalaenje i izbor. - Obuka i usavravanje. - Nagraivanje. - Ocjena rada. - Zatita na radu i zdravstvena zatita. - Odnosi radnika i menadmenta. - Zamjena. 21. REGRUTACIJA PERSONALA Utvrivanje potreba za osobljem predstavlja plansku djelatnost i prvi korak u kadrovskom poslovanju. Sredstva koja su vaan dio kadrovske politike su: analiza posla, opis posla i specifikacija posla. Kvalifikacije za prijem personala su: obrazovanje i obuka, radno iskustvo, fizike i mentalne sposobnosti i pronalaenje izvora osoblja. Svrha biranja osoblja je da se izbavere najkvalifikovanija osoba za odreeni posao. Intervju je sastavni dio izbora prijema osoblja. Cilj razgovora je prikupljanje informacija o kandidatima i obrnuto, to je prilika za kandidata da neto naui o organizaciji. . 22. OBUAVANJE I PRIPREMANJE ZAPOSLENIH Svrha obuavanja i pripremanja je da se razviju vjetine potrebne za uspjeno obavljanje posla. Kada su u pitanju radnici, cilj obuavanja je poboljanje radnih vjetina, kada se radi o menaderima, cilj je razvijanje menaderskih vjetina. Svi radnici nee imati potreban nivo vjetine kada ponu da rade. Potrebno je da naue metode rada, procedure i preksu svog novog poslodavca. Obuka uz rad je najei metod obuavanja radnika. 23. VOENJE Funkcija voenja je u vezi sa ljudima koji donose planove i sprovode ih, s ljudima koji imaju autoritet i onima koji obavljaju zadatke organizacije. Pojedinci su kamen temeljac organizovanih poduhvata. Grupa je skup ljudi koji su na neki nain uzajamno povezani zajednikim interesima. Grupe imaju slijedee karakteristike: zajedniki cilj ili interese, redovnu interakciju, vou, sljedbenike, pravila ponaanja, razlike u statusu, uloge, neformalna organizacija. 24. PREDUZETNIKA ORGANIZACIJA I POSLOVNE KOMUNIKACIJE Komunikacija je prenos informacija ideja, razumjevanja i osjeanja meu ljudima. Komuniciranje se uvijek mora odvijati izmeu dvije ili vie osoba. Kanali komuniciranja su sredstva za prenos informacije i dijele se na: formalne i neformalne. Formalni kanali komuniciranja su oni kanali koji su oficijelno uspostavljani u preduzeu. Neke od mnogobrojnih kanala komuniciranja su: lanac komandovanja, tabla sa slikama i biltenom,

kune novine, pisma i plaeni inserti i dr. Barijere u komuniciranju su tehnike smetnje, a mogu biti: izbor trenutka prenosa poruke, prekomjernost informacija i kulturne razlike. Jezike barijere nastaju zbog neadekvatne upotrebe rijei. Komunikacija je vana za sve funkcije menadmenta. 25. KONTROLISANJE Kontrolisanje je aktivnosti mjerenja i ocjenjivanja planiranog poslovanja prema stvarnom poslovanju iji je cilj preduzimanje korektivnih akcija, ako su potrebne. Ciklus kontrole sastoji se iz tri glavna dijela i to: izrada standarda poslovanja, mjerenje i poreenje stvarnog poslovanja prema standardu i preduzimanje korektivnih mjera. 26. KORPORATIVNO-ORGANIZACIONE PRETPOSTAVKE ZA POSLOVNU ETIKU (OSNOVNI POJMOVI) Uslovi okruenja u kome posluju savremena preduzea zahtijevaju proirivanje tradicionalnog shvatanja dinamikim. Organizacioni dizajn je oblikovanje organizacione strukture procesima izgradnje, prilagoavanja ili mijenjanja organizacije da bi se efikasno ostvarili postavljeni ciljevi. Tipovi organizacione strukture su: funkcionalni, divizioni i matrini. Funkcionalna organizaciona struktura je rezultat grupisanja poslova prema kriterijumu procesa, koordinacije putem pravila, procedura i planova i delegiranja autoriteta do prvog nivoa. Diviziona organizaciona struktura nastaje grupisanjem poslova prema kriterijumu svrhe, to znai da se prema proizvodu, potroau ili georgafskoj lokaciji formiraju organizacione cjeline sa relativno zaokruenom strukturom funkcija. Autoritet i odgovornost za donoenje odluka delegiraju se rukovodiocu divizionog dijela koji ujedno postaje i profitni centar. Pristup organizacionom ponaanju polazi od saznanja da ponaanje ljudi moe biti propisano ili naueno. Propisano ponaanje je odreeno pisanim pravilima kao, na primjer, ponaanje u saobraaju. Naueno ponaanje je ono koje je vremenom prihvaeno kao nepisana norma ponaanja u datoj situaciji kao, na primjer ponaanje na predavanju, sastanku, prijemu, urci i slino. Uslovi ili situacija su bitan faktor ponaanja ljudi. Dvoje ljudi se mogu ponaati razliito u istoj situaciji, kao to e se jedna osoba razliito ponaati u dvije razliite situacije. 28. PSIHOSOCIJALNE OSNOVE POSLOVNE ETIKE U BIZNISU Moralnost je sposobnost ovjeka da sam sebi izrie norme kojih se i pridrava. Savjest je nadlena za realizaciju moralnosti. Moralnost se sastoji iz moralnog rasuivanja i moralnog ponaanja. Moralno rasuivanje se moe podijeliti na formu i sadraj. Forma moralnog rasuivanja je nain donoenja moralnog suda. Postoji 5 orijentacija u procesu moralnog rasuivanja. To su: egocentrino-hedinistika orijentacija u rasuivanju, intuitivnoiracionalno donoenje odluka, socijalno-adaptirana orijenatacija, rasuivanje voeno emocijama i kognitivna orijentacija internalizovanim principima. 29. POZITIVNE I NEGATIVNE MORALNO-PSIHOLOKE OSOBINE LINOSTI OD ZNAAJA ZA POSLOVNU ETIKU Poslovna etika se odnosi na pravila, standarde i moralne principe o tome ta je dobro, ta je mogue i specifinim poslovnim situacijama. Poslovna etika obuhvata moralne principe i standarde koji rukovode ponaanje u poslovnom svijetu. Pravednost podrazumijeva ne popustljivost prema emocionalnim vezama koje mogu da utiu na donoenje miljenja i zauzimanja odreenih stavova. Istioljubivost je dalje produbljivanje pravinosti i ona podrazumijeva slavljenje istine. Doslijednost je vrsto zastupanje sopstvenih stavova i ostajanje pri njima. 31. TEMELJNA OBILJEJA U POSLOVNOJ ETICI Temeljna obiljeja u poslovnoj etici su: bezuslovnost, vrijednost, dobro, osjeanje pojedinca, a ne samo razum, trenutanost, otpor ovjeka, ovjenost, gria savjest. 32. VELIKI MISLIOCI O ETICI I MORALU HERAKLIT je borbu proglasio za osnovno naelo ivota i to da dobro i zlo jedu jedno i da moral zavisi od stepena drutvenog razvitka. ANTISTEN je propovijedao samostalnost i aposlutnu unutranju slobodu. PLATON razlikuje na vrhu svih ideja ideju dobra, koja je iznad prirodnih zakona i iznad bia. ARISTOTEL smatra da etiko saznanje proistie iz razuma i iskustva. 33. PRETPOSTAVKE ZA POSLOVNU ETIKU

Korporativna kultura je specifian sklop zajednikih vjerovanja, stavova, pretpostavki i vrijednosti u organizaciji, koji boji nain na koji zaposleni u organizaciji djeluju i reaguju. Spoljanji uslovi koji oblikuju korporativnu kulturu su ekonomski sistem u kome se kompanija nalazi. Unutranji uslovi su svrha, strategija i tehnologija organizacije. Najvaniji faktor je lina filozofija i ponaanje glavnih ljudi kompanije. 34 POSLOVNA ETIKA ELEMENTI ZA DEFINICIJU ETIKE POSLOVANJA Poslovna etika je primjena poslovnih naela etike i poslovno ponaanje i esto se poistovjeuje sa ljudskim i poslovnim dostojanstvom zaposlenih, visokim stepenom linog i opteg poslovnog morala. Suprotno etikom neetiko ponaanje obuhvata: lina korist pojedinca koja se nalazi ispred interesa kompanije, konflikt individualnih vrijednosti i organizacionih ciljeva, menaderske vrijednosti i stavovi, pritisak konkurencije i kulturoloke razlike. Etiki principi koje kompanija treba da pirmjeni su: dranje obeanja, dobronamjernost, pomo drugim ljudima i potovanje vlasnitva. 35. POSLOVNA KULTURA Poslovnu kulturu moemo podijeliti na: poslovni moral, poslovno ponaanje i izgled, poslovno komuniciranje i odnose sa javnou. 36. POSLOVNI MORAL Poslovni moral sadri odreene moralne norme i vrijednosti, a bazira se na: odranju date rijei, potenju, samostalnosti, potovanju dobrih poslovnih obiaja, brzini reagovanja, uvaavanju interesa drugih, odgovornosti i tanosti. 37. ORGANIZACIONE, TEHNOLOKE I OSTALE PRETPOSTAVKE POSLOVNOG KOMUNICIRANJA Strukturu poslovne aktivnosti ine radne aktivnosti i ostali elementi koji prate poslovanje. Elementi poslovne aktivnosti su: poslovni kontakti, poslovni odnosi i poslovno ponaanje. Strukturu posla ine odnosi izmeu slijedeih elemenata: poslovni subjekti i njihove poslovne aktivnosti, poslovna sredstva, uslovi poslovanja, poslovni menadment i poslovni rezultati. 38. KOMUNIKACIJA Komunikacija je veoma vana u poslovanju i obuhvata: - struna interna komunikacija izraava se na sjednici grupe, tima, u vidu kratkog dogovora, - personalna interna komunikacija sree se u obliku kartkog susreta kod aparata za kopiranje, kratkog telefonskog poziva u drugo odjeljenje, - medijska spoljna komunikacija koju je dobro uraditi putem telefona, - lina spoljna komunikacija i sekretarijati. 39. POSLOVNA TAJNA, POSLOVNI MORAL, POSLOVNI OBIAJI I ETIKA POSLOVANJA Za poslovnu etiku od znaaja su slijedei pojmovi: - poslovna tajna injenica koji se odnosi na poslovanje nekog preduzea, koje je poznato samo odreenom krugu lica i koji ne smije da bude saopten drugim licima, - poslovni moral skup obiaja, pravila i normi za koje privredni subjekti smatraju da su najprikladniji i najpravedniji za regulisanje njihovih meusobnih poslovnih odnosa, - poslovni obiaji pravna pravila koja imaju svoj osnov primjene u uvoenju onih koji ih primjenjuju da su cjelishodna, - poslovni obiaji se dijele na regionalne, nacionalne i lokalne. 40. POSLOVNA ETIKA I CIVILIZACIJSKI KULTUROLOKI MODELI U SVIJETU Za razumijevanje poslovne etike, a pogotovo kulture poslovanja, potrebno je razumijevanje razliitih modela civilizovanog ponaanja. Pri poslovnim kontaktima sa Amerikancima: oni se po pravilu rukuju prilikom upoznavanja, ene rjee, izuzetno je vano da budete tani, vizit karte se razmjenjuju samo ako postoji razlog za kasnije kontakte, sastanci uz doruak su vrlo popularni kod Amerikanaca. 41. METODOLOKI OKVIRI POSLOVNE ETIKE

Etika je skup pravila koja definiu dobro i loe ponaanje. To je skup prava i dunosti koje ljudi primjenjuju pri donoenju odluka. Prihvatanje etikog ponaanja preduslov je i zatite preduzea od zloupotrebe neetiki raspoloenih radnika ili neetiki usmjerene konkurencije. 42. UZROCI POJAVLJIVANJA ETIKIH PROBLEMA U POSLOVANJU Determinante neetikog ponaanja su: Lina korist esto uzrokuje etike probleme. Pri zapoljavanju pojedinca trebalo bi obratiti panju na slijedee stavove: vjera u ulogu biznisa u drutvu, elja za uspjehom i spremnost na rtvovanje. Nisu rijetke kompanije koje za jedini cilj imaju sticanje profita. Menaderske vrijednosti i stavovi. Menaderi predstavljaju klju i daju etiki ton svojoj kompaniji. Pritisak konkurencije, jer se esto deava da kompanije kada se nau u konkurentski jaem okruenju posegnu za nekim neetikim sredstvima. Kulturne razlike. 43. ETIRI NIVOA ETIKIH PITANJA U POSLOVANJU Prvi nivo se moe nazvati drutveni ili socijalni, a rjeavaju se pitanja osnovnih institucija u drutvu, gdje je na prvom mjestu drava sa problemima utaje poreza, zatim poloaj imovinskih grupa u drutvu, odnos prema pojedinim rasama. Drugi nivo se moe nazvati poslovnim i obuhvata odnose zaposenih u preduzeu i steklohdersa. Trei nivo se moe nazvati nivoom interne politike i ovdje se razmatraju odnosi izmeu kompanije i zaposlenih u njoj. etvrti nivo je lini nivo, a analiziraju se obaveza i odgovornosti zaposlenih kao ljudskih bia i radnika. 44. OSOVNE SMJERNICE ZA ETIKO REZONOVANJE Ono to je u poslovanju praktino potrebno su smjernice kako rezonovati etiki. Smjernice pomau menaderima i zaposlenima u: identifikaciji prirode etikog problema, odluivanju za smijer akcije koji je najprimjereniji u smislu dobijanja najboljih etikih rezultata. 45. TRI METODE ETIKOG REZONOVANJA To su: utilitaran metod, metod prava i metod pravednosti. Utilitarnom metodu kritian faktor je poreenje dobitka i gubitka. Drugi metod je zasnovan na pravu kao kategoriji po kojoj je odreena grupa ovlaena za neku akciju. Poricanje osnovnih ljudskih prava, kao to su prava na ivot, sloboda izbora i slino smatra se krajnje neetinim. Trea metoda obuhvata pravdu. Pravda je zadovoljena kada su beneficije i odgovornosti ravnomjerno rasporeeni prema nekom prihvaenom pravilu. 46. POSLOVNA KULUTURA Poslovna kultura pojedinca i grupe u okviru poslovnih firmi temelji se na optoj kulturi, kulturi usmene i pismene komunikacije kulturi govora i lijepom ponaanju. Od naina prijema, pozdrava, oslovljavanja, voenja dijaloga za vrijeme razgovora, pa sve do rastanka menader mora uvijek da pokae visok stepen poslovne kulture. 47. ETIRI RELEVANTNE GRUPE Poslovna kulutra se moe podijeliti na: poslovni moral, poslovno ponaanje i izgled, poslovno komuniciranje i odnosi sa javnou. Poslovni moral sadri odreene moralne norme i vrijednosti koje najvie dolaze do izraaja u poslovnim odnosima meu ljudima. 48. KULTURA POSLOVNOG PONAANJA Kultura poslovnog ponaanja i izgleda ini u osnovi sastavni dio poslovnog morala. Menader mora da vodi rauna o svom ponaanju, jer je uvijek, a posebno u komunikaciji na javnoj sceni podloan stalnoj provjeri sagovornika. 49. ODNOSI SA JAVNOU Odnosi sa javnou su takoe bitan dio poslovne kulture, jer ono to nije poznato javnosti kao da se nije ni desilo. Ipak poslovno komuniciranje ima izuzetno znaajnu ulogu i posebno mjesto u okviru poslovne kulture. 50. KULTURA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA Kultura poslovnog komuniciranja postaje nasuna potreba svakog poslovnog ovjeka menadera, ali i firmi koje se bave ovim aktivnostima. Kroz uvodene teme o jeziku i drutvu, dolazimo do poslovnog komuniciranja i to posebno usmenog i pismenog. 51. POSLOVNO KOMUNICIRANJE Poslovno komuniciranje znai usmeni ili pismeni kontakt izmeu poslovnih partnera. Poslovno komuniciranje istovremeno znai davanje i primanje poslovnih informacija radi postizanja poslovnih ciljeva i konkretnih rezultata. Prvi i osovni uslov uspjenog poslovnog

komuniciranja je da govornik i sagovornik govore istim kodom, na istoj talasnog duini, ali je bitna i forma oblikovanja informacije. 52. ODLIKE USMENOG POSOVNOG KOMUNICIRANJA Govorenje kao oblik komuniciranja meu ljudima je u velikoj prednosti nad pisanjem. Jer, svi znaajni poslovi se ne mogu obaviti sa uspjehom dok se poslovni partneri ne sastanu. Dubrovanin Beno Kotuljevi u svom djelu O trgovini i savrenom trgovcu je zapisao da trgovac mora da ima u vidu pet stvari: pomisli ta e rei, jer ne smije govoriti stvari koje nisu u vezi sa ranije reenim, ekaj red i ne prekidaj tue govorenje, ne budi dug, daj i drugome ansu da govori, mora ocijeniti kome govori, uvijek polazi od toga da e dobiti ako drugome ukazuje ast, treba znati na koji nain mora govoriti, da li govori o malim ili uzvienim stvarima, mora mijenjati glas otar, samilostan, uzvien, snien... ne smije micati glavom, oima, ustima, rukama i nogama. 53. OBLICI USMENOG POSLOVNOG KOMUNICIRANJA Komuniciranje se dijeli na razgovor i sastanak. Razgovor je prianje dvaju ili vie lica, usmena razmjena miljenja. Sastanak osnovno znaenje varira: odlazak dvije ili vie osoba na ugovoreno mjesto i skup vie osoba radi dogovora vijeanja. 54. METODE IZLAGANJA U USMENOM POSLOVNOM KOMUNICIRANJU Izlaganje zavisi od toga kako se obavlja usmeno komuniciranje, a ono moe biti u vidu: profesionalnih razgovora ili sastanaka, govora, diskusija, debata i prigodnih govora. Metode izlaganja moemo pidijeliti na: itanje, usmeno izlaganje: usmeno izlaganje sa i bez koncepta, usmeno izlaganje zatvorenog tipa sa diskusijom, usmeno izlaganje otvorenog tipa sa meupitanjima i usmeno izlaganje konverzacija (sa ugraenim kontrolnim pitanjima). 55. ZNAAJ I TEHNIKA POSTAVLJANJA PITANJA Znaaj pitanja u usmenom poslovnom komuniciranju je izuzetan. Vrste pitanja u etapi informisanja su: pitanja sa odgovorom da ili ne i zatvorena pitanja i pitanja koja trae objanjenje ili interpretaciju podgrupe. Da ili ne pitanja su: retorika pitanja, meditirajua pitanja i prelomna pitanja. Pitanja koja trae objanjenje su: pitanja data unaprijed, ponovljena pitanja, sugestivna pitanja, alternativna pitanja, kontra pitanja, poprena pitanja, informativna pitanja i stimulativna pitanja. 56. PRIPREME ZA POSLOVNI RAZGOVOR Od toga kako e se pripremiti poslovni razgovor zavisi i njegov uspjeh. Najznaajnija faza je faza pripremanja razgovora. Pripreme mogu biti razliito organizovane, ali moraju da imaju slijedee etape: strategiju poslovnog razgovora, prikupljanje potrebnih informacija, skiciranje moguih odluka, pripremanje radnog koncepta, pripreme voditelja razgovora, i tehnike pripreme. 57. STRATEGIJA POSLOVNOG RAZGOVORA Strategija poslovnog razgovora predstavlja pripremljeni postupak, koji obezbjeuje realizaciju postavljenih ciljeva u toku razgovora. Neke odrednice su: analizirati strategiju poslovnih partnera, osmisliti pogodnu atmosferu za razgovor, pripremiti detaljan plan informisanja sa moguim odgovorima na pitanja partnera, izraditi detaljan plan argumentovanja, razmotriti nain izraavanja, pripremiti i alternativne ciljeve. 58. PRIKUPLJANJE POTREBNIH INFORMACIJA Prikupljanje potrebnih informacija je etapa koja podrazumijeva da organizatori razgovora polazei od odreenih strategija i ciljeva ovog razgovora mogu da odrede izvore informacija, ali i organizuju fiziko prikupljanje grae. 59. SKICIRANJE MOGUIH ODLUKA Skiciranje moguih odluka sa varijantama je etapa koja slijedi poslije dobijenih i sistematizovnih informacija, jer se sada moe nakon odreivanja strategije i konkretnih ciljeva razgovora skicirati mogua rijeenja. 60. PRIPREMANJE RADNOG KONCEPTA Cilj pripremanja radnog koncepta toka razgovora je da se objedini sve to je do tada uraeno i tako omogui da se skicira tok razgovora, od procjene vremenskog trajanja, pa sve moguih rjeenja. 61. PRIPREME VODITELJA RAZGOVORA Pripreme voditelja razgovora za uvodno izlaganje kljuni je dio pripreme poslovnog razgovora. Uvodno izlaganje treba biti usmeno i ono se temelji na: prikupljanju informacija i

selekciji materijala na osnovu strategije i cilja konkretnog razgovora. Pored toga u okviru priprema za usmeno izlaganje voditelja razgovora imamo: odreivanje glavnih primjesa, teza za izlaganje, povezivanje ovih elemenata u cjelinu izlaganja uz kultivisani govor, individualna, a potom struna jezika realizacija pisanog izlaganja, odreivanje kljunih rijei i sri izlaganja i pravljenje koncepta. 62. TEHNIKE PRIPREME Tehnike pripreme se rade od trenutka kada se dogovori o potrebi organizacije poslovnog razgovora i traju do zavretka razgovora. Obuhvataju: - odrediti dan, datum, poetak, trajanje i mjesto gdje e se obaviti razgovor, - utvrditi broj uesnika uz tane njihove generalije line i funkcionalne, - odrediti i posebno zaduiti saradnike o detaljima tehnike pripreme, - provjeriti da li su svi pozivi upueni blagovremeno i da li je bilo otkazivanja, - odrediti zapisniara, i uputiti ga u nain voenja zapisnika, - na poetku razgovora podsjetiti sve na nain i dato vrijeme za izlaganje i - najkasnije nakon tri dana treba poslovnim partnerima, uesnicima u razgovoru poslati zapisnik sa zakljucima i odlukama. 63. POSLOVNI RAZGOVOR Zapoinjanje razgovora je veoma vana etapa i od nje bitno zavisi krajnji rezultat i realizacija posla. Zbog toga je bitno obezbijediti nekoliko uslova, kao to su: prvi utisak domaina, a posebno voditelja na goste, stvaranje povjerenja, koje se obezbjeuje i odreenom radnom atmosferom, ambijent, prostorije i oslovljavanje i prvo usmeno komuniciranje. 64. SUTINA UPOZNAVANJA SA NOVIM POSLOM Kada novi ef doe u jedno preduzee, prve formalnosti su uspoznavanje sa personalom. Mlaeg predstavljaju starijem, nii rang viem, enama se predstavlja mukarac. U poslovnoj hijerarhiji klijent je kralj. ak i grazdu predstavljaju klijentu. Ukoliko nije drugaije odreeno efu se treba obraati sa gospodine, gospoo ili gospoice. Oni e rei ukoliko ele da ih se oslovljava po imenu. Treba uiniti prve korake. Pozvati one sa kojima nije ostvaren kontakt. Treba provjeriti kod personala kakva je procedura telefoniranja, kada su pauze za kafu, kakov je obezbjeenje. tota se moe nauiti o preduzeu iz ogovaranja na poslu. Treba provjeriti glasine. Po dolasku u novu firmu u prvih nekoliko nedjelja treba potpisivati memorandume i faksove punim imenom i titulom. Kasnije prorijediti obraanje pismima. Vrlo je dobra praksa zahvaliti se zaposlenima na dobro obavljenom poslu. 65. KULTURA TELEFONIRANJA Telefon je veza sa svijetom, pa je u interesu kompanije da se osigura da svako ko koristi telefon u kompaniji, ini to sa to vie umjenosti. U telefoniranju je kljuna stvar utivost, zatim jasnoa i kratkoa: u toku razgovora sjediti pravo, smjeiti se, ne ispoljavati dosadu ili nervozu, ne treba jesti ili puiti u toku razgovora, za veu ubjedljivost treba ustati, sagovornika treba oslovljavati po imenu, ne izlagati informacije prebrzo, ne prekidati sagovornika u izlaganju, i najbitnije ljubaznost, jasnoa i kratkoa. 66. KORESPODENCIJA Korespodencija je komunikacija izmeu ljudi putem pisama. ifra za dobro napisano pismo je: ljubaznost, jasnoa, jezgrovitost. Poslovno pismo treba da bude otkucano ili odtampano. Pravila bi bila: kucati poslovno pismo na memorandumu, lina pisma pisati rukom, upadljive greke pokazuju nebrigu, ogovornos za propuste, imena i titule moraju da se provjere i tano otkucaju. 67. PERSONALNI ODOSI NA RADNOM MJESTU Personalne odnose na radnom mjestu ine odnosi izmeu zaposlenih koji izlaze iz okvira poslovnog formalno odnosa. Radno mjesto nije teren za intimne manevre. Zabava u preduzeu je minsko polje pa mnogi ne ele da rizikuju. 68. POSLOVNA KULTURA Poslovnu kulturu moemo posmatrati kao: poslovnu kulturu poslovnog ambijenta, poslovnu kulturu pojedinca i pravila ponaanja relevantne za interpersonalne komunikacije. Lijepa rije i lijepo ponaanje, otvaraju sva vrata. Smirenost je vana osobina za poslovno ponaanje. Neophodna je stalna analiza sopstvenog ponaanja. Dobar poslovni sekretar nikada: ne intimizira se sa kolegama i poslovnim saradnicima, ne pria ono to nije za priu, ne dorukuje za radnim stolom, ne pije alkoholna pia, ne ogovara saradnike, ne gestikulira

previe, ne govori i ne smije se preglasno, no poveava ton u telefonskom razgovoru. Dobar poslovni sekretar mora uvijek da bude: uredan, oeljan, a ako je ena treba da bude lijepo naminkana. 69. KORPORATIVNA KLIMA Klutura definie klimu koja iz nje proizilazi. Posljedice nezdrave klime su najee neformalne organizacione strukture, apatija, konflikti i represija. Autoritarna klima sa elementima represija se odlikuje time da u organizaciji odluuje samo jedna osoba. Represivna situacija uslovljava odsustvo uspjenih timova, ve se odlikuje poslunim ljudima. Autoritarnu klimu odlikuje sve to i prethodnu izuzev represije. Neki smatraju da je ova razlika vjetaka. U kvazidemokratskoj klimi skrivena je prevara, sve odluke se naizgled demokratski donose, a donesene su u nekom centru. Klima dezintegrisanosti se pojavljuje kada se izgubi autoritet koji je oblikovao prve tri klime. U toj situaciji nastaje haos u firmi. Karakteristika birokratske klime je nedostatak personalnosti i line topline meu zaposlenima. Kooperativna klima pomalo posjea na koalicije u parlamentu: postoji nekoliko struja koje meusobno sarauju u pokuaju da ostvare maksimum svojih i minimum zajednikih interesa. Demokratska klima je najpovoljniji oblik klime, u kome je odluivanje timsko ili grupno, i postoji participacija zaposlenih u drutvenom ivotu firme. 70. KORPORATIVNI IDENTITET Korporativni identitet sadri pojmove kao to su korporativni lik i imid. Korporativni identitet ine: ime, grafiki prikaz imena ili logotip, zatitni znak, maskota, zastava, firma, poslovne prostorije, izlog, vizit karta, memorandum i koverat, broura, izgled poslovnog vozila, uniforme zaposlenog osoblja, pakovanje proizvoda, sekundarno pakovanje proizvoda, upotreba kompjutera, formalno i neformalno ponaanje zaposlenih, odnos prema javnosti, propaganda, pa ak i znak na automatskoj telefonskoj sekretarici. 71. OBLICI U POSLOVNOM KOMUNICIRANJU U poslovnom svijetu i lino i pismeno i telefonsko komuniciranje, kao i ostali oblici razgovora i dogovora djeluju bolje, dugotrajnije i imaju pozitivan uinak ako su izvedeni na znalaki nain. Bitno je da primaoca poruke ne precjenimo, niti da ga podcjenimo. Dobar ton u komuniciranju je neophodan. U poslovnom svijetu uobiajena su tri osnovna oblika komuniciranja: usmeno, telefonom i pismeno. Za voenje poslovnog komuniciranja treba: sagovornika gledajti u oi i sauvati vedar izraz lica, s vremena na vrijeme ga oslovljavati imenom ili prezimenom, ne upotrebljavati Izvinjavam se, ja bih rekao..., zadrati uljudan ton tokom cijelog razgovora itd. 72. POSLOVNI IVOT ETIKI MINIMUM ZA BOLJU SARADNJU Kada se sretenu dvije osobe one nakon par sekundi ve imaju prvi sud jedna o drugoj. Prilikom pozdravljanja pruamo ruku uz odgovarajue dranje tijela, rastojanje, mimiku, ton govora i izbor reanica. Osoba u ulozi domaina zapoinje razgovor i utie na ukupnu atmosferu susreta. Prvi prua ruku: dama gospodinu, starija dama mlaoj, stariji gospodin mlaem, vii in niem inu i via funkcija nioj. Svaku punoljetnu ensku osobu oslovljavamo sa gospoo. Ne smije se zaboraviti osmijeh. 73. PRAVILA ZA BOLJU SARADNJU Menader je svaka ona ena i svaki onaj mukarac koji u svom preduzeu nosi odgovornost za odreenu oblast poslovanja ili ima rukovodeu ulogu. Za sve njih vai isto: poslovni ivot sa stilom nije samo etika obaveza, odgovornost, ve put ka ugodnoj svaktodnevnici. Neki od aspekata za uspjenu saradnju su: sauvati dostojanstvo, nain obraanja, prava rije u pravom trenutku, korektna kritika, pohvala, unapreenje, itd. 74. KINEZIKA ILI GOVOR TIJELA Kinezika je govor tijela ili njegovo znaenje. Kinezika obuhvata svaki nesvjesni pokret tijela ime ovjek alje poruke drugom ovjeku. Oblasti kinezikog istraivanja su: mimika, dranje, cijelo tijelo, hod, gestikulacija, pokret ekstremiteta, spoljanjnost, zona distance. Neki od izraza tijela su: kriti ruke znai strah, nevolju, gristi se za usnu gria savijest, zbunjenost, nabirati nos odbijanje, visoko dignuti glavu arogancija, spuene glave ii tuga, razvueno lice razoaranje i slino.

10

75. KINEZIKI UPRAVLJANO PONAANJE Do negativnog stava o linosti dovodi: sjedenje direktno jedan naspram drugog, sjedenje u elo stola, veliko rastojanje meu sagovornicima, suvie visok radni sto, izdignuto sjedite, visoki nalnon stolica, itd. Do pozitivnog stava o linosti dovodi: oba sagovornika po mogunosti sjede na osvijetljenom mjestu ili barem domain, za stolom sjedite ukoso u odnosu na sagovornika, ako je vie sagovornika, najbolje je da sjedete meu njih, itd. 76. ZONA DISTANCE Udaljenost izmeu sagovornik dijelimo na osnovne zone distance, a to su: intimna distanca do 0 0,50m, lina distanca od 0,50 1,50m, drutveno-ekonomska distanca od 1,50 3,00m i distanca obraanja preko 3,00m. Svaki ovjek ima svoju oblast. To odreuje distancu pribliavanja. Bona distanca je blia i manja, nego distanca naprijed nazad. Nije uputno zalaziti u intimnu distancu. Poloaj sjedenja u sali otkriva slijedee karaktere: u prvim redovima sjede oni koji su posebno astoljubivi i samosvijesni, na bonim sjeditima su najee oni koji najvie kritikuju, prilino pozadi u sredini sjede obino neodluni, blizu izlaza i sasvim pozadi lijevo ili desno sjede osobe koje su jako nesigurne.

11