Centar dje jeg zdravlja PREVENCIJA INFEKCIJE U DJE JIM KOLEKTIVIMA

Prim. Dr.med. Denis Mladini -Vulic

U ESTALOST INFEKCIJA DI NIH PUTEVA

Vode i razlog dolaska (prva dijagnoza)
90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 pobol 85

respiratorne infekcije ostale bolesti 15

Da li je poha anje kolektiva povezano s ve im pobolom od infektivnih bolesti?

Da, i to naro ito: Respiratornih (bakterijskih i virusnih) Gastrointestinalnih (bakterijskih i virusnih) Parazitarnih (ko nih i intestinalnih)

U ESTALOST INFEKCIJA DI NIH PUTEVA

Klini ka procjena prema vode im simptomima
80 70 60 50 40 30 20 10 0 26 virusne bakterijske 74

U ESTALOST INFEKCIJA DI NIH PUTEVA

Klini ka procjena prema svim simptomima
50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 49

36 virusne bakterijske mije ane

15

U ESTALOST INFEKCIJA DI NIH PUTEVA

Klini ka procjena uzro nika u skupini djece koja poha aju i koja ne poha aju kolektiv
90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
u kolektivu izvan kolektiva

83

35 28

37

virusne bakterijske mije ane 7 10

U ESTALOST INFEKCIJA DI NIH PUTEVA

U estalost kontrolnih pregleda
90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 postotak kontrolnih pregleda 32 88

virusne upale bakterijske upale

Pra enje pobola od akutnih respiratornih infekcija (ARI) 2.618 djece kroz 12 mjeseci: 31% djece je poha alo pred kolske ustanove. Od 20% djece s najve im pobolom statisti ki zna ajniji je udio djece koja poha aju vrti dok se u skupini od 20% djece s najni om incidencijom nalazi zna ajno vi e djece koja ne poha aju navedene ustanove. Najve a u estalost se nalazi u najmla oj skupini djece u vrijeme ulaska u kolektiv.

U sli noj, ovoga puta prospektivnoj studiji, pra ena je ve a skupina djece kroz tri godine. Djeca su razvrstana u tri skupine : 1. djeca koja ne poha aju vrti e, 2. djeca koja poha aju obiteljske domove (skrb za 2-6 djece) i 3. djeca koja poha aju vrti e sa 7 ili vi e djece. U sve tri skupine najve a je u estalost pobola od ARI u dobi od 2 godine. Djeca u vrti ima su imala zna ajno vi e respiratornih infekcija no razlika se smanjuje nakon tri godine boravka u vrti u.

Na skupini od 1.268 djece u dobi do 2 godine se pokazalo da su upale doljnjeg dijela di nog sustava (opstruktivni bronhitisi) zna ajno e i u djece koja poha aju kolektiv a naro ito u skupini djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom na astmu. Broj djece u kolektivu kao niti vrijeme provedeno u vrti u nisu utjecali na u estalost opstruktivnog bronhitisa.

Na pove anje u estalosti ARI vrti ke djece u industrijskim zonama i mogu i tetni u inci aero-zaga enja i pasivnog pu enja upu uju istra ivanja na podru ju ekolo ke higijene.

Naj e i uzro nici bakterijskih infekcija di nih organa

Streptococcus pneumoniae Branhamella (Moraxella) catarrhalis Haemophilus influenzae (tip ?) Haemophilus parainfluenzae Streptococcus Fhaemoliticus skupine A Anaerobi ? Mycoplasma pneumoniae Chlamidiae

U estalost akutnih gastrointestinalnih bolesti je ve a u skupini djece u dobi do 3 godine ivota te u djece koja redovito poha aju kolektiv. Najve i rizik od rota virusne infekcije je u prvom mjesecu poha anja kolektiva.

U starijoj dobnoj skupini (3-5 godina) niski socioekonomski status, siroma tvo i sezonski pobol imaju sna niju prediktivnu vrijednost incidencije akutnih gastrenterokolitisa od poha anja kolektiva.

Naj e i uzro nici bakterijskih infekcija probavnih organa

Salmonella enteritidis species Campylobacter EPEC Shigella species (proteklih godina se ne javlja)

U na oj sredini naj e e je rije o virusnim epidemijama unutar kolektiva. Visoki stupanj kontagioznosti (Rota virusi) i kaplji no irenje su najvjerojatniji uzrok, dok se dobrom kontrolom priprave namirnica i sprje avanjem feko-oralnog puta prijenosa uspje no onemogu avaju bakterijske gastrointestinalne infekcije i njihovo irenje.

Preventivni imbenici
Imunizacija Pridr avanje propisa i normativa o djelovanju pred kolskih ustanova Op e zdravlje djece Kemoprofilaksa Adjuvantni imunomodulatori Dob djeteta u vrijeme ulaska u kolektiv Duljina boravka u kolektivu Starija bra a ili sestre koja poha aju kolektiv

Higijenske navike i ARI

Rje e pranje ruku (djeteta ili njegovatelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja ili priprave obroka je statisti ki zna ajno povezano sa pove anom u estalosti respiratornih bolesti. Uporaba zajedni kog klasi nog ru nika (umjesto papirnatih) te kod rje eg pranja posteljnog rublja plahti (rje e od jedanput na tjedan).

Godi nja u estalost ARI obzirom na dob i duljinu boravka u vrti u

16

14 11 9 6 7 4 5 6

start sa 24 mj start sa 36 mj start sa 12 mj

14 12 10 8 6

4 3 3 2
4 2 0

Prva godina poha anja

Druga godina poha anja

Tre a godina poha anja

etvrta godina poha anja

Simptomatska terapija umanjuje u estalost komplikacija i primjene antibiotika

Edukacija roditelja
Umanjuje neopravdane zahtjeve za primjenom antibiotika Pove ava uspje nost antibiotske terapije Pobolj ava razinu njege i lije enja bolesnog djeteta Umanjuje u estalost oboljevanja

to treba znati prije polaska djeteta u vrti ?

Dvije tre ine djece u skupini imaju neku od bakterija u nosu (naj e e Str. pneumoniae, Haemophilus infl., Branchamella catarrh.) Mo e se o ekivati dugotrajno curenje nosa i ka alj Navedeno nije mogu e izbje i U tom periodu se stvara imunitet na navedene uzro nike

to treba znati prije polaska djeteta u vrti ?

Potrebno pomo i organizmu da kontrolira infekciju i enjem nosa, boravkom na svje em zraku, kretanjem, izbjegavanjem pregrijavanja prostora. Smanjiti u estalost pobola higijenskim mjerama (pranje ruku, jednokratni ru nici i rup i i za brisanje nosa)

to treba znati prije polaska djeteta u vrti ?

Navedenim mjerama se omogu avju prirodni mehanizmi odbrane sluznice di nih puteva: - Sluznica na sebi sadr i sluz i protutijela koja je tite - U sluz su uronjene trepetljike koje iste di ne puteve

to treba znati prije polaska djeteta u vrti ?

Stoga se sluznica treba odr avati vla nom Tjelesna aktivnost ubrzava disanje, poja ano strujanje zraka pospje uje i enje sluznice. Vla enje sluznice fiziolo kom otopinom (Nisita spray ili mast) Vla enje sluznice biljnim sirupom

Nisita sprej
Otopina soli natrijev klorid i natrijev hidrogenkarbonat (odgovoran za blago alkalni medij
omogu uje optimalnu aktivnost cilija) to

Za dnevnu higijenu nosa Oval ivanje sluznice nosa u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima
(suh ili klimatizirani zrak)

Primjena uz kapi i sprejeve za nos

Nisita mast za nos

Soli natrijev klorid i natrijev hidrogenkarbonat u masno-gelastoj podlozi Njega i ovla ivanje sluznice nosa Kod estih krvarenja iz nosa Omek avanje krusta u nosu Primjena uz kapi i sprejeve za nos

Prospan
Proizvodi se od br ljana Jedini biljni preparat za kojeg se zna to an mehanizam djelovanja na razini stanica Ne kodljiv, ne sadr i e er Vla i sluznicu di nih puteva i blago otvara doljnje di ne puteve

Prospan sirup
Sadr i ekstrakt lista br ljana koji ima trostruko djelovanje:
Sekretoliti ko Bronhospazmoliti ko Blago smirivanje ka lja (mogu a primjena i kod suhog i kod produktivnog ka lja)

Prospan sirup
Ugodnog okusa Bez e era, alkohola, umjetnih boja Bez interakcija s drugim lijekovima ....a za one koji ne vole sirupe, a stariji su od 4 god. ume e tablete
(1/2 tbl. pripremljena kao topli ili hladni napitak)

Isla pastile
Pastile islandskog li aja za za titu usta, grla i drijela Sadr e spojeve koji obla u bukalnu sluznicu i tite je od vanjskih iritansa Za djecu stariju od 4 godine Dobra podno ljivost (ispitivanje provedeno na preko 3.000 djece) Isla Moos- blagog biljnog okusa Isla Cassis vo ini okus ribizla, dodatak vitamina C, bez e era

to treba znati prije polaska djeteta u vrti ?

Bris nosa i drijela samo u situaciji kada procijeni lije nik Ako je dijete dobrog op eg stanja ne e dobiti antibiotik, stoga ne treba initi bris nosa i drijela

to kod pojave streptokoknih infekcija u vi e djece?

Potrebno je konzultirati epidemiolo ku slu bu Prema broju oboljele djece odlu uje se o protuepidemijskim mjerama: - Bris drijela svoj djeci i osoblju ISTOVREMENO - Kemoprofilaksa (u pravilu penicilinski lijek) za svu djecu u grupi.

Pogre no:
Uputiti roditelje da se sa djecom jave u nadle ne ordinacije radi brisa drijela tada se nerijetko beta-hemoliti ki streptokok provu e izme u uzimanja uzoraka: djetetu se uzme bris i odmah isti dan se zarazi u vrti u, bris dolazi za par dana uredan a dijete prenosi bolest dalje.

Odabir antibiotika
Mogu i uzro nik? Rezistencija? Dosada nje bolesti i primjena antibiotika? Te ina klini ke slike? Nuspojave? Pridru ene bolesti? Suradljivost djeteta i roditelja?

Indikacija za antibiotsku terapiju - imbenici u primarnoj za titi

Dugotrajni ka alj i curenje nosa, zabrinutost roditelja i u estali posjeti Sindrom vikenda (petkom se e e daju) Strah roditelja ija su djeca imala te e bakterijske bolesti (upale plu a, sepsu, gnojni meningitis, komplicirane upale uha) Visoka frekvencija posjeta bolesnika Stupanj izobrazbe i iskustvo lije nika

Upale srednjeg uha

Preporu a se otoskopski pregled svakog djeteta sa upalom gornjih di nih puteva naro ito ako je primalo antipiretike. Oko 75% slu ajeva otitisa spontano se izlije i, otitisi uzrokovani virusnom infekcijom i Branchamellom catarrhalis spontano nestaju u preko 90% slu ajeva

Faktori rizika nastanka upale srednjeg uha:

Hranjenje bo icom. Dojen ad koja se hrani bo icom ima 23x ve u u estalost upale srednjeg uha u odnosu na dojen ad koja je na prsima. Pasivno pu enje. Istra ivanja su pokazala da djeca iji roditelji pu e imaju 3 puta ve i rizik oboljevanja od sekretorne upale srednjeg uha i trebaju vi e vremena za ozdravljenje Poha anje dje jih kolektiva. Alergije. Vodenasti iscjedak u nosu mo e zatvoriti eustahijevu tubu i sprije iti normalno zra enje srednjeg uha. Priro ene anomalije. Pojedine anomalije kao to su rascjep usnice, nepca, Downov sindrom i anomalije iv anog sustava doprinose ve oj u estalosti upale srednjeg uha

KAKO POBOLJ ATI PREVENCIJU INFEKCIJA U DJE JIM KOLEKTIVIMA?

Pobolj anjem standarda pu anstva, zdravstvenih i pred kolskih ustanova Produljenjem porodiljskog dopusta Pobolj anjem organizacije preventivnih programa i djelatnosti Pobolj anjem imunizacijskih programa